Sarajevo: Svjetlost. 1988. - 427 с.
Kratak sadržaj
Transkrpcija
Skraćenie. Znaci
Predgovor
Uvod
Glasovi
Oblici
Imenice
Pridjevi
Zamjenice
Brojevi
Glagoli
Prijedlozi
Veznici i vezničke riječi
Riječice
Rečenica
Prosta rečenica
Složena rečnica
Literatura
Predmetni registar
"Ova je gramatika namijenjena, prije svega, učenicima srednjeg usmjerenog obrazovanja i studentima viših i visokih škola. Njome se, međutim, mogu služiti i svi oni koji se bave ruskini jezikom. Autorov je cilj bio da se u gramatici daju osnovne teoretskc postavke, glavna tumačenja i definicije grama- tičkih fenomena sa naglaskom na njihovoj komunikativnoj strani i, gdje je to god bilo moguće, uz poredenje gramatičkih sistema, podsistema i elemenata ruskoga i srpskohrvatskoga jezika.
U razradi teoretskih pitanja autor je davao najelementarnija i najjedno-stavnija objašnjenja. Gramatika je komunikativnoga tipa, što znači da je komunikativna funkcija jezika bila u prvom planu prilikom izrade priručnika. Otud i želja autora da se da što više primjera u obliku leksičkih jedinica, sintagmatskih sklopova i rečeničnih obrazaca, uvijek sa prevodnim ekvivalentima. Autor je posebno insistirao na leksičkoj i sintaksičkoj spojivosti pa je, koliko je prostor dozvoljavao, gramatičke komentare ilustrovao i idiomatskim spojevima (frazeologizmima, poslovicama, izrekama, krilaticama i sl.). Zbog komunikacijskih potreba onih koji se budu koristili ovim priručnikom, gramatičke pojave su dovođene u vezu sa leksičkim pojavama — putem sinonimije, homonimije, paronimije, istina u najskromnijem obliku. Insistiranje na komunikativnom pristupu istaklo je u prvi plan i jedan aspekt koji je do sada u našim grama- tikama bio zapostavljen, a to je stilisticki aspekt. Autor nije imao mogućnosti da se njimc šire pozabavi; on je, faktički, kao i neki drugi, samo naznačen, ali je i u ovome obimu dovoljan da se shvati kako gramatički priručnici ove vrste ne mogu više bez njega.
Inače, jezičke jedinice о kojima se govori — glasovi, vrste riječi, rečenica — osvijetljene su sa različitih nivoa: kod glasova su razmatrane akustičke, fonetske, fonološke, morfološke, optoepske, leksičke, akcenatske, intonacijske, fonostilističke i dijahronijske karakteristike; kod vrsta riječi leksičko-semantičke, tvorbene, morfološke, sintaksičke, stilističke i dijahronijske karakteristike; kod rečenice morfološke, sintaksičke, stilističke i dijahronijske osobine. Iz razmatranja je izostavljen pravopis, koji će biti obraden u posebnom prirucniku." (B. Tošović)
Original Title
Tošović B. Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom
Sarajevo: Svjetlost. 1988. - 427 с.
Kratak sadržaj
Transkrpcija
Skraćenie. Znaci
Predgovor
Uvod
Glasovi
Oblici
Imenice
Pridjevi
Zamjenice
Brojevi
Glagoli
Prijedlozi
Veznici i vezničke riječi
Riječice
Rečenica
Prosta rečenica
Složena rečnica
Literatura
Predmetni registar
"Ova je gramatika namijenjena, prije svega, učenicima srednjeg usmjerenog obrazovanja i studentima viših i visokih škola. Njome se, međutim, mogu služiti i svi oni koji se bave ruskini jezikom. Autorov je cilj bio da se u gramatici daju osnovne teoretskc postavke, glavna tumačenja i definicije grama- tičkih fenomena sa naglaskom na njihovoj komunikativnoj strani i, gdje je to god bilo moguće, uz poredenje gramatičkih sistema, podsistema i elemenata ruskoga i srpskohrvatskoga jezika.
U razradi teoretskih pitanja autor je davao najelementarnija i najjedno-stavnija objašnjenja. Gramatika je komunikativnoga tipa, što znači da je komunikativna funkcija jezika bila u prvom planu prilikom izrade priručnika. Otud i želja autora da se da što više primjera u obliku leksičkih jedinica, sintagmatskih sklopova i rečeničnih obrazaca, uvijek sa prevodnim ekvivalentima. Autor je posebno insistirao na leksičkoj i sintaksičkoj spojivosti pa je, koliko je prostor dozvoljavao, gramatičke komentare ilustrovao i idiomatskim spojevima (frazeologizmima, poslovicama, izrekama, krilaticama i sl.). Zbog komunikacijskih potreba onih koji se budu koristili ovim priručnikom, gramatičke pojave su dovođene u vezu sa leksičkim pojavama — putem sinonimije, homonimije, paronimije, istina u najskromnijem obliku. Insistiranje na komunikativnom pristupu istaklo je u prvi plan i jedan aspekt koji je do sada u našim grama- tikama bio zapostavljen, a to je stilisticki aspekt. Autor nije imao mogućnosti da se njimc šire pozabavi; on je, faktički, kao i neki drugi, samo naznačen, ali je i u ovome obimu dovoljan da se shvati kako gramatički priručnici ove vrste ne mogu više bez njega.
Inače, jezičke jedinice о kojima se govori — glasovi, vrste riječi, rečenica — osvijetljene su sa različitih nivoa: kod glasova su razmatrane akustičke, fonetske, fonološke, morfološke, optoepske, leksičke, akcenatske, intonacijske, fonostilističke i dijahronijske karakteristike; kod vrsta riječi leksičko-semantičke, tvorbene, morfološke, sintaksičke, stilističke i dijahronijske karakteristike; kod rečenice morfološke, sintaksičke, stilističke i dijahronijske osobine. Iz razmatranja je izostavljen pravopis, koji će biti obraden u posebnom prirucniku." (B. Tošović)
Sarajevo: Svjetlost. 1988. - 427 с.
Kratak sadržaj
Transkrpcija
Skraćenie. Znaci
Predgovor
Uvod
Glasovi
Oblici
Imenice
Pridjevi
Zamjenice
Brojevi
Glagoli
Prijedlozi
Veznici i vezničke riječi
Riječice
Rečenica
Prosta rečenica
Složena rečnica
Literatura
Predmetni registar
"Ova je gramatika namijenjena, prije svega, učenicima srednjeg usmjerenog obrazovanja i studentima viših i visokih škola. Njome se, međutim, mogu služiti i svi oni koji se bave ruskini jezikom. Autorov je cilj bio da se u gramatici daju osnovne teoretskc postavke, glavna tumačenja i definicije grama- tičkih fenomena sa naglaskom na njihovoj komunikativnoj strani i, gdje je to god bilo moguće, uz poredenje gramatičkih sistema, podsistema i elemenata ruskoga i srpskohrvatskoga jezika.
U razradi teoretskih pitanja autor je davao najelementarnija i najjedno-stavnija objašnjenja. Gramatika je komunikativnoga tipa, što znači da je komunikativna funkcija jezika bila u prvom planu prilikom izrade priručnika. Otud i želja autora da se da što više primjera u obliku leksičkih jedinica, sintagmatskih sklopova i rečeničnih obrazaca, uvijek sa prevodnim ekvivalentima. Autor je posebno insistirao na leksičkoj i sintaksičkoj spojivosti pa je, koliko je prostor dozvoljavao, gramatičke komentare ilustrovao i idiomatskim spojevima (frazeologizmima, poslovicama, izrekama, krilaticama i sl.). Zbog komunikacijskih potreba onih koji se budu koristili ovim priručnikom, gramatičke pojave su dovođene u vezu sa leksičkim pojavama — putem sinonimije, homonimije, paronimije, istina u najskromnijem obliku. Insistiranje na komunikativnom pristupu istaklo je u prvi plan i jedan aspekt koji je do sada u našim grama- tikama bio zapostavljen, a to je stilisticki aspekt. Autor nije imao mogućnosti da se njimc šire pozabavi; on je, faktički, kao i neki drugi, samo naznačen, ali je i u ovome obimu dovoljan da se shvati kako gramatički priručnici ove vrste ne mogu više bez njega.
Inače, jezičke jedinice о kojima se govori — glasovi, vrste riječi, rečenica — osvijetljene su sa različitih nivoa: kod glasova su razmatrane akustičke, fonetske, fonološke, morfološke, optoepske, leksičke, akcenatske, intonacijske, fonostilističke i dijahronijske karakteristike; kod vrsta riječi leksičko-semantičke, tvorbene, morfološke, sintaksičke, stilističke i dijahronijske karakteristike; kod rečenice morfološke, sintaksičke, stilističke i dijahronijske osobine. Iz razmatranja je izostavljen pravopis, koji će biti obraden u posebnom prirucniku." (B. Tošović)
Sep Bpauxo TOWOBHY, ]
PYCCKAA TPAMMATHKA
1B COMOCTABNEHHH C CEPBOXOPBATCKOM
Snynn
@opmn exon
Mpeasoxenne
emernoct
i . me
Dr Branko TOSOVIC
a
RUSKA GRAMATIKA
U POREDENIU SA SRPSKOHRVATSKOM
Glasovi
Oblici
Regenica
-SVETLOST*id
KRATAK SADRZAJ
MELE
‘TRANSKRIPCIIA
1 Foe tani
“Zak fone emia: (1
Pou rk ho
Smoot
i” eal has
pt
8 515.8 Engom Spe estes
t Seino 7
ar
i PE ety oti
h ‘Hout ATE nos eens
o «age gan ten
4 otha »
& + Gina 3
2: Sea &
H
t es
Rigas
hy ‘Saeco Feat )stots wa onan se (6
Dan spas eeaforn oo ope: TEL
Zak Toate sheen
1) Tauris spl
Sug
TL) canna meko Fgh i)
fy Iho » asa»)
a) ‘ian (eae a4)
i ots Gratin at
a rts gts 21)
i Melati 9)
t elas # eh +9) :
2 cietanie sah suits spon al mck Sao | 0
reso tp
0 ere oie
Somos:
[of ematon at mdi eed gait)
(el ama prema ra ait 9)
je tonnaas)
1) plone pred re aii»)
Iedopvoe f
‘Zam * objeto se rekon rh
2 Fee te
Zak nate mpc)
POO aac
Sesame fone NG BS) 406
BEBEEROBRES
Matos saith ne si ve Oren (8).
SKRACENICE
SUDTEERDGE YRTARREEECENET ONS
+(e parpmama) — an atone ate 20 eo w aati
= pret
— posal od
ot mst