Fondacija bezbjednosti na putevima

Vodi za sigurnost na putevima

UVOD
Ovaj Vodi je dizajniran da obezbjedi lokalno izabranim slubenicima I drugim liderima u
zajednici osnovne informacije da poboljaju sigunost na putevima u svojim zajednicama.
Napisan za one koji nisu ininjeri, napravljen je da bude praktian, jednostavan za upotrebu
dokument koji omogudava liderima u zajednici:

Strategije koje oni mogu odmah da ponu koristiti da bi uinili puteve sigurnijim.
Osnovne informacije da poboljaju bezbjednost puteva u saradnji sa dravom I lokalnim
odjeljenjima za transport, slubenicima za bezbjednost na autoputevima, zajednicama
za bezbjednost, I drugim sigurnosnim programima.
Jasne opise finansiranja I donoenja odluka koji utiu na sigurnost na putevima.

Ovaj Vodi je dostupan i na www.roadway.org, sa najnovijim informacijama koji pomau

korisnicima kako da se snadju kada se pojave sigurnosni problemi na putevima.

Zato je sigurnost na putevima bitna za mene?

Prije nego nastavimo, moda se pitate:ta podrazumijevate pod terminom sigurnost na
putevima i zato je to bitno za mene? Oigledno, ko god da koristi na sistem puteva je
zabrinut za sigurnost, posebno izabrani slubenici i drugi lideri u zajednici. Doprinos
sveukupnom zdravlju i sigurnosti vae zajednice koju ini sigurnost na putevima nije ba
poznat svima.
Prvo, tri glavne komponente sigurnosti na autoputu su ponaanje vozaa, sigurnost vozila i
sigurnost puta. Sigurnost puta se odnosi na dio cjelokupne sigurnosti na autoputu koji je
odreen fizikim obiljejima poput oblika puta, saobradajnih znakova, obiljeavanja
trotoara, radnih uslova, predmeta uz cestu (poput stubova, znakova, drveda, ograda),
mostovima i raskrsnicama.
Lini i ekonomski trokovi sudara na autoputevima su ogromni naim graanima i
zajednicama. Slijedi nekoliko stvari koje bi trebalo uzeti u obzir:

Za razliku od ponaanja vozaa i dizajna vozila, gdje je uraen znaajan napredak,

procenat smrti koji je vezan za saobradajne nesrede zbog opasnosti kraj puteva je
ustvari povedan zadnje dvije decenije.

Sudari uz cestu su razlog za jednu tredinu svih smrtnih sluajeva na autoputevima u

Americi, svake godine. Vie od 15,000 ljudi je ubijeno i skoro milion ljudi povrijeeno
kada vozila slete sa puta i sudare se. Prema Odboru istraivanja saobradaja, mnogi
od ovih gubitaka su zbog sudara u objekte koji se nalaze uz cestu, poput drveda ili
stubova, koji su smjeteni preblizu ceste to je veoma opasno.
Sudari koji se deavaju uz cestu kotaju drutvo po 80 milijardi godinje. Ekonomski
trokovi drutva medicinskih trokova, gubitka radnika, tete imanja i hitne slube
sastoje se od linih tragedija nastalih od sudara na putevima.
Trokovi lokalnih vlada zbog nemarnosti tube rastu. Sudski spor (koji proizilazi iz
sudara) protiv lokalnih i dravnih vladinih agencija za saobradaj i slubenika su danas
veoma esti. Suvereni imunitet, koji je nekada titio lokalne vlade od odgovornosti,
sada se odrie toga. Graani sada mogu da uspjeno podnose tube pod uslovima
koji su postavljeni zakonom.

Konano, jeftina sigurnosna poboljanja su isplativa u smanjivanju sudara na putevima.

Razmotrite ove rezultate istraivanja koje je sproveo Odsjek za saobradaj u Americi:

Uklanjanje prepreka kraj puta i poravnanje puteva moe da smanji smrtne

sluajeve i do 66%.
Izgradnja namjenske trake za okretanje i saobradajne kanalizacije na rizinim
raskrsnicama moe smanjiti smrtne sluajeve za 47%.
Poboljanje informacija za vozae putem boljih saobradajnih znakova i
oznaavanjem trotoara moe da smanji smrtne sluajeve i do 39%.

Druge studije ukazuju da:

Instalacije traka koje trube uzdu puta mogu smanjiti skretanje sa puta i do 60%.
Obnavljanje povrinskog trenja za blagovremeno uklanjanje leda i snijega moe
smaniti povrede i do 20% tokom zimskog perioda, a do 88% odmah nakon oluje.

Postoji mnogo izvora informacija i miljenja o problemima na naim ulicama i putevima.

Vedinom je to iz veernjih vijesti, lokalnih novina, graana, ili ak iz naeg svakodnevnog
iskustva dok vozimo po gradu. Ali kako da rijeimo ove probleme?

Kome bismo se trebali obratiti?

Kako da odluimo koja raskrsnica, most, krivina, opasnost na putu, ili radni uslov
predstavlja najvedi rizik za nau zajednicu?
Koje bi se oni trebali prvo latiti?
Ko de da plati za to?
Koliko brzo se moe to popraviti?
2

Realnost je da iako vjerujem da postoje problemi na odreenim putevima, moda nismo

u potpunosti sigurni ta je problem, ta se razumno moe uraditi po tom pitanju, iji je
posao da to popravi, i kako platiti za potrebna poboljanja. Ovo su tipovi pitanja u
stvarnom svijetu koja se pojavljuju svaki dan u zajednicama irom naih nacija. Ovaj
Vodi je napravljen da pomogne vama i liderima drugih zajednica da odgovore na ova
pitanja. Ne sadri sve odgovore, ali vam pokazuje kako da postavite prava pitanja,
pravim osobama onima iji je posao da rijei ove probleme sa naim ulicama i
putevima. Takoe vas upoznaje sa procesom, alatom i tehnikom koje ininjeri koriste
tako da biste vi bili u mogudnosti da radite sa njima i obratite im se za probleme na
putevima.

Poglavlje 1

Poetak:
Kako prepoznati sigurnosni problem na putu?
Ovo poglavlje daje odgovor na tri osnovna pitanja:
1. Kako prepoznajete sigurnosni problem na putu?
2. Ko je odgovoran za puteve u zajednici i kako da ih kontaktiram?
3. Kakve vrste informacija su potrebne da u potpunosti opiete sigurnosni problem
na putu i kako moete raditi sa profesionalcima za saobradaj da odradite posao?
Ova strategija vam moe pomodi:
a. Identifikujte mogudi problem na putu.
b. Identifikujte nasigurne radne uslove.
c. Osigurajte informacije koje su vam potrebne da opiete problem na putu
u vaoj zajednici.
d. Osigurajte da vai interesi stignu do pravih ljudi.
Gdje da ponete? ta ciljate?
Lideri kao vi kau: Mi elimo da

...Da vidimo smanjenje broja saobradajnih nesreda na problematinim

dijelovima puteva ili u opasnim radnim uslovima.
...Da budemo u mogudnosti da razgovaramo sa ljudima koji su
odgovorni za izgradnju i odravanje naih puteva tako da bi oni
onkorporirali nae brige u svoje planove i izvrenje strategija.
...Da popravimo probleme koji se stalno ponavlaju i uradimo
popravke na putevima, spreavajudi nesrede prije nego se dogode.
...Da utedimo novac poreskih obveznika smanjujudi trokove puteva,
ukljuujudi i one koje dolaze od trauma, povreda, pa i gubitka ivota;
zakrene puteve; i kanjenje putovanja zbog popravki na putu i
nepotrebnih sudara.

Ovakve izjave bi se mogle smatrati ciljevima koje treba odraditi da bi putevi bili sigurniji.
Koji su ciljevi specifini za vau zajednicu? Napiite ih ispod:

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
Moete napraviti razliku i vaa miljenja se raunaju. Sada kada imate neke ciljeve, koji
su sljededi koraci?

Saznajte vie o devet potencijalno opasnih stanja na putu.

Eksperti za sigurnost su imenovali devet cestovnih stanja koji, bez obzira na lokaciju, se
smatraju potencijalno opasnim. Dodatno ovim stanjima, prekoraenje brzine, greke
vozaa, i loe vrijeme su faktori koji se ne mogu ignorisati. Ne zaboravite razmotriti ova
stanja kada budete ispunjavali spisak koji slijedi i opisati problematino mjesto ili opasni
radni uslov.
Da li se vaa nevolja uklapa u jednu od devet ispod opisanih cestovnih stanja? Zaokruite
ona stanja koja najvie odgovaraju vaoj situaciji.
1. Opasnosti sletanja sa puta: Vozila koja slete sa puta, bez obzira na razlog, su
odgovorni za otprilike 15000 smrtnih sluajeva godinje. Ovakvi sudari se
deavaju i na pravcima i na krivinama i obino ukljuuju ili prevrtanje vozila ili
sudar sa fiksnim objektima poput drveda ili stubovima. Opasnosti pored puta
takoe ukljuuju strme bone padine, odvodne jarke uz cestu, i uske trake pored
puta koje nisu dovoljno velike da se vozilo smjesti kad je u nevolji.
2. Povrinsko stanje puta: Koliko esto ujete ili kaete:Cesta je klizava u gadnim
vremenskim uslovima, ili Put je prepun rupa, kao da vozim po putu sa
preprekama! Odstupanja na povrinama ceste, poput strmih ivica trotoara, rupa
i smanjenje povrinskog trenja zbog starosti, izdrljivosti, neadekvatnih isuivanja
tokom kia i nepotpuno zimsko odravanje uklanjanja leda i snijega oigledno
pogorava zaustavljanje vozila i sposobnosti upravljanja.
3. Uski putevi i mostovi: Uski putevi oteavaju vozaima da sigurno upravljaju u
hitnim situacijama i onim koji nisu hitne jednostavno nema dovoljno prostora!
Uski mostovi su prilino opasni. Sudari sa krajevima mosta su relativno rijetki, ali
su esti ozbiljni. Ovakvi sudari se obino javljaju kada je irina mosta manja od
staza sa kojih se pribliavaju. Rezultat toga je udarac u kraj mosta, ograde, ili
vozilo ode u drugom smjeru.
4. Ukrtanje eljeznica: Da li ste znali da prema Federalnoj upravi eljeznica, skoro
svake 100-te minute u Americi voz udari nekoga i da je 30 puta veda ansa da
5

5.

6.

7.

8.

9.

ljudi poginu kada se desi sudar sa vozom nego sa drugim autom, autobusom ili
kamionom? Vozovi se ne mogu brzo zaustaviti; teretnom vozu koji ide 241 km/h
je potrebno 2,5km da se zaustavi. Oigledno, ukrtanje eljeznica je kritino, i
mogu da budu nevjerovatno opasne, bez obzira koliko su zauzete.
Radne zone: Radne zone, definisane kao kontrukcije, odravanje, komunalna
podruja, stvaraju uslove koji mogu biti opasni za vozae i radnike. Svake godine
u radnim zonama bude 70 smrtnih sluajeva i 37000 povrijeenih. Radne zone su
nuna injenica ivota u naim zajednicama i mogu izazvati promjenu putanje;
smanjeno ogranienje brzine; zakrenost; i navalu graevinskih radnika i opreme
na putu. Ponekad su radne zone slabo oznaene i znakovi upozorenja se jedva
vide, posebno nodu. Znakovi upozorenja i kontrolni ureaji prometa mogu biti
nepovezani sa radom koji je u procesu ili tano prikazuju stvarne opasnosti u
radnoj zoni. Vozai tako zanemaruju ove znakove upozorenja sa potencijalno
traginim posljedicama.
Raskrsnice: Svi smo imali iskustva sa opasnim raskrsnicama koje sadre
zbunjujude trake za ukljuivanje, nepregledna mjesta, ili nedostatak
odgovarajude ili neodgovarajude signalizacije ili prometnih znakova. Prepreke,
ukljuujudi vegetaciju, mogu da blokiraju vozaev pogled na znakove,
signalizaciju i druge kontrolne ureaje saoradaja.
Dizajn ogranienja na putu: Mnogi lokalni putevi imaju ogranienja, jer su
pravljeni da slue za manje auta koja voze sporije. Zbog eksplozije vozila u
kilometrima vozila preenih tokom zadnjih 30 godina, mnogi od ovih putevi su
sada prigradski koridori za visoku brzinu. Njihova sigurnost je ugroena
opasnostima poput otrih krivina, loih znakova i obiljeja, i nedostatak srednjih
traka da odvoji dolazedi saobradaj. Stopa smrtnih sluajeva moe biti 5 puta veda
nego na prometnijem meudravnom sistemu. Lokalne vlade, koje su odgovorne
za vie od 75% mree puteva, ciljaju svoje ograniene izvore da prvo poprave
najozbiljnije probleme. Prema tome, vozai moraju da budu svjesni opasnosti na
putevima i da voze sa povedanom opreznodu.
Problemi prilaza putevima: Svi smo upoznati sa stanjem prilaza na put koji moe
uzrokovati vozaevu zbunjenost/frustraciju, poput prilaznih puteva, puteva u
razvoju/poslu, i slijepih ulaza. U takvim situacijama, vozai moraju ostati oprezni
da promijene putanje koje zahtijevaju brzo reagovanje.
Pjeaki i biciklistiki saobradaj: Biciklistiki i pjeaki saobradaj mora biti
prilagoen i brzina mora biti kontrolisana. Tokom 1998. godine desilo se 5220
smrti pjeaka i 69000 povreda i oekuje se da de se ovaj broj povedati sa
starenjem nae populacije. Do 2030. godine, jedan od pet Amerikanaca de imati
vie od 65 godina. Pjeaci preko 70 ine otprilike 9% populacije, ali oni ine 17%
6

smrtnih sluajeva. 1998. godine je stradao 761 biciklist i jo 53000 je povrijeeno

u saobradajnim nezgodama.

Identifikujte svoje problematino mjesto ispunjavajudi Listu

problema na putu.
Datum:
________________________________________________________________________
Ime i organizacija:
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________

Opiite vae problematino mjesti ili opasnost odgovarajudi na sljededa

pitanja.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
11 Opiite svoje problematino mjesto ili opasnost. Gdje se nalazi? (Ime ulice,
imena ukrtenih ulica, oznake za kilometre, druge orijentire)
Da li je vae mjesto ili opasno stanje
Da
Ne
Proirenje puta
__
__
Krivina
__
__
Raskrsnica
__
__
Ostalo: ________________________________
12 Da li je vae mjesto ili opasno stanje smjeteno na mjestu koje slui za
Brzi saobradaj
Pjeake
Lokalnom prilazu za oping, kole, itd.
Kamionski promet
Putnike
Vozila za farmu
Bicikliste
Ostalo: ______________
13 Ako je vae problemtino mjesto smjeteno u centru grada ili u prometnom
predgrau, da li ima dovoljno slobodnih mjesta za parkiranje?
Da _____

Ne _____

14 Da li prepreke blokiraju vozaevu preglednost na tom problematinom mjestu?

Da _____
Ne_____
Ako da, da li te prepreke blokiraju vozaevu preglednost na
Druga vozila

Semafor i znak zaustavljanja

Put

Oznake puta ili prometne znakove

Ostalo: ________________________
ta je uzrok prepreka?
Drvede

Parkirana vozila

bunje i druga vegetacija

Snijeg

Znakovi

Drugo: __________________

15 Da li postoje opasnosti pored puta koje vozai mogu udariti ako skrenu sa
puta?
Da ______

Ne ______

Ako da, da li je to
Drvede

Ograde eljeznica

Stubovi

Ulina rasvjeta

Nosai mosta

Ostalo: ___________________

16 Da li loe stanje trotoara utie na to problematino mjesto?

Da ______

Ne ______

Stanja poput
Klizavog trotoara

Sporo uklanjanje snijega, leda i drugih

Rupe

krhotina trotoara koje otpadaju na ivicu

Ostalo: __________________

puta

17 Da li postoje neka druga stanja na putu koja mogu uiniti vonju opasnom?
Da _____

Ne ______
8

Ako da, da li ona ukljuuju

Otre krivine

Bljesak zalaska ili izlaska sunca

Uske ulice

Nedostatak adekvatnog osvjetljenja

Uske trake za prinudno

Izgubljene ili unitene ograde

zaustavljanje

Izgubljeni ili nepregledni znakovi ili

Ukrtanje eljeznica

obiljeja trotoara

Ostalo: ________________
18 Da je li je vae problematino mjesto u graevinskoj radnoj zoni na autoputu?
Da _______

Ne _______

Ako da, da li se radovi obavljaju onda kad to znakovi i pokazuju?

Da _______

Ne _______

Da li je vozaima dato dovoljno upozorenja na nove saobradajne putanje?

Da _______

Ne _______

Da li je vozaima dato dovoljno upozorenja da uspore ili preuzmu neke druge

akcije?
Da _______

Ne _______

Da li postoje neke prepreke na ili uz put koje mogu uiniti vonju opasnom?
Da _______

Ne _______

Ako da, da li one ukljuuju

Krhotine

Zaustavljena ili naputena vozila

Radnu opremu i materija

Ostalo: ________________________

19 Da li postoje neke opasnosti za pjeake i bicikliste na tom problematinom

mjestu?
Da _______

Ne _______

Ako da, da li ona podrazumijevaju

Nedostatak trotoara
Nedostatak pjeakog prelaza sa semaforom

Sukobi sa vozilima

Nedostatak biciklistikih ili pjeakih staza

Prelaenje ulice na crvenom

Prometni zastoj

svjetlu

Ostalo: ___________________

ta ste postigli
estitamo! Poduzeli ste jo jedan korak da uinite zajednicu jos sigurnijom
ispunjavajudi ovaj upitnik. Sa ovim, bidete u boljoj mogudnosti da zavrite tredi
korak.

Radite sa lokalnim, dravnim i regionalnim ininjerima za

autoput i drugim relevantim agencijama
Ovaj vodi vas je proveo kroz proces koji de vas drati na pravom putu dok
budete napredovali sa poboljanjem sigurnosti na putu u vaoj zajednici. Zato to
ste pratili prva dva koraka u prepoznavanju problema na putu opisanih na
prethodnim stranicama, u boljoj ste poziciji da osigurate da de ininjeri i vladini
slubenici koji su odgovorni za vae puteve shvatiti vau brigu i poduzeti akciju.
Ko je odgovoran za vae puteve? Ovo poglavlje de identifikovati lokalne, dravne
i federalne agencije kojima se trebate obratiti za vae brige.
Izabrani slubenici i lideri u zajednici ne moraju se osjedati bespomodno pred
takvim izazovima. Vladine agencije koje kontroliu nae puteve moda prave
mree toliko zbunjujude da se ini da je ponekad lake predati se i ivjeti kao i do
sada. Ovo poglavlje de va pomodi da odredite ko ima vlast da pobolja sigurnost
na putevima tako da se nedete predati. Stranice koje slijede de:

Opisati agencije koje su odgovorne za odravanje i sigurnost razliitih

tipova puteva, od meudravnih do lokalnih puteva.
Nabrojati potencijalne kontakte da bi lake identifikovali one koji su
odgovorni za puteve u zajednici.

10

Funkcije i agencije odgovorne za razliite tipove puteva

Ininjeri odgovorni za puteve, projektanti, i drugi profesionalci upotrebljavaju
raznovrsne pojmove da bi opisali te razliite funkcije puteva ili tu nadlenost
pod koju su oni pali. Na primjeri, pojam poput kolektorski putevi ili arterijski
autoput opisuje funkciju specifinih puteva. Ali za ciljeve ovog vodia, za vas je
vanije da znate ko ima vlast da uradi sigurnosna poboljanja koja elite.
Poglavlje koje slijedi daje vam pregled imena i simbola povezanih sa tipovima
puteva, ko je odgovoran za ove puteve, i priblinu kilometrau puta za svaki tip
puta.

Potencijalni kontakti koji mogu pomodi u prepoznavanju

odgovornih za puteve u zajednici
Slubenici Amerikog udruenja dravnog autoputa i prevoza postavljaju dizajn
autoputa i graevinske standarde i smjerove na glavnim putevima i
autoputevima ak i na meudravnim autoputevima. Ove puteve posjeduje,
radi na njima i odrava dravna i lokalna vlada. Odluivanje koja vladina agencija,
dravna ili lokalna, je odgovorna za odreeni dio puta ili ukrtanje je obino
jasno, ali ne uvijek! Da bolje osigurate da vaa inicijativa doprinosa ima pozitivan
rezultat:

Zapamtite, koga dete kontaktirati zavisi od toga gdje ivite. Lokalne

vladine agencije u Junoj Dakoti koje se bave problemima u prevozu de
veoma drugaije rijeiti probleme od onih u Njujorku. Prema tome,
informacije koje slijede ne treba shvatiti kao potpunu istinu, posebno jer
se ne odnosi na okolnosti vae zajednice.
Dobro pogledajte vau Listu problema na putu. Da li jasno definie va
problem? Ako da, moete li precizno i jasno da ga opiete odgovarajudim
vladinim osobama?
Budite razuman potroa. Da biste dobili odgovore na vaa pitanja i da
biste iznijeli svoje brige zahtijeva prvo da shvatite kome da se obratite.
Projektant u lokalnom odjeljenju za saobradaj kae:Time to postajete
razuman potroa je prvi korak ka efektivnom usmjeravanju vaih briga.
Pobrinite se da znate ko posjeduje taj put- morate da znate da li ciljani
put odrava drava, optina ili distrikt. Vai telefonski pozivi i pisma
trebaju poeti sa tim odreenim nivoom vlade.
11

Budite spremni da kontaktirate vie od jedne agencije. Planiranje,

izgradnja, radovi i odravanje puteva su odgovornosti koje su podijeljenje
izmeu vie agencija. Nikada ne pretpostavljajte da ove osobe rade
zajedno ili da priaju meusobno. Budite spremni da kontaktirate sve
agencije koje igraju ulogu u rjeavanju vae nevolje ili opasnosti.

Na lokalnom nivou
Vedina puteva spada pod lokalnu kontrolu. Odlino mjesto je da ponete sa
svojim
Odjeljenje za javne radove i/ili transport
Obino, Javni radovi i transport su kombinovani ili transportni problemi se
rjeavaju odvojeno pod individualnim nazivima Javni radovi i Transport.
Potrudite se da istraite oboje. Klju je da uparite svoj problem sa odjeljenjem
koje je odgovorno za taj put. Odlian izvor informacija je va lokalni telefonski
imenik. Ovo su primjeri nekih kancelarija sa kojima se moete susresti:

Odravanje ulica i trotoara

Inspekcija za puteve
Procjena ulice
Odjel za usluge na autoputu
Usluge parkiranja
Prometni problemi susjedstva
Odjel za usluge tranzita
Popravke puta/Uklanjanje snijega
Popravke rupa
Odravanje ivinjaka
Gradnja ulice

Lokalni izabrani slubenici

Vai izabrani slubenici mogu biti kljuni partneri u rjeavanju sigurnosnih briga.
Oni vam mogu pomodi da pronaete prave kontakte u odgovarajudoj agenciji.
erif ili policija
Lokalni erif ili ef policije je takoe odgovarajudi kontakt u manjim zajednicama.

12

Na dravnom nivou
Dravno Odjeljenje za promet
Kao i sa lokalnim odjeljenjem za promet i javne radove, otiite u kancelariju koja
se ini da najvie odgovara vaem problemu. Moda de vam biti od pomodi ovi
specifini nazivi kancelarija

Dravno odjeljenje za autoput i promet

Odjel za autoput
Planiranje i okolina
Prometni radovi ili ininjering
Sigurnost i gubitak kontrole
Kancelarija za javne informacije
Odravanje

Svako dravno Odjeljenje za promet ima kancelarije po distriktima koje vam

mogu pomodi da utvrdite da se li odreeni dio puta odrava lokalno ili dravno.
Dravna kancelarija za sigurnost na autuputu
Ove agencije se fokusiraju na sigurnosne probleme na autoputu vezane za
vozaevo ponaanje, poput smanjene vozake prevencije; upotreba sigurnosnog
pojasa i djeijeg sjedita; javne informacije; sigurnost biciklista, pjeaka i
motociklista. Upravitelj predstavnika sigurnosti na autoputu koji vodi ove
kancelarije moe biti od pomodi u objanjavanju sigurnosnih prioriteta i
prepoznavanju dravnih kontakta za sigurnost na autoputu i infrastrukturnih
problema.
Drugi odjeli koje moete susresti na dravnom nivou ukljuuju prometne zapise,
dravnu patrolu na autoputu, i medicinsku pomod za hitne sluajeve. Ovo takoe
igra ulogu u osiguravanju bezbjednosti na autoputu.
Na federalnom nivou
Glavna federalna agencija odgovorna za ceste i autoputeve je Ameriki Odjel za
promet, Federalna administracija autoputeva. Federalna administracija
autoputeva igra kljunu ulogu u razvijanju najbolje prakse beybjednosti na putu i
promie istraivanja u pitanja i protivmjere bezbjednosti na putu. FAA ima odjele
smjetene u svakoj dravi. Dodatno, FAA su osnovali etiri resursna centra koja
13

mogu obezbjediti lokalnim liderima i izabranim slubenicima poput vas

informacije o sigurnosti na putu. Potpuni opis odjela i resursnih centara se nalazi
u etvrtom poglavlju ovog Vodia. Kontakt brojevi za FAA odjele i resursne centre
se nalaze u etvrtom poglavlju.
Nacionalna administracija bezbjednosti saobradaja na autoputu (NABSA) je jo
jedna federalna agencija koja ima bitnu ulogu u obezbjeivanju vozaeve
sigurnosti na autoputu. Kao i Dravna kancelarija za bezbjednost na autoputu, i
NABSA se fokusira na aspekte ponaanja: vozaev nastup; sigurnosni pojas,
djeija sigurnosna stolica i koritenje vazdunog jastuka; sigurnost motociklista,
pjeaka i biciklista; i javne informacije. Druga NABSA aktivnost je poboljanje
okoline puta za starije vozae i pjeake. Ova agencija ima 10 kancelarija irom
Ujedinjenih Amerikih Drava koje pomau u integrisanju FAA i NABSA
sigurnosnih programa. Kontakt informacije za ovih 10 NABSA regionalnih
kancelarija nalaze se u etvrtom poglavlju.
Do ovog trenutka, uporedili ste svoj problem sa 9 najopasnijih stanja na putu,
ispunjavajudi Listu problema na putu i prepoznale ove pokretae u vaoj
zajednici koji mogu napraviti promjene.
ta dolazi sljedede? Saradnja! Informacije koje ste do sada prikupili mogu se
dobro iskoristiti. Vrijeme je da obezbjedite informacije koje ste prikupili svojim
profesionalcima za transport u zajednici da objektivno proue problem na putu
koji ste vi prepoznali i da a stave u kontekst da drugim problemima koji su
poznati u vaoj zajednici. Onda poinje proces odluivanja prioriteta svakog
problema i kada i kako moe biti popravljen.

Kako ininjeri odlue koji problemi prvi zasluuju panju?

Oigledno, potrebni su podaci da se prui objektivna osnova za smjetanje svih
cestovnih nevolja i opasnih stanja u red po prioritetu. Ispod je opti proces po
kome ininjeri za autoput sprovode sigurnosna poboljanja na autoputu. Ne
morate nauiti sve ove detalje, ali razumijevanje ovog procesa de vam pomodi da
shvatite nain na koji oni stavljaju prioritete i obavljaju ih uspjeno.
ta ininjeri rade
Stranice koje slijede de vam pokazati kako ininjeri prave prioritete ta je
najpotrebnije za sigurnost na autoputu. Tipino prate seriju koraka koji su
opisani ispod.

14

1. Prepoznajte opasna mjesta i stanja. Sa informacijama koje ste prikupili, moete

pomodi vaim profesionalcima za transport u zajednici da prepoznaju opasne
lokacije.
2. Sprovedite istraivanje o sigurnostu na autoputu. im se odreeno opasna
lokacija ili stanje identifikuje, istraivanje o sigurnosti na putu je sprovedeno.
Podrka lokalnog ininjera kada zavrite istraivanje je jedan od najboljih naina
da osigurate da va problem ili opasno stanje dobije panju. Ovdje su opti koraci
u sprovoenju istraivanja o sigurnosti na putu koje ininjeri prate:
Skupite i analizirajte preliminarne podatke. Tip podataka koji su dostupni o
vaem problemu de zavisiti od evidencijske prakse lokalnih i dravnih
agencija. Tipovi osnovnih podataka ukljuuju policijske zapise nezgoda,
prigovora i odravanja. Za kompletnije informacije o sprovoenju istraivanja
poledajte Local Highway Safety Studies Users Guide koji je dostupan na
National Highway Institutu. Dodatne informacije se nalaze u apendiksu.
Odaberite i sprovedite odgovarajuda detaljna istraivanja. Profesionalni za
autoput mogu sprovesti raznorazna istraivanja u zavisnosti o kojem se
problemu radi. Neki tipovi tehnikih istraivanja ukljuuju obim saobradaja,
preglednost, kapacitet puta i raskrsnica, i brzinu policije i hitne pomodi kada
se dese saobradajne nezgode i vrijeme odziva kada treba oistiti opasne
radne uslove poput snijega i leda.
Ocijenite rezultate istraivanja. Podaci sa sajta su analizirani i ocijenjeni da bi
se prepoznali sigurnosni nedostaci. Rezultati istraivanja i pregled aktivnosti
su onda integrisani.
Odredite sigurnosne i operativne nedostatke. Ovaj korak odreuje da li
rezultati istraivanja podravaju ili eliminiu neke mogude sigurnosne
nedostatke. Lista mogudih uzroka ili sigurnosnih nedostataka je razvijena i
bide iskoritena za identifikovanje odgovarajudih protivmjera.
Prepoznajte potencijalna sigurnosna i operativna poboljanja. Svrha ovog
koraka je da razvije kandidatova rjeenja bezbjedonosnih nedostataka koja su
verifikovana. Potraite u apendiksu poglavlje o mogudim rjeenjima za
specifine probleme i tipove nezgoda.
Izaberite odgovarajuda rjeenja. Donoenje odluka o protivmjerama koje
najvie odgovaraju moraju se zasnivati na prepoznavanju fiskalnih i politikih
ogranienja unutar kompanije. Drugo poglavlje daje primjere protivmjera
koje se odnose na devet potencijalno opasnih stanja na putu opisanih u
ovom poglavlju.
3. Utvrdite prioritete za projekat i sprovoenje politike. Ovo je taj korak u ovom
procesu gdje ininjeri manipuliu budetom i drugim faktorima da bi odluili koji
15

od mnogih projekata treba da se sprovede prvi. U stvarnom svijetu gdje mogu

biti desetine vanih i vrijednih projekata vezanih za sigurnost na putu, moraju se
napraviti prioritetni izbori. Ovakvi projekti koje se bave dobro dokumentiranom
potrebom i imaju jaku podrku graana imaju dobru ansu da budu sprovedeni
prije.
4. Zakaite i sprovedite sigurnosne projekte. Kao u koraku iznad, plada se da bi bilo
informisani i ukljueni u proces. Potrebno je mnogo rada i ljudi da se doe od
plana projekta do rada na putu ili prekvalifikacije radnika za radove i odravanje
autoputa. Morate biti pozitivni sa osobama sa kojim ste uspostavili kontakt da bi
oni vidjeli da je prioritetni projekat na pravom putu.
5. Ocijenite sigurnosna poboljanja. I kad se asfalt postavi, ograda popravi ili snijeg
ukloni, i dalje ima posla da se uradi! Postoje anse da je rijeen problem koji ste
uoili, ali ipak de vrijeme pokazati. Sljededih nekoliko godina, profesionalci za
autoput de ocijenjivati ta sigurnosna poboljanja koja su napravili da odlue da li
je problem rijeen. Tako biste i vi trebali dok vozite kroz tu prolu nevolju. Imajte
na umu ta vas je prvobitno podstaklo na poduzmete akciju povodom tog
problema. Da li je to bila saobradajna nezgoda, saobradajni zastoji, ponaanje
vozaa ili neto drugo? Da li je bilo povratka opasnih radnih uslova? Da li je bilo
poboljanja? Ako ne, sada znate koga da zovete!
Lider u zajdnici moe imati veliku ulogu u zadnja tri koraka. Radedi konstruktivno sa
ininjerima za autoput, drugim profesionalcima za put, i vladinim liderima, moete
uticati na davanje panje vaem problemu i uiniti od njega vedi prioritet.

16

Poglavlje 2

Biranje protivmjera:
Najbolje prakse

Ovaj Vodi obezbjeuje obedavajude primjere i strategije kako uiniti puteve sigurnijim.
Poglavlje 1 vam je dalo okvir kako da identifikujete opasnosti na putu, a Poglavlje 2 daje
pogled na programe i protivmjere u akciji djelotvorne inicijacije, tehnike, programe i
najbolje prakse koje su ostvarili eksperti i lideri u zajednici kao vi.
Ove protivmjere i najbolje prakse su svrstane u grupe po 9 potencijalno opasnim
stanjima koji su opisani u Poglavlju 1.
Dok itate Poglavlje 2 sjetite se Zlatnih pravila najbolje prakse:

Ne postoji sigurno rjeenje za sigurnost na putu.

Jedna protivmjera rijetko daje potpuno rjeenje za sigurnosni problem.
Prorivmjere bi trebale biti prilagoene potrebama vae zajednice.
Ostanite otvoreni za sve opcije i budite spremni da koristite strategije fleksibilno
u susret jedinstvenim okolnostima vae zajednice.
Da biste uspjeli, protivmjera je obino dio dugoronog napora koji moe
zahtijevati promjene vozaevog ponaanja kao i infrastrukturna i radna
poboljanja.
Donoenje odluke koja protivmjera najvie odgovara se treba obaviti
prepoznavajudi mnoga fiskalna i politika ogranienja u zajednici.
Najbolji pristup je saradnja sa vaim lokalnim/dravnim profesionalcima za
autoput da razvijete meuvremena kao i dugorona rjeenja, i da ostanete
ukljueni i u kontaktu sa profesionalcima vae zajednice tokom svakog koraka.

Poboljanja spaavaju ivot

17

Prema Podacima o putnom programu, neprofitnoj istraivakoj organizaciji, statistike

pokazuju da povedano ulaganje u poboljanje puteva i mostova spaava ivot. Pravedi
cestovne trake i bankine ire, dodajudi srednje trake, i poboljavajudi mostove su samo
par poboljanja koja znaajno smanjuju smrtne sluajeve. Ispod je lista kljunih
poboljanja puteva i mostova procijenjenih tokom perioda od 20 godina koju je
napravila Federalna administracija za autoput i stope vezane za smanjenje fatalnosti.
Poboljanja na raskrsnicama

Stopa

Pravljenje trake za okretanje i saobradajne kanalizacije

47%

Poboljanje preglednosti

56%

Instaliranje novih semafora

53%

Poboljanje mostova
Proirenje mostova

49%

Konstrukcija novog mosta

86%

Nadogradnja ina na mostu

75%

Poboljanje puteva
Konstrukcija srednje trake za odvajanje saobradaja

73%

Proirena ili poboljana bankina

22%

Prestrojavanje puta

66%

Poboljanje ivinjaka
Nadogradnja srednje trake

66%

Pravljenje nove srednje trake

63%

Opasnosti sletanja sa puta

Vie od jedne tredine smrtnih sluajeva (preko 15000 u 1998. godini) se desi kada vozilo
sleti sa puta. Vozila obino udare u prepreke pored puta, poput drveda, stubova, nasipa,
ograda, jarka, ivinjaka, odvodnih kanala, znakove ili osvjetljenje, potpore mostova,
potanske sanduide; takoe se mogu i prevrnuti nakon naputanja puta. U ruralnim
18

predjelima, ovakve situacije su jo gore dvije tredine saobradajnih nezgoda su

uzrokovane sletanjem sa puta.
Dva aspekta ovog dravnog problema sigurnosti su poprilino izazovni: zadrati vozae
na putu i zatiti vozae kada slete sa puta. Da bi se smanjile saobradajne nezgode
uzrokovane sletanjem sa puta, lideri u zajednici moraju da razmotre naine kako da
zadre vozae na putu i zatite ih u sluaju da napuste put. Ako postoji uzrok zato vozila
slete sa puta, lideri u zajednici bi trebali raditi sa svojim profesionalcima za transport da
istrae razloge i procijene udarac sudara sa preprekama pored puta. Analiza mjesta
saobradajnih nezgoda sletanja s puta i sudara sa preprekama kraj puta je glavna stvar u
odluivanju da li one predstavljaju ozbiljne i znaajne opasnosti.

uvanje vozaa na putu

Vibracione trake su jedan od najefektinijih naina da se vozai uvaju na putu. Dokazano
je da vidljiviji znakovi, oznake trotoara, plonik otporan na klizanje, i bolje osvjetljenje
imaju efekta na uvanje vozaa na lokalnim putevima.
Vibracione trake dramatino smanjuju saobradajne nezgode na mitnici u Pensilvaniji

Pregled
Specijalne vibracione trake, opremljene uzorkom Sonic Nap Alert, proizvode izrazit zvuk
upozorenja i vibraciju koja upozorava vozae ija vozila tonu na cesti. 1990. godine,
vibracione trake su bile instalirane na 800 km na mitnici u Pensilvaniji. Nakon 1991.
godine, ove trake i uvueni reflektirajudi markeri plonika su rutinski instalirani na novim
segmentima puta na mitnici.

Rezultati
Nakon to je Komisija mitnice u Pensilvaniji instalirala vibracione trake 1990. godine,
saobradajne nezgode sletanja sa puta su se smanjile za 65% svakog mjeseca. Nakon 6
godina, slubenici Mitnice su proglasili vibracione trake odgovorne za smanjenje stope
nezgoda za 100 saobradajnih nezgoda godinje.

Zatita vozaa kada napuste cestu

Stubovi mogu biti ozbiljna opasnost kada su smjeteni preblizu puta. Ovi stubovi
preprijee put, vozai imaju malo prostora da upravljaju i tada dolazi do sudara. Primjer
koji slijedi pokazuje kako jedna zajednica moe da efektivno utie na ovaj problem.

Okrug King, WA, smanjuje broj nezgoda sletanja s puta

19

Pregled
Slubenici u Okrugu King, WA, odluili su da rijee problem stubova kada se zajednica
suoila sa smrtnim sluajevima koji su se desili pored puta. Odjel za javne radove
popisali su puteve pod svojom nadlenodu, ocjenjujudi ih za sigurnost puteva. Osoblje
Javnih radova su razmotrili izvjetaje o nezgodama i sudarima da bi identifikovali
stubove koje su motociklisti udarili i napravili su sistem za nadgledanje stubova koju su
udareni vie od jednog puta. Komunalna preduzeda iji su stubovi udareni dva puta su
primili pisma od okruga, u kojima se naglaava da su takvi stubovi opasnost.

Rezultati
Komunalnim preduzedima data je opcija uklanjanja, premjetanja ili zatita stubova sa
sigurnosnim ureajima. Nakon sastanka sa menaderima Komunalog preduzeda,
zakonodavstvo je doneseno koje skicira kako i gdje bi stubovi trebali postavljeni na
putevima. Dodatno, zakonodavstvo zahtijeva da licencirani civilni ininjer, koji je struan
za sigurnost, potpie sve planove kopmanije o stubovima za mijenjanje vie od jednog
stubova, i time povrujudi da su svi zahtjevi okruga ispunjeni.

Uslovi povrine ceste

Klizavi plonik, smanjena preglednost i rupe ine vonju opasnom po loem vremenu ili
na mjestima gdje se put ne odrava redovno. Ispod su dva primjera kako odrati radne
uslove sigurnim uprkos tetnom vremenu. Jedan koristi strategije protiv leda prije nego
oluja naie, a drugi koristi Sistem inteligentnog transporta (SIT) kompjuterizovani
sistem informacija o vozau da upozori vozae o loem vremenu ili opasnim putnim
uslovima.
Strategija protiv leda jednostavno rjeenje ide dugim putem

Pregled
Kao i vedina zemalja Srednjeg Zapada, Iowa je iskusila estoke uslove zimskog vremena, i
1994. godine drava je poela da iri svoje aktivnosti protiv smrzavanja. Za razliku od
vedine nadlenosti koje koriste tradicionalnu kombinaciju soli i pijeska, Iowa
eksperimentie sa tenom otopinom soli i vode. To je preventivni tretman koji se stavlja
prije oluje, i tako se osigurava da putevi ostanu manje klizavi. Prema dravnom Odjelu za
transport, 18-22 kg otopine je isto kao 45 kg soli. Koritenje tene otopine ima smisla jer

Radnici koji su zadueni za odravanje autoputa su u mogudnosti da kontroliu

gdje nanoenje ide.
20

Ne spada sa ceste kada kamioni i ostala vozila idu velikom brzinom.

Dok poetne naknade mogu biti visoke, koritenje ovog sistema se dugorono
ini isplatnije.

Ova drava je uinila obuavanje dostupno garaama, osiguravajudi da osoblje za

odravanje autoputa shvati obujam problema i kako je bolje da se tretira tena otopina.
Vremenski izvjetaj o dolazedoj oluji pokrede proces. Sklop procedura i radnih zahtijeva
je propraden obavjetenjem garaama da alju svoje kamione sa solnom otopinom na
autoputeve.

Rezultati
Od 1990. godine, cijeli meudravni sistem u Iowi 1300 km je tretiran sa tenom
otopinom; prije tog vremena, ovaj trud je bio ogranien u vedim gradovima Iowe. 2000.
godine poseban naglasak de biti na projektu evaluacije i usavravanja. Poto do danas
nije brojano odreeno, naspram statistike o smanjenu saobradajnih nezgoda, dravni
Odjel za transport je napomenuo da je dravna patrola autoputa zadovoljna rezultatima
i planovima da proire program do dravno industrijskih i komercijalnih mrea 10000
km trake tokom sljedede dvije godine.

Napredni sistem informacija o vremenu u Sjevernoj Dakoti (NSIVSD)

spaava ivote.
Pregled
Ovaj projekat vremenskog izvjetavanja, kojeg je 1996. godine napravio Univerzitet
Sjeverne Dakote i podrao privatni sektor, obezbjeuje putnicima vremensku prognozu i
uslove puta na osnovu posebnih brojeva ruta, smjerova i znakova kilometara. Putnici
mogu da pristupe ovom sistemu putem svojih mobilnih telefona (#SAFE) irom Dakote.
Informacije se auriraju svakih 3 do 6 sati. Svi mobilni operateri u dravi uestvuju u
ovom #SAFE programu.

Rezultati
Kao dravni prvi i samo ruralni, sistem informacija o vremenu na putu, NSIVSD razbija
novi teren za ruralni Inteligentni Transportni Sistem (ITS). Otprilike 43,397 korisnika je
imalo koristi od sistema od novembra 1997. do oktobra 1998. Telefonski i putem mejla
sprovedeno istraivanje od strane Univerziteta Sjeverne Dakote pokazuje da su #SAFE
korisnici potvrdili informacije tanim, i vedina ljudi je promijenila svoje planove kao

21

rezultat toga. Vedina ispitanika se takoe sloila da je sistem koristan za putnike tokom
loeg vremena.
Univerzitet Sjeverne Dakote pruaju sline usluge dravi Minesoti, a vode se pregovori
sa Montanom i Wiskonsinom da postave sline mobilne sisteme.

Uski putevi i mostovi

Nezgode sletanja s puta i frontalni sudari su esto povezani sa uskim putevima i
mostovima. Ovakve nesrede su povezane sa nedostatkom prostora za upravljanje zbog
uskih ulica i opasnosti pored puta ili ivinjaka. Kad se ovi faktori kombinuju sa
prevelikom brzinom, rezultati mogu biti smrtonosni.
Nezgode koje ukljuuju uske mostove nisu tako este kao nezgode na putu, ali su obino
fatalne. I za uske puteve i mostove, stopa nezgoda se moe smanjiti povedavajudi irinu
ulice i ivinjaka ili potpuno mijenjajudi puteve i mostove. Meutim, mijenjanje moda ne
bi bilo mogude zbog mjesta ili ogranienog fonda. Ispod su primjeri kako su zajednice
razvile jeftine naine spaavanja ivota.

Koalicija Kalifornije posprema Ulicu krvi

Pregled
37 km dvosmjernog autoputa istono od Paso Robles, CA, se vie ne smatra smrtnom
zamkom od strane stanovnika Okruga San Luis Obispo. Prije poznata kao Ulica krvi,
autoput 46 je ugrozio 29 ivota u 19 saobradajnih nezgoda tokom punih 5 godina. Vie
od 2/3 ukljuuje frontalne sudare. Saobradaj na ovoj glavnoj turistikoj arteriji ukljuuje
ekspresni spoj putnika, kamiondija i turista.
Koalicija dravnih, lokalnih i privatnih organizacija je izumila koordiniran i inovativni
pristup smanjena dramatinih smrti i povreda na ovom putu. U ovu Koaliciju spadaju
Kalifornijski odjel za transport (KOT), Kalifornijska patrola autoputa (KPA), Vijede Vlade
San Luis Obispo i Odbor 46 lokalnih tvrtki i stanovnika. Poto dravni budet ne bi
dozvolio proirenje autoputa 46, jeftinije strategije su se morale osmisliti. KOT su dobili
odobrenje od dravnog zakonodavstvada povedaju broj patrola, novane kazne, i stanice
za helikoptere na okrunom aerodromu da prevezu rtve nezgode do bolnica.
Dodatno, vie od milion letaka je odtampano i podijeljeno da bi upozorili vozae na
opasnosti ovog autoputa. KOT je takoe razvila rjeenje mekana prepreka za frontalne
sudare i saobradajne nezgode uzrokovane sletanjem s puta na autoputu 46. Za to se
koristila kombinacija vibracionih traka, reflektora na ploniku, i uzdignute
22

termoplastine trake smjetene uz ivinjake i sredinji dio. Ovakvi ureaji upozoravaju

vozae kada ih zanosi oko sredinjice ili na ivinjake.

Rezultati
Tokom svih 16 mjeseci prije i poslije zavretka projekta, fatalne saobradajne nezgode su
smanjene sa 8 na 0; povrede u saobradajnim nezgodama su smanjene za 14% i ukupno
sudari za 27%. KOT je veoma zadovoljan sa rezultatima.
3 strategije za poboljanje mostova
Uski mostovi su veoma skupi da se zamijene ili proire. Zajednice bi moda eljele da
razmotre sljedede strategije za umanjenje potencijalnih saobradajnih nesreda:

Poboljanje mostova. Ovo moe ukljuivati poboljanje strukture mosta i

potencijalno opasnih obiljeja mosta, kao poboljanje ograde na mostu i
trotoara, eliminisanje rupa i loe otpornosti protiv klizanja na povrini palube, i
formuliranje bolje konekcije izmeu potpornih stubova mosta i ograde.
Poboljanja prilaza mostu. Sigurnost ograde na mostu i prilaz se moe poboljati
instalirajudi sigurnosne jastuke, mijenjajudi lokacije ograde, i osiguravajudi da su
ograde na prilaznom putu odgovarajudi privrdene za ograde na mostu.
Operativna poboljanja. Ovdje spadaju poboljani znakovi, oznake na cesti, i
ocrtavanje na prilaznom putu mosta i na mostu. Moraju biti dobro smjeteni
prije mosta da bi upozorili vozae na potencijalno opasne uslove.

eljezniki prijelazi
eljezniki prijelaz moe predstavljati opasnu situaciju za automobilsku javnost, kae
Operational Lifesaver, Inc., dravna organizacija posvedena poduavanju javnosti o
sigurnosti eljeznikog prijelaza. Mnogi vozai ne prelaze tako esto preko eljeznikih
pruga da bi bili upoznati sa ureajima upozorenja dizajniranih za sigurnost vozaa. esto
vozai nisu svjesni da se vozovi ne mogu zaustaviti tako brzo kao motorna vozila da bi
izbjegli sudare. Drugi jednostavno ignoriu sva upozorenja jer su u urbi i radije de
igrati ko de prije nego ekati.Vozaeva nepanja i nestrpljenje su najedi faktori koji
doprinose sudarima, i hiljade ljudi su ozbiljno povreeni, a stotine je ubijeno svake
godine.
1998. godine 431 ljudi je izgubilo ivot i 1303 je ozbiljno povreeno na eljeznikim
prijelazima. Zabrinjavajude, u USA, otprilike svakih 115 minuta voz se sudari sa ovjekom
23

ili vozilom. Kroz istoriju, eljeznice su sluile kao pouzdan nain prevoz ljudi i dobara.
Kako je ivot postao komplikovaniji i putevi pretrpani, zajednice moraju nastojati da
udovolje komercijalnim i ciljevima i svrhama dok dre sigurnost na prvom mjestu. Evo
kako se jedna zajednica izborila sa ovim duplim izazovom.

Partnerski program operacije spaavanja Ohajo zajednice dobija

rezultate.
Pregled
Tokom proteklih 8 godina, Operacija spaavanja Ohajo je krenula sa kampanjom
partnerstva zajednice da smanje broj saobradajnih nezgoda vozila na eljeznikim
prijelazima irom drave. Ohajo ima 6249 javnih prijelaza. 1998. godine Ohajo je bio na
6. mjestu u dravi to se tie saobradajnih nezgoda i na 9. mjestu po smrtnim
sluajevima na prijelazima. Partnerstvo je formirano da se bori protiv ovih problema.
Lokacije kampanja se odreuju na osnovu 2 faktora: istoriji saobradajnih nezgoda na
eljeznikim prugama i prisustvu podrke zajednice. Komponente svake kampanje su
bazirane na specifinim karakteristikama i potrebama zajednice. Prema tome, svaka
kampanja izgleda malo drugaija; meutim, specifini elementi su prsisutni u svakoj od
njih:

Zasjedanje zajednice, koje se sastoji od individualaca koji predstavljaju

ininjerstvo, provoenje zakona, mediju, eljeznice, obrazovanje, i
privatni/graanski sektor.
Sedmini iznenadni napad medije koji ukljuuje pres-konferenciju; sveani ruak,
prezentacije na podruju kola i lokalnih sigurnosnih grupa; i lane saobradajne
nezgode.
Tokom iznenadnog napada medija, odran je program Slubenik u vozu.
Zakonodavci, lanovi zajednice, efovi policije i graani posmatraju iz prve ruke
povedano provoenje napora vozedi se u vozu. Svaki vagon ima video monitor za
gledanje specifinih akcija. Umijeanost medije u ovaj dogaaj je velika.

Rezultati
Ohajo ima 88 okruga, i prema izvoru Operacije spaavanja Ohajo, 2 do 4 okruga
uestvuje u programu godinje. Rezultati su izvanredni. Na primjer, 1996. godine, okrug
Allen, OH, doivio je 7 saobradajnih nezgoda, 1 smrtni sluaj i 7 povreda. Nakon
iznenadnog napada u martu 1997. godine, brojevi su se smanjili na 3 saobradajne
nezgode, 2 smrtna sluaja, i nijednu povredu; 1998. godine, zajednica je doivjela samo
24

2 saobradajne nezgode, nijedan smrtni sluaj i nijednu povredu. Konano, 1999. godine
nije bila nijedna saobradajna nezgoda, nijedan smrtni sluaj i nijedna povreda. Druge
zajednice su se susrele sa slinim rezultatima nakon kreiranja slinih partnerskih
programa u zajednici.

Radne zone
Radne zone su opasna mjesta za vozae i radnike na autoputu. 1999. godine je skoro 900
ljudi umrlo i 37000 povrijeeno u radnim zonama. Sa prolazom saveznih propisa TEA-21,
oekivalo se da se poveda znaajno broj radnih zona. Da li de ovo voditi do dramatine
eskalacije u broju smrti i povreda u radnim zonama? Ovdje su primjeri kako uiniti radne
zone sigurnim i za vozae i za radnike na autoputu.

Kampanja sigurnosti radne zone u Sjevernoj Karolini Radna zona budite

na oprezu ima za cilj spaavanje ivota.
Pregled
Prije poetka Radna zona budite na oprezu 1990. godine, intervjui sa kamiondijama
Sjeverne Karoline i putnicima pokazuju da su obje grupe bile svjesne da su vozile kroz
radne zone, ali nisu ba razumjeli ta znae saobradajni znakovi i kako da sigurno
savladaju radnu zonu. Radnici na autoputu su rekli da je najvedi problem u radnim
zonama brzina, ali su takoe priznali da ni oni sami ne razumije i ne potuju sigurnosne
procedure. Takoe su shvatili da vozai ne brinu o sigurnosti radnika. Kao rezultat
fokusiranih grupa i dodatnih istraivanja, Radna zona budite na oprezu, vieznana
medijska kampanja je pokrenuta.
Tokom zadnjih 9 godina, dogaaji, najave javne slube, reklame, lanci, i drugi
informativni materijal su se proizvodili i distribuirali automobilskoj javnosti. Dok je napor
bio uspjean, nova inicijativa koja se fokusirala na mlade vozae i radne zone, drava je
nedavno lansirala. Cilj ove kampanje je da istakne problem populaciji. Tema je
Prepoznavanje, reakcija i odgovornost (PRO) novi vozai moraju prepoznati opasnosti
vezane za radne zone; moraju nauiti kako da odreaguju na odgovarajudi nain; i moraju
preuzeti odgovornost za svoja djela. Video pod nazivom Iznenadna promjena planova je
bio podijeljen svim obrazovnim programima za vozae irom Sjeverne Karoline.
Dodatno, radio PRO je produciran i emitovan; promotivne stvari poput lenijara, olovki,
naljepnica, dugmadi, naliv pera, privjesaka za kljueve, bojanki, i malih torbi su
podijeljene u srednjim i osnovnim kolama; novi saobradajni znakovi su postavljeni; i
program obuke je zapoet.

25

Rezultati
Prema Odjelu za transport Sjeverne Karoline, na poetku su vozai bili svjesni radnih
zona, a onda je tokom godina spala zainteresovanost za ovaj problem. Nova inicijativa
koja je orijentisana na omladinu je napravljana da obnovi zainteresovanost za probleme
u radnim zonama i sprijei smrtne sluajeve u ovoj rizinoj grupi.

Odjel za transport u Pensilvaniji koristi kompjutersku tehnologiju da

smanji rizik od sudara u radnim zonama.
Pregled
Kada je Odjel za transport u Pensilvaniji poeo da planira rehabilitaciju rute 22 izmeu
Istona i Alentauna, suoio se sa velikim izazovom. Na autoputu sa 4 trake se odvija
mnogo saobradaja otprilike oko 85000 vozila po danu i ovaj autoput ima nekoliko
slijepih uglova koji oteavaju vozaima da vide da li je saobradaj ispred usporen ili
zaustavljen. Ovaj dupli izazov povedava anse sudara sa stranjeg kraja, u ta spada vie
od jedne tredine svih sudara u radnim zonama u dravi. Rehabilitacija puteva ukljuuje
13 km trotoara i nekoliko mostova. Jedna privatna firma je zaduena da dizajnira
kompjuterski sistem koji informie vozae o uslovima na putu 24 sata dnevno, svih 7
dana u sedmici. Ovaj sistem, poznat kao CHIPS, koristi sistem od 15 razliitih prometnih
znakova koji su postavljeni uzdu puta prije radnih zona da upozore vozae ako je
saobradaj ispred zaustavljen ili usporen ili ako je neka ulica blokirana zbog neke
saobradajne nezgode. Takoe obezbjeuje informacije o duini kanjenja.

Rezultati
Poto su rezultati neuvjerljivi u ovom trenutku, CHIPS je sauvao novac. Trokovi ovog
sistema su upola od onoga koliko bi kotalo da zaposle ljude da nadgledaju saobradaj 24
sata dnevno.

Raskrsnice
Raskrsnice ine veoma mali dio ruralnih i urbanih sistema ulica/autoputa, ali ipak su
upleteni u 40% svih saobradajnih nezgoda motornih vozila i vie od 9000 smrtnih
sluajeva godinje. Dravne statistike pokazuju da taj procenat svih saobradajnih
nezgoda motornih vozila koji je klasifikovan kao meupodruni je porastao u proteklih
20 godina. Meutim, procenat fatalnih saobradajnih nezgoda koje se deavaju na
raskrsnicama je opao! Ovo smanjenje je dijelom zbog poboljanja dizajna/konstrukcije

26

rasrsnica, novog dizajna vozila, i poboljanog pristupa i upotrebe razliitih putnikih

naslona.

Kolorado Proljede, Kolorado, prolaenje kroz crveno svjetlo

Pregled
VOZITE PAMETNO Kolorado Proljede je napravio inovativnu i efektivnu kampanju da
obrazuje i zaustavi prolaenje kroz crveno svjetlo u Kolorado Proljedu. Ta koalicija, koja
je uspjena u komuniciranju sigurnosnih poruka u saobradaju, prilagodila je ovu
kampanju da bi poslala dodatne poruke vozaima: Ne prolazite kroz crveno svjetlo!
Koalicija se koncentrisala posebno na rtve glasnogovornike i napravila video da ispria
rtvine prie. Ova organizacija je takoe uspjeno radila i sa sprovoenjem zakona.
Dodatno, uticajni lanovi odbora Zaustavite prolaenje kroz crveno svjetlo pribliili su se
lokalnim TV podrunicama sa kampanjom da pronau sponzore, sa sporazumom da bi
svaka stanica primila u keu mali doprinos (2000 dolara) ako se pridrui kao sponozori
saradnici.

Rezultati
Policijske agencije su izdale 35% vie citata o prolasku kroz crveno svjetlo u periodu
kampanje nego u istom periodu godinu prije. Podrka medije je bila ogromna, i ubrzo
nakon zakljuka kampanje, gradsko vijede je odobrilo kupovinu kamera za prolazak kroz
crveno svjetlo.
Policijska uprava je takoe sproveo istraiteljsku operaciju prolaska kroz crveno svjetlo
na opasnim raskrsnicama u zajednici. Dodatno, policijska uprava je postavila
saobradajne znakove na opasnim raskrsnicama, upozoravajudi javnost da su ova opasna
mjesta ozbiljna prijetnja.

O kampanji Zaustavite prolaenje kroz crveno svjetlo

Prolaenje kroz crveno svjetlo je opasan oblik agresivne vonje. Svake godine, zbog
proslaska kroz crveno svjetlo desi se oko 1000000 saobradajnih nezgoda i preko 90000
povreda i vezuje se za vie od 1100 smrtnih sluajeva. Troak javnosti iznosi oko 7
milijardi dolara godinje na medicinske trokove, gubitke produktivnosti, i materijalne
tete. Kao reakciju, USA Odjel za transport/Federalna administracija autoputa stvorili su
Zaustavite prolaenje kroz crveno svjetlo, javne informacije i edukaciju o opasnostima
prolaska kroz crveno svjetlo. Ova kampanja provjerava 2 elementa: osigurava da sistemi
signala uredno rade i agresivno sprovode krenje prolaska kroz crveno svjetlo da li
otkrivanje kamerom ili povedanim sprovoenjem.
27

Pratedi uspjean pilotni test u arlstonu, FAA je nagradila 31 zajednicu irom zemlje mini
stipendijama Zaustavite prolaenje kroz crveno svjetlo kampanje zbog sporovoenja i
ocjenjivanja napora lokalnih kampanja. Podaci pokazuju da je povedana provedba
rezultirala znajanim porastom citata vezanih za semafore na nekoliko mjesta. Spojena
sa podignutom svijedu javnosti o opasnostima prolaska kroz crveno svjetlo, kampanja je
dovela do smanjenja saobradajnih nezgoda u ovim istim zajednicama.
Nakon poetnog perioda finansiranja za 31 zajednicu, Zaustavite prolaenje kroz crveno
svjetlo kampanja rezultirala je ukupnim smjanjenjem za otprilike 50% incidentata
uzrokovanih prolaenjem kroz crveno svjetlo.

Okrug Princ Vilijama, Virdinija, prolaenje kroz crveno svjetlo

Pregled
Svake godine, policijska uprava Okruga Princ Vilijama bira broj raskrsnica za selektivnu
sprovedbu na osnovu analize saobradajnih nezgoda u okrugu. Ovaj Odjel takoe
uestvuje u zatitnim sajmovima; provodi kontrolne take; vodi program poznat kao
Glatki operator, koji cilja visokorizine prekraje poput ubrzavanja kroz uto svjetlo; i
koristi radare za prikazivanje brzine, samostalni treiler koji prikazuje brzinu vozaima koji
prolaze.

Rezultati
Od 11 ciljanih raskrsnica 1998. godine, 9 ih je pokazalo smanjenji broj sudara. Ukupno
52 raskrsnice su ciljane tokom proteklih 5 godina, i ovi napori su rezultirali smanjenjem
sapbradajnih nesreda na 33 raskrsnice.

Dizajn ogranienja na cestama

Mnogi lokalni putevi nisu izgraeni da bi mogli posluiti dananjoj velikoj koliini
saobradaja pri velikoj brzini. Njihova sigurnost je ograniena opasnostima poput otrih
krivina, loih saobradajnih znakova i oznaka na cestama, i nedostatka srednjih traka da
odvoje nadolazedi saobradaj. Ova ogranienja mogu predstavljati jos vedu opasnost za
sigurnost na autoputu zbog oekivanog rasta starije populacije. Do 2030. godine,
predvia se da u stariju populaciju spadati jedan od pet Amerikanaca. Oekuje se da se
fatalne automobilske nezgode povedaju za 45% za vozae iznad 75 godina, i fatalne
pjeake nezgode se oekuje da se povedaju kao i godine populacije. Ispod je primjer koji
pokazuje kako jedna drava moe uiniti svoje puteve razumljivijim za starije vozae, dok
u isto vrijeme to je korisno za sve vozae.

28

Floridin program za starije korisnike ini puteve sigurnijim za starije

vozae
Pregled
Florida vodi na putu izvravanja mjerila poboljanja na putevima koji posebno utiu na
dravnu sve vedu stariju populaciju. Prema Floridinom Odjelu za transport, individualci
koji imaju po 65 godina i stariji, ine trenutno 18% dravne populacije. Ovaj broj de se
popeti na 25% do 2020. godine. Dravni Odjel za transport je poeo sa Programom za
straije korisnike 1992. godine da bi izaao u susret potrebama starije populacije. Cilj
programa je da pomogne starijim osobama da odre svoju pokretljivost i omogudi sistem
koji je sigurniji za njih. Primarni naglasak je bio da uine poboljanja na putevima koji
nadoknauju prirodne efekte starenja koji se primjenjuju na vonju, posebno vizualne i
donoenje odluka. Kratkorona i dugorona poboljanja su zapoeta na osnovu fokusne
grupe i drugih istraivakih podataka.
Serviseri Floridinog Odjela za transport su postavili

Oznake na cesti iroke 15 cm za bolju vidljivost

Reflektirajude oznake na cesti sa 12 m proredom, to posebno ima efetka u
kinim nodima
Ogromni gornji/visedi ulini znakovi na prometnim raskrsnicama
Znakove imena ulica
Poboljanja pjeakih obiljeja na raskrsnicama
Povedani naglasak na efektivnu kontrolu saobradaja kroz radne zone

Rezultati
Poto kvantitavni rezultati nisu dostupni, kvalitativni rezultati su obilni. Niz fokusnih
grupa se skupio prije lansiranja kampanje, i iznad opisane strategije poboljanja puteva
su veoma dobro prihvadene od strane starijih uesnika. Prema izvorima Floridskog
Odjela za transport, bio je odreen pad posebnih tipova saobradajnih nezgoda im se
poelo sa ovim strategijama. Konano, ova poboljanja su sada dio dravnog regularnog
odravanja puteva.

29

Prilaz putevima
Pregled
Neprestani rast zakrenosti saobradaja, brige oko sigurnosti u saobradaju, sve vedi
trokovi poboljanja naih puteva proizvode novo interesovanje za rukovoenje prilaza
naim sistemima autoputeva. Rukovoenje prilaza je proces koji obezbjeuje prilaz
graevinskom zemljitu dok istovremeno odrava protok saobradaja na okolne puteve.
Tri ishoda koja su u prvom planu rukovoenja prilaza su sigurnost, kapacitet i brzina.
Manje izravni pristupi, vede odvajanje prilaznih puteva, i bolji dizajn i lokacija prilaznih
puteva su osnovni elementi rukovoenja prilaza. Kada se ove tehnike ravnomjerno i
opseno izvre, manje su prilike za otvoreni saobradaj da koe i mijenjaju trake. Stoga,
sa dobrim rukovoenjem prilaza, protok saobradaja de biti gladak i prosjena brzina
veda. Definitvno de biti manje potencijala za saobradajne nezgode. Analize prije i poslije
pokazuju da rute sa dobrim rukovoenjem pristupa mogu imati 50% manje saobradajnih
nesreda u poreenju sa putevima koji nemaju kontrolne pristupe.

Pjeaki i biciklistiki saobradaj

Samo 1997. godine, skoro 6000 pjeaka i biciklista svih uzrasta je izgubilo ivot u
Ujedinjenim Amerikim Dravama. Prema Dravnoj administraciji saobradaja i sigurnosti
na autoputu (DASSA), svake godine 5220 pjeaka nastrada smrtno; a jedno od sedmero
je dijete. Dodatno, 69000 ljudi, u ta spadaju i hiljade djece, godinje bude povrijeeno
dok hodaju amerikim ulicama i plonicima. Ispod je primjer kako jedna zajednica
moeodrati sigurnost pjeaka u prvom planu.

Koalicija pjeake sigurnosti u Merilendu kae: Vozite s panjom, hodajte

sa oprezom
Pregled
Dravni i okruni slubenici su se udruili sa liderima i tvrtkama zajednice da objave
formaciju Koalicije pjeake sigurnosti da ohrabre ljude da Voze s panjom, hodaju sa
oprezom. Obiljeavajudi zvanini poetak pjeakog i motornog saobradaja 1999.
godine ljetne sezone, nova koalicija je lansirala svoju prvu edukativnu kampanju da bi
ulice Bedesda, ejvi ejsa i Frendip Hajtsa uinile sigurnijim za pjeake, bicikliste i
vozae.
Opkoljeni s boka saobradajnim i pjeakim sigurnosnim znakovima, lanovi ove nove
koalicije detaljisali su planove da povedaju pjeaku sigurnost fokusirajudi se na ono to
30

oni nazivaju Three Es: povedavajudi javnu edukaciju, povedavajudi sprovoenje

zakona, i planirajudi poboljanja na opasnim raskrsnicama. Materijal kampanje
naglaava vozake i pjeake sigurnosne savjete. Volonteri zajednice i lokalne tvrtke
podijelili su hiljade broura o sigurnosti pjeacima i vozaima na raskrsnicama,
parkinzima, prodavnicama, restoranima, bibliotekama i mjesnim zajednicama.
Dugoroni cilj je da se promijene vozaeve navike i stavovi tako da to postaje jasno
pravilo da pjeaci imaju pravo puta.

Rezultati
Preliminarni rezultati pokazuju opsenu umijeanost zajednice. Kampanja je primila
znaajnu medijsku pokrivenost, i kampanjine broure su podijeljene svugdje. Pokazalo
se da su svi bili umijeani: policajci su stajali na glavnim raskrsnicama dijeledi materijale
pjeacima, lokalna ambulanta i Exxon benzinske pumpe su imale kampanjin slogan na
svojim forumima.

Rukovoenje prilaza 101

Dobro program rukovoenje prilaza de:

Ograniiti broj opasnih mjesta ili konfliktnih taaka na putu. Konfliktne take su
mjesta na putu koji imaju potencijal za nevolju, gdje se saobradajne nezgode
skoro mogu predvidjeti. Svi imamo konfliktne take na putevima, i cilj je da
smanjimo njihov broj. to se vie konfliktnih taaka pojavljuje na raskrsnicama,
vedi je potencijal za automobilsku nezgodu. Kada se skretanje u lijevo i
prelaenje ulice kroz promet ogranii, broj konfliktnih taaka de biti znatno
smanjen.
Odvojiti konfliktne oblasti. Raskrsnice koje su napravili javne ulice i putevi
predstavljaju osnovne konfliktne oblasti. Adekvatni razmak izmeu raskrsnica
dozvoljava vozaima da reaguju na jednu raskrsnicu istovremeno, dok smanjuju
potencijal za nezgodu.
Smanjiti smetnje tranzitnog prometa. Kod tranzitnog prometa obino se treba
usporiti da bi se iskljuilo sa puta, ukljuilo ili preao put. Obezbjeujudi trake za
okretanje, dizajnirajudi puteve sa velikim oblastima za okretanje, i ograniavajudi
okretanje na i izvan puta dozvoljava da se ovo okretaje ukine na tranzitnom
prometu.

31

Obezbjediti dovoljno razmaka za postavljanje semafora. Dobar razmak na

raskrsnicama sa semaforima smanjuje konfliktne oblasti i povedava potencijal za
glatki protok saobradaja.
Obezbjediti adekvatni i jednostavni pristup parkinzima. Dizajnirati jednostavan
pristup parkingu sa ulice koji moe smjestiti automobile i druga vozila. Cilj je da
budu minimalne smetnje u saobradaju.

DA LI STE ZNALI?
Pjeaci i lideri u zajednici mogu da odlue koliko je prohodna njihova zajednica
ispunjavajudi Listu Prohodna Amerika. Ova lista pomae da se izvue ta ini pjeaenje
oteano ili nesigurno i onda odluuje kako se zajednica boduje na skali pjeaenja.
ZA VAU INFORMACIJU...
Obiljeja trotoara i specijalni saobradajni znakovi spaavaju ivote pjeaka
Prema Amerikom Odjelu za transport, otprilike 39% povreda pjeaka koje nisu fatalne i
18% fatalnih se deava na raskrsnicama. Urbana okruenja su preteno opasna.
Istraivanje koje je sproveo Osiguravajudi Institut za sigurnost na autoputu pokazuje da
prisustvo specijalnih saobradajnih znakova i obiljeja trotorara doprinose obedavajudim
rezultatima. Ovo istraivanje ocjenjuje ponaanje pjeaka na 3 razliite i jasne take
prije postavljanja specijalnih saobradajnih znakova i obiljeja tortoara, poslije
postavljanja i 11 mjeseci pratedi postavljanje.
Istraivanje je pokazalo da Konflikti izmeu pjeaka i vozila su se znaajno smanjili od
osnovnih razina kada su znakovi postavljeni, i sve kategorije ije se ponaanje
posmatralo su se poboljale sa postavljanjem oslikanih upita. Dodatni plus koritenja
ovih protivmjera je njihov troak oni su relativno jeftini i mogu se primjeniti u
raznoraznim situacijama.

Sigurnost biciklistikih puteva

Nebitno gdje ivimo, nivo zakrenosti na naim putevima je porastao. Ovo moe biti
posebno opasno za djecu, tinejdere i odrasle koji voze bicikle. Kreativne i neposredne
protivmjere su potrebne da smanje budude nezgode izmeu pjeaka, biciklista i
32

motornih vozila. ta su najefektivnije protivmjere? Ovdje je kratka lista rjeenja.

Pogledajte koje se protivmjere koriste u vaoj zajednici.
Koritenje kacige pri vonji bicikla. Prema Institutu ininjera za transport, 80% fatalnih
povreda moe biti sprijeeno koritenjem kacige. Kada bi svi biciklisti nosili kacige,
trenutnih 1000 godinjih smrtnih sluajeva bi moglo biti smanjeno na 300. Danas manje
od 5% svih biciklista nosi kacigu. U nadlenosti gdje zakon donesen i sproveden (poput
Sijetla) stopa upotrebe se povedava. Ininjeri i policajci mogu da utiu na noenje kaciga:
1. Osiguravajudi fondove za promovisanje noenja kaciga.
2. Raznosedi promotivni materijal koji podrava koritenje kaciga.
3. Postavljajudi znakove da se podsjete na kljunim lokacijama, poput kolskih zona,
biciklistikih staza i mostova.

Povedati preglednost bicikliste/vozaa na putu. Ovo se moe postidi

1. Povedavanjem traka za zaustavljanje. Biciklisti bi trebali biti odvojeni od vozaa
glatkim, asfaltiranim trakama za zaustavljanje. Ovo je kritino, posebno za
puteve na kojim se vozi 50 km/h ili vie.
2. Ohrabrujudi upotrebu ekskluzivnih biciklistikih staza. Ove biciklistike staze od
1,2 doo 1,8 m su sve popularnije, posebno u urbanim dijelovima. Biciklisti su
vidljiviji vozaima i vozai oekuju prisustvo biciklista. Ovo pomae pri
izbjegavanju sudara tokom skretanja.
3. Inkorporirajudi Podijelite put znakove na predjele puta. Nekada se nezgode
dogode jer vozai jednostavno ne vide bicikliste. Svijest se moe povedati
strategijskim postavljanjem znakova.
Na nekim putevima i mostovima u Floridi, vozaevo prepoznavanje i potovanje prema
biciklistima se poboljalo zbog znakova Podijelite put na putevima.
Uinite susjedstvo sigurnije i za vozae i za bicikliste. Vedina povreda biciklista,
posebno nastalih kod djece, se deava u susjedstvu. Ove povrede se mogu sprijeiti
1. Inkorporirajudi uline pregrade i druge sline mjere.
2. Razmotravajudi grupni dijagonalni parking. Ovo omogudava bolju preglednost i
smanjuje vjerovatnodu sudara sa zadnje strane.
3. Gradedi nezavisne staze kroz susjedstvo, tako se smanjuje saobradaj biciklista na
ulicama. Takve staze bi mogle da vode do igralita, kola i rekreacija.

33

4. Osiguravajudi trotoar i biciklistike staze na vedim putevima. Djeca mogu

zapoeti svoju karijeru vonje na trotoaru i diplomirati na biciklistikim stazama.
Na takvim putevima, treba takoe osigurati da je brzina vonje uvijek niska i da
su prelazi dovoljno iroki da da bi djeca mogla bezbjedno da preu ulicu na
svojim biciklima.

Osigurajte da se imaju na umu biciklisti kada se grade ili odravaju mostovi, tuneli,
i druge oblasti. Ovo znai:
1. Obezbjeivanje traka dovoljne duine za bicikliste na mostovima i u tunelima
da bi mogli bezbjedosno da prou.
2. Obezbjeivanje povrina koje nisu klizave.
3. Obezbjeivanje adekvatne irine trake za penjanje i sputanje koje pomae
biciklistima da bezbjedosno upravljaju tokom jakog vjetra, oluja, i dugih
penjanja i sputanja.
4. U tunelima, treba obezbjediti ekskluzivne trake za bicikliste koje de uzeti u
obzir psiholoke i fizike potrebe biciklista. Dodatno, svi tuneli bi trebali biti
dobro osvijetljeni da bi vozai i biciklisti mogli lako da uoe jedni druge.
5. Za podvonjake, obezbjeivanje dovoljno rasvjete, adekvatnu preglednost na
svim prilazima, barijera izmeu biciklista i prepreka, adekvatne radne irine, i
bez strmih nizbrdica i uzbrdica.

Uzmite u obzir bicikliste kada se fokusirate na odravanje puteva i operativne

probleme. Da li ste znali da neki bicikli balansiraju na prostoru od 20 centi
(prednji/zadnji tokovi) i stoga da su vie podloni da prekriju neispravnosti nego
vozai? ak i brdski bicikli sa irokim tokovima (kontakt toka sa putem veliine
pola dolara) mogu otidi na sporednu traku zbog kanalizacije ili eljeznica. Zbog
toga je vano da se posveti posebna panja:
1. Osiguravanju da se biciklisti uoe i imaju adekvatnu signalizaciju na
raskrsnicama, i da su znakovi postavljeni da upozore bicikliste na
specijalne uslove.
2. Kada je mogude, odravanju biciklistike staze bez vibracionih traka i
uzdignutih obiljeja trotoara.
3. Posebno na raskrsnicama, prilagoavanju osvjetljenja i druge sigurnosne
opreme tako da pometni ureaji mogu detektovati prisustvo biciklista.
Ova praksa bi ohrabrila bicikliste da potuju zakone.
34

35