Upale Misica

You might also like

You are on page 1of 3

UPALE MIIA

Polimiozitis, dermatomiozitis i Einschlusskoerpermyositis (u daljem tekstu:...miozitis), su


najvanija upalna oboljenja miia koja ne izaziva neki uzronik.
Polomiozitis je nastao iz grke reci poly to znai mnogo i myo to znaci mii. Zavretak
itis medicinski znai upala. Polimiozitis prema tome znai upalu mnogo miia. Dermatomiozitis znai
upalu koe (derma) i miia. ... miozitis je upala miinih vlakana.
POJAVA BOLESTI
Imunogene upale miia predstavljaju znatan deo tzv.steenih (sekundarnih) miopatija. Njihov
prosek je samo oko 10 oboljenjana 1.000.000 stanovnika. Dermatomiozitis moe da se javi prvi put u
svakom ivotnom dobu, od odojadi pa sve do starih ljudi. Polimiozitis se najee manifestuje nakon 18.
godine ivota. Kod obe ove forme oboljevaju vie ene nego mukarci. ... miozitis pogaa vise ljude u
srednjem pa do starijeg ivotnog doba. Sve ove bolesti nisu nasledne.
Polimiozitis, derm atom iozotis i ... miozitis mogu nekada da se jave uz ostala zapaljenja vezivnih
tkiva. Primeri za takva oboljenja su progresivna sklerodermija koja uglavnom napada kou, reumatski
artritis (upala zglobova), lupus eritematodes (kombinovano oboljenje razliitih organskih sistema) i Sjorgensindrom (napada pljuvane i suzne ljezde). Osim ovoga, polomiozitis i pre svega dermatomiozitis nakon
40. godine ivota mogu da se pojave zajedno sa moda jo neotkrivenim tumorom (tzv. paraneoplastina
forma). Na sreu, ovakvi sluajevi su retki, ali ukazuju da u kasnijem ivotnom dobu moraju da se iskljue
eventualni drugi tumori (pre svega bronhijalni karcinom, karcinom dojke ili stomaka, ili ostali oblici
tumora).
SIMPTOMI
Kao prvo javlja se misina slabostu oblasti ramenog pojasa ili karlice. esto se oseaju potekoe u
nonoj muskulaturi prilikom penjanja uz stepenice ili kod ustajanja iz duboke stolice; ukoliko je zahvaena
muskulatura ruku javljaju se potekoe prilikom podizanja ruku, npr. kod eljanja kose. U muskulaturi se
osea bol ili je ona osetljiva na pritisak. Bolovi su najei u muskulaturi ruku i nogu i oni se pojaavaju
pod optereenjem. Iako je uzrok upala, bolovi u miiima nisu redovni simptomi ove bolesti; kod akutnih
formi su esti dok kod hroninih moe da ih uopte nema. U tekim slulajevima moe da doe i do dodatnih
smetnji kod gutanja ili ak smetnji kod disanja. Pored miia mogu da budu zahvaeni i drugi unutranji
organi, naroito srani mii.
Kod dermatomiozitisamisini simptomi su propraeni i ekcemom koe. Ovde se radi o ranom
stadijumu o crvenkasto-plavkastim esto i lila flekama na karakteristinim mestima na koi, npr. na
kapcima, obrazima, vratu, prednjem delu grudnog koa, unutranjim stranama ruku i nogu, na prstima i
noktima gde dolazi do drugih karakteristicnih promena.
UZROCI / ISTRAIVANJA
Prema dananjim saznanjima upale miia se ubrajaju u auto imuna oboljenja. Kod ovih bolesti
imuni sistem, iji je osnovni zadatak da se brani i bori protiv spoljnih izazivaa bolesti, atakuje grekom
na sopstveno tkivo. Kod dermatomiozitisa ovaj napad je u prvoj liniji usmeren na male krvne sudove koji su
vani za ishranu koe i miia.To izaziva tzv. vaskulitis, to znai upalu tkiva koja moe da se konstatuje
mikroskopski.To utie na snabdevanje krvlju i indirektno oteuje kou i miie. Kod polomiozitisai...
miozitisa miina vlakna se oteuju direktno. Kod mikroskopskih istraivanja miine biopsije moe da se
vidi kako se tzv. citotoksicniT-limfociti (posebna forma belih krvnih zrnaca) zabadaju u miina vlakna i
razaraju ih. U novije vreme je moguce da se takve L-linije, izolovane izmalih uzoraka tkiva koji se dobijaju

biopsijom, i dalje gaje u epruveti. Pomou ovakvih i slinih istrazivanja moe da se utvrdi zato kod borbe
protiv uzronika bolesti tako vane elije izmiu kontroli. Kod ... miozitisa se ranije verovalo da se ovde
radi o protivprirodnoj imunolokoj reaciji izazvanoj posebnim virusom.Najnovija istraivanja naunika u
Americi ovu virusnu hipotezu ne mogu da potvrde.
Filamentarni zavreci, koji kod bolesti mogu da se dokau pomou elektronskih mikroskopa i koji su
odluujui za dijagnozu, se, kao to se danas zna, izluuju iz sredita miinih elija u citoplazmu, gde tada
izazivaju hroninu imonoloku upalu. Uz to mogu da se dokau i dalji razgraujui produkti kao to su npr.
bela krvna zrnca amiloidi ili pripodni prion protein , bez da se ovde radi, kao to su mnogi prerano
zakljuili, o Alchajmerovoj bolesti miia ili bolesti prion proteina.
DIJAGNOZA
Pomenuti simptomi kod upalnih bolesti miia mogu da se jave u slinoj ili ak istoj formi i kod
drugih oboljenja, npr. kod nasledne miine distrofije. Da bi postavio dijagnozu, lekar je upuen na dodatna
ispitivanja. To su ispitivanja krvi pomou kojih mogu da se utvrde upale. U krvnom serumu se utvruju
miini enzimi, koji se oslobaaju iz razorenih miinih vlakana i koji mogu da daju razjanjenje o
aktivitetima bolesti. Samo u malom broju sluajeva mogue je dokazati pomou posebnih imunserolokih
metoda postojanje miositistipinih auto antitela u krvnom serumu. Ovo je sluaj kod jednog dela pacijenata
sa dermatomiozitisom kao itzv. Overlapsindromom, u odnosu na ostale auto imune bolesti. Kod
elektromiografije se pomou tanke igle odreuje bioelektrina aktivnost pojedinih grupa miinih vlakana. I
moderne metode, naroito kernspintomografija potvruje sumnju na upalnu miinu bolest i u datom
sluaju odabira odgovarajue mesto za miinu biopsiju. U sluaju upalnih miinih oboljenja najdetaljnije
dodatno ispitivanje je miina biopsija, pri kojoj se, pod lokalnom narkozom, uzima deli miia veliine
pasulja i mikroskopski ispituje. Karakteristino za miine upale je mikroskopsko dokazivanje odreenih
belih krvnih zrnaca (limfocita), koji se izluuju iz krvnih sudova i prodiru u miina tkiva. Miina biopsija
u dananje vreme, koja ispunjava sve kriterijume kvaliteta, sadri pored uobiajenih histolokih ispitivanja,
enzim - i-imunohistoloke tehnike koje se sprovode na zamrznutom rezu, a zatim uvek treba malu probu
biopsije fiksirati i zadrati za mogue elektronsko mikroskopsko ispitivanje (naroito vano u sluaju derm
atom iozitisai ... miozitisa).
NAIN LEENJA
Sa dananjim nainima leenja postie se u veini sluajeva (90 do 95%) znatno poboljanje a esto i
potpuno izleenje. Osnova terapije su ve dugo kortikosteroid-preparati- bliski nadbubrenim
hormonima.Terapijski arsenal dalje obuhvata nekoliko jakih imuno supresivnih lekova, ovde pre svega treba
navesti azatioprin (Imurek). Navedeni lekovi utiu na potiskivanje hiperaktivnog imunog sistema. U
neeljene nuzpojave ubraja se mogue ali nikada potpuno potiskivanje korisnih imunih reakcija.
Konano, u retkim i posebno tekim sluajevima derm atomiozitisa dolazi u pitanje visoko dozirana
intravenozna imunoglobulin terapija. Ovde se radi o preparatima koji se dobijaju iz ljudske krvi i koji su
pogodni, bar delimino, da potisnu pogrene imunoloke reakcije koje se javljaju u telu obolelog. U
poslednje vreme je bilo mogue dokazati, posebno kod dermatomiozitisa, da su se davanjem
imunoglobulina abnormni nalazi miine biopsije znatno smanjivali.
... miozitis reaguje najslabije na terapiju. Na osnovu pilot-terapije iz USA kao i naih istraivanja, utvreno
je da je i ovde imunoglobulin delotvoran, naroito kod mlaih pacijenata sa relativno brzim poveanjem
simptoma i jasnim znacima upale kod miine biopsije.
ZBOG EGA PACIJENTI SA MIINIM OBOLJENJIMA TREBA
DA BUDU LANOVI NEMAKOG DRUTVA ZA MIINA
OBOLJENJA?

DGM je najstarije i najvee drutvo za samo pomo u Nemakoj.Ono nudi svojim lanovima
informacije o razliitim vidovima bolesti i njihovim terapijama , savete kod socijalnih i pravnih pitanja,
predloge u vezi sa slobodnim aktivnostima i kontakte sa lekanma i obolelima.
Njihovi ciljevi su:
-briga o obolelima i njihovim porodicama
-unapreenje istraivanja
-javni rad
Posebna aktivnost DGM je podrka specijalizovanim neurolokim radnim grupama u miinim
centrima, koji poseduju iskustva kod jednog ili drugog miinog oboljenja. Mnogi lanovi, strunjaci iz
oblasti medicine, socijalnih i raznih savetodavnih zanimanja, koji sami nisu pogoeni boleu stavljaju
svoje struno znanje na raspolaganje i brinu da Drutvo na svim poljima koja su bitna za lanove, bude
najoptimalnije informisano.
Ovakvim doprinosom lanovi koji nisu oboleli pokazuju svoju povezanost sa sudbinama miino
obolelih. DGM sa svojih preko 6.000 lanova nije veliko niti bogato Drutvo, ali mu je potrebno mnogo
novca da bi ispunilo svoje zadatke.
Zbog toga je vazno poveanje lanstva i njihovi prilozi, kao i donacije prijatelja iz svih oblasti
ivota.

You might also like