PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

BRANO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
BRA NO PRAVO

I - UVOD U BRA NO PRAVO

1. POJAM BRA NOG PRAVA
Brano pravo, kao dio porodinog prava je skup pravnih normi kojima se ureuju brak i odnosi u braku.
Norme koje reguliu najvei dio linih i imovinskih odnosa branih drugova, kao i odnosa povodom
prestanka braka su imperativne prirode, dok je dio odnosa ureen normama dispozitivne prirode
(npr. sporazum o porodinom imenu, mjestu zajednikog stanovanja, obavljanju poslova u domainstvu
itd).
2. RAZVOJ BRA NOG PRAVA U BiH
U svom razvoju brano pravo u BiH prolo je kroz nekoliko faza.
Prva faza trajala je od 1919.g do donoenja Ustava FNRJ iz 1946. Karakterie je vje rsko pravo
triju konfesija u oblasti statusnog branog prava. Zajedniko svim ovim pravima bila je zatita
patrijarhalne porodice. Primjena vjerskog prava dovela je do nejednakosti poloaja pripadnika
razliitih konfesija. Tako je muslimanima npr.bila dozvoljena poligamija, a katolicima zabranjen razvod
braka.
Druga faza obuhvata period od 1946.- 1971.godine. Radi se o periodu saveznog zakonodavstva. Ustav
FNRJ iz 1946.godine proklamirao je naela o dravnoj zatiti braka i porodice, zakonskom ureivanju
pravnih odnosa u braku i porodici, izjednaavanju ene i mukarca u svim sferama porodinopravnih
odnosa, te uvoenju graanskog braka. Osnovnim za konom o bra ku (OZB) iz 1946.godine za
cijelu zemlju su normirani brani i porodini odnosi na principu civilnog braka, dravne zatite braka,
ravnopravnosti ene i mukarca, mogunosti razvoda, te instituta z ajednike imovine branih drugova.
RBiH je na osnovu ovlatenja saveznog zakona donijela u oblasti branog prava 2 zakona i to: Zakon o
priznavanju punovanosti brakova sklopljenih prije 09.05.1945 i Zakon o imovinskim odnosima branih
drugova.
Trea faza obuhvata period nakon 1971. godine (Period republikog zakonodavstva), kada je
ustavnim amandmanima iz 1971.godine zakonodavna nadlenost u oblasti porodinog prava prenesena
na republike i pokrajine. Donoenjem Zakona o produenju vanosti saveznih zakon a, OZB je
primjenjivan kao republiki zakon sve do donoenja Porodinog zakona BiH 09.07.1979, odnosno
01.01.1980, kada je PZ BiH stupio na snagu. PZ BiH je u oblasti branog prava inovirao slijedee
segmente:
Brane smetnje - krvno srodstvo zakljuno sa 4.stepenom pobone linije i donja starosna granica 16
godina;
Sistem razvoda braka - smanjen je broj brakorazvodnih uzroka, a uveden je sporazumni razvod za
brakove bez maloljetne djece. Institut mirenja branih drugova povjeren je centrima za socijalni rad .
Pravo na izdravanje branog druga koji nema dovoljno sredstava za ivot, a nesposoban je za rad ili
nezaposlen. U okviru ovog prava unesena su odreena ogranienja koja tretiraju samo ostvarivanje
prava ili njegovo vremensko trajanje.
Vanbrane zajednice PZ BiH nije izjednaio sa brakom, ali im je priznao neka dejstva, uglavnom
imovinska i lino-imovinska.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

II - POJAM BRAKA
1. PRAVNA PRIRODA BRAKA
Postoje 2 teorijska shvatanja o pravnoj prirodi braka. Oba su nastala u francuskoj pravnoj teoriji. P rema
jednom shvatanju, brak je ugovor graanskog prava koji nastaje i prestaje kao i svaki drugi ugovor.
Zastupnici druge koncepcije istiu da je brak institucija, ureen kao drutvena ustanova, trajna ivotna
zajednica koja nastaje na zakonom predvieni nain. Institucionalna priroda braka proizilazi iz
imperativnog karaktera branih odnosa.
Ove teorije posmatrane odvojeno ne mogu dati odgovor na pitanje pravne prirode braka.
Po nainu nastanka brak predstavlja isti ugovor, ali ugovor razliit od bilo kog drugog ugovora
graanskog prava. Naime, njegov sadraj je uvijek isti, predmet su mu prvenstveno lini (a ne
imovinski) odnosi, a prava iz braka ne mogu se prenositi na trea lica. Dakle, brak je ugovor sui generis,
a pobrojane karakteristike ine neprihvatljivom ugovornu teoriju o braku.
Institucionalna teorija, koja istie imperativni karakter branih odnosa, takoer trpi kritike jer je sve vei
broj normi dispozitivne prirode.
Iz navedenog proizilazi da je brak po nainu zakljuenja formalni ugo vor sui gener is, iji se naIn
nastanka i prestanka, kao i sadraj u smislu meusobnih prava i dunosti, reguliu zakonom.
2. TEORIJSKE DEF INIC IJE BRAKA
Po Justinijanu, brak je veza izmeu mukarca i ene koja znai ivotnu zajednicu. Ova definicija
izraava shvatanje o braku kao neformalnoj zajednici mukarca i ene.
Prema Modestinu, brak je veza izmeu mukarca i ene ujedinjenih za itav ivot, ustanova boanskog
i ljudskog prava. Ova definicija je mjeavina rimske i hrianske doktrine o braku.
U gotovo svim definicijama francuskih teoretia ra istie se ugovorni karakter braka. Prema Pla niolu,
brak je sveani ugovor na osnovu koga mukarac i ena osnivaju zajednicu koju zakon sankcionira, ali
koju oni ne mogu raskinuti po svojoj volji. Morandie re braki definie kao sveani ugovor na osnovu
koga se mukarac i ena sjedeinjuju da b i zajedno ivjeli i da bi jedno drugom davali uzajamnu podrku
i pomo. U definiciji Jean Carbonnie r-a se naputa klasina ugovorna teorija, mada je akcenat i dalje
na ugovoru. On istie da se pristankom na brak eli stvoriti vie od obinog odnosa. Stvara se porodica,
zajednica branih drugova i osigurava zakonitost djece.
U engleskoj pravnoj teoriji istie se klasina definicija Lorda Pe nzansea koju je dao u procesu Hyde
vs. Hyde. On smatra da se brak prema shvatanju u kranstvu moe definisati kao do ivotna,
dobrovoljna ivotna zajednica jednog mukarca i jedne ene, uz iskljuenje svih ostalih. On navodi 4
osobine braka: brak mora biti dobrovoljna, doivotna, heteroseksualna i monogamna zajednica.
U naoj predratnoj naunoj literaturi bila je opteprihvaena definicija V.Ba kia, tzv.Teorija
ugovornog statusa, prema kojoj je po nainu zasnivanja brak ugovor posebne vrste, dok je po sadrini
institucija.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. ZAKONSKA DEF INIC IJA BRAKA
PZ BiH definie brak kao zakonom ureenu zajednicu mukarca i e ne. Iz ove definicije proizilaze
osnovna obiljeja braka:
Brak je zakonom ureena zajednica - zakon odreuje nain nastanka, sadraj, te nain prestanka
braka.
Brak zasnivaju 2 lica razliitog spola
Brak je ivotna zajednica mukarca i e ne - u braku se zadovoljava itav niz potreba branih
drugova: emotivnih, intimnih, seksualnih, raanje i podizanje djece, etikih, moralnih i ekonomskih
potreba. Zbog obilja prava i dunosti u braku, normirane su samo one najznaajnije, dok je vei broj
ostavljen branim drugovima da se o njima sporazumijevaju.

III - ZAKLJUENJE BRAKA

1. UVOD
Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948.godine propisuje:
1. Punoljetni mukarac i ena bez ogranienja s obzirom na rasu, dravljanstvo ili vjeru imaju pravo
zakljuiti brak i zasnovati porodicu. Ravnopravni su prilikom zakljuenja braka, za vrijeme trajanja i
priliko razvoda.
2. Brak se moe zakljuiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje stupaju u brak.
3. Porodica je prirodna i osnovna elija drutva i ima pravo na zatitu drutva i drave.
PZ BiH predvia 3 grupe uvjeta za sklapanje braka i to:
1. Uvjeti za postojanje braka ili bitni uvjeti;
2. Uvjeti za punovanost braka koji su negativno definisati i predstavljaju brane smetnje;
3. Uvjeti koji zabranjuju zakljuenje braka, tzv.brane zabrane
2. UVJETI ZA POSTOJANJE BRAKA (BITNI UVJETI)
Ovi uvjeti normirani su u lanu 16. PZ BiH: "Brak zakljuuju 2 lica suprotnog spola slobodnim
pristankom pred opinskim organom uprave nadlenim za voenje matinih knjiga". Prema tome, da bi
brak postojao, u naem pravu moraju biti ispunjeni slijedei uvjeti:
RazliItost spolova. Zakljuenje braka izmeu lica istog spola moglo bi se desiti u sluaju zakljuenja
braka sa pravim hermaf roditom (vrlo rijedak sluaj osobe koja ima spolne lijezde oba spola). Ako je u
pitanju prividni (lani) hermaf rodit, brak bi se eventualno mogao ponititi zbog zablude o bitnoj osobini
branog druga.
Slobodan pristanak lica koja zakljuuju bra k. Naelno se pristanak daje lino, mada zakon predvia
da u sluaju postojanja opravdanih razloga jedan brani drug bude zastupan, odnosno da izjavu da
putem opunomoenika. Pitanje postojanja opravdanih razloga ocjenjuje nadleni organ u svakom
konkretnom sluaju. Punomo mora biti ovjerena, a njena vanost vremenski je ograniena na 90 dana
od dana ovjeravanja.
Izjave oba brana druga moraju dati izriIto. Samo ukoliko se radi o gluhonijemoj osobi, izjava moe biti
data konkludentnim radnjama.
Izjave moraju biti podudarne, dakle pristanak mora biti po sadraju istovjetan.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Iz same prirode stvari proizilazi da se izjave moraju dati istovremeno, odnosno sukcesivno, to iskljuuje
mogunost davanja izjava odvojeno u duem periodu.
Na dlenost za zakljuenje braka. Izjava branih drugova mora biti data pred nadlenim organom i na
nain predvien Zakonom. Nadlean je organ uprave koji je nadlean i za voenje matinih knjiga.
Posljedica povrede stvarne nadlenosti je nepostojei brak. Zakonom nije propisana mjesna nadlenost,
pa brani drugovi imaju neogranieno pravo izbora mjesta na kome e zakljuiti brak.
3. NEPOSTOJE I BRAK
Ukoliko prilikom zakljuenja braka nije bio ispunjen neki od uvjeta za zakljuenje b raka, smatra se da
brak nije ni nastao. Parnini postupak za utvrivanje da brak ne postoji pokree se tubom. Pravo na
tubu pripada svakom licu koje ima neposredan pravni interes, prvenstveno licima koja su zakljuila
nepostojei brak, te javnom tuiocu. Nepostojei brak ne proizvodi nikakve pravne posljedice. Djeca
roena u ovom braku imaju status vanbrane djece, a njihovo oinstvo utvruje se na zakonom
predvien nain (priznanjem i odlukom suda).
4. BRA NE SMETNJE
Brane smetnje su injenice ili okolnosti koje ometaju zakljuenje punovanog braka. Tano su odreene
zakonom, moraju postojati u trenut ku zakljuenja braka, a njihovo postojanje sankcionirano je
nitavnou braka. U sluaju postojanja nekih branih smetnji predviena je i krivina sankcija. PZ BiH
predvia slijedee brane smetnje:
- fiktivni brak,
- nedostatak volje,
- branost,
- duevna bolest, duevna nerazvijenost i drugi razlozi koji dovode do nesposobnosti za rasuivanje,
- srodstvo i
- maloljetstvo.
U pravnoj teoriji brane smetnje se klasif iciraju na razliitim osnovama, te se mogu klasif icirati na:
a) Otklonjive i neotklonjive. Otklonjive su one za koje sud moe dati odobrenje za zakljuivanje
braka, ali samo u Zakonom predvienim sluajevima. U naem pravu to su maloljetstvo i s rodstvo po
tazbini. Sve ostale smetnje su neotklonjive.
b) Trajne i privremene. Trajne mogu prestati samo smru. To je npr.krvno srodstvo koje ne moe
prestati niti se moe raskinuti. Sve ostale brane smetnje su privremene.
c) Apsolutne i re lativne. Apsolutne smetnje onemoguavaju zakljuenje braka sa bilo kojim licem. To
su branost, nesposobnost za odluivanje i maloljetstvo. Relativne brane smetnje onemoguavaju
zakljuenje braka samo sa odreenim licem (srodstvo).
4.1. Fiktivni brak
O fiktivnom braku se radi ako se prilikom zakljuenja braka brani drugovi oituju da ele zakljuiti brak,
a oni to ustvari ne ele, ve nastoje ostvariti neki drugi cilj (npr.stambeno, penziono ili neko drugo
pravo). U takvom sluaju rije je o branoj smetnji u smislu lana 32 PZ BiH, koja dovodi do nitavnosti
braka.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4.2. Ne dostatak volje
Nedostatak volje moe biti izraen pod uticajem prijetnje ili u zabludi.
Kada neko pristaje na zakljuenje braka u strahu izazvanom prijetnjom (l.33 st.1 PZ BiH), postoji
svjestan nesklad izmeu volje i oitovanja. O prijetnji kao branoj smetnji i razlogu ponitenja braka
moe se govoriti samo ako su ispunjeni odreeni uslovi. Ti uslovi su:
- Prijetnja mora biti ozbiljna, tj.takva da je u stanju izazvati strah kod osobe kojoj je upuena;
-

Prijetnja moe poticati od lica koje eli zakljuiti brak, ali i od treih lica. Moe se prijetiti osobi sa
kojom se eli zakljuiti brak, ali i nekoj drugoj osobi bliskom srodniku ili prijatelju. To je
obje ktivni e lement prijetnje. Strah koji je prijetnjom izazvan je subje ktivni element prijetnje.
Usljed tog straha osoba pristaje na zakljuenje braka.

Izmeu prijetnje i iznuenog pristanka mora postojati uzrona veza.

Zabluda predstavlja nesvjestan nesklad izmeu volje i oitovanja (l.33 st.2 PZ BiH). Brak nije valjan
ako je na njegovo zakljuenje brani drug pristao u zabludi o linosti branog druga ili njegovoj bitnoj
osobini.
Zabluda o linosti branog druga u smislu l.33 st.3 PZ BiH postoji kada je brani drug mislio da stupa
u brak sa jednim licem, a stupio je u brak sa drugim. Ovakvi sluajevi su danas vrlo rijetki, a mogli bi se
eventualno desiti kod osoba slabog vida ili pri zakljuenju braka putem opunomoenika.
Zaluda o bitnoj osobini branog druga postoji kada se radi o osobini, odnosno okolnosti koja bi
drugog branog druga odvratila od zakljuenja braka da je za nju znao, a naroito u sluaju krajnje
opasne ili teke bolesti, protivprirodne navike, polne nemoi, trudnoe ene sa drugim mukarcem,
neasnog zanimanja i ranije osude zbog krivinog djela uinjenog iz neasnih pobuda (l.33 st.4 PZ
BiH). Zakon navedene osobine ne nabraja taksativno, ve primjera radi i to s amo one koje smatra
najtipinijim. Ove injenice uglavnom se odnose na f izike i moralne osobine lica o kome je brani drug
bio u zabludi u momentu zakljuenja braka. S obzirom na razliito doivljavanje odreenih injenica kao
bitnih, u svakom konkretnom sluaju potrebno je dokazati da li je ta osobina bitna za osobu koja trai
ponitenje braka.
4.3. Branost
Niko ne moe zakljuiti brak dok raniji brak ne prestane. (l.34 PZ BiH). Ova brana smetnja posljedica
je naela monogamije. Ako je brak ipak zakl juen za vrijme trajanja ranijeg braka jednog od branih
drugova, on se nee ponititi ukoliko je raniji brak u meuvremenu prestao na zakonom predvien
nain.
4.4. Nesposobnost za rasuivanje
Brak ne moe zakljuiti lice koje zbog duevne bolesti, duevne nerazvijenosti ili iz drugih razloga nije
sposobno za rasuivanje (l.35 PZ BiH). Lice nesposobno za rasuivanje ne moe izraziti pravno
relevantnu volju, pa time ne moe ni zakljuiti brak. Uzroci nesposobnosti za rasuivanje mogu biti
duevna bolest, duevna nerazvijenost ili drugi razlozi.
Duevna bolest moe se javiti kao lake prolazno stanje, koje svojim manifestacijama ukazuje na
bolest, ali ne i na nesposobnost za rasuivanje. Meutim, moe se raditi i o teim duevnim oboljenjima.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Stoga e se u svakom konkretnom sluaju medicinskim vjetaenjem utvrditi da li je posljedica
duevnog oboljenja nesposobnost za rasuivanje.
Duevna nerazv ijenost bie smetnja za punovanost braka samo ako je dovela do nesposobnosti za
rasuivanje. Duevna zaost alost se u medicini def inira kao stanje zaustavljenog ili nedovrenog razvoja,
koje posebno karakterizira subnormalnost inteligencije. Duevno zaostala lica oznaavaju se indeksom
inteligencije, a mogu biti lake, umjereno i teko duevno zaostala.
- Teka zaostalost je ona kod koje je IQ izmeu 0 i 19 (idiotija). Bolesnici su uglavnom azilirani u
specijalnim ustanovama jer su potpuno nesposobni da se brinu o sebi.
- Umjerena zaostalost (imbecilnost) je ona kod koje je IQ 20-34. To je stepen mentalne retardacije na
granici izmeu idiotije i debilnosti. Bolesniku je potrebna stalna tua briga i nadzor.
- Kod lake duevne zaostalosti (debiliteta), osim intelektualnog deficita opi psihiki razvoj osobe je
uglavnom skladan. Takve osobe sposobne su da se brinu same za sebe, te bi stoga bile sposobne za
zakljuenje braka.
Drugi razlozi koji mogu dovesti do nesposobnosti za zakljuenje braka mogu biti posljedica oboljenja
koje se ne moe klasificirati kao duevno oboljenje ili zaostali duevni razvoj, ali mogu dovesti do
nesposobnosti za rasuivanje, npr.preleani meningitis, hronini alkoholizam, uivanje opojnih droga,
staraka ishlapjelost i teke fizike povrede.
Nesposobnost za rasuivanje mora postojati u trenutku skla panja bra ka. Ako se javi u toku bra ka
moe biti uzrok za razvod, ukoliko dovede do teke poremeenosti i nepodnoljivosti zajednikog ivota
(l.55 PZ BiH). U ovom sluaju nije potrebna odluka suda, ve ukoliko matiar posumnja u postojanje
ove brane smetnje, mora pribaviti struno miljenje ljekara vjetaka o stanju duevnog zdravlja
osobe koja eli zakljuiti brak. Na osnovu tog miljenja e podnosiocima prijave saoptiti da li mogu
zakljuiti brak ili ne.
4.5. Srodstvo
PZ BiH kao branu smetnju predvia srodstvo po krvi, srodstvo po osnovu potpunog usvojenja, te
srodstvo po tazbini.
Krvno srodstvo predstavlja porodinopravni odnos koji nastaje prirodnim putem raanjem. Blizina
krvnog srodstva mjeri se linijama i stepenima. U pravoj liniji (linea recta) nalaze se srodnici koji pot iu
jedan od drugog, tj. preci (ascendenti) i potomci (descendenti). U pobonoj liniji ( linea colateralis, linea
transversa) su lica koja potiu od zajednikog pretka. Blizina srodstva u okviru linija mjeri se stepenima,
po principu tot gradus quot generationes (koliko roenja toliko stepeni). U pobonoj liniji ne postoji prvi
stepen srodstva.
U smislu l.36 PZ BiH brak ne mogu meusobno zakljuiti krvni srodnici u pravoj liniji, bez obzira na
stepen srodstva. Kada je u pitanju pobona linija, brak ne mogu zakljuiti srodnici zakljuno sa
4.stepenom pobone linije.
Odredbe koje se odnose na krvno srodstvo primjenjuju se i na odnos potpunog usvoje nja (l.36 st.2).
Srodstvo po tazbini je vjerna slika srodstva po krvi. Svekar i snaha su npr.u prvom stepenu srodstva
po tazbini, jer se snahin mu sa svojim ocem tj.njenim svekrom nalazi u prvom stepenu srodstva po
krvi. Jednom nastalo srodstvo po tazbini ne moe prestati, bez obzira na prestanak braka na osnovu
koga je zasnovano. Brana smetnja po ovom osnovu odnosi se samo na srodnike prvog stepena prave
linije: Brak ne mogu zakljuiti meu sobom svekar i snaha, zet i tata, ouh i pastorka i maeha i
pastorak (l.38 st.1 PZ BiH). Naravno, ova brana smetnja na scenu stupa tek po prestanku braka koji
je bio osnov za nastanak ovog srodstva, jer dok jedan brak traje ne moe doi do zakljuenja drugog

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
braka. Meutim, iz opravdanih razloga Opinski sud u vanparninom postupku moe dozvoliti da brak
zakljue srodnici po tazbini koji se nalaze u prvom stepenu prave linije (l.38 st.2 PZ BiH).

4.6. Maloljetstvo
U smislu l.39 PZ BiH, Ne moe brak zakljuiti lice koje nije navrilo 18 godina ivota. Razlozi za
navedeno su nedovoljna fizika, spolna, emocionalna i socijalna zrelost prije punoljetstva i sticanj a
poslovne sposobnosti. Pravilo ima izuzetke predviene u l.39 st.2, prema kome opinski sud u
vanparninom postupku moe dozvoliti zakljuenje braka ako postoje opravdani razlozi, ako je osoba
navrila 16 godina i ako utvrdi da je dijete fiziki i duevn o sposobno za izvrenje branih prava i
dunosti.
Prijedlog za davanje dozvole za zakljuenje braka moe podnijeti zainteresirano maloljetno lice (l.39
st.2). Sud je u postupku duan sasluati podnosioca prijedloga, njegove roditelje, lice sa kojim on
namjerava zakljuiti brak, te pribaviti miljenje organa starateljstva i zdravstvenih ustanova kako bi
utvrdio okolnosti znaajne za donoenje odluke. U kontekstu svih provedenih dokaza sud samostalno
donosi rjeenje. Rjeenje se odnosi samo na konkretnu osobu sa kojom je predloeno zakljuenje braka.
Protiv rjeenja kojim se odobrava zakljuenje braka albu mogu uloiti podnosilac prijedloga, osoba sa
kojom podnosilac prijedloga eli zakljuiti brak i roditelji (staratelji) maloljetnika. U sluaju da sud odbije
zahtjev, pravo albe ima samo podnosilac prijedloga.
Sklapanjem braka maloljetnik stie poslovnu sposobnost (emancipacija) i nee je izgubiti ukoliko brak
prestane prije nastupanja punoljetstva.

5. BRA NE ZABRANE
5.1. Ne potpuno usvojenje
Brak ne mogu zakljuiti usvojilac i usvojenik za vrijeme trajanja nepotpunog usvojenja (l.40 PZ BiH)
Usvojenjem se stvara srodniki odnos, pa je brak zabranjen uglavnom iz moralnih razloga. Brana
zabrana odnosi se samo na srodnike u prvom stepenu srodstva. Ukoliko postoje opravdani razlozi, sud u
vanparninom postupku moe dati odobrenje za zakljuenje braka, cijenei opravdanost u svakom
konkretnom sluaju. Ukoliko usvojilac i usvojenik iz nepotpunog usvojenja zakljue brak bez odobrenja
nadlenog organa, brak se nee ponititi, ve po sili zakona prestaje od nos usvojenja.
5.2. Starate ljstvo
Brak ne mogu zakljuiti tienik i staralac za vrijeme trajanja starateljstva. (l.41 PZ BiH) Starateljstvo
je uvedeno u red branih zabrana iz slinih razloga kao i usvojenje, a jedan razlog je i mogua
zloupotreba starateljskog odnosa. Starateljstvo je poseban vid drutvene brige o maloljetnicima bez
roditeljskog staranja, kao i drugim licima koja nisu u stanju da se brinu o zatiti svojih prava i obaveza.
Odnos izmeu staratelja i maloljetnog tienika je po sadraju gotovo identian roditeljskom pravu. I u
ovom sluaju predviena je mogunost davanja dozvole za zakljuenje braka ukoliko postoje opravdani
razlozi. Dozvolu daje sud u vanparninom postupku. Prestankom starateljstva prestaje i brana zabrana,
a brak zakljuen uprkos ovoj zabrani nee se ponititi.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
6. ZAKLJUENJE BRAKA
Sklapanje braka PZ BiH regulie u odredbama lana 19-31. Brak se po savremenom pravu moe
zakljuiti u vjerskoj i graanskoj formi. PZ BiH predvia obavezan graanski brak, a ne sadr i odredbe o
mogunosti zakljuenja vjerskog braka. Organ koji je prema PZ BiH nadlean za zakljuenje braka je
opinski organ uprave nadlean za voenje matinih knjiga. Mjesna nadlenost nije odreena, ve
zavisi od izbora branih drugova.
Lica koja namjeravaju zakljuiti brak podnose prijavu matiaru u opini u kojoj ele zakljuiti brak. Uz
prijavu se prilau izvodi iz matine knjige roenih, a kada je potrebno i drugi dokazi (npr.odluka o
prestanku braka za razvedene ili dozvola suda ako se brak moe zakljuiti samo uz odobrenje suda).
Matiar provjerava da li postoje brane smetnje ili zabrane. Ako postoje, usmeno e saoptiti
podnosiocima da ne mogu zakljuiti brak i o tome e sainiti slubenu zabiljeku. Podnosioci mogu na
odluku matiara uloiti p rigovor nadlenom organu uprave, koji je duan odmah razmotriti prigovor i
donijeti rjeenje.
Matiar u sporazumu sa podnosiocima odreuje dan za zakljuenje braka. Na zakon ne normira rok u
kome treba da se odredi vrijeme sklapanja braka (npr. u RH dan vjenanja ne moe biti prije isteka 30
niti nakon isteka 40 dana od dana podnoenja prijave). Obaveza matiara je da preporui licima koja
ele zakljuiti brak da se uzajamno obavijeste o zdravstvenom stanju, odnosno posjete brano
savjetovalite i upozna ju se sa mogunostima i prednostima planiranja porodice.
Na in zakljue nja braka regulisan je u l.24 PZ BiH. On treba biti svean, u naroito odreenoj
prostoriji, ali na zahtjev buduih branih drugova i na drugom mjestu ukoliko postoje opravdani razlo zi
(u kui, bolnici, zatvoru i sl). Zakljuenju prisustvuju oba brana druga, vijenik opine, matiar i 2
svjedoka. U izuzetnim sluajevima Zakon dozvoljava zakljuenje braka putem punomonika, odnosno u
prisustvu jednog branog druga i punomonika drugog branog druga (l.25). Punomo mora biti
ovjerena na sudu ili kod opinskog organa uprave. Mora sadravati line podatke davaoca punomoi,
punomonika i lica sa kojim davalac zakljuuje brak, te datum izdavanja punomoi. Njeno trajanje
ogranieno je na 90 dana (l.26). U Zakonu nisu predviene sankcije za sluaj da punomo ne ispunjava
uvjete iz l.26. Ukoliko de facto ne postoji saglasnost lica koje je izdalo punomo, sankcija e biti
nepostojei brak.
in zakljuenja braka poinje izvjetajem matiara da su pristupili podnosioci prijave, te da je utvreno
da ne postoje brane smetnje niti zabrane za zakljuenje braka. Ako nakon izvjetaja matiara vijenik
opine utvrdi da nema prigovora, on upoznaje brane drugove sa pravima i dunostima tako to e im
proitati odgovarajue odredbe PZ (l.42-46 i 263-266). U sluaju da itanje ovih odredaba izostane,
Zakon ne predvia nikakvu sankciju. Meutim, izostanak vijenika imao bi posljedicu proglaenje braka
nepostojeim. Nakon ovoga slijedi uzimanje izjava bra nih drugova, koje je de facto najvanija
radnja u postupku zakljuenja braka (pitanje da li pristaju na zakljuenje braka). Izjave o prist anku
matiar e upisati u matinu knjigu vjenanih, u koju se na kon toga potpisuju brani drugovi,
vijenik, svjedoci i matiar. Odmah po zakljuenju braka, branim drugovima e se izdati izvod iz
matine knjige vjenanih.
Bitno je naglasiti da u nizu navedenih radnji samo nadlenost organa za zakljuenje braka i slo bodan
pristanak branih drugova imaju konstitutivan znaaj, odnosno u sluaju nepotivanja ovih elemenata
brak e biti nepostojei.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
IV PRAVA I DUNOSTI BRA NIH DRUGOVA
1. POJAM I PODJELA PRAVA I DUNOSTI
Odnosi koji nastaju zakljuenjem braka mogu bit i iskljuivo line prirode i imovinske, odnosno
linoimovinske prirode. Mnogobrojni odnosi koji predstavljaju dio ovjekove intime ne mogu se regulisati
pravnim normama. To su odnosi bioloke, psiholoke, etike i moralne prirode.
2. LI NA PRAVA I DUNOSTI BRA NIH DRUGOVA
Dijele se na ona koja brani drugovi ne mogu mijenjati sporazumom i ona o kojima se brani drugovi
mogu sporazumijevati.
a.

Lina prava i dunosti o kojima se bra ni drugov i ne mogu sporazumijevati

Voenje zajednikog ivota. Ako brak nije zakljuen sa ciljem voenja zajednice ivota, sankcija je
nitavnost braka. Ukoliko je brana zajednica prekinuta bez namjere da se nastavi, u pravilu su
ispunjeni uvjeti za prestanak braka razvodom.
Ravnopravnost. lan 6 st.2 PZ BiH istie da se brak zasniva na ravnopravnosti branih drugova. Ovaj
princip realiziran je u sferi linih i imovinskih odnosa. Povreda naela moe dovesti do razvoda braka,
to zavisi od branog druga da li e postaviti zahtjev za razvod braka ili ne.
Obaveza uzajamnog potivanja i pomaganja. Potivanje se ogleda u uvaavanju linosti branog
druga, njegovih stavova i potreba. Kada jedan brani drug potcjenjuje, omalovaava ili vrijea drugog,
naroito pred treim licima, zajedniki ivot gubi smisao. Zakon ne predvia direktnu sankciju, a
posredna sankcija je razvod braka.
Izbor rada i zanimanja je direktna posljedica principa ravnopravnosti branih drugova. Brani drug
ima pravo da izabere svoje zanimanje, bez obzira na pristanak ili neslaganje drugog branog druga.
Ukoliko doe do neslaganja i nesporazuma, jedina mogua sankcija je razvod braka.
b.

Prava i dunosti o kojima se brani drugovi mogu sporazumijevati

Izbor prezimena. Brani drugovi mogu se sporazumjeti da im zajedniko prezime bude prezime jednog
od njih, mogu zadrati svaki svoje prezime, ili svaki brani drug moe svom prezimenu dod ati prezime
svog branog druga.
Odreivanje mjesta stanovanja. Zakon priznaje branim drugovima mogunost sporazumnog izbora
mjesta stanovanja. U sluaju nesporazuma, mogui su poremeaji branih odnosa i razvod braka.
Odluivanje o podizanju dje ce i obavlja nju poslova u branoj zaje dnici. Roditelji su duni dijete
uvati, vaspitati, obrazovati, izdravati, brinuti se o zatiti njegovih imovinskih interesa. Roditelji su
zakonski zastupnici svoje djece. Obavljanje poslova zajednikog domainstva rjeava se sporazumom
branih drugova. Nesporazum o ovim pitanjima moe dovesti do nepodnoljivosti zajednikog ivota i
razvoda.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
V PRESTANAK BRAKA
U smislu lana 47. PZ BiH, brak moe prestati: smru branog druga, proglaenjem nestalog branog
druga umrlim, ponitenjem i razvodom braka.
1. PRESTANAK BRAKA SMR U
Brak prestaje u trenutku smrti jednog ili oba brana druga. Prestanak braka smru uvodi se u matinu
knjigu umrlih i dokazuje izvodom iz matine knjige umrlih. Odmah nakon smrti branog druga preivjeli
brani drug moe zakljuiti novi brak.
2. PRESTANAK BRAKA PROGLAENJEM NESTALOG BRA NOG DRUGA UMRLIM
Umrlim se u smislu Zakona o vanparninom postupku moe proglasiti:
-

osoba o ijem ivotu za proteklih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ijeg roenja je proteklo 60
godina;
osoba o ijem ivotu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koju je vjerovatno da vie
nije iva;
osoba koja je nestala u brodolomu, saobraajnoj nesrei, poaru, poplavi, zemljotresu ili nekoj
drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za 6 mjeseci od dana
prestanka takve opasnosti;
osoba koja je nestala u toku rata ili u vezi sa ratnim dogaajima, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih
vijesti za godinu dana od prestanka neprijateljstava.

Rjeenje o proglaenju nestale osobe u mrlom donosi opinski sud na ijem podruju je ta osoba imala
zadnje prebivalite, a po prijedlogu svake fizike i pravne osobe koja ima pravni interes, kao i
zainteresiranog organa. Pravosnanou rjeenja prestaje brak. Prestanak je definitivan, te event ualno
stavljanje van snage sudskog rjeenja zbog toga to je nestali brani drug iv, nee uticati na brak koji
je drugi brani drug u meuvremenu zakljuio. Nae zakonodavstvo ne poznaje poslijebrani rok
ekanja, pa brani drug moe odmah zakljuiti novi brak.
3. PONITENJE BRAKA
Brak prestaje kada presuda o ponitenju postane pravosnana (l.47. st.3 PZ BiH). Razlozi za ponitenje
braka su brane smenje. Postupak za ponitenje pokree se tubom, kao i ostali brani sporovi. Pravo
na tubu imaju brani drugovi, lica koja imaju neposredni pravni interes, organ starateljstva i javni
tuilac:
-

u sluaju zakljuenja fiktivnog braka i postojanja branosti, pravo podizanja tube imaju sva
navedena lica. Pravo na tubu ne zastarijeva.

u sluaju duevne bolesti, duevne nerazvijenosti i drugih razloga koji su doveli do nesposobnosti za
rasuivanje, pravo podizanja tube imaju brani drug i organ starateljstva. Pravo na tubu
ogranieno je trajanjem nesposobnosti za rasuivanje. Nakon prestanka ove smetnje, pravo n a
podizanje tube ima samo brani drug koji je bio nesposoban za rasuivanje i to u roku od 1 godine
od prestanka nesposobnosti za rasuivanje. Isto se odnosi i na sluaj oduzimanja ili ograniavanja
poslovne sposobnosti.

u sluaju brane smetnje srodstva, pravo na tubu imaju brani drugovi, organ starateljstva i javni
tuilac. Pravo na tubu ne zastarijeva.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-

u sluaju srodstva po tazbini, nedostatka volje i maloljetstva, pravo na tubu je priznato samo
branim drugovima, odnosno roditeljima maloljetnika koji je zakljuio brak bez dozvole suda. Rok za
podnoenje tube u sluaju nedostatka volje je godina dana od izvrenja prijetnje, odnosno saznanja
za zabludu, ukoliko su brani drugovi ivjeli zajedno. Ako su ivjeli odvojeno, tuba nije vremenski
ograni ena. U sluaju maloljetstva, pravo organa starateljstva i roditelja maloljetnika na podizanje
tube prestaje kada maloljetnik navri 18 godina. Nakon toga samo brani drug koji je u momentu
zakljuenja braka bio maloljetan moe podii tubu, ali samo u roku od 1 godine od punoljetstva.

Sud moe odbiti zahtjev za ponitenje braka u sluaju branih smetnji maloljetstva i srodstva po tazbini,
ukoliko se utvrdi da postoje opravdani razlozi zbog kojih se moe dozvoliti zakljuenje braka. Takoer,
ako je za vrijeme trajanja ranijeg braka zakljuen novi brak, novi brak se nee ponititi ukoliko je raniji
brak prestao do zakljuenja glavne rasprave o ponitenju novog braka.
4. RAZVOD BRAKA
a.

Pojam razvoda braka

Razvod braka je nain prestanka punovanog braka za ivota branih drugova, iz uzroka i na nain
predvien zakonom. Uzroci za razvod braka nastaju nakon zakljuenja braka, u toku zajednikog ivota,
za razliku od uzroka ponitenja koji postoje u trenutku zakljuenja braka. Brak se moe razvesti samo
na zahtjev branih drugova.
Ponitenje je jain osnov za prestanak braka nego razvod. Dakle, ako istovremeno postoje uzroci za
razvod i ponitenje braka, brak e se ponititi. ak se moe ponititi i brak koji je ve razveden.
Brak se moe razvesti samo za ivota branih drugova. Nasljednici mogu samo nastaviti zapoeti
postupak, a u sluaju utvrivanja da je tuba umrlog bila osnovana, de facto nastupaju pravne
posljedice razvoda mada sud ne donosi odluku o razvodu. Brani drug gubi pravo nasljeivanja prema
ostavtini umrlog branog druga.
Brak se moe razvesti samo iz uzroka predvienih zakonom, pred nadlenim organom u zakonom
propisanom postupku.
b.

OSNOVNI SISTEMI RAZVODA BRAKA U SAVREMENOM ZAKONODAVSTVU

U savremenom zakonodavstvu razvod braka zasniva se na sistemu zabrane razvoda braka, sistemu
potpune slobode razvoda braka, mjeovitom sistemu, te sistemu razvoda kao lijeka ili razvoda braka
zbog trajne poremeenosti branih odnosa.
Sistem zabrane razvoda braka. Koncepcija o zabrani razvoda braka dugo se zadrala u
zakonodavstvima koja su se temeljila na kanonskom pravu, a koje brak smatra ustanovom boanskog
prava. U kanonskom pravu uvedena je rastava od stola i postelje kojima se suprunicima daje prav o da
ive odvojeno bez mogunosti sklapanja novog braka.
Sistem potpune slobode razvoda braka zastupljen je u zemljama erijatskog prava. Volja suprunika
je odluujua kada je u pitanju razvod braka, a bilo kakve ingerencije drave u ovoj sferi odnosa s u
iskljuene.
Mjeoviti (kombinirani) sistem razvoda bra ka podrazumijeva razvod braka samo u sluajevima
predvienim zakonom. Ovaj sistem je normirao brakorazvodne uzroke koji se zasnivaju na krivici
branih drugova, ali i one kod kojih se poremeenost branih odnosa ne moe staviti u njihovu krivicu.
Mjeoviti sistem uglavnom je usvojen u zakonodavstvu zemalja Evropske unije. Prihvata se
brakorazvodni uzrok trajne i teke poremeenosti braka ili nepovratne propasti braka, uz sporazumni

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
razvod braka, ali i taksativno nabrojani brakorazvodni uzroci koji su po svojoj prirodi neskrivljeni i
skrivljeni.
Sistem razvoda lije ka, odnosno razvoda braka zbog poremeenosti branih odnosa zastupljen je u
pravu bivih socijalistikih zemalja i nekih zemalja EU. Za ovaj sistem relevantno je stanje teke i trajne
poremeenosti branih odnosa ili propasti braka, bez obzira da li je do takvog stanja dolo usljed
skrivljenog ili neskrivljenog ponaanja branih drugova. Osnovni i jedini brakorazvodni uzrok je raspad,
odnosno propast brane zajednice. Zakonodavac je princip krivice zamijenio principom poremeenosti.
Ovaj sistem u novije vrijeme prihvaen je u pravu Holandije i Njemake.
c.

Klasifikacija brakorazvodnih uzroka

Brakorazvodni uzroci su zakonom predviene injenice i okolnosti koje nastaju nakon zakljuenja braka,
a na osnovu kojih nadleni organ moe razvesti brak. U literaturi se najee susreu slijedee podjele
brakorazvodnih uzroka:
Opi i posebni brakorazvodni uzroci. Opi brakorazvodni uzroci mogu obuhvatiti vrlo razliite
injenice i okolnosti koje je nemogue taksativno nabrojati, te se koriste formulacije ma koji uzrok,
ozbiljan uzrok i sl. Posebni uzroci su injenice i okolnosti koje zakon taksativno nabraja (npr.preljuba,
nestalost, neopravdano i zlonamjerno naputanje itd).
Apsolutni i relativni brakorazvodni uzroci. Apsolutni uzroci su takve injenice koje zbog svog
znaaja i teine same za sebe imaju snagu brakorazvodnog uzroka (npr.preljuba, raenje o glavi,
zlonamjeno naputanje, osuda za teko krivino djelo i sl). Za donoenje odluke o razvodu dovoljno je
utvrditi injenicu koja ima snagu apsolutnog uzroka.
Relativni uzroci za razvod braka mogu dovesti do razvoda samo ako izazivaju poremeenost i
nepodnoljivost zajednikog ivota (npr.razliite naravi, razlika u godinama, ljubomora i sl). Zadatak
suda je da utvrdi kako uzrok tako i posljedicu, nakon ega moe razvesti brak.
Skrivlje ni i neskriv ljeni brakorazvodni uzroci. injenice koje su rezultat zlonamjernih, odnosno
skrivljenih ponaanja klasificiraju se kao skrivljeni brakorazvodni uzroci (npr.preljuba, zlonamjerno
naputanje i dr). Neskrivljeni brakorazvodni uzroci su injenice koje imaju negativno dejstvo na
stabilnost brane zajednice, ali nisu rezultat zlonamjernog ponaanja branih drugova (npr.duevna
bolest, nesaglasnost naravi, nestalost i dr).
Brakorazvodni uzroci kod kojih se pravo na tubu stie prote kom roka i uzroci kod kojih pravo
na tubu nije vezano rokom. Na osnovu prve grupe uzroka brak se uglavnom razvodi u sluaju
faktikog prekida brane zajednice iz razliitih razloga. Druga grupa uzroka su oni kod kojih se pravo na
tubu stie ve samim njihovim nastankom. Kod druge grupe pravo na tubu zastarijeva u odreenom
roku.
Brakorazvodni uzroci kod kojih se pravo na tubu gubi prote kom roka i uzroci kod kojih se
pravo na tubu ne gubi prote kom roka. Ova podjela se u savremenoj teoriji sve vie naputa, jer je
po pravilu vezana za postojanje brakorazvodnih uz roka koji se temelje na krivici branog druga.
d.

Evolucija brakorazvodnog sistema u naem pravu

Osnovni zakon o braku donesen je 1946.godine. Normirao je razvod braka kao jedan od naina
njegovog prestanka i prihvatio kombinira ni sistem bra korazvodnih uzroka. Predviao je:
- apsolutne, uglavnom skrivljene brakorazvodne uzroke, zasnovane na shvatanju da razvod
predstavlja sankciju za prekraj branih dunosti;

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
-

uzroke koji su izraz koncepcije o razvodu kao nunom zlu u sluaju nesree jednog branog druga
(nestalost, duevna bolest i sl)
mogunost razvoda braka u sluaju kad je brak izgubio smisao i svrhu, kad je postao nepodnoljiva
zajednica za jednog ili oba brana druga.

Karakteristino za ovaj Zakon je dejstvo krivice, koje se ispoljava u povlaenju nemo gunosti razvoda
braka: iskljuivo krivi brani drug ne bi mogao dobiti razvod braka, bez obzira na to o kom
brakorazvodnom uzroku je rije. Krivica se nije utvrivala po slubenoj dunosti, ve iskljuivo na
zahtjev branih drugova.
Republiko i pokrajinsko zakonodavstvo. Ustavnim amandmanima 1971.godine zakonodavna
nadlenost prenesena je na republike i pokrajine. U prvoj etapi donoenja republikih i pokrajinskih
zakona postojale su znaajne razlike. U Makedoniji, RH i BiH prihvaen je modificirani sist em razvoda
kao lijeka. Ova grupa zakonodavstava kao brakorazvodne uzroke predvia poremeenost branih
odnosa, dui odvojeni ivot, a normiran je i sporazumni razvod braka. Zakonodavstvo BiH potpuno je
iskljuilo skrivljene brakorazvodne uzroke, pa samim t im i uticaj krivice na razvod braka. No,
predvianjem nestalosti branog druga kao brakorazvodnog uzroka, pored poremeenosti branih
odnosa, ono se svrstava u grupu koja prihvata modificirani sistem razvoda kao lijeka.
Nasuprot tradicionalnoj koncepciji, grupa zakonodavstava (Slovenija, Vojvodina) prihvatila je objektivni
kriterij, odnosno mogunost razvoda braka samo u sluaju teke i trajne poremeenosti branih odnosa,
uz normiranje i sporazumnog razvoda braka. Razvod braka je po rjeenjima iz ove gru pe zakona mogao
dobiti ne samo brani drug koji nije kriv za nastali poremeaj branih odnosa, ve i onaj ko je iskljuivo
kriv.
e.

Uzroci za razvod braka u porodinom za konu.

PZ BiH predvia 2 brakorazvodna uzroka: poremeenost i nepodnoljivost zajedni kog ivota kao
relativni, te nestalost kao apsolutni brakorazvodni uzrok.
Brani drug moe traiti razvod braka ako su brani odnosi teko i trajno poremeeni, usljed ega je
zajedniki ivot postao nepodnoljiv (l.55). Dakle, osnovni brakorazvodni uz rok je teka i trajna
poreme enost branih odnosa koja je dovela do nepodnoljivosti za jednikog ivota. Ovdje
teite nije na uzrocima ve na posljedici. U praksi se kao sluajevi teke poremeenosti navode
postupci suprotni meusobnim pravima i dunostima branih drugova npr.stalne svae, fiziko
maltretiranje, prestanak meusobnog povjerenja, potovanja, naklonosti itd.
Pored objektivne posljedice poremeenosti branih odnosa, Zakon trai i postojanje nepodnoljivosti
zajednikog ivota, kao subjektivne posljedice, odnosno subjektivno doivljavanje braka kao
nepodnoljivog. Odnos poremeenosti i nepodnoljivosti je ravnopravan, te sud mora utvrditi obje
injenice.
Nestalost branog druga je drugi brakorazvodni uzrok. Brani drug moe traiti razvod braka ako je
njegov brani drug nestao i o njemu nema nikakvih vijesti za vrijeme od 2 godine (l.56). Po svojoj
prirodi, ovaj brakorazvodni uzrok je apsolutni, te je da bi se brak razveo dovoljno utvrditi injenicu
nestalosti u trajanju od 2 godine.
PZ normira mogunost sporazumnog razvoda bra ka i razvoda bra ka po zajednikom prijedlogu.
Razvod braka po zaje dnikom prije dlogu (l.57) mogu je kada su u pitanju brakovi sa maloljetnom
djecom (zajednikom ili usvojenom). Brani drugovi u zajednikom prijedlogu navode injenice zbog
kojih trae razvod braka, a sud je duan da utvrdi teku i trajnu poremee nost bra nih odnosa i
nepodnoljivost zajednikog ivota.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sporazumni razvod braka, bez ikakvih ogranienja, Zakon predvia ako je u pitanju razvod branih
drugova koji nemaju maloljetne djece (vlastite, usvojene ili djece nad kojom je produeno roditeljsko
pravo l.58). Ovdje su relevantne samo 2 injenice: da je brak zakljuen i da brani drugovi nemaju
maloljetne djece. Suprunici nisu duni navesti razloge za razvod, niti sud ima obavezu da ih utvruje.
f.

Mirenje branih drugova

Prema osnovnom zakonu o braku, za mirenje je bio nadlean sud, a predvodio ga je predsjednik vijea.
PZ BiH je nadlenost za mirenje prenio na mjesno nadleni organ starateljstva, odnosno centar za
socijalni rad. Teite u postupku mirenja je na pronalaenju uzroka i pokuaju njihovog otklanjanja kroz
angairanje strunjaka zaposlenih u organu starateljstva psihologa, pedagoga, ljekara, socijalnih
radnika. Ukoliko mirenje ne uspije, organ starateljstva e nastojati da brani drugovi postignu sporazum
o zatiti, vaspitanju i izdravanju zajednike maloljetne djece (l.64 PZ BiH). U postupku mirenja brane
drugove ne mogu zastupati punomonici. Ukoliko brani drugovi ili jedan od njih izostanu sa roita za
mirenje mada su uredno pozvani, smatrae se da mirenje nije uspjelo (l.63 st.2). Ovom odred bom
devalviran je institut mirenja, jer je odazivanje mirenju predvieno samo kao mogunost, a ne kao
obaveza.
Postupak mirenja organ starateljstva je duan provesti u roku od 2 mjeseca i o rezultatima obavijestiti
sud. Roite za mirenje u smislu l.66 nee se zakazati:
- ako je boravite jednog branog druga nepoznato due od 6 mjeseci;
- ako je jedan brani drug nesposoban za rasuivanje;
- ako jedan ili oba brana druga ive u inostranstvu.
Ako na roitu ne doe do izmirenja, a postoje izgledi da bi se bra ni drugovi mogli izmiriti, organ
starateljstva e zakazati novo roite.
g.

Postupak za razvod braka

U postupku za razvod primjenjuju se posebna pravila pa rninog postupka, ali i ona predviena
porodinim zakonodavstvom. Postupak u branim sporovima regulisan je posebnim pravilima koja
derogiraju opa pravila parninog postupka. Meutim, opa pravila e se primjenjivati u postupku u
branim sporovima, ako Porodinim zakonom nije drugaije odreeno.
Na elo dispozicije, kao jedno od osnovnih naela parninog postupka je u branom postupku
ogranieno. Tuilac se ne moe odrei tubenog zahtjeva, tueni ne moe priznati tubeni zahtjev, a sud
ne moe izrei presudu na osnovu priznanja, niti presudu zbog izostanka (l.73 P Z BiH). Naelo
dispozicije ima iroku primjenu kada je u funkciji ouvanja bra ka. Tako u smislu l.74 tuilac moe
tubu povui bez pristanka tuenog do zakljuenja glavne rasprave, a sa pristankom tuenog dok
postupak nije pravosnano okonan. Do pravosnanog okonanja spora, stranke mogu povui i
zajedniki prijedlog i zahtjev za sporazumni razvod braka. Ako je povlaenje uslijedilo nakon donoenja
prvostepene presude, sud e rjeenjem utvrditi da je presuda bez pravnog uinka i da se postupak
obustavlja.
Na elo postupanja po slubenoj dunosti zastupljeno je kada se odluuje o zatiti zajednike djece,
njihovom povjeravanju na uvanje i vaspitanje, te izdravanju. U tom sluaju u sporu uestvuje organ
starateljstva.
Stranke su u postupku dune iznijet i injenice i dokaze na kojima zasnivaju svoj zahtjev, ali sud nije za
njih vezan, ve je ovlaten da i sam prikuplja potrebne injenice i dokaze. Sud je ovlaten i da po
slubenoj dunosti odreuje pr ivremene mjere o smjetaju i izdravanju djece (l.77)
U branim sporovima iskljuena je javnost. Za sve brane sporove nadlean je opinski sud.
Sudsko vijee ine jedan sudija i dvojica sudija porotnika, a u drugom stepenu odluuje vijee

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
sastavljeno od trojice sudija. Postupak u branim sporovima pokree se tubom. Tubeni zahtjev u
brakorazvodnom sporu
pripada samo branim drugovima. U sluaju razvoda postupak se moe
pokrenuti zajednikim prijedlogom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka. Pravo na podizanje tube
vezano je za linost branih drugova. Nasljednici mogu samo nastaviti ve zapoeti postupak.
Sud u brakorazvodnom sporu odluuje presudom. Stranke imaju pravo albe viem sudu u roku od 15
dana od donoenja presude prvostepenog suda.
h.

Posljedice razvoda braka

Posljedice razvoda braka odnose se na brane drugove i djecu.

Posljedice prestanka braka na brane drugove tiu se porodinog imena, zajednike imovine i
vraanja poklona, izdravanja i stanarskog prava. Porodino ime spada u lina dejstva braka. Nakon
razvoda od branog druga zavisi da li e pokrenuti postupak za promjenu porodinog imena.
Imovinskopravni odnosi i izdravanje su obraeni u posebnom poglavlju. Pravo nasljeiv anja
bivih branih drugova regulisano je Zakonom o nasljeivanju. Stanarsko pravo branih drugova
nakon razvoda, ukoliko o njemu ne postoji sporazum, rjeava se od strane suda u vanparninom
postupku. Brani drug koji je odlukom suda prestao biti nosilac stanarskog prava duan je iseliti iz stana
kada mu se osigura nuni smjetaj.
Posljedice razvoda braka u odnosu na dje cu. Presudom o razvodu braka rjeava se pitanje
zajednike djece branih drugova, odnosno njihovog povjeravanja na uvanje, vaspitanje i izdravanje.
Ovo pitanje rjeava se uz puno uvaavanje djejih interesa. Organ starateljstva ve u sluaju n euspjelog
mirenja nastoji da roditelji postignu sporazum o zatiti, vaspitanju i izdravanju zajednike djece.
Ukoliko sporazum ne bude postignut, odnosno ako on ne odgovara interesima djeteta, sud e u
brakorazvodnoj parnici odluiti o ovom pitanju. Zakon predvia v rlo iroka ov latenja organa
starateljstva koji uestvuje u postupku radi zatite djeijih interesa. Sud nije vezan miljenjem organa
starateljstva, a u svakom konkretnom sluaju mora ocijeniti ta je u interesu djeteta. Osim miljenja
organa starateljstva, sud uzima u obzir i e lju djeteta, ukoliko je ono sposobno da je izrazi. Sud moe
odluiti da sva djeca ostanu kod jednog roditelja, da neka ostanu kod majke a druga kod oca, ili da
djeca budu povjerena nekoj treoj osobi ili ustanovi. Roditelj kome dijete nije povjereno na zatitu i
vaspitanje ne vri roditeljsko pravo, ali ima pravo da odrava kontakte sa djetetom, prati njegov razvoj i
utie na taj razvoj.
VI VANBRA NA ZAJEDNICA
Vanbrana zajednica je faktika zajednica ivota ene i mukarca.
1. VANBRA NA ZAJEDNICA
ZAKONODAVSTVA)

PERIODU

1946.-

1971. GODINE

(PERIOD

SAVEZNOG

Ustav FNRJ i Osnovni zakon o braku iz 1946.godine nisu odredili pravni pojam vanbrane zajednice niti
njene posljedice. Meutim, pod pritiskom velikog broja zahtjeva za priznanje odreenih dejstava
vanbranoj zajednici, sudovi su morali reagovati. Zbog toga je uslijedilo Uputstvo Saveznog vrhovnog
suda o nainu rjeavanja sporova u vanbranoj zajednici iz 1954.godine, kojim je Vrhovni sud dozvolio
primjenu opih pravila imovinskog prava kada su u pitanju i movinskopravni zahtjevi u vanbranoj
zajednici. Tako se koliko-toliko osigurala zatita vanbranih drugova koritenjem instituta naknade tete
i obogaenja bez osnova 1 .

Condictiones sine causa

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. VANBRA NA ZAJEDNICA U PORODI NOM ZAKONU
U smislu l.14 PZ BiH, ivotna zajednica mu karca i ene koji nisu zakljuili brak izjednaena je sa
branom zajednicom u pogledu prava na meusobno izdravanje i drugih imovinsko -pravnih odnosa,
pod uslovima i na nain propisanim (ovim) zakonom. Jednu ivotnu zajednicu vanbranom zajednicom
ini volja mukarca i ene da se tako ponaaju, odnosno da izvravaju prava i dunosti koja postoje
izmeu branih drugova. Ona se po svojim manifestacijama ne razlikuje od braka, ali nastaje
saglasnou volje branih drugova i (za razliku od braka) za njeno za snivanje nije potrebna nikakva
forma.
Da bi vanbrana zajednica bila izjednaena sa brakom u pogledu prava na meusobno izdravanje i
drugih imovinskopravnih odnosa, Zakon uz ispunjenje opih uvjeta trai da je vanbra na zaje dnica
trajala due vrijeme. Due trajanje je pravni standard, kome sudska praksa treba da odredi
znaenje. Tuba za izdravanje moe se podnijeti u roku od 3 godine od prestanka vanbrane
zajednice. Kada su u pitanju imovinski odnosi vanbranih drugova, Zakon predvia samo mogunost
sticanja i podjele zajednike imovine vanbranih drugova. U tom sluaju primjenjuju se odredbe koje se
odnose na brane drugove.
Zatita linih prava i dunosti u vanbranoj zajednici nije previena Porodinim zakonom.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM