Professional Documents
Culture Documents
Sun Tzu - Umece Ratovanja
Sun Tzu - Umece Ratovanja
UMEE RATOVANJA
Knjiga Umee ratovanja, ije tekstove je pre vie od dve hiljade godina napisao
i sakupio zagonetni kineski ratnik i filosof Sun Cu, i dan-danas predstavlja verovatno
najznaajniju i najuticajniju studiju o strategiji ratovanja. Savremeni azijski politiari i
efovi drava prouavaju je isto toliko paljivo kao to su to inili vojskovoe i vojni
stratezi tokom prethodnih dve hiljade i vie godina.
U Japanu, u kojem je gotovo preko noi nastao preobraaj feudalnog sistema u
kapitalistiki nain privreivanja, knjiga Umee ratovanja nije prestala da se izuava na
fakultetima, a strategija izneta u njenim klasinim tekstovima s podjednakom spremnou
se primenjuje na modernu politiku i poslovanje. Neki u Japanu vide pravu potvrdu
istinitosti uvene Sun Cuove izreke iz ovog klasinog dela: Najbolje je pobediti bez
borbe.
Kao anatomska studija o sukobljenim stranama, Umee ratovanja moe se
primeniti i na bilo koji drugi vid suparnitva i sukoba, i to kako na linom tako i na
meunarodnom planu. Cilj ove studije je da se postane nepobediv, da se pobedi bez borbe
i da se, shvatanjem fizikih, politikih i psiholokih aspekata borbe ostvari snaga kojoj
nema premca.
Ovaj prevod knjige Umee ratovanja prikazuje to klasino delo kao deo bogate
taoistike duhovne tradicije u okviru koje je i nastalo. Ono to u ovome delu i dan-danas
ima najprepoznatljiviji peat taoizma jeste neprekidno insistiranje na tome da iza svakog
vida moi mora da postoji duboka humanost. Zbog toga Umee ratovanja nije knjiga koja
govori samo o ratu, ve i knjiga koja govori o miru. Ona je put koji vodi razumevanju
najdubljih uzroka borbe i njenog okonanja.
Jedna stara pria govori o tome kako je neki drevni kineski car upitao jednom
svog dvorskog lekara, koji je poticao iz lekarske porodice, koji od lanova njegove
porodice je najumeniji u leenju.
Lekar, koji je u Kini uivao toliki ugled da mu je ime postalo sinonim za
medicinu, odgovorio je: Moj najstariji brat sposoban je da uoi uzroke bolesti i otkloni
ih pre nego to se sama bolest pojavi, i zbog toga nije poznat van nae kue.
Moj srednji brat lei bolest jo dok je u samom nastanku, i zbog toga nije poznat
van okvira naeg susedstva.
to se mene tie, ja putam krv, prepisujem napitke i radim masau, pa se moje
ime s vremena na vreme prouje i na dvoru.
Od svih pria stare Kine, nijedna lepe ne izraava sutinu Umea ratovanja,
najznaajnijeg klasinog dela o naunoj strategiji ratovanja. Moda su umee leenja i
umee borbe u svakodnevnom ivotu potpuno zasebne stvari, ali, gledano dublje, meu
njima postoji i nekoliko podudarnosti: ni u jednoj od ovih dveju disciplina ne gubi se iz
vida da su one, kako to pria kae, utoliko bolje ukoliko su manje potrebne; obe
discipline se koriste strategijom da bi se borile protiv disharmonije; i jedna i druga
smatraju da poznavanje nekog problema jeste i klju za njegovo reavanje.
Kao i pria o drevnim lekarima, Sun Cuova filosofija govori da su
najdelotvorniji ono znanje i strategija koji ine rat nepotrebnim. Kao i pria o lekarima,
Sun Cu objanjava da postoji nekoliko razliitih nivoa umea ratovanja: najbolje
vojskovoe kvare neprijatelju planove dok su ovi jo u svom zaetku; osrednje
vojskovoe spreavaju neprijatelja da sklopi saveze; najgore vojskovoe napadaju
neprijateljske gradove.
Ova idealna strategija kojom se moe pobediti bez borbe, postii najvei uspeh
uz minimum delanja, nosi u sebi prepoznatljiv peat taoizma, drevne filosofske tradicije
koja je doprinela razvoju medicine i borilakih vetina u Kini. Drevni taoistiki uitelji su
dokazali da agresivni i nasilni ljudi nisu nemilosrdni kao to izgledaju, ve da su u stvari
oseajna stvorenja; zatim su nemilosrdno sasekli ljudsku oseajnost kako bi otkrili pravu
prirodu slobodnog oveka.
Istinska nemilosrdnost, potpuna objektivnost bez prisustva emocija, prodire u sr
svake konkretne situacije. Ovakvom nemilosrdnou odlikuje se Lao-Ce kada u svom
Tao Te Chingu kae da svemir nije ovean i da mudraci na ljude gledaju kao na pse od
slame koji se u ritualima prinose na rtvu. uang-Ce, jo jedan veliki taoistiki uitelj,
takoe daje puno upeatljivih primera nemilosrdnog pristupa oveka prema samome sebi
kao jednu vrstu vebe koju bi trebalo praktikovati u cilju razreavanja unutarnjih i
spoljnih konflikata.
Prvobitni filosofi nisu koristili ovu neovenost kao opravdanje za lanu
nemilosrdnost zavojevakih agresija, ve kao osnov za meditiranje o krajnjoj
besmislenosti pohlepe i elje za posedovanjem koje su u korenu svake agresije.
1. STRATEGIJSKE PROCENE
izgubiti pre nego to je borba i zapoela. Zbog toga se kae da pobednici pobeuju pre
nego to krenu u rat, dok poraeni prvo idu u rat pa tek onda pokuavaju da pobede.
2. VOENJE RATA
3. STRATEGIJA NAPADA
4. FORMACIJA
Ono to svi znaju, ne zove se mudrost; pobeda nad drugima golom snagom
borbe ne smatra se pozitivnom osobinom.
U stara vremena oni koji su bili poznati kao dobri ratnici
pobeivali su kada je bilo lako pobediti.
Ako ste u stanju da pobedite jedino kada protivnika uvuete u oruani sukob,
pobeda e biti izvojevana s puno napora. Ako vidite ono to je suptilno i uoite ono to je
skriveno, napravite proboj pre nego to to uini vojska, pobeda e biti laka.
Stoga se pobede dobrih ratnika ne pominju po lukavosti ili
hrabrosti. Stoga njihove pobede u bitkama nisu splet srenih
okolnosti. Njihove pobede nisu splet srenih okolnosti, jer oni
zauzimaju poloaj koji ih sigurno vodi do pobede, nadvladavajui
one koji su unapred poraeni.
Velika mudrost nije oigledna, velika zasluga ne hvali sebe. Kada vidite ono to
je suptilno, lako je pobediti kakve to veze ima sa hrabrou ili lukavstvom? Kada je
problem reen pre nego to je i nastao, ko to moe nazvati lukavstvom? Kada se pobeda
ostvari bez borbe, ko to moe nazvati hrabrou?
Prema tome, dobri ratnici bore se kada ne mogu izgubiti, i ne
previaju okolnosti koje njihovog protivnika vode u poraz.
Stoga pobednika vojska prvo pobeuje a potom ide u bitku;
poraena vojska se prvo bori a potom pokuava da pobedi.
Po tome se razlikuju oni koji imaju strategiju i oni koji ne razmiljaju unapred.
Oni koji dobro upravljaju vojskom neguju Put i dre se
zakona. Na taj nain oni pobeuju neprosveenog neprijatelja.
Savladati protivnika svojom slonou, ne napadati zemlju koja nije kriva, ne
zarobljavati ljude i ne pljakati tokom celog vojnog pohoda, ne sei drvee ili zagaivati
izvore, oistiti i osvetati hramove koji se nalaze u gradovima i na brdima u predelima
kroz koje prolazite, ne ponavljati greke drava koje su na svome zalasku sve ovo
naziva se Put i njegovi zakoni. Ako u vojsci vlada striktna disciplina, takva da bi vojnici
radije dali svoje ivote nego prekrili nareenja, ako je sistem nagraivanja zasnovan na
potenju i pravednosti ako su vojni komandanti sposobni da to postignu, vojska e biti u
stanju da pobedi neprijatelja iji vladar se ne dri Puta i njegovih zakona.
Postoji pet vojnih pravila: merenje, procenjivanje,
proraunavanje, uporeivanje i pobeda. Merenje se zasniva na
lokaciji, procene zavise od merenja, prorauni se izvode na osnovu
procena, poreenja na osnovu prorauna, a pobeda se postie na
osnovu poreenja.
Poredei merenja dolazite do saznanja gde se krije pobeda a gde poraz.
Stoga je pobednika vojska kao jedan kilogram u odnosu na
jedan gram, a poraena vojska kao jedan gram u odnosu na jedan
kilogram.Kada pobednika vojska usmeri svoje ljude u borbu
poput bujice kroz dubok kanjon, onda se to smatra formacijom.
Kada voda ispuni dubok kanjon, niko ne moe izmeriti njenu koliinu, ba kao
to se ni naoj odbrani ne vidi oblik. Kada se voda pusti, ona pokulja u bujici, nezadriva
kao i na napad.
5. SILA
Kada pokulja, voda dostigne brzinu pri kojoj moe da pomera kamenje, to se
zove sila zamaha. Kada soko dostigne brzinu pri kojoj moe da napadne i ubije, to se
zove preciznost. To isto odnosi se i na umene ratnike njihova sila se odlikuje brzinom,
njihova preciznost tanim pogotkom. Njihova sila slina je natezanju katapulta, njihova
preciznost izbacivanju projektila.
Sila je brza u smislu da energija osloboena u bojnom zamahu ubija neprijatelja
zbog toga se ona poredi s natezanjem katapulta.
Nered se raa iz reda, kukaviluk se raa iz hrabrosti, slabost
se raa iz snage.
Pod ovim se podrazumeva da ako elite da namamite protivnika izigravajui
nered, prvo morate stvoriti savren red, jer samo u tom sluaju moete stvoriti vetaki
nered. Ako elite da izigravate kukavice da biste pijunirali neprijatelja, morate prvo biti
izuzetno hrabri, jer samo u tom sluaju moete glumiti bojaljivost. Ako elite da
izigravate slabost da biste u protivniku izazvali oholost, morate prvo biti izuzetno snani,
jer samo u tom sluaju moete se uspeno pretvarati da ste slabii.
Red i nered zavise od organizacije, hrabrost i kukaviluk
zavise od zamaha, snaga i slabost zavise od formacije.
Kada jedna vojska poseduje silu zamaha, ak i bojaljivi stiu hrabrost; kada
izgubi silu zamaha, ak i hrabri oseaju strah. Umee ratovanja ne poiva na
nepromenjivim zakonima oni se menjaju zavisno od sile zamaha.
Stoga oni koji umeno iznuuju poteze protivnika, stvaraju
formacije koje e njihovi protivnici sigurno slediti, nude ono to e
protivnici sigurno prihvatiti. Oni mame protivnike dobrim
izgledima za pobedu, ekajui ih u zasedi.
One jedinice koje e protivnici sigurno pratiti su jedinice koje odaju utisak
iscrpljenosti. Protivnici se pokreu jer vide ansu da ostvare pobedu.
Stoga dobri ratnici kao najdelotvorniji faktor u bici vide silu
zamaha, a ne pojedince. Zbog toga oni umeju da odaberu ljude i
puste sili zamaha da obavi svoj posao.
Kada u ratu imate prednost sile zamaha, ak i bojaljivi mogu postati hrabri.
Zbog toga je ljude mogue birati na osnovu njihove sposobnosti i dati im odgovarajua
zaduenja. Hrabri mogu da se bore, oprezni mogu da straare, inteligentni mogu da
komuniciraju. Niko nije neupotrebljiv.
Kada ljudi krenu u borbu uz silu zamaha, to je kao kada se
zakotrlja drvlje i kamenje. Drvlje i kamenje miruje dok se nalazi
na ravnom tlu, ali se kotrlja niz nizbrdicu; ako je etvrtasto miruje,
ako je okruglo kotrlja se. Prema tome, ako se ljudi pametno vode u
borbi, sila zamaha biva poput one koju ima okruglo kamenje koje
se kotrlja niz visoku planinu to je sila.
6. PRAZNO I PUNO
Stoga je krajnji cilj da se prilikom organizovanja vojske izbegne ablon. Kada vae
jedinice nisu rasporeene po nekom ablonu, pijuni nita ne mogu otkriti, mudre glave
ne mogu kovati strategiju.
Kada se jednom organizujete bez prepoznatljivog formacijskog modela, neete vie za
sobom ostavljati vidljiv trag, pa pijuni nee imati ta da vide a neprijateljski stratezi nee
moi da iskuju nijedan plan.
Formacijski raspored pomou kojeg ostvarujete pobedu nad svojim neprijateljem mora
biti nedokuiv za tue vojnike.Svakome je poznato ta me je uinilo pobednikom, ali
niko ne zna kako postiem pobedu.Stoga se u ratu do pobede nikada ne dolazi na isti
nain, ve je potrebno stalno prilagoavanje.
Prilikom unoenja odgovarajuih izmena, nemojte ponavljati ranije strategijske poteze da
biste ostvarili pobedu. Ma kakav da je formacijski raspored protivnika, ja mu se od
samog poetka mogu prilagoditi da bih postigao pobedu.
Vojska je kao voda voda izbegava visinu i tee nanie, vojska treba da izbegava ono to
je puno i napada ono to je prazno; vodeni tok zavisi od tla, pobeda vojske zavisi od
protivnika.Prema tome, vojna sila nema stalan formacijski raspored, voda nema stalan
oblik: sposobnost postizanja pobede putem donoenja izmena i prilagoavanja u
zavisnosti od protivnika stvar je genijalnosti.
VIIORUANA BORBA
Uobiajeno pravilo za dejstvovanje vojnom silom je da vojna komanda dobije zapoved
od svoga vladara, a zatim mobilie i omasovi trupe okupljajui ih zajedno. Oruana borba
je najtea od svega.
Boriti se za pobedu prsa u prsa najtea je stvar na svetu.
Tekoa oruane borbe ogleda se u tome to velike razdaljine treba uiniti malim a
probleme pretvoriti u prednosti.
Dok stvarate utisak da ste daleko, ubrzavate svoj korak i stiete na odredite pre
neprijatelja.
Stoga ih navedite da putuju dugo, mamei ih nadom da e postii pobedu. Kada krenete
kasnije od drugih a stignete pre njih, vladate strategijom skraivanja razdaljine.
Uz pomo specijalne jedinice namamite protivnika da krene u uzaludnu poteru, stvarajui
utisak da je gro vaih snaga jo uvek daleko; zatim poaljite specijalne snage za prepad
koje e prve stii do odredita iako e krenuti poslednje od svih.
Stoga se oruana borba smatra korisnom, ali i opasnom.
Isplati se onima koji su umeni, opasna je za one koji su neiskusni.
Ako se radi borbe za sticanje prednosti pokrene celokupna vojska, to oduzima suvie
vremena; meutim, borba uz pomo delimino okupljene vojske izaziva nestaice
opreme.Dakle, ako putujete brzo, ne stajui ni danju ni nou, dvostruko bre nego u
normalnim okolnostima, trudei se da steknete prednost udaljeni stotinu kilometara od
cilja, vai vojni komandanti bie zarobljeni. Do odredita e prvo stii snani vojnici,
potom oni umorni kao po pravilu, to e uspeti svakom desetom.
Kada je put dug ljudi su umorni; ako je njihova snaga iscrpena tokom puta, oni su
premoreni a protivnik je odmoran, pa e sigurno biti napadnuti.
Ako biste da preteknete neprijatelja a udaljeni ste pedeset kilometara od odredita,
komandanti iz vaih prvih redova bie izbaeni iz stroja i, kao po pravilu, do odredita e
stii samo pedeset posto vojnika.Ako hitate da preteknete neprijatelja a udaljeni ste
trideset kilometara od odredita, uspee da stignu dva od svaka tri vojnika.Dakle, vojska
strada ako ostane bez opreme, strada ako ostane bez hrane i strada ako ostane bez novca.
Ove tri stvari su neophodne ne moete se boriti za pobedu vojskom bez opreme.
Dakle, ako vam nisu poznati planovi neprijatelja, neete znati ni kome treba da se obratite
za pomo.Ako ne poznajete planine i ume, tesnace i orsokake, i poloaj movara i
barutina, neete moi da vodite svoju vojsku. Ako se ne oslonite na pomo lokalnih
vodia, neete moi da iskoristite prednosti terena.
Samo onda kada vam je poznat i najmanji detalj prednosti terena, moete
manevrisati i voditi borbu.
Dakle, vojna sila se organizuje po principu obmane, mobilie po principu dobiti i
prilagoava po principu razdvajanja i pregrupisavanja.
Organizovanje vojne sile po principu obmane podrazumeva da neprijatelje treba zavarati
tako to ete im onemoguiti da saznaju vae stvarne prilike, i time stei prednost.
Mobilizacija po principu dobiti podrazumeva da u akciju krenete tek kada vidite svoju
prednost. Razdvajanje i pregrupisavanje se praktikuju radi zbunjivanja protivnika i
posmatranja njihove reakcije, tako da se moete prilagoditi onome putu koji vodi pobedi.
Stoga je ona poput vetra kada se kree brzo, poput ume kada se kree polako; prodire
kao vatra, vrsta je kao planina.
Brza je poput vetra jer dolazi iznenada i povlai se brzinom munje. Nalik je umi po tome
to u njoj vlada red. Prodire sve poput poara koji se iri ravnicom, ne ostavljajui za
sobom nijednu travku. vrsta je poput planine kada zaposedne mesto odbrane.
Neprozirna je poput mraka; kree se poput grmljavine.Da biste poharali neko mesto,
razdvojte trupe. Da biste proirili svoju teritoriju, podelite plen.
Jedno od osnovnih pravila u ratu jeste da hranu treba uzimati od neprijatelja koliko god je
to mogue. Meutim, tamo gde ljudi nemaju puno, neophodno je razdvojiti trupe u manje
grupe kako bi se snabdele na razliitim mestima, jer samo tako bie dovoljno svega za
sve.
to se tie podele plena, neophodno je rasporediti trupe tako da paze na ono to je
steeno, ne dozvoljavajui neprijatelju da povrati izgubljeno.
Dejstvujte tek poto ste procenili. Pobeuje onaj ko prvi proceni ta je blizu a ta je
daleko ovo je pravilo oruane borbe.
Onaj ko krene prvi je gost, onaj ko krene poslednji je domain. Gostu je teko, domainu
je lako. Ono to je blizu i ono to je daleko odnosi se na putovanje umor, glad i
hladnoa javljaju se u putu.
Jedna stara knjiga koja govori o vojnom ustrojstvu kae: Rei se ne uju, pa se zato
prave cimbala i bubnjevi. Zbog nedovoljne vidljivosti prave se barjaci i zastave.
Cimbala, bubnjevi, zastave i barjaci koriste se da bi usredsredili i objedinili mnogobrojne
ui i oi. Kada se ljudi ujedine, hrabri ne mogu nastaviti sami, bojaljivi se sami ne mogu
povui ovo je pravilo za borbu u grupi.
Objediniti ui i oi znai naterati ljude da zajedniki sluaju i gledaju kako bi se izbegli
pometnja i nered. Signali se koriste radi upuivanja na pravac i da bi se spreilo da se
pojedinci udalje od grupe.
Dakle, kada se borite nou, esto ete paliti vatre i udarati u bubnjeve; kada se borite
danju, razviete brojne barjake i zastave da bi delovali na ui i oi.
Koristite se mnogobrojnim signalima da biste uznemirili njihova ula i uplaili ih svojom
ogromnom vojnom moi.
Dakle, njihovu vojsku treba da liite poleta, a njihove generale da liite kurai.
Protivnike generale moete liiti kurai samo ako ste u stanju da ouvate vlastitu
hrabrost. Stoga tradicija kae da su ljudi u prolosti bili dovoljno hrabri da obeshrabre
druge, a staro pravilo koje je vailo za vozae dvokolica kae da kada je um vrst, svea
volja pobeuje.
Dakle, polet raste ujutro, opada u podne, a nestaje s veeri stoga oni koji su umeni u
ratovanju izbegavaju polet koji raste i napadaju one iji polet opada ili nestaje. Oni
vladaju moralom neprijatelja.
Bilo koji slabi na svetu borie se u trenutku kada se naljuti, ali kada je u pitanju stvarno
uzimanje oruja i kretanje u boj, sve zavisi od poleta kada polet opadne oni e stajati,
uplaiti se i pokajati. Vojske gledaju na mone neprijatelje na slian nain na koji gledaju
i na nevine devojke zbog toga to, dok su uzbueni, njihova agresivnost biva iskoriena
protiv njih samih.
Suprotstaviti se neredu redom, suprotstaviti se buci tiinom, znai ovladati srcem.
Ako vam srce nije irom otvoreno a um smiren, od vas se ne moe oekivati da se bez
smetnji prilagodite situaciji, da donosite ispravne odluke, da se smireno suoite s velikim
i neoekivanim tekoama da vrsto i odluno drite sve konce u svojim rukama.
Zaposednuti svoje poloaje i ekati one koji su daleko, ekati udobno smeteni one koji
su umorni, ekati punih stomaka one koji su gladni, znai ovladati snagom.
Upravo na to se misli kada se kae da protivnike treba navesti da dou k vama,
istovremeno izbegavajui da vas oni navedu da odete njima.
Izbegavati sukobe s dobro organizovanim trupama i ne napadati besprekorne formacije,
znai ovladati prilagoavanjem.Dakle, u ratu postoji pravilo da ne treba biti licem
okrenut visokom brdu i da se ne treba suprotstaviti onima kojima su brda u zaleu.
Ovo znai da ne treba napadati uzbrdo na protivnike koji su zaposeli poloaj na veoj
visini, i da se ne treba sukobljavati s njima kada juriaju nizbrdo.
Ne nasedajte na lano povlaenje. Ne napadajte elitne jedinice.
Ako neprijatelj iznenada pone da bei pre nego to mu je ponestalo snage, budite sigurni
da vam je postavio zasedu, pa e biti najbolje ako svoje oficire odvratite od potere.
Ako se moete menjati u skladu sa silom zamaha, prednost e ostati na vaoj strani i
gubitke e trpeti samo oni drugi. Prema tome, ne postoji nepromenjiv oblik
organizovanja. Ako u potpunosti shvatite ovaj princip, moi ete pridobiti ljude za sebe.
Stoga inteligentni uvek uzimaju u obzir i dobit i tetu. Poto razmiljaju o dobiti, u stanju
su da postignu vee uspehe; poto razmiljaju o teti, u stanju su da ree svoje probleme.
Dobit i teta zavise jedno od drugog, i zato ih prosvetljen ovek uvek podjednako uzima
u obzir.
Prema tome, neprijatelj okleva jer se boji mogue tete, umara se jer odgovara na stalne
provokacije i postaje lakom kada pomisli da moe da ostvari neku dobit.
Izmorite neprijatelje tako to ete ih stalno drati u budnom stanju, ne dozvoljavajui im
da se odmore. Ali, da biste uspeli u tome, morate obaviti deo posla koji se odnosi na vas.
Taj deo posla podrazumeva stvaranje jake milicije, bogate nacije, harmoninog drutva i
sreenog ivota.
Prema tome, pravilo ratovanja je da ne treba raunati na to kako neprijatelj nee napasti,
ve treba misliti na to kako da mu se suprotstavite; ne treba raunati na to kako neprijatelj
nee napasti, ve se treba osloniti na ono to se ne moe napasti.
Ako ne zaboravite na opasnost u trenucima kada ste bezbedni, i ako ne zaboravite na haos
u trenucima kada vlada red, najbolje je ako ih prepoznate i spreite dok su jo u samom
zaetku.
Stoga generali mogu da poseduju pet pogubnih osobina. Oni koji su spremni da umru,
mogu poginuti; oni koji ele da preive, mogu biti zarobljeni; oni koji se lako razljute,
mogu biti postieni; oni koji su puritanski nastrojeni, mogu biti osramoeni; oni koji vole
ljude, mogu upasti u nevolje.
Ako se pojavite na mestu koje e neprijatelj neizostavno pouriti da odbrani, oni koji vole
ljude pojurie, bez izuzetka, u pomo dovodei pri tome sebe u opasnost i troei svoju
snagu.
Ovih pet stvari spadaju u negativne osobine generala, i pogubne su u ratu.
Dobri generali imaju drugaije osobine: nisu reeni da poginu ali ni da preive po svaku
cenu; oni postupaju u zavisnosti od situacije, ne padaju brzo u gnev, ne daju se zbuniti.
Kada vide neku ansu, grabe je poput tigra; u drugim prilikama miruju. Njihova aktivnost
i neaktivnost zasnivaju se na strategiji, ne moete ih odobrovoljiti ili razljutiti.
IXKRETANJE VOJSKE
Pod ovim se podrazumeva da za svoje kretanje treba birati najpogodnije puteve.
Kad god zauzimate poloaj naspram neprijatelja, klonite se planina i boravite kraj
dolina.Drite se sunca; ostanite na uzvienjima. Kada se borite u brdovitom predelu,
nemojte se penjati. Ovo se odnosi na vojsku koja je u planinama.
Jedna verzija kae: Borite se kada idete nizbrdo, a ne kada idete uzbrdo."
Kada vam je odstupnica preseena vodom, uvek se drite dalje od vode. Ne sukobljavajte
se s neprijateljima u vodi; stei ete prednost ako dopustite polovini njihovih trupa da
pree na vau obalu, a zatim ih napadnete.Kada hoete da se borite, nemojte napadati
neprijatelja u blizini vode. Drite se sunca; budite na uzvienjima, klonite se vodene
struje. Ovo se odnosi na vojsku koja je blizu vode.
Vau vojsku bujica moe isterati iz renog korita, a voda moe biti otrovana. Suoiti se s
vodenom strujom znai kretati se uzvodno. Ovo takoe znai da svoje amce ne treba
ostavljati nizvodno, jer postoji mogunost da vas neprijatelj pretekne.
Kroz slatine se kreite pravom linijom; kreite se brzo i bez zadravanja. Ako usred
movare naletite na protivniku vojsku, stanite pored vodenih biljaka, leima okrenuti
drveu. Ovo se odnosi na vojsku koja se nalazi u slatini.Kada ste na visoravni, zauzmite
pozicije na mestima pogodnim za manevrisanje, tako da se desno od vaeg zalea nalazi
malo uzdignut teren, da ispred vas budu nii predeli a iza vas uzvienja. Ovo se odnosi na
vojsku koja se nalazi na visoravni.Koristei se prednostima situacije na ova etiri
osnovna naina, uti Car porazio je etiri gospodara.
Sve ratnike vetine potiu od utog Cara (taoistiki vladar iz kasnog
praistorijskog doba, roen otprilike 2400 godina pre nove ere), pa se zato i spominje u
ovom kontekstu.
Vojska obino vie voli da bude na viim nego na niim mestima, voli sunce a mrzi mrak.
Vii predeli stvaraju dobro raspoloenje, pa se ljudi ugodno oseaju, to doprinosi i
irenju poleta. Nii predeli su puni vlage, to pogoduje razvoju bolesti i oteava borbu.
Vodite rauna o telesnom zdravlju i boravite na mestima koja ni u emu ne oskudevaju.
Za vojsku u ijim redovima nema bolesti, kae se da je nepobediva.Tamo gde ima brda i
nasipa drite se sunane strane, zauzimajui poloaj tako da vam oni budu s desne zadnje
strane. Ovo je prednost za vojnu silu, korienje povoljne konfiguracije terena.
Ako rei njihovih izaslanika odlikuje skromnost, poaljite svoje pijune da ih nadgleda i
bie vam jasno da neprijatelj podie svoju borbenu gotovost.
Kada se prvo pojave laka vozila i zaustave po strani, oni se pripremaju da
razviju borbene linije.Oni koji vam dolaze nudei mir bez uslova sporazuma, kuju
zaveru.Oni koji uurbano razmetaju svoja borbena vozila, oekuju pojaanje.
Ne bi se oni toliko uzmuvali bez nekog posebnog razloga a sigurno oekuju trenutak
kada e im pristii neke jo uvek udaljene trupe, uz iju pomo e krenuti da vas
napadnu. Najbolje je da se odmah pripremite za to.
Ako polovina njihovih snaga nastupa, a polovina odstupa, oni pokuavaju da vas namame
u klopku.
Oni glume zbrku i nered kako bi vas namamili da krenete prema njima.
Ako se pridravaju dok stoje, izmoreni su glau. Kada oni koji su poslati po vodu piju
prvi, trupe su oednele.Kada uoe prednost a ne pokuavaju da je ostvare, umorni
su.Tamo gde ima ptica, nema ljudi.
Ako u logoru ima ptica, vojska je pobegla.
Ako se dozivaju po noi, uplaeni su.
Uplaeni su i zabrinuti, pa se dozivaju ne bi li se ohrabrili.
Ako vojska nije zauzela poloaj, to govori o nedovoljnom autoritetu njihovog
generala.Ako se signali pomeraju, to znai da su u zbrci.
Signali se koriste da bi se grupa ujedinila. Ako su neujednaeni, to znai da je vojska u
neredu.
Ako su izaslanici nervozni, to znai da su umorni.Ako ubijaju svoje konje radi mesa, to
znai da su vojnici ostali bez hrane; kada ostanu bez hrane a ne vraaju se na svoja
zborna mesta, to znai da protiv sebe imate oajnog neprijatelja.Kada ponu
doaptavanja, krenja discipline i nepotrebni razgovori, gubi se i lojalnost koju ljudi
oseaju prema grupi.
Doaptavanja izraavaju istinska oseanja, krenja discipline ukazuju na neslaganje s
pretpostavljenima. Kada vojni komandanti izgube lojalnost svojih ljudi, vojnici iskreno
razgovaraju jedni s drugima o svom neslaganju s pretpostavljenima.
Ovih est okolnosti vode porazu. Dunost svakog generala je da ih pomno proui.
Prva greka je kada se ne proceni dobro broj protivnikih trupa. Druga greka je kada se
ne uspostavi jasan sistem kanjavanja i nagraivanja. Trea greka je loa obuka. etvrta
greka je preputanje emocijama. Peta greka je kada se ne sprovode zakoni i nareenja.
esta greka je kada se ne odaberu oni koji su snani i nepokolebljivi.
Prirodan oblik zemljita moe biti saveznik u bici. Ispravno postupa onaj general koji, da
bi osigurao pobedu, prvo dobro proceni svoje protivnike, a zatim proceni mogue
opasnosti i izrauna rastojanja. Onaj ko se bori svestan vanosti ovih inilaca, sigurno
pobeuje; onaj ko s tim nije upoznat, neizostavno biva poraen.Stoga, ako sve okolnosti
ukazuju na vau sigurnu pobedu, ne oklevajte da se upustite u borbu, ak i pod uslovom
da se to kosi s nareenjem vaeg vladara. Meutim, ako okolnosti ne ukazuju na pobedu,
nemojte se uputati u borbu, ak i pod uslovom da vam je vladar izdao nareenje da
krenete u napad. Stoga, svojoj naciji najbolje slui onaj general koji ide napred ne teei
tome da se proslavi, a uzmie neopetereen time kako da izbegne kaznu, mislei samo na
to kako da zatiti svoje ljude i uini korisnu stvar za svoju dravu.
Odluka o napredovanju ili povlaenju, koja je u suprotnosti s nareenjima vladara, ne
donosi se iz linog interesa, ve stoga da bi se zatitili ivoti ljudi i interesi drave.
Generali koje odlikuje takva odanost od neprocenjive su vrednosti za dravu.
Ponaajte se prema svojim vojnicima kao to se ponaate prema deci, i oni e vas pratiti i
kroz najdublje doline; volite svoje vojnike kao vlastitu decu, i oni e dobrovoljno umreti
s vama.Ako vam vaa dobrota onemoguava da ih povedete u borbu, a va obzir i
prijateljstvo vam onemoguavaju da sprovedete svoja nareenja i uspostavite red, oni e
biti razmaeni i beskorisni poput male dece.
Nagraujte, ali i kanjavajte svoje vojnike. Ako budete primenjivali samo jedno od ova
dva, oni e se kao i razmaena deca navii na uitak ili nezadovoljstvo. To ima loe
posledice i ini vojsku neupotrebljivom.
Ako znate da su vae jedinice sposobne da napadnu neprijatelja, ali ne znate da li je on
sposoban da se odbrani, vai izgledi za pobedu su samo polovini. Ako znate da
neprijatelj ne moe da se odbrani, ali niste sigurni da vae jedinice mogu uspeno izvesti
napad, vai izgledi za pobedu su jo uvek samo polovini. Ako znate da neprijatelj ne
moe da se odbrani i sigurni ste da vae jedinice mogu uspeno izvesti napad, ali niste
sigurni da li konfiguracija terena ide u prilog protivniku, vai izgledi za uspeh takoe su
polovini. Zbog toga oni koji su umeni u ratovanju ne kreu nasumce i raspolau
neiscrpnim sredstvima. Stoga je reeno da ako poznajete sami sebe i poznajete
neprijatelja, pobeda nee doi u pitanje. Kada poznajete puteve neba i puteve zemlje, va
put uvek e vas voditi pobedi.
Ljudi na smrtonosnom zemljitu su poput onih koji se nalaze u probuenom amcu ili
onih koji su zaspali u kui zahvaenoj poarom.
Stoga se nemojte boriti na ratrkanom zemljitu; ne zaustavljajte se na lakom zemljitu;
ne dozvolite da vas napadne neprijatelj s kljunog terena; ne razdvajajte svoje trupe na
otvorenom zemljitu. Na raskrsnicama sklapajte saveze s drugima; na tekom zemljitu
pljakajte; na iscrpljujuem terenu grabite napred; na zatvorenim podrujima smiljajte
lukavstva; na smrtonosnom zemljitu se borite.
Na ratrkanom zemljitu vojnici mogu da se razbee. Na lakom zemljitu vojska nije
duboko prodrla na teritoriju neprijatelja i ima slobodnu odstupnicu; zbog toga vojnici
nemaju punu koncentraciju i nisu spremni za borbu. Ne preporuuje se napad na
neprijatelja koji je zaposeo kljuno podruje; na ovo podruje treba stii pre neprijatelja.
Otvoreno zemljite treba da ostane neblokirano, tako da se preko njega osigura
snabdevanje. Ako na raskrsnicama zadobijete saveznike, biete bezbedni; ako u tome ne
uspete, stradaete. Pljakati na tekom terenu znai snabdeti se zalihama. Poto se na
iscrpljujuem terenu ne moete ukopati, najbolje reenje je da ga to pre napustite. Na
zatvorenom zemljitu iznenadite neprijatelja svojim taktikim potezima. Ako se vojska
nae na smrtonosnom zemljitu, svaki vojnik e se boriti sam od sebe. Stoga je reeno:
Dovedite vojnike do smrtonosnog mesta i oni e preiveti."
Nekada davno, oni za koje se smatra da su bili sposobni ratnici onemoguavali su
protivniku da odrava vezu izmeu prvih borbenih linija i pozadine; onemoguavali su
mu da odrava saradnju izmeu velikih i malih jedinica; spreavali su njegove vojnike da
jedni drugima priteknu u pomo; spreavali su meusobnu saradnju viih i niih oficira;
onemoguavali mu da regrutuje nove vojnike; spreavali ga da uspostavi sklad meu
svojim armijama. Napadali su kada su prilike bile povoljne, a mirovali kad im okolnosti
ne bi ile naruku.
Pravili su izmene da bi zbunili neprijatelja, napadali ga as na ovom as na onom mestu,
zastraujui njegove vojnike i unosei pometnju u njegove redove, ne ostavljajui mu
tako dovoljno vremena za smiljanje planova.
Ako se zapitate kako da izaete na kraj s dobro organizovanom neprijateljskom vojskom
koja se upravo sprema da vas napadne, reenje je u tome da vi prvi zauzmete ono do ega
je neprijatelju stalo i tako ga naterate da prihvati vae uslove.U ratu je najvanije biti brz,
koristiti greke neprijatelja, kretati se putevima na kojima vas ne oekuje, napasti ga onda
kad nije dovoljno budan.
Pod ovim se podrazumeva da se moraju iskoristiti neprijateljeva nepripremljenost i
njegova nepronicljivost ili neopreznost, i to to je bre mogue, jer ko okleva ne postie
cilj.
Za vojsku koja napada osnovno je da, kada zae duboko u tuu teritoriju, nastupa skladno
tako da je protivnik ne moe pobediti.Pljakajte plodnu zemlju, i vojsci nee nedostojati
hrane. Vodite rauna o svome zdravlju i izbegavajte nepotrebna uzbuenja; prikupite
svoju energiju i snagu. Ne dozvolite svom neprijatelju da pronikne u vau strategiju i
otkrije vae planove o pokretu trupa.
Prikupite najubojitiji deo svoje energije, sauvajte preostalu snagu, drite u
tajnosti raspored svojih trupa, ne dozvolite neprijatelju da dozna vae planove i ekajte
priliku da ga napadnete tamo gde je najslabiji.
Ako se vojska nae u bezizlaznoj situaciji, vojnici e radije poginuti nego beati. Oni koji
su spremni da umru, sposobni su da uine sve. Tada ratnici daju sve od sebe. Ratnici koji
se nalaze u smrtnoj opasnosti ne oseaju strah. Kada nemaju kuda da idu, oni vrsto stoje.
Kada su duboko u tuoj teritoriji, upueni su jedni na druge. Ako nemaju drugi izbor, oni
e se boriti i rukama i nogama.U ovakvoj situaciji vojnici su na oprezu i kada im se to ne
naredi, odazivaju se bez ikakve prinude, naklonjeni su svome generalu sami od sebe,
imaju poverenja u njega i kada se to od njih ne zahteva.
Pod tim se podrazumeva da u smrtnoj opasnosti i vojnici i oficiri imaju isti cilj, pa stoga
vojnici sami od sebe bivaju oprezni, sami od sebe dolaze u stroj i bez ikakvih uslova ili
zahteva veruju svome generalu.
Zabranite praznoverna naklapanja o loim predznacima i tako ete vojsku uvek odrati na
okupu. Vai vojnici nisu previe imuni, ali to nije zato to preziru materijalno bogatstvo.
Ako su spremni da umru, to ne znai da ne ele dug ivot. Onog trenutka kada izdate
nareenje za pokret, oni liju suze.Uspeno ete voditi rat ako budete reagovali brzo poput
zmije koja uzvraa udarac repom kada je udare po glavi, uzvraa udarac glavom kada je
udare po repu a kada je udare po sredini, uzvraa i glavom i repom.
Ovo je metod koji se primenjuje u borbi. Brzo uzvratite kada ste napadnuti. Prirunik o
osam klasinih borbenih formacija kae: Pretvorite pozadinu u front, a front u pozadinu;
imajte etiri glave i osam repova. Neka vam glava bude na bilo kojem mestu, i kad
neprijatelj prodre meu vas, moete svojoj sredinjici pritei u pomo i glavom i repom."
Moe se postaviti pitanje da li se jedinice mogu osposobiti da reaguju brzo poput zmije?
Naravno da mogu. ak i oni koji se meusobno ne podnose, pomoi e jedni drugima
ako se nau u zajednikoj opasnosti.
Do ovoga dolazi sticajem okolnosti.
Stoga se ne treba pouzdati samo u privezane konje i ukopane dvokolice.
Konji se privezuju da bi se spreilo pomeranje linije sukoba, dvokolice se ukopavaju da
Vojska mora znati koji od pet napada vatrom moe da se izvede u odreenoj situaciji, i da
se toga znalaki pridrava.
Nije dovoljno samo znati kako se neprijatelj napada vatrom, mora se poznavati i nain
odbrane od napada vatrom.
Dakle, onaj ko napada uz pomo vatre je inteligentan, a onaj ko napada uz pomo vode je
jak. Voda moe neprijatelja razdvojiti, ali mu ne moe unititi zalihe i sredstva.
Vodom moete rascepkati redove neprijateljske vojske, tako da ona bude razdeljena po
manjim grupama i slaba, a vi na okupu i jaki.
Dobiti bitku ili uspeno osvojiti neko neprijateljsko uporite a ne nagraditi one koji su za
to zasluni, vodi looj srei i znak je uskogrudosti. Stoga se kae da prosveeni vladari
cene zaslugu, a dobri generali je nagrauju. Oni ne okupljaju vojsku bez dobrih izgleda
za pobedu, ne kreu u rat ako to ne ide u prilog njihovoj dravi, ne bore se ako nisu
ugroeni.
Oruana borba ima lo predznak. Rat je pun opasnosti. Potpun poraz mora se spreiti po
svaku cenu. Vojsku ne treba mobilisati ako za to ne postoji dovoljno dobar razlog ratu
se pribegava samo u krajnjoj nudi.
Vladar ne sme pokrenuti svoju vojsku iz pukog gneva, a generali se ne smeju uputati u
borbu samo zbog toga to su kivni. Borite se samo kada je to u vaem interesu, a ako nije,
odustanite. Gnev i kivnost e proi, ali unitena drava se ne moe obnoviti i mrtvi ne
mogu vaskrsnuti. Stoga e prosveeni vladar biti oprezan, a dobar general e umeti da se
suzdri. Na ovaj nain drava e biti bezbedna, a vojska sauvana.
XIIIO PIJUNIMA
Kada se pokrene velika vojska i rat odui unedogled, drava e osiromaiti a narod e biti
iscrpljen. Nije ovean onaj ko se prvo ne obavesti o stanju prilika u neprijateljskoj vojsci
i ko svoje obavetajce dobro ne nagradi. Takvi generali nisu sposobni da vode vojsku i
slue svojoj dravi. Oni se ne odlikuju osobinama koje su potrebne da bi se ostvarila
pobeda. Pametan vladar i mudar general pobeuju uz pomo valjane obavetenosti i
dobrog predvianja.Predvianje nije dar koji dolazi s neba niti na osnovu ranijih primera
ili putem prorauna. Predvianje se izvodi na osnovu podataka do kojih dolaze oni koji
dobro poznaju prilike neprijatelja.Postoji pet vrsta pijuna: lokalni pijuni, unutranji
pijuni, preobraeni pijuni, rtvovani pijuni i preiveli pijuni. Kada svih tih pet vrsta
pijuna rade istovremeno, niko im ne moe ui u trag ovakav metod je genijalan i od
neprocenjive koristi za svakoga vladara.Lokalni pijuni se vrbuju iz redova domaeg
stanovnitva. Unutranji pijuni se vrbuju iz redova neprijeteljevih slubenih lica.
Preobraeni pijuni se vrbuju meu neprijateljskim pijunima. rvovani pijuni su oni
kojima dajemo netane podatke da bismo zaveli neprijateljske pijune. Preiveli pijuni
su oni koji se vrate s podacima.
Meu slubenicima neprijateljske drave postoje oni koji se mogu potkupiti tajnim
kanalima da bi se od njih dobila obavetenja o stvarnim prilikama u njihovoj zemlji i
planovima koji su upereni protiv vas. Oni takoe mogu posluiti za stvaranje nesloge i
razdora u neprijateljskim redovima.
Stoga u vojsci pijuni uivaju najvee poverenje, bivaju najizdanije nagraeni i njihov
identitet se uva u najstrooj tajnosti.
Nezadovoljni pijuni mogu prei na stranu neprijatelja.
Da bi vam pijuni bili od koristi, morate se prema njima ophoditi mudro i pametno,
humano, pravedno i istanano. Ovo je vrlo vano, jer pijuni mogu biti od pomoi u
svakoj situaciji.
Svaki problem, da bi se reio, zahteva odgovarajue predznanje.
Ako se neki tajni plan prouje unapred, treba pogubiti i pijuna i one kojima je on o tome
govorio.Kad god nameravate da napadnete neku vojsku, zauzmete neki grad ili ubijete
neku osobu, morate prvo doznati imena protivnikih generala, njihovih autanata i
oficira, uvara kapija i linih odaja. Ovo morate dati u zadatak svojim pijunima.
Kad god se spremate za napad ili borbu, morate prvo doznati kakve su sposobnosti onih
koji slue neprijatelju, pa se shodno tome moete i postaviti prema njima.
Morate otkriti neprijateljske pijune, potkupiti ih i pridobiti na svoju stranu, tako da od
njih napravite preobraene pijune. Na taj nain doi ete i do potrebnih informacija o
tome koga da vrbujete kao lokalnog i unutranjeg pijuna. Lokalni i unutranji pijuni e
vam pomoi da ubacite rtvene pijune s lanim podacima. Sve ovo e omoguiti
preivelim pijunima da uspeno obave svoje zadatke.Neophodno je da vladar u
potpunosti bude upoznat s radom svih pet vrsta pijuna, a to moe jedino preko
preobraenih pijuna. Stoga se s preobraenim pijunima mora lepo postupati.Dakle,
samo izuzetan vladar i mudar general, koji umeju da upotrebe najinteligentnije ljude kao
pijune, mogu ostvariti velike uspehe. pijunaa je nezaobilazni deo ratovanja, i svaki
potez vojske zasniva se na njoj.
Vojska ne moe uspeno ratovati bez poznavanja stvarnih prilika u kojima se nalazi
neprijatelj, a do podataka o ovim prilikama moe se doi samo preko pijuna.
Prevod Tomasa Klirija neposredno prenosi smisao Sun Cuove knjige Umee ratovanja,
jednog od najznaajnijih klasinih kineskih dela. Ova knjiga ne sadri nijednu zastarelu
maksimu ili nejasno uputstvo. Najbolje je pobediti bez borbe, rekao je Sun Cu. Za njega
je rat bio sastavni deo ivota. Paljivo proitajte ovu knjigu, i sve savremene knjige koje
govore o upravljanju dravom vie vam se nee initi dostojne panje."
Newsweek