1

3
Sadraj
Poglavlje 1
Komercijalne i dravne aplikacije RFID tehnologije
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.

Uvod
4
Uticaj odredbi Val-Marta i Ministarstva odbrane
5
Strateke dimenzije odredbi Val-Marta i Ministarstva odbrane
7
RFID tehnologija u poslovnim aplikacijama
8
RFID i upravljanje snadbjevakim lancima
10
1.5.1 Mjerenje lanca snadbijevanja
10
1.5.2 Proces upravljanja lancem snabdijevanja
11
1.5.2.1 Potranja za planiranjem i predvianjem
11
1.5.2.2 Nabavke
11
1.5.2.3 Proizvodnja i montaa
11
1.5.2.4 Distribucija
12
1.5.2.5 Povratak
14
1.6 Poslovni okvir za RFID
15
1.6.1 Dva tipa povrata na ulaganja
15
1.6.2 Kratkoroni fokus
16
1.6.3 Kvantifikacija povrata na ulaganja
16
1.6.3.1 Primjer-Studija povrata na investicije sprovedena od strane RFID Wizard Inc. 16
1.6.3.2 Primjer- Radna studija koju je sprovela ARC savjetodavna grupa
17
1.6.4 Povrat na aktivu (Return on Assets- ROA)
18
1.6.5 Putevi za povrat na investicije
19
1.7 Upotreba RFID tehnologije od strane dravnih slubi
20
1.8 RFID tehnologije i farmaceutski lanac snabdijevanja
23
1.8.1 Rezime izvjetaja " Borba protiv falsifikovanja lijekova "
24
1.8.2 Podrka " Borbi protiv falsifikovanja lijekova "
25
1.8.3 Farmaceutska industrija prihvata RFID tehnologije
25
1.9 RFID tehnologije implantirane u ljude
26
Poglavlje 2
RFID regulative i standardi
2.1 Vladine RFID regulative
2.2 Svjetska regulatorna tijela
2.3. Industrijsko- nauno- medicinske grupe
2.4 Izdvajanje spektra za RFID
2.5 Industrijski RFID standardi
2.6 Meunarodna organizacija za standardizaciju-ISO
2.6.1 Standardi za RFID praenje ivotinja
2.6.2 Standardi za RFID identifikacione karte i srodne ureaje
2.6.3 Standardi za RFID AIDC i tehnologije za upravljanje proizvodima
2. 7 EPC Global
2.7.1 Istorija EPCglobal-a
2.7.2 EPC mrea
2.7.3 EPC standardi
2.7.4 Specifikacije EPC tagovanja podataka
2.7.5 Objavljene specifikacije
2.7.6 Budui EPC standardi
2.8 Odredbe Val- Marta i misistarstva odbrane, i EPC

28
29
29
30
31
32
32
32
33
34
34
35
36
36
37
38
38

KOMERCIJALNE I DRAVNE APLIKACIJE RFID

TEHNOLOGIJE

1.1. UVOD
Osnovna karakteristika RFID tehnologije je njena sposobnost da identifikuje, locira, prati i
nadgleda ljude i objekte bez jasno povuene granice izmeu taga i itaa. Na raun nekih ili svih
ovih funkcionalnih karakteristika, RFID aplikacije imaju potencijal da budu razvijene u svakoj
industriji, trgovini i servisima, gdje je potrebno prikupljanje podataka.1
Efikasnost primjenjene RFID tehnologije u postizanju odreenih funkcionalnih
karakteristika zavisi od nekoliko vanih faktora:

Snaga Da li tag sadri ugraeni izvor napajanja ili moe biti samo pasivno
aktiviran poljem koje emituje ita? Veina aplikacija trenutno je pasivne prirode
zbog trokova razmatranja, pri emu su pasivni sistemi dovoljni za mnoge aplikacije.
Domet itanja - Budui da je veina RFID primjenjenih sistema pasivna, domet
tagova je uglavnom ogranien. Ovo ograniava korisnost aplikacije tamo gdje
sredstava, robe, lica, ili ivotinje moraju biti u neposrednoj blizini itaa.
Kapacitet za skladitenje- Najjeftiniji tagovi imaju ogranien kapacitet za
skladitenje(samo za itanje). Skoranji napredak u RFID tehnologijama omoguio je
poveanje kapaciteta kao i mogunost za itanje/pisanje vie puta, otvarajui tako
RFID tehnologije prema razliitim dinaminijim aplikacijama.

Ovi faktori su osnova za bilo koju vrstu RFID aplikacija. Meutim, aplikacije koje su
orijentisane lociranju-praenju ili identifikaciji, kao to su sigurnosne i aplikacije za kontrolu
pristupa, iziskuju dodatne faktore koje treba uzeti u obzir. Oni bi mogli obuhvatiti pitanja
privatnosti i integraciju RFID tehnologije sa drugim tehnologijama kao to su Global Positioning
Systems (Sistemi za globalno lociranje) i Biometric Technologies (Biometrijske tehnologije).
U najskorijem roku, komercijalne aplikacije RFID tehnologije koje se bave praenjem
paleta i sanduka u lanacu snabdijevanja, e nastaviti razvoj i rast. RFID industrija, kao cjelina, e
se fokusirati na aplikacije ija je primjena sve vea; oekivana vea primjena e sniziti trokove
a nii trokovi e uticati na potrebu za ubrzanim razvojem tehnologije. Uprkos Wal-Mart-ovim
i odredbama Ministarstva odbrane, ini se da e budui rast trita RFID-a zavisiti najvie od
opadajue cijene ove tehnologije. Visoki trokovi, zajedno sa dodatnim ogranienjima usljed
nedostatka globalnih standarda (Kina) i zabrinutosti za privatnost, sprjeavaju bri razvoj.
Dok su mogunosti koritenja RFID tehnologija prikazane kao bezgranine, do danas,
samo nekoliko aplikacija, koje se mogu opisati kao neophodne i ubitane,su u potpunosti
implementirane na podsticanju eksplozivnog razvoja i rasta tehnologije.

RFID- eksplozivna tehnologija sa sveobuhvatnim aplikacijama, David Williams, asopis Directions, 25.04.2004.g.

RFID aplikacije za dravne potrebe su jo uvijek u ranoj fazi usvajanja. Nedavni

napredak u obimu i irini razvoja RFID tehnologije, ukazuje na to da tehnologija poininje da se
kree van njenih tradicionalnih komercijalnih granica. Prizvoai RFID tehnologije su pokazali
da RFID tehnologija dobro funkcionie u mnogim radnim okruenjima koja su u vezi sa vladom.
Istovremeno, potencijalni korisnici iz vlade i javnih agencija su konsultovani da razviju dublje
razumijevanje prednosti i mogunosti primjene RFID tehnologije u pruanju podrke i
poboljanju javnih usluga.

1.2. UTICAJ ODREDBI VAL- MARTA I MINISTARSTVA ODBRANE

RFID tehnologija se u globalnoj ekonomiji vidi kao tehnologija koja e izmijeniti drutvo sa
neogranienim brojem potencijalnih aplikacija. Sa ovog gledita, RFID tehnologija e se koristiti
za identifikaciju, praenje, lociranje i nadgledanje svih objekata na zemlji, u razliite svrhe. Dok
je ova tehnologija tu ve due vrijeme, njeno usvajanje je teklo neujednaeno, ali se u junu 2004.
godine ovo drastino promijenilo kada je Wal-Mart objavio odluku da stavi RFID tagove na sve
isporuke, do 1. Januara 2005. Wal-Mart-u su se u ovoj ideji ubrzo pridruili i drugi domai i
strani trgovci kao to su Best Buy, Albertsons, Target, Metro, i Tesco.
Pored toga, u avgustu 2004.godine, Ministarstvo odbrane objavljuje svoje smjernice u
vezi sa korienjem RFID tagova na svim proizvodima u svom lancu snadbijevanja, koji su
trebali biti isporueni nakon 1. januara 2005. Wal-Mart i Ministarstvo odbrane su drastino
izmijenili izgled poslovne strategije za mnoge kompanije. Oekivani talasni efekat ovih odredbi,
otvorio je vrata razvoju RFID tehnologije u manjim kompanijama i industrijama, koje u ovom
trenutku nisu mogle opravdati primjenu RFID-a.
Ove odredbe Wal-Marta i Ministarstva odbrane su inicirale interes za razvoj drugih RFID
aplikacija, mimo komercijalnog maloloprodajnog podruija, kao to su RFID aplikacije za linu
bezbjednost i ureaji za kontrolu pristupa. RFID aplikacije za upravljanje u vezi sa javnom i
civilnom bezbjednou, omoguavaju sveobuhvatnu identifikaciju, lociranje, praenje i
nadgledanje ljudi i predmeta u svim vrstama okruenja i ustanova.
Kombinacija Wal-Mart-ovih i odredbi Ministarstva odbrane, otvara velike mogunosti za razvoj
RFID tehnologije. Udruena ekonomska snaga Wal-Mart-a i Ministarstva odbrane ne ostavlja
puno prostora dobavljaima, izvoznicima i prodavaima u eskiviranju njihovih naloga. Dok e
Wal-Mart i Ministarstvo odbrane u poetku ubirati ekonomsku korist od primjene RFID
tehnologije, imae i ogroman uticaj na industriju koja prati ovaj razvoj. RFID tehnologija e, na
kraju krajeva, dovesti do znaajnog poveanja efikasnosti i utede za preduzea sa regionalnim,
nacionalnim i globalnim lancima snadbijevanja, kao i za njihove klijente.
Stopa rasta upotrebe RFID-a je u rasponu od 35- 300% godinje, sa prosjekom od 4060% kao to je prikazano u Tabeli 1. Prema IDTech Ex-u2, od 2004. godine irom svijeta je
prodato preko 1,5 milijardi RFID tagova, to ukljuuje 500 miliona aktivnih tagova. Dalje do
2007.godine , trite RFID tagova je dostiglo vrijednost od oko 4 milijarde dolara i nastavilo brzi
rast.Vodee aplikacije koje se odnose na visoku stopu upotrebe RFID tehnologija u narednih 10
godina, prikazane su u Tabeli 1.

Objanjenje RFID-a, Raghu Das, IDTechEx, 2004.g.

Tabela 1-1

Potencijalni obim prodaje RFID tagova po aplikacijama

Biljeka

Aplikacija

Potencijalni obim

Line karte- beskontaktne

pametne kartice

Italija-50 miliona
U.K.- 58 miliona
Indija- 500 miliona
Kina- 970 miliona

Elektronski pasoi

400 miliona
godinje

Automobilske gume

200 miliona
godinje

Tread Act u SAD izdao je naredbu o

upotrebi RFID-a za praenje pritiska i
temperature u gumama.

Do milijardu tagova
godinje

Mnogi ovu aplikaciju vide kao vrlo

profitabilnu i rastuu. Do danas, ve je
rasprodato oko 70 miliona tagova, sa
mnogo prateih koristi, ukljuujui i to da
su korisnici ove aplikacije, tagove mogli
sami koristiti.

Do 100 milijardi

Potencijalno ogromno trie, sa

preteama u oznaavanju knjiga u
bibliotekama(35 miliona knjiga do
danas), kartama za razliite dogaaje itd.

Preko 2 milijarde
godinje

Palete i sanduci zahtijevaju samo

nekoliko milijardi tagova godinje, kako
su mnogi namjenjeni viestrukoj upotrebi.
Zbog toga, arhiviranje desetina milijardi
zapreminskih jedinica,zahtijeva i naknadu
u vrijednosti od 5 centi za oznaku, to
znai da e i druge aplikacije vezane za
vrlo saete objekte(dvd-ove, cd-ove,
brijae itd.) kao i avionski prtljag morati
uskoro biti podstaknute na razvoj.

Praonice

Arhiviranje

Prevozna sredstva

Kina je izdala preko 2 miliona

beskontaktnih kartica svojim graanima.
Do 2010., Kina e izdati gotovo milijardu
kartica, a mnoge zemlje e podrat ovu
incijativu.
SAD, Velika Britanija, Tajland i
Australija izmeu ostalih, nastoje razviti
sistem ugraivanja pametnih oznaka u
pasoima, kako bi se sprijeilo
krivotvorenje istih. Izale su prve verzije
ovog pokuaja.

1.3. STRATEKE DIMENZIJE ODREDBI VAL- MARTA I MINISTARSTVA

ODBRANE
Postoje etiri strateke dimenzije koje proizilaze iz Wal-Mart-ovih i propisa Ministarstva
odbrane koje e znaajno poveati broj preduzea pogoenih RFID tehnologijom i dalje
podstai potranju i razvoj novih aplikacija.3

Koliina i cijena- Koliina RFID tagova samo od Wal-Mart-ovih top 100 dobavljaa
procenjuje se na milijardu tagova godinje. Sa tolikim obimom cijena RFID tagova je
trebala poeti padati u 2007. godini. Zahtjevi Ministarstva odbrane e postati jo vei.
Procijenjeno je da je trenutna cijena RFID tagova od 25 do 50 centi i vjerovatno e pasti
na oko 5 centi u narednih nekoliko godina, pa i do 1 cent u roku desetak godina. Ovaj pad
cijene e imati ogromnog uticaja u smislu irenja RFID tehnologije u nove oblasti
aplikacija i nova ekonomska trita.
Proirenje lanca snadbijevanja ka vrhu snadbjevake djelatnosti- Kako se Val-Mart-ovi i
dobavljai Ministarstva odbrane budu sve vie okretali RFID tehnologiji, rasti e i
potreba za praenjem proizvoda prije njihovog dolaska u distributivne centre i vojna
skladita. To ukljuuje praenje proizvoda od trenutka kada napusti podruije isporuke
dobavljaa do trenutka kada stigne na konano odredite. Zahtijevanje od dobavljaa da
koristi RFID, vjerovatno e imati veliki uticaj i na dobavljae da koriste RFID u svojim
lancima nabavke, i eventualno, na kraju, i na lance distribucije i prodaje. Ova vrsta
talasnog efekta e u velikoj mjeri poveati broj preduzea pogoenih ovom
tehnologijom, kao i poveati dalje zahtjeve za njenim razvojem i daljim smanjenjem
trokova.
Inovacije- Kako cijena RFID tehnologije bude padala tako e se i manjim kompanijama
otvarati mogunost da je ukljue u svoje poslovanje. Ovo e dalje podstai razvoj novih
vrsta inovativnih aplikacija, kao i stvaranje novih trita. Primjer industrije koja se tek
pojavljuje kao korisnik ove tehnologije je industrija unutranje bezbjednosti, koja
ukljuuje praenje i nadgledanje ljudi i imovine visoke vrijednosti, kontrolu pristupa
zgradama/ustanovama, primjenu identifikacionih kartica i zatitu od falsifikata.
Proirenje lanca snadbijevanja ka donjim zonama snadbjevake djelatnosti- Do sada je
bilo rijei prije svega o poslovnim vezama i transakcijama, kao i o koritenju RFID
tehnologije na nivou palete-sanduci. Meutim, postoji i veliki potencijal u primjeni RFID
tehnologije na pojedinani potroaki proizvod, u smislu koritenja za upravljanje
zalihama.to cijena tagova bude blia jednom centu, rasti e i iskuenje da se tagovi
ugrauju u pojedinane jeftine proizvode iroke potronje. Znanje kako, kada i sa koje
police je kupljen prizvod e dovesti do potrebe za novim strategijama u trgovini kao i do
odvraanja od krae u prodavnicama.Kako god, na putu ovog rasta razvoja i primjene
RFID-a stoji zabrinutost kupaca za sopstvenu privatnost.

Strateke implikacije Val- Martovih naloga vezanih za RFID, David Williams, asopis Directions, juli 2004.g.

Sa gledita poslovnog svijeta, RFID tehnologija se smatra tehnologijom u razvoju, a ne

eksplozivnim tehnolokim otkriem. Realno, ova tehnologija nije jo dovoljno zrela da ispuni
sve predviene zadatke koji bi u potpunosti iskoristili sve mogunosti RFID-a. Jo uvijek je
mnogo prepreka i problema sa privatnou koji moraju biti rijeeni. Kao posljedica toga, razvoj
RFID tehnologije je prvenstveno usmjeren prema komercijalnim aplikacijama za upravljanje
lancima nabavke za koje je sada spremna,gdje ne donosi probleme, a kompanijama omoguava
neposredne utede. RFID tehnologija brzo napreduje u drugim oblastima primjene, kao to su
unutranja bezbjednost,lina sigurnost i kontrola pristupa, ali to e za sada ostati u povoju ,
odnosno pred vratima trita za razvoj tehnologije u bliskoj budunosti.

1.4 RFID TEHNOLOGIJA U POSLOVNIM APLIKACIJAMA

Dok RFID tehnologija ima potencijalnu primjenljivost u svakoj industriji, trgovini i uslugama,
gdje podaci treba da se prikupljaju, rast e ipak biti fokusiran na komercijalne poslovne sektore.
Ovi komercijalni sektori ukljuuju:

Transport i distribuciju
Maloprodaju i pakovanje
Industriju i proizvodnju
Bezbjednost i kontrolu pristupa

Kao to se da primjetiti,, skoranji razvoj RFID tehnologije najvie je ostvaren u

komercijalnim sektorima globalne ekonomije. Ipak, kako potencijalni korisnici budu shvatali
koristi tehnologije i budu procjenjivali uticaj koji e ona imati na njihovo poslovno okruenje,
tako e se poveavati potranja i otvarati nove mogunosti za napredak i razvoj. U dananje
vrijeme, novi trini segmenti i nove aplikacije ostaju u ranoj fazi razvoja, dok tehnologija tek
poinje da se kree van svojih tradicionalnih komercijalnih aplikacija u vladi i javnom sektoru. U
bliskoj budunosti , oekivani eksplozivni rast ostaje i dalje na ekanju: ekajui implementaciju
standarda, pad cijena, materijalizaciju velikih narudbina, i na kraju ,ekajui ekplozivni rast
trita. Meutim, sa dodatnim stratekim razmiljanjem i inovativnim razvojem aplikacija,
korienje RFID-a e nesumnjivo porasti i postae opte prihvaena tehnologija koja se koristi u
cijelom svijetu.
U Tabeli 1- 2 je lista specifinih RFID aplikacija koje su danas u upotebi. Iako ne predstavlja
sveobuhvatan spisak, prua odreeni uvid u obim i irinu primjenjivosti tehnologije, kao i njene
upotrebe u dananjem drutvu. Sigurno, sa oekivanim rastom RFID tehnologije, za oekivati je
da e se i ova tabela rapidno proiriti. Zbog lakeg itanja, u listi je osvrt na komercijalne
sektore veih nacionalnih ekonomija.

Tabela 1-2

Trenutne komercijalne aplikacije RFID-a

Transport i distribucija

Fiksno praenje imovine

Avioni, vozila, eljezniki vagoni
Oprema kontejnera
Sistemi praenja u tekuem vremenu

Maloprodaja i pakovanje za potroae

Upravljanje lancem nabavke
Praenje kartonskih kutija
Praenje sanduka/paleta
Praenje proizvoda
Farmaceutski proizvodi
Inventar i praenje

Industrija i proizvodnja
Proizvodnja
Alatna obrada
Tekui radovi

Bezbjednost i kontrola pristupa

Pasoi i vizna administracija
Praenje djece
Praenje ivotinja
Avionski i autobuski prtljag
Borba protiv krivotvorenja
Ristup kompjuterima
Identifikacija zaposlenih
Prevencija krivotvorenja
Replikacija brendiranih proizvoda
Parking pristup
Pristup prostorijama, laboratorijama i objektima

Naplata
Putevi i mostovi

Naini naplate
Automatizovano plaanje
Raspoznavanje korisnika
RFID pametne kartice
Bezbjednost

Praeenje i prepoznavanje
Pritisak, temperatura, zapremina i teina
Specijalni pristup objektima
Obezbjeeni pristup objektima
Pozicioniranje unutar objekata za monitoring

Bibliotekarni sistemi
Zbirka knjiga biblioteke
Pristup posebnim zbirkama

10

1.5. RFID I UPRAVLJANJE LANCEM NABAVKE

lanovi mree lanaca snadbijevanja - dobavljai, proizvoai i distributeri- bez velikih napora
koordiniraju svoje aktivnosti, radei nezavisno jedni od drugih i po svojim sopstvenim
programima.Meutim ovaj tip neusaglaenih mrea e rezultovati slabijom efikasnou.
Proizvoai bi mogli imati za cilj poveanje proizvodnje u cilju smanjenja trokova, a ako na
drugoj strani nema dovoljno potranje od strane distributera, zalihe e se akumulirati. Jasno je da
e se svi lanovi lanca snadbijevanja morati potruditi da koordiniu svoje napore u cilju
poboljanja efikasnosti i ukupnih performansi lanca snadbijevanja.
Upravljanje lancima snadbijevanja predstavlja kombinaciju razliitih procesa i
informacionih tehnologija ija je svrha integracija lanova lanca u cjelinu. To ukljuuje zatjeve
za predvianjem, trebovanje materijala, obradu naloga, ispunjenje naloga, usluge prevoza,
primanje, fakturisanje, plaanje. Menaderi u lancima snadbijevanja imaju ve mnogo alata za
rjeavanje ovih problema. RFID e biti novi alat i dae novu mogunost lanovima lanca
snadbijevanja da koordiniu svoje aktivnosti.
U upravljanju lancima snabdijevanja, informacije prikupljene od strane RFID mree e postati
osnova za sledee osnovne odluke44:
Lokacija- ustanova i izvornih taaka;
Proizvodnja- ta proizvoditi i u kojim ustanovama;
Zalihe- koliko naruiti, kad naruiti,bezbjednost zaliha;
Transport- nain transporta, veliina poiljki, usmjeravanje, planiranje;
1.5.1. Mjerenje lanca snadbijevanja
Performanse lanca snadbevanja se mjere u smislu profita, prosijene ispunjenosti proizvodne
stope, vremenu odziva i iskorienosti kapaciteta5.
Projekcije profita se mogu poboljati ako se popusti na drugim parametrima. Na primjer,
poveanjem ispunjenog vremena, trokovi prevoza se mogu smanjiti tako to e se praviti
vee isporuke. Ipak, moe biti posljedica; recimo, kupci mogu biti izgubljeni ako je
presporo vrijeme odziva. RFID informacije, ukoliko se koriste u svrhu poboljanja
efikasnosti distribucije, mogu smanjiti trokove transporta bez poveanja radnog vremena
ili smanjenja projekcije profita.
Stopa ispunjenosti moze se poboljati voenjem rauna o sigurnosti zaliha, kako ne bi
dolo do nestanka istih. Ovdje oigledno postoji balans izmeu cijene kotanja zaliha i
izgubljene dobiti tokom nestanka zaliha. Kroz poboljano predvianje, omogueno od
strane RFID-a, osiguravanje zaliha moe se sniziti, bez tete po stopu ispune ili
rizikovanje nestanka zaliha.
Vrijeme odziva moe biti smanjeno na raun profita, takoe. Tu je opet balans izmeu
niih trokova dueg vremena odziva i gubljenja kupaca, posebno u industrijima gdje
postoji visoka elastinost tranje; kupci moda ne bi bili spremni da ekaju ili mogu biti
izgubljeni u korist konkurencije. Korienjem RFID tehnologije u svrhu preciznijeg
odabira potranje i poboljanja procesa obrade i ispunjenja, profit se moe poveati bez
nanoenja tete vremenu odziva ili gubljenja kupaca.
4
5

Upravljanje lancem snabdijevanja, QuickMBA ( www.quickmba.com/ops.scm).

Upravljanje lancem snabdijevanja i pregled (ebuissines.inightin.com/supply_chain/scm_overview.htlm).

11

Kapacitet korienje treba da bude visok, ali ne toliko visok da lanac snabdijevanja ne
moe da raste ili reaguju na promjene u potranji. Sa problemima se esto susreemo
kada kapacitet korienja prelazi 85%. Donja iskorienost kapaciteta koja slui kao
tampon da omogui poveanje proizvodnje u budunosti, inicira rast potranje, dok
iskorienost visokog kapaciteta smanjuje rizik kroz smanjenje trokova. Opet, postoji
balans izmeu ova dva. Usklaivanjem RFID-a i poboljanjem zahtijeva predvianja,
trebovanja materijala, naloga za obradu, naloga za ispunjavanje, transportnih servisa,
primanja, fakturisanja i plaanja obrade, lanci snabdijevanja mogu smanjiti trokove,
poboljati planiranje budue tranje i poveanje kapaciteta iskorienosti.
1.5.2 Proces upravljanja lancem snabdijevanja
Postoji pet osnovnih procesa u upravljanju lancem snabdijevanja, za koje se nastoji da budu
unaprijeeni primjenom RFID tehnologije:
1.5.2.1 Potranja za planiranjem i predvianjem. Softverske aplikacije lanca snadbijevanja
koriste matematike modele za predvianje budunosti tranje na osnovu istorijskih podataka.
Ovi modeli su dobri koliko i podaci koji se unose u njih. RFID tehnologije ne samo da e
poboljati tanost podataka dostupnih ovim modelima, ve i bogatstvo podataka, takoe. Novi
matematiki modeli e biti koncipirani tako da koriste nove vrste informacija koje e RFID
sistemi proizvoditi. Kao rezultat toga, oekuje se preciznije predvianje potranje.
1.5.2.2 Nabavke. Nabavka obuhvata ne samo pregovore o cijenama sa dobavljaima, ve i
primanje i verifikaciju poiljki. Upravljaki sistem lanca snadbijevanja poboljan kroz RFID
tehnologije e pomoi dodatnoj automatizaciji ovih procesa nabavke, ime e se smanjiti i
trokovi nabavke.
1.5.2.3 Proizvodnja i montaa. RFID se moe koristiti za automatizaciju montanih linija i
pojednostavljivanje procesa proizvodnje kao to je prikazano na slici 1-1. Na primjer, RFID
tehnologija moe da olaka decentralizaciju procesa proizvodnje. U tradicionalnom proizvodnom
procesu, sve take du montane linije su direktno umreene na centralnu bazu podataka. Dok se
roba kree kroz proces, centralna baza podataka treba da bude aurirana na svakom koraku du
puta. Ovo moda nee uvijek biti mogue ili isplativo. Na primjer, moda nee biti mogue
centralnoj bazi podataka da umrei neke taake u procesu, ili se moda zahtijeva previe rada u
smislu praenja svake stavke u procesu proizvodnje.
Sa RFID tehnologijom, tagovi se mogu koristiti kao prenosive baze podataka. Umjesto
da se povezuje svaka taka u procesu proizvodnje sa centralnom bazom podataka, samo nekoliko
taaka u procesu treba da budu povezane, kao to su poetak i kraj. Dok roba tee kroz ovakav
tip pokretne trake, vane, za robu specifine informacije, mogu se direktno biljeiti na
oznaku(tag). Informacija bi, u tom sluaju putovala sa robom, ne zadravajui se u centralnoj
bazi podataka. Slika 1-1 prikazuje protok informacija u decentralizovanom raunarskom sistemu
kontrole u odnosu na centralno organizovan.

12

Baza podataka
matinog raunara

Matini raunar

Centralizovani upravljaki sistem

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Protok roba
Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Kompjuter

Protok roba

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Preduzee
Kompjuter

Protok informacija

Decentralizovani upravljaki sistem

Slika 1-1 Decentralizovana proizvodnja vs centralizovana. Izvor: Zebra Tehnologije.

Da bi ilustrovali kako e decentralizovani proizvodni proces raditi u realnom svijetu,

razmislite o tome kako bi kompanija kao to je Dell Computer mogla da ga koristi. Kompanija
Dell Computer proizvodi raunare po narudbi. Kada je PC naruen, proizvodni proces poinje.
Dell omoguava svojim korisnicima da biraju izmeu vie opcija i sadraja pri kupovini
raunara, kao to su brzina procesora, koliina memorije, veliina hard diska, itd. U
decentralizovanom proizvodnom procesu, sve ove informacije o konfiguraciji bile bi zapisane na
RFID tagovima ugraenim u prazne kutije. Prazna kutija bi onda ula u proces proizvodnje, kada
bi ga centralna baza podataka, koja na poslijetku prati proces narudbe, mogla bez brige, izgubiti
iz vida.
I dok se proces kree du montane linije, vjerovatno na pokretnoj traci, dijelovi e biti
dodati prema konfiguracijskoj listi a zatim markirani na tagu kao instalirani. S vremena na
vrijeme, predmet moe doi do vora gdje se kompjuteri kojima je potreban modem usmeravaju
lijevo, dok oni koji ne, usmjeravaju pravo. Instalirani RFID ita u ovom trenutku moe
provjeriti informacije o konfiguraciji na oznaci i usmjeriti predmet ka odgovarajuoj taki. Na
kraju, raunar, upakovan u kutiju, a adresiran kupcu koji ga je naruio, izlazi iz procesa
proizvodnje. Pretpostavljajui da je ova taka procesa umreena u centralni informacioni sistem,
centralna baza podataka moe biti aurirana i proces distribucije moe da pone.
1.5.2.4 Distribucija. Distribucija je dio procesa lanca snabdijevanja u kojem se proizvodi
isporuuju kupcima i ukljuuje skladitenje, isporuku, fakturisanje, i naplate. Automatizovanjem
ovog procesa pomou RFID-a, distribucija moe biti efikasnija.
Slike 1-2, 1-3 i 1-4 ilustruju kako RFID tehnologija moe da automatizuju razliite
korake u procesu distribucije. Prvi prikazuje fabriku, u ovom sluaju farmaceutsku fabriku.

13

Svaka stavka sadri RFID tag. Unutar fabrike, artikli se automatski identifikuju, mjere, i prate.
Dok proizvod naputa fabriku, RFID ita instaliran u dovratnike provjerava sadraj poiljke i
u skladu sa tim aurira sadraj zaliha.
Slika 1-3 prikazuje distributivni centar. Kada je poiljka stigla u oblast istovara, RFID
itai na vratima ispituju njen sadraj i vre auriranje inventara u skladu sa tim. Proizvoa
moe biti automatski obavjeten da je poiljka primljena i palete mogu brzo da se usmjeravaju ka
odgovarajuim kamionima za isporuku ili odgovarajuem mjestu u magacinu, a sve bez potrebe
za otvaranjem paketa ili ispitivanjem njihovog sadraja.
Kada poiljka stigne u maloprodajni objekat (slika 1-4), inventarni sistem moe da se
aurira tako da ukljui svaki artikal. Takoe, RFID tehnologije omoguuju "pametne police
koje mogu automatski da narue vie proizvoda od proizvoaa kada se zalihe smanje. To e
pomoi da se zalihe odravaju na efikasnijem nivou. U budunosti, korisnici e moi da kupe
artikle, bez ekanja u liniji za oitavanje kodova. RFID itai instalirani na izlazu e automatski
identifikovati sadraj korpe kupca. Plaanje e se moi obavljati bez radnika koji provjerava
korpe, i, u stvari, sa RFID sistemom plaanja, plaanje moe da bude obavljeno bez
zaustavljanja kupca na putu do parkinga. Sve ovo e na kraju omoguiti nie trokove i za kupce
i trgovce.

Slika 1-2 Proizvod naputa proizvoaa. Izvor: EPC globalTM.

14

Slika 1-3 Distributivni centar. Izvor: EPC GlobalTM.

1.5.2.5 Povratak. Povratak i naknada trokova takoe su vani dijelovi upravljakog lanca
snadbijevanja. RFID se moe koristiti da usmjeri neispravnu robu nazad proizvoau i ubrza
proces povratka, kreditne raune, itd. Po automatizaciju tih procesa kroz RFID tehnologije
trokovi povratka mogu da se smanje.

Slika 1-4 Maloprodajni objekat. EPC GlobalTM.

15

1.6. POSLOVNI OKVIR ZA RFID

Teko je odrediti kakav e biti povrat na uloena sredstava najranijim ulagaima u RFID
tehnologije. Budui da ovu tehnologiju jo uvijek sprovode poetni korisnici, te i dalje postoji
mnogo nepoznanica, jo uvijek nije mogue za preduzea precizno kvantifikovati trokove koji
su ukljueni prilikom procjene RFID projekata za investicije, a jo manje tednju ili budue
novane tokove koje e projekti proizvoditi. Istraivanje koje je sprovela ARC na 24 preduzea
koja aktivno ulau u EPC-RFID tehnologije, sugerie da ona investiraju ne zato to predviaju
atraktivan povrat na investicije, ve zbog toga to Val-Martove i odredbe Ministarstva odbrane
zahtijevaju to od njih.6 U drugom istraivanju koje sprovodi na 80 kompanija Accenture, jedna
treina anketiranih oekuje visok prinos na investicije, dok dvije treine tvrde da jo uvijek nisu
ubjeene u potencijalnu koristi od RFID-a.7

1.6.1 Dva tipa povrata na ulaganja

Povrata na investicije u RFID tehnologije e doi iz dva izvora: direktni povrat investicija
(Direct return on investment-ROI) i pratei povrat ulaganja.
Direktni povrat na investicije e doi iz optimizacije postojee poslovne procedure. RFID
tehnologije e omoguiti nove naine za funkcionisanje starih stvari. Linije proizvodnje i
snabdijevanja ve na licu mjesta mogu biti uravnoteene i efikasnije korienjem RFID
tehnologije: trokovi radne snage i vrijeme prodaje / skladitenja / itd. e biti smanjeno.
Kvantifikacija ovog aspekta direktnog povrata na ulaganja je relativno jednostavna i primjer e
biti predstavljen ispod. Ove vrste povrata e vjerovatno biti realizovane u kratkom roku i
zahtevaju relativno malo dodatnog planiraju. Neki primjeri, kao oni koji se odnose na lanac
snabdijevanja, e ukljuiti bolju otpremu i produktivnost prijema, poboljanje funkcije praenja i
nadzora, bolji sistem upravljanja, i poboljane povratne procedure.
Pomoni povrat na investicije e doi iz korienja obilja informacija koje mogu da
prue RFID tehnologije o sistemima na koje se primenjuje. RFID tehnologije e, u tom smislu,
omoguiti preduzeima da rade i znaju stvari koje nisu bile mogue prije. Za razliku od direktne
koristi, pomone koristi od RFID tehnologije e se proiriti izvan etiri zida bilo koje
pojedinane organizacije i preko vieslonih organizacija kako bi ukljuile dobavljae i kupce.
U kvantifikaciji pomonog povrata na ulaganja, preduzea e morati da odgovore na neka
teka pitanja, kao to je ono koliko je vrijedno da znate u tekuem vremenu gdje se svaki
kamion u lancu snabdijevanje nalazi, ili u emu se sastoji vrijednost saznanja gdje je svaka
paleta u magacinu, u bilo kom trenutku i koliko dugo je ve tamo? Odgovori na ova pitanja na
kraju lee u tome koliko dobro preduzea koriste RFID podatake, odnosno tehologije.
Pomoni povrat na ulaganja u RFID e se realizovati u dugoronim okvirima,a zahtijevaju vie
planiranja, kritikog miljenja i poslovne analize za dobijanje. Neki primjeri prateih pogodnosti,
kao oni to se odnose na planiranje lanca snabdijevanja, ukljuuju: smanjenje zaliha i obrtnog
kapitala, poboljanje prihoda kroz prevenciju nestanka zaliha, te smanjenje trokova ubrzanog
poslovanja.8
6

Povrat na investicije udi za EPC RFID-om, Steve Banker, ARC grupa za nadzor, 2004.g.
Visok performance obezbjeene kroz radio- frekvencijsku identifikaciju, istraivanje budunosti proizvodnje koje je sproveo
Accenture, 2004.g.
8
Visok performance obezbjeene kroz radio- frekvencijsku identifikaciju, istraivanje budunosti proizvodnje koje je sproveo
Accenture, 2004.g.
7

16

1.6.2 Kratkoroni fokus

Zbog neizvjesne dugorone perspektive povrata uloenih sredstava i neposrednosti naloga ValMarta i Ministarstva odbrane, ini se da su, bar za sada, proizvoai fokusirani na kratkorone
koristi od RFID tehnologije, koji uglavnom spadaju u kategoriju direktnog povrata na ulaganja.
U istraivanju koje je sproveo Accenture, preduzea su bila zamoljena da ocijene mnoge
potencijalne koristi od RFID tehnologije na skali od 1 do 5 u pogledu rasta koristi. Najvie
rangirane kategorije bile su one pod okriljem kolone direktnog povrata. Prva tri su:
Poboljani servisi za trganje i pronalaenje;
Poboljan povratni upravljaki mehanizam;
Bolje isporuke i prijem;
Iz ovoga se moe zakljuiti da mnoge dugorone pratee beneficije nisu intuitivno prepoznate i
ne razmatraju se u pogledu poslovnih investiranja u RFID.
1.6.3 Kvantifikacija povrata na ulaganja
1.6.3.1 Primjer- Studija povrata na investicije sprovedena od strane RFID Wizards Inc.9
RFID Wizards testiran od strane Traxus Technologies Inc, je objavio studiju povrata na
investicije za RFID rjeenja. U studiji, hipotetiki proizvoa i hipotetiki prodajni distributivni
centar obrazuju jednostavan lanac snabdijevanja. Firme koriste razliite informacione sisteme
kao i razliite palete numerikih oznaka proizvoda. Kada su palete sa sanducima isporuene od
fabrike do distributivnog centra, brojevi proizvoda se runo prevode i unose u informacioni
sistem. U izvetaju se predlae RFID rjeenje za skladita distributivnih centara, koje predvia
neogranien broj efekata koje e imati na proces skladitenja, te izraunavanje perioda isplate,
ili broja mjeseci u toku kojih e poetna investicija u RFID biti vraena kroz tednju.
Tabela 1-3 Raslanjenje trokova ugradnje RFID sistema u skladite
Oprema

Koliina

Cijena

Ukupno

Okviri vrata osposobljeni

RFID-om

8,000.00$

32,000.00$

RFID matini server

3,000.00$

6,000.00$

Runi RFID ita

barkodova

2,199.00$

8,796.00$

Hardver i kablovi

500.00$

500.00$

9,759.20$

9,759.20$

75

90,000.00$

Dvogodinja garancija

Servisi za odravanje
Ininjer za RFID
tehnologije
Ukupno za opremu i servis

1,200.00$

Studija povrata na invsticije za RFID rijeenja, RFID Wizards Inc., 2003.g.

149,055.20$

17

Trokovi ulaganja. Izvjetaj raslanjuje trokove ugradnje RFID sistema u skladite to je

prikazano u tabeli 1-3.
RFID tagovi su drugi trokovi ulaganja. Ukupni trokovi RFID tagova e zavisiti od broja paleta
koje se isporuuju mjeseno. U izvetaju se pretpostavlja da e RFID tagovi kotati $ 0.85 po
paleti.
tednja i smanjenjenje trokova radne snage. U izvetaju se takoe obrazlae kako e RFID
sistemi uticati na razliite procese skladitenja, iz minuta u minut, od radnika do radnika.
Izvjetaj zakljuuje da e ukupno 30 radnih minuta po paleti biti uteeno automatizacijom
procesa unosa podataka pomou RFID-a. Pod pretpostavkom da prosjean troak zapoljavanja
radnika u skladitu i slubenika koji kontrolie zalihe iznosi 18.20$ po satu ($ 14.00/as + 30%
stimulacije), to daje utedu od $ 9.10 po paleti.
Povratni period. Konano, u izvetaju se predvia obraun povratnog perioda. Koritena je
proporcionalna amortizacija opreme za preko 36 meseci, sa $ 0 vrijednosti oporavka. Ako
skladite procesuira u prosjeku 500 paleta mjeseno, povratni period ispada 26 mjeseci. Povratni
period je krai ako se vie od 500 paleta mjeseno prenese izmeu objekata. Zakljuci izvetaja
se sumiraju na slici 1-5.

Trokovi

$200,000
0
$100,000
$0
100 paleta/mjesec
200 paleta/mjesec
500 paleta/mjesec
1000 paleta/mjesec

$(100,000)
$(200,000)
0
$(300,000)
0
$(400,000)
0

12

18

24

30

36

42

48

Mjeseci

Slika 1-5 Povratni period vs broj isporuenih paleta mjeseno. Izvor: RFID Wizards Inc.

1.6.3.2 Primjer- Radna studija koju je sprovela ARC savjetodavna grupa10

Istraivanje iz 2004. godine koje je sproveo ARC moglo bi da baci sumnju preko 1.000 paleta za
mjeseni povratni period to je prikazano na grafikonu na slici 1-5. ini se malo vie
optimoptimistino nego stajalite mnogih firmi koje su ve investirale u RFID tehnologije. Od
svih ispitanika u istraivanju ARC-a, 95% veruje da e povratni period biti dui od dvije godine.
Ipak, vjeba RFID Vizard-a slui kao dobar uvod u kvantifikacije RFID povrata na investicije.U
ARC-ovoj istraivakoj studiji, 24 ispitanika, u prosjeku, tvrdilo je da e trokovi njihovih
projekata tokom prve godine iznositi oko $ 11,5 miliona dolara i tednja tokom prve godine 1,5
miliona dolara, to bi inilo povratni period mnogo duim od dvije godine.11

10

Povrat na investicije udi za EPC RFID-om, Steve Banker, ARC grupa za nadzor, 2004.g.
RFID: povratni period dui od dvije godine, stranice kontrolnog ininjeringa(www.manufactureing.
net/ctl/index.asp?layout= articlePrint&articleID = CA477152), 11.11.2004.g.
11

18

1.6.4 Povrat na aktivu (Return on Assets- ROA)12

Kada preduzea nisu u mogunosti da pronau profitabilne projekte za investiranje, ili kada ih
sama ekonomska situacija ograniava, ona e fokusirati sve svoje napore za sticanje veeg
povrata na ve uloena sredstava kroz poboljanje procesa upravljanja sredstvima. RFID
tehnologija se baca na ovaj problem.
Efektivni programi za upravljanje sredstvima osiguravaju da radnici uvijek imaju pristup
alatu, opremi i resursima koji su im potrebni, kada i gdje im je to potrebno. Postoje dva naina za
ostvarivanje navedenog: bilo strogom kontrolom sredstava kroz voenje evidencije i kontrolne
procedure, ili dranjem glavnih rezervnih sredstava u vidu sigurnosnih zaliha. RFID tehnologija
omoguuje mnogo jeftinije voenje evidencije i intenzivniji rad, nego to je to do sada bio sluaj.
Vrijeme koje provode zaposleni prilikom traganja za opremom rezultuje poveanjem
trokova. U istraivanju koje je sproveo WhereNet, prodavac sistema za upravljanje beinim
sredstvima, 64% preduzea koja su se odazvala, odgovorila su da njihovo osoblje sprovodi
potrage za inventarom i opremom svakodnevno, dok 27% tvrdi da ine i do 10 takvih pretraga
dnevno. Nadalje, skoro polovina ispitanika tvrdi da pretrage ponekad traju i do sat vremena. ak
i ako zaposleni provede 10 minuta dnevno tragajui za opremom i inventarom, tokom godine
ovo dodaje i do 40 sati rada nedeljno.
Oprema izgubljena zbog pogrenog odlaganja, ili "pozajmljivanja" od strane radnika
rezultuje jo veim trokovima. Uzmimo za primjer akumulatorsku builicu koja kota 60 dolara,
a koju zaposlenik posuuje na kratkorono koritenje i odnosi kui za linu upotrebu. Ako neki
drugi zaposlenik, plaen 18 dolara po satu, provede 30 minuta u potrazi za builicom, to e
kotati kompaniju 9 dolara. Ako supervizor, plaen 30 dolara po satu, potroi jo 10 minuta na
letiminu pretragu, to e kotati kompaniju 14 dolara. Ako builica bude zamjnjena novom koja
kota 60 dolara, ukupni troak e iznositi 74 dolara.
Za kompaniju koja nakon oporezivanja ostvaruje prosenu dobit od 10.72%, 690,30
dolara prihoda potrebno je da zamjeni builicu. Ukoliko je zaposlenk poslan u prodavnicu da
kupi builicu, potreban prihod penje se na 858 dolara. Konano, zadatak zaposlenog kome je bila
potrebna builica nee biti zavren kako je planirano.
Iz ovog je oigledno da se trokovi loeg upravljanja sredstvima brzo nagomilavaju.
Dugoroni poslovni plan za RFID tehnologije, iako jo uvijek kompleksan za precizno
kvantifikovanje, nije teko napraviti. RFID tagovanjem ak i relativno jeftinih sredstva kao to
su akumulatorske builice i instaliranje identifikacionog lokatora RFID sistema, preduzea
mogu eliminisati skupe pretrage opreme i gubitke zbog krae i zaduivanja.

12

Poveanje profita i produktivnosti: Precizno praenje i upravljanje imovinom sa Bar kodiranjem i RFID-om, Zebra
Technologies.

19

1.6.5 Putevi za povrat na investicije

Na kraju, za stvaranje poslovnog plana za RFID tehnologije, potrebno je pokazati da e RFID
poveati akcionarsku vrijednost. To se moe desiti kroz tri puta: poveanje prihoda, poveanje
operativnog profita, kao i poveanje uinkovitosti upotrebe kapitala. Slika 1-6 prikazuje nekoliko
pravaca kako bi se ostvario povrat na ulaganja u RFID.

Poveanje pameti
trita

poveanje prihoda

Poveanje
dioniarskog udjela na
tritu
Poveanje obima

poveati akcionarsku
vrijednost

poveanje operativnog
profita

Redukovanje trokova
prodatih roba

Smanjenje operativnih
trokova

poveanje
uinkovitosti upotrebe
kapitala

Poveanje fiksnog
obrta kapitala
Poveanje obrtnog
radnog kapitala

Potencijali/ primjeri
koristi

Poveana uinkovitost
promocije prodaje;
-Unaprijeena korisna
oprema u prodaji;
- Redukovani eventualni
trokovi izazvani kraom;

-Smanjeni trokovi
rukovoenja opremom;
-Smanjeni trokovi
skladitenja, transporta I
distribucije;
-Unaprijeena usluna
djelatnost;;
-Smanjene administrativne
greke; redukovani gubici;

-Unaprijeen obrt
sredstava;
- Unaprijeeno upravljanje
tekuim kapitalom;
- Smanjeno usporeno
kretanje;

Slika 1-6 Analitiki grafiki prikaz povrata na investicije. Izvor: Auto ID- center/ EPC Global.

20

1.7 UPOTREBA RFID TEHNOLOGIJE OD STRANE DRAVNIH SLUBI

Savezne, dravne i lokalne samouprave preuzimaju sve veu ulogu u primjeni RFID tehnologije.
Ministarstvo odbrane je trenutno lider u pogledu upotrebe RFID tehnologije i bavi se razvojem
inovativne upotrebe tehnologije, od praenje stavki u okviru svog lanca snabdijevanja do
praenja naoruanja, hrane, osoblja i vojne odjee.
Drugi dravni organi brzo prate ovaj trend sa svojim RFID projektima:

Uprava za opte slube( The General Services Administration) izdala je odredbu za

upotrebu RFID-a, kako bi olakala rukovoenje informacijama o zgradama,
automobilima, te podrala rukovoenje snabdijevanjem uopte.
Nexus program Ministarstva za dravnu bezbjednost( The Department of Homeland
Securitys) koristi RFID kod putnih karata sa niskim rizikom na graninim prelazima
izmeu SAD-a i Kanade (otprilike oko 50 000 ukljuenih u program).
US-VISIT- "budua generacija putnih isprava", program je dizajniran da zabiljei
ulazak i izlazak ne-Amerikanaca u Sjedinjene Amerike Drave, provjeri identitet
posjetioca koji ulazi u zemlju, te potvrdi saglasnost sa vizom i imigracionom politikom.
Sistem je dizajniran tako da zabiljei ulazak i izlazak posetioca, kroz korienje digitalnih
skenra za prste i digitalnih fotografija snimljenih na ulazu.
Stejt department je nedavno najavio da e u korice amerikih pasoa biti ugraen RFID
ip. RFID pasoi su trebali biti izdati zvaninicima i diplomatama poetkom 2005.
godine, a za javnost do kraja 2006. godine. Svaki paso e sadrati elektronsku verziju
istih linih podataka koji se sada pojavljuju na unutranjim stranama pasoa. Sem toga,
koristie se digitalizovana verzija fotografije, hologrami, sigurnost mastilo i "duh
fotografija". Paso e se daljinski oitavati pomou RFID itaa.
Ministarstvo za dravnu bezbjednost se takoe zalae za usvajanje RFID-a za ispitivanje
kargo kontejnera, koji bi sluio da se utvrdi da li je kontejner otvaran prije njegovog
ulaska u zemlju.
Uprava za hranu i lijekove( Food and Drug Administration) opredjeljuje se ka zahtjevima
da se RFID tagovi ugrauju u farmacutske etikete. Cilj je da se ostvari mogunost
direktnog pronalaenja lijeka na polici i dobijanja informacije koliko je tamo. Ove
informacije e takoe biti korisne i za povlanje lijekova ili za efikasnije potvrivanje
datuma isteka roka i sprjeavanje falsifikovanja.
Amerika potanska sluba( US Postal Service) razmatra postavljanje RFID tagova na
potanske marke za bolje praenje i bre pronalaenje pote.
Dravni finansijski sektor i Evropska Unija( Internal Revenue Service and Europian
Union) su zainteresovani za istraivanje upotrebe RFID tehnologije u oblasti tampanja
novca kako bi se spreilo falsifikovanje.
Drave, okruzi
ili optinske vlade koje najee upravljaju aerodromima su
zainteresovane za primjenu RFID tehnologije u svrhu sveobuhvatnog obezbjeenja na
aerodromima u okviru svojih nadlenosti. Avio- industrija poela je koristiti RFID tagove
za pregled, sortiranje te smanjenje radne snage i trokova odravanja u operacijama
rukovoenje prtljagom.
U Bafalu, Njujorku, privatna osnovna kola je poela da vodi evidenciju u koliko sati
uenici stiu u kolu, pomou RFID-a. Na kraju, kola planira da koristi RFID sistem za

21

praenje knjiga pozajmljenih iz biblioteke, disciplinarnih zapisa, kupovine u kafeteriji,

kao i posjeta kancelariji medicinske sestre.
Tabela 1-4 Savezne, dravne i optinske upotrebe RFID-a

Lokacija

Dravna sluba

Upotreba

AZ

Zatvori

Praenje zatvorenika

AZ

Gradske uprave

Parking dozvole

AZ
CA

Dravni zatvor
Calipatria
Gradska sluba

Praenje zatvorenika i
straara
Naplata mostarine

CA

Javne biblioteke

CA

UCLA

CA

Komisija za izgradnju

ME

Agencija za zatitu
jastoga
Meunarodni aerodrom
McCarron, Las Vegas
Nacionalna labaratorija
Oak Ridge
Agencija Harris za
naplatu putarine
CBP

Tagovanje knjiga i
imovine
Pametni projekti djece
predkolskog
uzrasta,postignue
studentske kolaboracije
u oblasti podeavanja
manjih grupacija
Inspekcija liftova i
mehanizama zabavnih
parkova
Praenje jastoga

NV
TN
TX
US

US
US
US
US

Ministarstva za
unutranju bezbjednost
Ministarstvo
bezbjednosti
Ministarstvo
bezbjednosti
Uprava za hranu i
lijekove

Biljeka

Nije koriten RFID, ve

senzori koji mjere
pokret, govor i odreuju
lokaciju

Praenje prtljaga
Monitoring evakuacije i
sistemi za evakuaciju
Inventar za naplatu
Siguran i bezbjedan
program
razmjene;sistemi za
prelazak granice
SAD- Kanada granica,
Nexsus program
Tagovanje paleta kod
proizvoaa
Koordinisanje rada
razliitih agencija
Farmaceutske etikete,
pronalaenje lijeka na
polici, informacije o
isteku roka

Odredba 10/03

22

Tabela 1-4 Savezne, dravne i optinske upotrebe RFID-a(nastavak)

Lokacija

Dravna sluba

Upotreba

US

Dravna uprava za
autoputeve
Uprava za opte slube

Bezbjednost autoputeva

US

Dravni finansijski
sektor

US
US

Ministarstvo za
unutranju bezbjednost
Vojska

Rukovoenje
informacijama o
vozilima, zgradama...
Postavljanje ipova u
novanice u svrhu borbe
protiv falsifikovanja
Automatizacija
graninih prelaza
JTAV

US

USDA

Tagovanje stoke

US

Dravna potanska
sluba

WA

Javna biblioteka Sietl

ipovi na potanskim
markicama radi
praenja pote
Tagovanje knjiga i
imovine

US

Biljeka

Upotreba omoguena
nalogom

Planiran razvoj, ali

nedostaju sredstva
U izradi

U izradi

Iako je RFID tehnologija jo uvijek u povoju, tabela 1-4 daje spisak skoranjih primjera RFID
aplikacija koje se trenutno koriste od strane saveznih, dravnih i optinskih vlasti.
Jasno je da dravna upotreba RFID tehnologije pokuava pronai pravu mjeru i trenutak,
ali dravne agencije na svim nivoima, imaju za krajnji cilj da u potpunosti iskoriste RFID
tehnologije. Istovremeno,ovo namee brigu o ouvanju privatnosti, ime se bave ak i advokati.
Prema njima, nije bilo ozbiljne javne debate o eventualnim implikacijama vezanim za
privatnost ni ogranienja u pogledu pravilnog koritenja RFID tehnologije od strane vladinih
agencija. Oni tvrde da su njihove brige posebno akutne u vezi sa tim da graani nemaju
mogunost izbora u pogledu mjesta na kome primaju javne usluge. Dakle, oni e moda morati
da dovedu u pitanje sopstvenu privatnost kako bi bili u mogunosti da prime odreene
neophodne javne usluge.
Prema vienju branilaca privatnosti, razvoj i rast RFID tehnologije nije isto
komercijalna trina situacija, odreena zakonima ekonomske ponude i potranje. Upotreba
RFID-a od strane vlade, u stvari, stvara ogromne vladine subvencije za razvoj RFID tehnologije
generisanjem ekonomskog obima za proizvodnju tagova, itaa i RFID druge opreme. To e
smanjiti trokove ove tehnologije i dalje iriti i doprinositi legitimitetu njegove upotrebe.
Oni tvrde da e iroka upotreba RFID tehnologije od strane vlade rezultovati jo
intenzivnijim razvojem RFID tehnologije senzora, individualnih baza podataka i evidencija,
koje e eventualno biti utkane u tkivo drutvenog okruenja i prijetiti privatnosti pojedinca.

23

1.8 RFID TEHNOLOGIJE I FARMACEUTSKI LANAC SNABDIJEVANJA

Procenjuje se da je 7% svih lijekova u meunarodnim farmaceutskim lancima snabdijevanja
krivotvoreno.13 U nekim zemljama problem je pandemijske prirode i pacijent e vjerovatnije
dobiti krivotvoren lijek nego pravi. Iako je krivotvorenje u Sjedinjenim Dravama zadrano u
relativno uskim okvirima kroz sveobuhvatan sistem zakona, propisa i sprovoenje istih kako na
saveznom tako i na dravnom nivou, Ministarstvo za lijekove zapaa porast kod sluajeva
krivotvorenja lijekova u poslednjih nekoliko godina. Broj istraivanja preduzetih zbog
krivotvorenih lijekova koje sprovodi Ministarstvo, kretao se u prosjeku 5 tokom 1990-ih,
meutim, taj broj je porastao na vie od 20 godinje do 2000. godine14, kao to je prikazano na
slici 1-7. U punoj mjeri, problem je mnogo gori nego to taj trend pokazuje; u jednom takvom
sluaju 2003. godine, preko 200.000 boca krivotvorenog Lipitor-a pronalo je svoj put na
amerikom tritu.15
Broj zabiljeenih sluajeva
krivotvorenja je u porastu
25
20
15
10
5
0
1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

Slika 1-7 Broj sluajeva krivotvorenja lijekova godinje. Izvor: Ministarstvo za hranu i lijekove.

Kao odgovor na sve vei problem, Ministarstvo za hranu i lijekove je formiralo Radnu grupu za
krivotvorene lijekove 2003.godine. Ta grupa prima savjete od irokog spektra bezbjednosnih
strunjaka, saveznih i dravnih slubenika za sprovoenje zakona, strunjaka za razvoj
tehnologija, proizvoaa, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, grupa potroaa i javnosti, o
nainima da se odreene grupe sprijee ili odvrate od krivotvorenja lijekova. Koristei ove ideje,
Ministarstvo je razvilo okvir farmaceutskog lanca snabdijevanja za borbu protiv modernih
sistema krivotvorenja. Taj okvir je opisan 18. februara 2004. godine, u izvjetaju pod naslovom:
"Borba protiv falsifikovanja lijekva". Iako je njihov pristup rjeavanju problema krivotvorenja
viestruk i ukljuuje vrlo mone tehnologije, politiku i pravne opcije, RFID tehnologija je
identifikovana kao "najvie obeavajui pristup za pouzdano praenje i pronalaenje proizvoda."

13

Vidljivost na nivou proizvoda u farmaceutskom lancu snabdijevanja: poreenje HF i UHV RFID tehnologija, Philips, juli,
2004.g.
14
Borba protiv krivotvorenja lijekova, Ministarstvo za hranu i lijekove, 18.02.2004.g.
15
Siune antene za praenje kretanja lijekova na amerikom tritu, Harris gardiner, New York Times, 15.11.2004.g.

24

1.8.1 Rezime izvjetaja " Borba protiv falsifikovanja lijekova "

U svom izvjetaju, Ministarstvo za hranu i lijekove je postavilo vie ciljeva i vremenski rok za
farmaceutsku industriju da sprovede mjere praenje-pronalaenje protiv krivotvorenja. to se
tie RFID-a, izvetaj tvrdi:
Usvajanje i zajedniko korienje pouzdane tehnolgije za pronalaenje i praenje e biti
omogueno do 2007. godine, i pomoi e ouvanju integriteta lanca nabavke lijekova
omoguujui precizan "pedigre " lijeka to je siguran dokumentacioni zapis da je lijek
proizveden i distribuiran pod bezbjednim i sigurnim uslovima.

Njihov krajnji cilj je da upotrebom RFID tehnologije, kopiranje lijekova bude izuzetno teko ili
neprofitabilno za potencijalne
falsifikatore. Generalno gledano, upotrebom
masovne
serijalizacije da bi se jedinstveno identifikovao sadraj amerikog lanca snabdijevanja lijekova
paleta, kutija, nivoa pakovanja (kao to je onaj sa oznakama EPC) e dovesti ostvarenju tog cilja.
U toku su studije koje e procjeniti izvodljivost projekta do isteka zadatog vremenskog
roka. Zbog visoke cijene lijekova, vjeruje se da e trokovi primjene RFID tehnologije u tako
kratkom vremenskom roku biti nadoknaeni ekonomskim beneficijama koje e takoe
obezbjediti RFID tehnologije u ovoj industriji. Ispod su rokovi za usvajanje RFID tehnologije u
ovoj grani undustrije,vieni od strane Ministarstva za hranu i lijekove i kao to su navedeni u
izvetaju:

2004
Studije o moguim performansama masovne serijalizacije korienjem RFID tehnologije
na paletama, sanducima i paketima lijekova.
2005
Masovna serijalizacija nekih paleta i sanduka lijekova koji bi mogli biti falsifikovani;
Masovna serijalizacija nekih pakovanja lijekova koji e potencijalno biti falsifikovani;
Nabavka i upotreba RFID tehnologije od strane nekih proizvoaa, trgovaca na veliko,
nekih velikih lanaca prodavnica lijekova i nekih bolnica.
2006
Masovna serijalizacija veine paleta i sanduka lijekova koji bi mogli biti krivotvoreni i
nekih paleta i kutija drugih lijekova;
Masovna serijalizacija veine paketa lijekova koji bi mogli biti krivotvoreni;
Nabavka i upotreba RFID tehnologije od strane veine proizvoaa, veina velikih
trgovaca, veina lanaca prodavnica lijekova, veina bolnica, i nekih trgovaca na malo.
2008
Masovna serijalizacija svih paleta i sanduka lijekova;
Masovna serijalizacija veine paketa lijekova.
Nabavku i upotrebu RFID tehnologije od strane svih proizvoaa, svih trgovaca na
veliko, svih velikih lanaca prodavnica lijekova, svih bolnica, i nekih trgovaca na malo.
U izvetaju se takoe identifikuje cilj susretanja i nadmaivanja zahtjeva koje postavlja
Prescription Drug Marketing Act( PDMA) pomou RFID-a. PDMA zahtijeva od farmaceutske
industrije da uspostavi pedigre sistem za praenje i pronalaenje lijekova u lancu
snadbijevanja SAD-a. U vrijeme kada je zakon usvojen, tehnologija za implementaciju
elektronskim putem, nije postojala, tako da je industrija morala cijelu proceduru sprovoditi
putem voenja manualne evidencije. Ovo je postavilo praktine i administrativne potekoe.
Implementacija pedigre propisa je odloena.

25

Neki u farmaceutskoj industriji su takoe izrazili sumnju u korisnost pedigrea opisanog

na papiru i njegovu izvodljivost. Osim visoke cijene sprovoenja, strahuje se da je ovakav vid
demonstracije pedigrea vrlo jednostavan za krivotvorenje.
RFID tehnologija se vidi kao rjeenje za ove probleme. Do vremena kada e papirni
pedigre sistem u potpunosti biti uspostavljen, sasvim e se osmisliti elektronski pedigre sistem
kroz RFID tehnologije (a moda ak i po nioj cijeni). tavie, elektronski RFID pedigre sistem
ne samo da e zadovoljiti, ve e i prevazii zahtjeve PDMA. Kao rezultat toga, farmaceutska
industrije i Ministarstvo za hranu i lijekove pokuavaju da zadovolje zahteve PDMA pomou
RFID-a.

1.8.2 Podrka " Borbi protiv falsifikovanja lijekova "

U novembru 2004.godine, Ministarstvo za hranu i lijekove je objavilo izvjetaj pod nazivom
Smjernice za sprovoenje, koji se odnosi na implementaciju studija izvodljivosti i pilot
programa za primjenu RFID tehnologije. Ovaj izvetaj je prvi korak u izvrenju preporuka
navedenih u izvjetaju "Borba protiv falsifikovanja lijekva". U vrijeme objavljivanja, Val-Mart,
Accenture i CVS-prodavnice lijekova ve su zapoele studije izvodljivosti i pilot programe.
Osim toga, istovremeno sa objavljivanjem inicijative,objavljeno je sledee:

Purdue Pharma je najavila da e poeti sa tagovanjem poiljki Okicontina namjenjenih

Val-Mart-ovim prodavnicama i trgovcu na veliko HD Smit-u, na nivou sanduka.
Okicontin je kontrolisana supstanca, koja je postala meta mnogih kraa u poslednjih
nekoliko godina i predmet je iroke zloupotrebe.
Fajzer je saoptio da planira da pone tagovanje svih boca Vijagre namjenjenih prodaji u
Sjedinjenim Amerikim Dravama do kraja 2007.godine. Vijagra je jedan od najee
krivotvorenih lijekova u svijetu i Sjedinjenim Dravama.
GlakoSmithKline je objavio da namjerava da pone koristititi RFID na bar jednom
proizvodu koji se smatra podlonim za krivotvorenje prema miljenju Nacionalnog
udruenja farmaceutskih odbora. Mogui kandidati su nekoliko vrsta lijekova za HIV.
Donson i Donson tvrdi da je takoe bio ukljuen u pilot studije, bez imenovanja bilo
kojih specifinih lijekova.
Ministarstvo je izdalo izvjetaj sa uvjerenjem da e to jasno ukazati put za vie pilot
programa, posebno u vezi sa onim lijekovima koji su vjerovatno meta krivotvorenja.

1.8.3 Farmaceutska industrija prihvata RFID tehnologije

Dok je Ministarstvo za hranu i lijekove zainteresovano za RFID tehnologije, prije svega kao
sredstvo obezbjeenja nacionalnog lanca nabavke lijekova, farmaceutska industrija je prihvatila
tehnologiju i zbog drugih razloga.
Ako je 7% svih lijekova u meunarodnom lancu snabdijevanja krivotvoreno, ne moe biti
nikakve sumnje da falsifikovanje ima vaan uticaj na profitabilnost industrije. Osim toga,
procenjuje se da se 6-10% od ukupne amerike nabavke lijekova ukrade ili preusmjeri na nivou
maloprodaje. Zatim, "sive ekonomije" raspodjele, u kojima se lijekovi preusmjeravaju na
neovlaene kanale, aproksimativno kotaju farmaceutske kompanije stotine miliona dolara

26

godinje.16 RFID tehnologija i vidljivost svakog proizvoda u snadbjevakom lancu mogu

znaajno smanjiti sve ove probleme i trokove.
Farmaceutska industrija moe imati koristi od upotrebe RFID tehnologije na druge
naine, takoe. Svake godine vie od 2 milijarde dolara u akcijskoj protuvrijednosti lijekova se
vrati, nakon to je istekao rok, te zavrava na otpadu. Kao i sa drugim industrijama, vidljivost,
odnosno mogunost praenja svakog proizvoda u lancu snadbjevanja pomoi e pri uklanjanju
ove neefikasnosti.
Godine 2001. farmaceutska industrijai izdala je 1.300 opoziva proizvoda.17 Vrijeme
provedeno u identifikovanju i lociranju opozvanih proizvoda predstavlja drugu visoku cijenu za
farmaceutske kompanije. Masovna serijalizacija olakae identifikovanje ciljnih opozvanih
proizvoda, ime se smanjuje koliina vremena i novca koja se troi na povlaenje proizvoda sa
trita.
Zbir svih uteda u farmaceutskoj industriji, kao rezultat sprovoenja RFID rjeenja za
praenje i traganje, iznosi vie od 9 milijardi dolara do 2007. godine, a procjenjuje se da e u
predstojeim godinama ova uteda biti mnogo vea.

1.9 RFID TEHNOLOGIJE UGRAENE U LJUDE18

U oktobru 2004.godine, Ministarstvo za hranu i lijekove je odobrilo plan Primjenjenih
digitalnih rjeenja(Applied Digital Solutions ) za putanjem na trite podkonih ugradbenih
mikroipova koji obezbeuje RFID pristup medicinskom kartonu pojedinca. Odobrenje je dolo
nakon sagledavanja pitanja privatnost i poverljivost koja bi mogla nastati ugraivanjem ovakvih
ureaja. Ureaj je dizajniran da omogui ljekarima da skeniraju pacijente kako bi osigurali
pozitivnu identifikaciju te da nakon toga dobiju odgovarajue lijeenje i lijekove.
Kompanija Primjenjena digitalna rjeenja tvrdi da e ureaj, pod nazivom VeriChip,
sauvati ivote i smanjiti povrede zbog greke u lijeenju. Ovdje se raa strah da e odobrenje
ovakvog ureaja dovesti do eventualnog praenja ljudi putem ugraenih RFID ureaja. Neke
fundamentalistike vjerske grupe imaju prigovor na odobrenje ovakvog ureaja, takoe.
Prema marketing materijalu ove kompanije, VeriChip ima brojne koristi. Dokumentacija
kompanije opisuje ga kao "manji ugradbeni ureaj za identifikaciju sa radio frekfencijom koji
ima potencijal da se koristi u raznim bezbjednosnim, finansijskim i drugim aplikacijama".
Imlanti su otprilike veliine zrna pirina, sa jedinstvenim brojem za verifikaciju, koji je uhvaen
kroz korienje vlasnikih itaa. Kompanija takoe pokuava da razvije implantate koji e
sadrati GPS mogunosti, ime bi se omoguilo ugraenom ipu da bude lociran bilo gdje na
svijetu. Ureaj je ve odobren za upotrebu kod stoke i za identifikaciju kunih ljubimaca prije
nego to je odobren u ljudima. Kod nekoliko miliona ivotinja, aparat je ugraen u posljednjih
nekoliko godina.U drugim zemljama, prije usvajanja u Sjedinjenim Amerikim Dravama,
VeriChip se ve pojavio na tritu za ljudsku upotrebu.

16

Vidljivost na nivou proizvoda u farmaceutskom lancu snabdijevanja: poreenje HF i UHV RFID tehnologija, Philips, juli,
2004.g.
17
Vidljivost na nivou proizvoda u farmaceutskom lancu snabdijevanja: poreenje HF i UHV RFID tehnologija, Philips, juli,
2004.g.
18
Ministarstvo SAD-a objanjava primjenu mikroipova, Barnaby J. Feder i Tom Zeller, New York Times, 15.10.2004.g.

27

Ureaj se koristi u Meksiku, kao mjera protiv kidnapovanja. Meksiko pati od epidemije
kidnapovanja, sa oko 3.000 ljudi otetih svake godine. Hiljade graana Meksika nedavno je
uputilo zahtjev vladi da preduzme izvjesne mjere u ovom pogledu.(Treba napomenuti da je, u
prolosti, najvei bezbjednosni problem meksike policije bio korupcija u redovima zvaninika
za provoenje zakona te osnovane sumnje za ueem istih u otmicama). Meksiki distributer
VeriChip-a tvrdi da je oko 1.000 Meksikanaca ugradilo ureaj u ovu svrhu.
Osim toga, u ljeto 2004.godine, javni tuilac u Meksiku je objavio da je on, kao i mnogi
od njegovih podreenih ugradio ip. Ovo nije sluaj primjene ipa u medicinske svrhe, ili u
svrhu ugraivanja lokatora za sluaj kidnapovanja, ali je ipak bezbjedonosni in. Ureaj je u
ovom sluaju koriten za kontrolu pristupa u sigurne prostore u kojima se uva dokumentacija
tuilatva Meksika vezana za narko kartele.
U Evropi, vlasnik dva kluba u paniji i Holandiji nudi ugradbene ipove gazdama koje
eli da potedi tradicionalnih ugovaranja lanstava, identifikacije i kreditnih kartica.Vlasnik
kluba moe imati ip ugraen u svoje rame ili ruku. Kada se ip ugradi, gazda kluba moe da
plati pie mahnjem ruke. Pristup posebnim delovima VIP kluba se moe dobiti bez posezanja za
znakom i drugim sredstvima identifikacije. Do sada je oko 150 ljudi koji su primili ip.
VeriChip, proizvoa RFID implanta, je najavio da se 280 pacijenata iz Nju Dersija
dobrovoljno javilo da ugrade ip ispod koe koji bi sadravao njihov medicinski karton i
dugorono pratio njihovo zdravlje. Volonteri, koji su pacijenti Hackensack Universiti Medical
Center-a, pate od hroninih bolesti srca, epilepsije, dijabetesa ili su nedavno primili organe,
imae RFID ipove, veliine zrna pirina, ugraene iznad njihovih desnih laktova.
Pasivni ipovi e sadrati 16-cifreni broj, koji, kada se skenira u medicinskom centru,
dalje vodi do elektronskog zdravstvenog kartona pacjenta. Najvie koristi od toga imae pacjenti
primljeni u hitnoj slubi a koji nisu u stanju da se identifikuju ili da obezbjede svoju medicinsku
istoriju.
ipovi nee sadravati zapise, ali 16-cifreni broj dobijen oitavanjem pomou RFID
itaa, dalje vri povezivanje sa elektronskim zdravstvenim kartonom. Ovi e sadravati
informacije o porodici koju je potrebno kontaktirati, skore rezultate laboratorijskih ispitivanja,
propisane ljekarsek recepte,te medicinske informacije iz arhive Horizon Blue Cross Blue Shield
of New Jersey (HBCBSNJ), ali i podatke o osiguranju pacjenta.
ipovi e biti besplatno ugraeni pacjentima koji se prijave za projekat koji finansira
HBCBSNJ. Nije bilo jasno u vrijeme objavljivanja, da li e ovi pokusni rezultati biti objavljeni,
ali osigurava e koristiti upravo ove eksperimentalne rezultate, kako bi se eventualno odobrila i
ira ispitivanja.

28

RFID REGULATIVE I STANDARDI

2.1 VLADINE RFID REGULATIVE

RFID je radio- komunikacijska tehnologija, te je kao takva, predmet vladinih zakonodavnih
odredbi u veini zemalja. Od dravnih uredbi se oekuje da koordiniu upotrebu
elektromagnetnog spektra izmeu konkurentnih korisnika, kao to su radio, televizija, sistem
mobilne telefonije, ali takoe i da tite javne interese.
Neophodno je da dravne uredbe ispune sledee:

Uspostave red na talasima kroz raspodjelu i licenciranje elektromagnetskog spektra za

korisnike. Upotreba spektra mora biti koordinisana izmeu mnogih aplikacija
konkurentnih u pogledu protoka, ukljuujui i RFID aplikacije; u protivnom e nastati
haos, inei spektar beskorisnim. U svrhu osiguravanja ravnomjerne podjele izmeu
mnogih korisnika, dravni regulatori odobravaju dozvole za parcijalno korienje spektra
individualnim operaterima. Ove dozvole su vrlo jasne u pogledu dozvoljene upotrebe
spektra. Na primjer, pojedine zone spektra mogu koristiti samo tv emiteri; za druge su
licencirani samo sistemi satelitskih komunikacijskih tehnologija; neke su, pak, odreene
za mobilne operatere.
Uspostavljanje najbolje funkcije i bezbjedonosnih smijernica. Regulative su
uspostavljene u svrsi zatite javnih interesa, kao i determinisanja optih zdravstvenih
normativa. Na primjer, regulatorna agencija moe sprijeiti jednu organizaciju da dri
previe tv dozvola u svom posjedu na istom tritu, kako bi se obezbedila raznolikost
glasova u medijima. Regulative takoe imaju zadatak da ogranie izlaganje ovjeka
elektromagnetnom zraenju. Ovo se najee ostvaruje kroz postavljanje ogranienja na
snagu emitera i postavljanje pravila o poloaju antena koje zrae. Na primjer, mobilni
telefoni su ogranieni na 1 wat u SAD, a antene na objektima telekomunikacijskog
mobilnog sektora moraju biti postavljene na odreenoj minimalnoj udaljenosti od javnog
sektora. Ovaj tip regulative se odnosi takoe i na RFID ureaje.
Uspostaviti najvii dozvoljeni nivo mogueg preplitanja meu sistemima koji koriste
spektar. Svi korisnici elektromagnetnog spektra preplitae se jedni sa drugima na nekom
nivou. Od regulativa se zahtjeva da determiniu gornju dozvoljenu granicu do koje
emiteri mogu stvarati izvjesne smetnje jedni drugima. Osim toga, ukljueni u proces
emitovanja su duni da opravdaju licenciranje i posjeduju licence za vrijeme trajanja
emisije. U sluaju kada se jedna licencirana strana ali na smetnje koje joj stvara druga,
istrana procedura je duna da rijei nastalu situaciju. Ovo je vano za RFID aplikacije,
poto moemo pretpostaviti da e jednog dana mnogo RFID sistema funkcionisati u
istom prostoru( oping centar npr.).

29

2.2 SVJETSKA REGULATORNA TIJELA

Kompanije koje su glavni igrai RFID industrije, osnovane su se u SAD, Japanu, te nekim
evropskim dravama. Regulatorna tijela u ovim zemljama imaju znaajan uticaj na smijer
razvoja RFID tehnologija u narednih nekoliko godina.

U SAD, FCC regulie upotrebu elektromagnetnog spektra;

U Japanu, Ministarstvo za javno upravljanje,unutranje poslove, potu i telekomunikacije,
vri istu funkciju;
U Evropi je situacija neto kompleksnija. Svaka evropska drava ima sopstveno
regulatorno tijelo. Ipak, uglavnom su okupljena oko dvije konkurentne organizacije,
izmeu kojih su podjeljene odgovornosti. Obje organizacije su, na neki nain, vezane za
Evropski savjet potanske i telekomunikacijske uprave (European Conference of Postal
and Telecommunications Administrations- CEPT).
Jedna od tih organizacija je Evropska kancelarija za radiokomunikacije (European
Radiocommunications Office- ERO), koja podrava Evropski komitet za komunikacije(European
Communications Committee- ECC), koji je ranije bio Evropski odbor za radiokomunikacije
(European Radiocommunications Committee-ERC). Sa druge strane, ECC je telekomunikacioni
regulativni komitet za CEPT, koji je pomenut ranije. Njegov osnovni zadatak je da razvija
politiku telekomunikacija i da koordinira frekvenciju i tehnika pitanja za zemlje lanice, kojih je
ukupno 46, te uspostavi jednake standare za sve evropske zemlje. ERO objavljuje i distribuira
odluke i preporuke ECC-a.19
Druga organizacija je Evropski institut za standardizaciju telekomunikacija (European
Telecommunications Standards Institute- ETSI), koji je stvorio CEPT radi uspostavljanja
konsenzusom telekomunikacijskih standarda za 55 zemalja lanica. ETSI je objavio nekoliko
RFID standarda i ima mnogo veu ulogu u regulativi RFID-a u odnosu na ERO.20

2.3. INDUSTRIJSKO-NAUNO-MEDICINSKE GRUPE

Veina RFID sistema su dizajnirani da rade u tzv. industrijsko-nauno-medicinskim grupama.
ISM grupe( Industrial- Scientific- Medical Bands) su specijalne, dozvola osloboene grupe, koje
su izdvojene od strane regulatornih tijela u cijelom svijetu. Prvobitno namjenjene za nekomercijalne industrijske, naune i medicinske svrhe, one se sada koriste u razliite komercijalne
svrhe, kao to su beini LAN i Bluetooth, pored RFID-a. Kao rezultat toga, koristei ISM
grupe, operateri RFID sistema mogu zaobii proces izdavanja dozvola kojem su drugi beini
telekomunikacioni operateri primorani da se podvrgnu. Ipak, i ove grupe podlijeu izvjesnim
regulativama. Ima jo mnogo ISM pravila u vezi korienja ovih grupa, granice izraenja snaga, i
tolerancije smetnje.

19
20

O RFID regulativama:Impinj, www.impinj.com/page.cfm?ID=aboutRFIDRegulations.

O RFID regulativama:Impinj, www.impinj.com/page.cfm?ID=aboutRFIDRegulations.

30

2.4 IZDVAJANJE SPEKTRA ZA RFID

Kao to je ve pomenuto, postoje etri velike RFID grupe: niska frekvencija, visoka frekvencija,
ultravisoka frekvencija i mikrotalasna. Spektralna raspodjela u okviru ovih grupa nije
jednoznano odreena u cijelom svijetu. Postoje znaajne razlike izmeu SAD-a, Japana, Evrope
i Kine. Postoji mnogo vie slinosti u domenu niske i visoke frekvencije, nego kod ultra visoke i
mikrotalasne.

Niska frekvencija (Low Frequencies- LF) - 125-134 kHz je dostupna za upotrebu u

SAD, Evropi i Japanu. RFID dijeli ovu grupu sa vazduhoplovnim i navigacionim
podmorskim sistemima;
Visoke frekvencije(High Frequencies- HF) - 13-56 MHz su takoe dostupne za upotrebu
u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Evropi i Japanu sa vrlo slinim nivoima snage.
Ultra visoka frekvencija (Ultra High Frequencies- UHF)21 - Panja je uglavnom
usmjerena na UHF opseg u ovom trenutku, a koristie je i veina novih RFID aplikacija.
Postoje znaajne razlike izmeu propisa u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Evropi i
Japanu.
Mikrotalasna(Microwave) - ISM opseg na 2.45 GHz je dostupan u veini regiona, iako
precizni podaci osciluju. Prenosna snaga od 4 V je dozvoljena u veini mjesta, ali je u
Japanu dozvoljen samo 1W. Ovaj ISM opseg frekvencija takoe koristi beini LAN i
Bluetooth aplikacija.

U Sjedinjenim Amerikim Dravama, RFID ureaji koji rade na UHF frekvencijama mogu da
koriste ISM grupe pod odreenim uslovima. UHF ISM opsezi obuhvataju izmeu 888-889 MHz
i 902-928 MHz u Sjedinjenim Amerikim Dravama. RFID ureajima za ispitivanje je
dozvoljeno da rade na 1 vat (W) prenosne snage, ili 4 W sa usmjerenom antenom ako ureaj za
ispitivanje prihvata skakanje frekvencije.
U Evropi, RFID regulativa ograniava veliinu prenosive snage, frekvenciju kanala, i
radnog ciklusa UHF ureaja za ispitivanje, u odnosu na Sjedinjene Drave. Trenutno, ispitivai
su ogranieni na 500 mW prenosne snage, mada postoje planovi da se povea do 2 W. ERO je
odredio UHF opseg izmeu 868 i 870 MHz za RFID upotrebu. ISM grupe Sjedinjenih
Amerikih Drava nisu dostupne za RFID korienje, jer GSM sistem mobilne telefonije koristi
ove frekvencija u Evropi.
U Japanu, nema ultra visokih frekvencija za koje su RFID tehnologije dozvoljene.
Nedavno je otvoren opseg frekvencija izmeu 950 i 956 MHz za eksperimentisanje. Australija
ima odreen opseg izmeu 918 i 926 MHz za upotrebu RFID tehnologije, sa ogranienjem
prenosive snage na 1W.

21

O RFID regulativama:Impinj, www.impinj.com/page.cfm?ID=aboutRFIDRegulations.

31

2.5 INDUSTRIJSKI RFID STANDARDI

Do danas, RFID industrijom je upravljano od strane razliitih, vertikalnih oblasti primjene. Kao
rezultat toga, veina RFID sistema na tritu su vlasniki sistemi. Ovo je prepoznato kao
prepreka za iroku upotrebu RFID sistema i industrijski rast. Razvoj aplikacija e zahtijevati
meusobnu saradnju RFID proizvoda od razliitih dobavljaa, kao i saradnju izmeu RFID
sistema razliitih zemalja i regiona. Iz tog razloga, postoje dalekoseni
napori za
standardizacijom RFID sistema.
Svrha RFID standarda je da se stvori odreen stepen jednoobraznost proizvoda u RFID
industriji, kako bi se poboljala efikasnost RFID sistema, koji e na kraju dovesti do ekonomski
prihvatljivijeg RFID sistema i rasta industrije. Oni pruaju industrijskim sektorima zajedniku
platformu sa koje se kree naprijed. Dok se propisi uglavnom postavljaju od strane dravnih
slubi, RFID standardi su postavljeni od strane tijela za standardizaciju.
Postoje mnoga tijela za standardizaciju irom svijeta koja se bave ovim pitanjem. Ona
ukljuuju:

Meunarodne organizacije
Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO)
Meunarodna Elektrotehnike komisije (IEC)
Meunarodna unija za telekomunikacije (ITU)
EPCglobal

Regionalne organizacije
Evropski savjet potanske i telekomunikacije uprave (CEPT)
Evropski institut za telekomunikacijsku standardizaciju (ETSI)

Nacionalne organizacije
Britanski institut za standarde (BSI)
Ameriki nacionalni institut za standarde (ANSI)

Ovo poglavlje e se fokusirati na ISO i EPCglobal standarde, jer imaju najvei uticaj na razvoj
RFID industrije u sadanjosti.

32

2.6 MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA STANDARDIZACIJU( International

Standards Organization- ISO)22
ISO i IEC su formirali zajedniki pododbor, pod nazivom ISO / IEC JTC1. JTC1 je podeljen u
pododbore, od kojih su neki zadueni za standardizaciju RFID tehnologije. U 2006.godini ISO
je usvojila kljune EPC global RFID standarde.

2.6.1 Standardi za RFID praenje ivotinja

Postoji vrlo malo standarda vezanih za nisko frekventne RFID sisteme,obzirom na injenicu da
veina nisko frekventnih RFID sistema funkcionie u zatvorenom, kontrolisanom okruenju i ne
postoji potreba za zajednikim radom ovih sistema. Pa ipak, sistemi za praenje ivotinja koji
koriste niske frekvencije, zahtijevaju izvjesnu standardizaciju. ISO je razvio dva standarda u ovu
svrhu, ISO 11784 i ISO 11785, a ovi su nali, iako ogranienu, industrijsku primjenu:

ISO 11784-RFID (praenje ivotinja)- struktura koda. Ovaj standard definie strukturu
kodova za tagovanje ivotinja. ivotinje se mogu identifikovati po kodu zemlje i
jedinstvenim nacionalnim ID-em.
ISO 11785-RFID(praenje ivotinja)- tehniki koncet. Ovaj standard definie tehnike
parametre taga/ ispitivaa.

2.6.2 Standardi za RFID identifikacione karte i srodne ureaje

Osma radna grupa 17-og pododbora JTC1, formirana je da utvrdi standarde za RFID
identifikacione karte i srodne ureaje. Sa radom je poela 1995.g. a standardi su objavljeni
2000.g.: ISO 10536, ISO 14443, ISO 15693. Do danas su ovo najprihvaeniji i u najirem
opsegu koriteni standardi, ali samo se koriste vezano za visoko frekventne RFID sisteme.

ISO 10536- identifikacione kartice i beskontaktne kartice integrisanih kola. Ovaj

standard opisuje parametre vezane za blizinu oitavanja pametnih identifikacionih
kartica, uz opseg itanja 7-15 cm, koristei 13,56 MHz. Postoje etiri dijela standarda:
Dio 1: Fizike karakteristike;
Dio 2: Dimenzije i lokacije vezanih oblasti;
Dio 3: Elektronski signali i reset procedure;
Dio 4: Odgovor na resetovanje i prenos protokola;

22

ISO 10536- identifikacione kartice i beskontaktne kartice integrisanih kola. Ovaj

standard takoe opisuje parametre
vezane za blizinu oitavanja pametnih
identifikacionih kartica, uz opseg itanja 7-15 cm, koristei 13,56 MHz. Postoje etiri
dijela standarda:

Bijeli papir: otkrivanje RFID-a: principi i praksa, Steve Hodges i Mark Harrison, Auto- ID Center, 2003.g.

33

Dio 1: Fizike karakteristike;

Dio 2: Snaga radio frekvencija i signala interfejsa;
Dio 3: Inicijalizacija i antisudar;
Dio 4: Prenos protokola;

ISO 15693- Bezkontaktna integrisana kola kartice i blizinske kartice. Ovaj standard
opisuje parametre za blizinu oitavanja pametnih identifikacionih kartica, sa rasponom
itanja do 1 m, koristei 13,56 MHz. Postoje etiri dijela standarda:
Dio 1: Fizike karakteristike;
Dio 2: Vazduni interfejs i inicijalizacija;
Dio 3: Protokoli;
Dio 4: Proireni skup naredbi i bezbednosne funkcije;

2.6.3 Standardi za RFID AIDC i tehnologije za upravljanje proizvodima

4. radna grupa 31. pododbora (SC31-RG4) odbora JTC1 je formirana u svrhu standardizacije
RFID automatske identifikacije i Data Capture (AIDC) tehnologije, kao i zbog tehnologija za
upravljanje proizvodima. Neki od ovih standarda su objavljeni nedavno, 2004. godine, i oni
obuhvataju ISO 15961, ISO 15962, ISO 15963, ISO 18000 i ISO 18001. Veliki korak za
standardizaciju koji je nainila ISO, je usvajanje / podrka EPCglobal RFID standarda. To su
standardi koji se odnose na lanac snadbjevanja i imovinski upravljaki sistem. Oni pokrivaju
kompletan asortiman RFID frekvencija, od niskofrekventne do mikrotalasne, a njihovo usvajanje
se smatra veoma vanim za promociju RFID tehnologije.
Tabela 2-1 ISO/IEC 18000 Dijelovi
Dio 1
Dio 2
Dio3
Dio4
Dio5
Dio6
Dio7

Generisani parametri talasnih komunikacija za globalno usvojene frekvencije

Parametri za talasne komunikacije ispod 125KHz
Parametri za talasne komunikacije na 13,56 MHz
Parametri za talasne komunikacije na 2,45GHz
Parametri za talasne komunikacije na 5,8GHz
Parametri za talasne komunikacije na 860-930MHz
Parametri za talasne komunikacije na 433MHz

ISO 15961- RFID za upravljanje proizvodima- podaci protokola i specifikacija interfejsa

aplikacije. Ovaj standard definie funkcionalne komande i sintaksu karakteristika sistema
upravljanja proizvodima, na primjer, tipovi RFID tagova, formati za skladitenje
podataka, eme za kompresiju, itd . Ove specifikacije protokola su nezavisne od medija
za prenos i protokola talasnog interfejsa. Njen pratei standard je ISO 15962, koji
obezbeuje ukupne protokole za rukovanje podacima.

34

ISO 15962-RFID za upravljanje proizvodima- protokol podataka, pravila kodiranja i

specifikacije funkcije logike memorije. Ovaj standard specifikuje interfejs procedura
koje se koriste za razmenu informacija u RFID sistem za upravljanje proizvodima.
ISO 15963-RFID za upravljanje proizvodima- specifikacije za jedinstvenu identifikaciju
RFID tagova. Ovaj standard odreuje numeriki sistem, postupak registracije i korienje
unikatnih identifikacionih RFID tagova.
ISO 18000-RFID standardi za talasni interfejs. ISO 18000 standardi obezbjeuju okvir
za definisanje zajednikih komunikacionih protokola za meunarodnu upotrebu RFID
tehnologije. Gde je to mogue, takoe definie upotrebu istog protokola za razliite
frekventne opsege (LF, HF, UHF, mikrotalasna) da minimizira probleme migracija i da
stvori RFID platforme sline za svaki spektar frekventnih opsega. ISO 18000
specifikacije su podjeljene u sedam dijelova, kao to je prikazano u Tabeli 2-1.
ISO 18001- RFID za upravljanje proizvodima- profili aplikacijskih zahtjeva. Objavljen
2004.g., ovaj standard je odgovoran za standardizaciju RFID sistema tehnologija.

2. 7 EPC GLOBAL
I Val-Mart i Ministarstvo odbrane su definisali korienje standarda EPCglobal RFID
tehnologije u svojim odredbama vezanim za RFID. Drugi veliki trgovaci, kao to su Target i
Metro AG, vodei trgovci u Nemakoj, takoe su usvojile standarde razvijene od strane
EPCglobal-a. Kao rezultat, EPCglobal standardi se ine standardima pogodnim za aplikacije
maloprodajnog i snadbjevakog upravljakog lanca, i vjeruje se da e nihovi standardi imati
veliki uticaj na pravac kojim e konano krenuti tehnologija i industrija.

2.7.1 Istorija EPCglobal-a

EPC global pronalazi svoje korjene u akademskom istraivakom centru osnovanom na MIT-u,
zvanom Auto-ID Centar. Auto-ID centar, osnovan 1999.godine je partnerstvo izmeu vie od
100 svjetskih kompanija i pet univerziteta iz cijeloga svijeta: MIT iz SAD-a, Univerzitet
Kembrid iz Velike Britanije, Univerzitet Adelaida iz Australije, Keio Univerzitet iz Japana, i
Univerzitet St. Galen iz vajcarske. Zajedno, nastoje da stvore standarde vezane za tehnologiju, i
sistemske komponente neophodne za daljnju upoterebu RFID tehnologija na proizvode i
upravljanje lancem snabdijevanja.
Auto-ID centar ima za cilj da stvori "Internet stvari", nasuprot Internetu raunara. Drugim
rijeima, oni grade globalnu infrastrukturu, "sloj na vrhu interneta", koji e omoguiti
kompjuterima irom sveta da jedinstveno identifikuju oznaene objekte. Oni taj "Internet
stvari" nazivaju Electronic Product Code Network( Mrea elektronskih kodova proizvoda). Oni
dizajniraju kritine elemente ove mree: elektronski kod proizvoda, specifikacije za jeftine RFID
tagove i isplative ureaje za ispitivanje, servis za imenovanje proizvoda, jezik oznaavanja
proizvoda, i Savant softversku aplikacionu tehnologiju.
2003.godine stvoren je EPCglobal kao zajedniki poduhvat Uniform Code Council
(UCC), tvorca UPC simbola, i EAN Internacionale-a. To je neprofitna organizacija odobrena od
strane RFID industrije da podrava i uspostavlja standarde za EPC mree. Njegov cilj je da
promovie usvajanje standarda EPC mree . Administrativne poslove za Auto-ID Centar je

35

preuzeo EPCglobal kada je napravljen. Auto- ID Centar se sada odnosi na Auto ID Labs i
predstavlja istraivako krilo EPCglobal-a. Auto-ID Labs e nastaviti da sprovodi istraivanja u
cilju podrke Mrei elektronskih kodova proizvoda.

2.7.2 EPC mrea

EPC mrea se sastoji od etiri osnovne komponente: objekti tagovani sa oznakom EPC,
raunarski sistem koji pokree Savant, Object Name Service (HNS) servera, i Product Markup
Language (PML) servera. Savant raunari, ONS server i PML server su povezani preko interneta
i veoma udaljeni jedni od drugih.
Da bi ilustrovali kako EPC mrea funkcionie, pogledajte sliku 2-1. Objekat, kao to je
limenka soka, je tagovan oznakom EPC. EPC oznaka pohranjuje kod, jedinstveni identifikator,
koji oznaava ono preduzee koje proizvodi limenku soka, kao i serijski broj za tu konkretnu
limenku.

Slika 2-1 EPC mrea. Izvor: EPCglobal.

Savant raunar, koji je u sutini mrea ureaja za ispitivanje i matine pokrenute aplikacije ili
softvera, oitava EPC naljepnicu na paketu. To se moe desiti bilo gdje u lancu proizvodnje.
Viestruki sistem Savant raunara i itaa moe biti instaliran u fabrici, u centrima za
distribuciju, u skladitima, ili u prodavnicama. Pretpostavimo ovdje da su Savant raunar i
ispitiva instalirani na maloprodajnoj lokaciji.
Kada je jednom Savant raunar oitao EPC oznaku sa konzerve, on prosleuje kodni
zapis na ONS server, koji je slian obrnutom telefonskom imeniku. ONS server je u mogunosti
da uzme EPC broj i reprodukuje ime i adresu firme koja proizvodi limenke soka. Onda dalje ime
i adresu vraa nazad na Savant raunar.
Savant raunar moe koristiti ime i adresu kompanije da direktno stupi u kontakt sa PML
serverom kompanije. Kao to sve kompanije imaju veb stranicu i veb server, u EPC mrei, sva
preduzea e imati PML sajt i PML server. Pretpostavimo da je proizvoa limenke soka Pepsi.

36

Savant raunari na maloprodajnoj lokaciji e kontaktirat Pepsijev PML server sa jedinstvenim

serijskim brojem konzerve soka. Pepsi PML server e sadravati s sve vrste informacija vezanih
za tu konzervu, kao to su datum i mesto proizvodnje, da li je proizvod povuen ili ne,koje take
je proao kroz lanac distribucije, itd. Savant raunar moe provjeriti ove informacije kako bi bili
sigurni da je konzerva soka pogodna za prodaju. tavie, ako je ovo poslednja konzerva Pepsi
soka na polici, Savant raunar moe poruiti jo proizvoda. Sve ovo moe da se uradi sa malo ili
bez ljudske interakcije. Ovo je, ukratko, prikaz kako su EPC mree dizajnirane da rade.
Sa druge strane, sada kada je osnovni rad EPC-mrea objanjen, mogli bi povui neke
paralele izmeu interneta i EPC mree. Dok su PML serveri slini veb serverima, ONS serveri su
slini Internet Domain Name Serverima (DNS). Na internetu, svaki put kada korisnik klikne na
veb link, DNS je kontaktiran radi prevoda veb link-a , na primjer www.yahoo.com u IP broj,
npr. 123.456.789.10, to je numerika adresa veb servera . Stvarni sajt ne moe biti kontaktiran
dok korisnik raunara nema ovu informaciju. Isto vai i za EPC mree. Pored toga, dok postoje
hiljade veb servera irom svijeta, ima relativno malo DNS servera i oni su centralno kontrolisani,
uglavnom od strane amerike vlade. Drugim rijeima, moe postojati samo jedan telefonski
imenik za internet. Isto e ,navodno, da vai i za EPC mree. Obzirom da bi svaka firma imala
svoj PML server, bilo bi relativno malo ONS servera pod nekom vrstom centralne kontrole.

2.7.3 EPC standardi

EPCglobal razvija standarde i specifikacije za sledee EPC mrene komponente:

Specifikacije EPC tagovanja podataka (EPC Tag Data Specifikacion);

Komunikacioni interfejs za visoko- frekventne i ultravisoko- frekventne sisteme;
Protokol itaa;
Savant;
Servis za nazive proizvoda( Object Name Service- ONS);
Fiziki jezik za oznaavanje( Physical Markup Language - PML).

2.7.4 Specifikacije EPC tagovanja podataka

EPC je slian optem kodiranju proizvoda( Uniform Product Code- UPC), standardu za bar
kodove. Meutim, EPC ne pokuava samo da ustanovi prelazne puteva kojim e kompanije prei
sa bar kodova na RFID. On kreira veu, razgranatu strukturu, nazvanu Univerzalni trgovinski
identifikacioni brojevi( Global Trade Identifikacion Number- GTIN), kojoj e pripasti i UPC i
EPC oznake. Jo uvijek je neizvjesno da li e ovaj prijedlog prihvatiti industrija, mada EPC ima
podrku UCC-a, tvorca UPC oznaka i jedne od njihovih roditeljskih kompanija.
EPC broj je sainjen iz nekoliko dijelova. Sadri zaglavlje i tri odjeljka za podatke, kao
to pokazuje slika 2-2. EPC se ponekad naziva kodom u vidu registarskih tablica.
Zaglavlje oznaava EPC izdanje ili broj vrste, u ovom sluaju prvo izdanje. Drugi dio
oznaava upravnika, koji je najvjerovatnije proizvoa, npr. Pepsi. Trei dio oznaava klasu
proizvoda, ili tanu vrstu proizvoda, npr. Dijetalna Kola, 12 oz. limenka, SAD izdanje. Poslednji
odjeljak odreuje serijski broj za tagovanu limenku soka.
Trenutno postoje dvije vrste tagova: prva vrsta posjeduje 64-bitnu memoriju, a druga 96bitnu, kao to je prikazano na slici 2-2. Vee memorije taga e moda biti mogue u budunosti,

37

ali 96-bitna zadovoljava u potpunosti trenutne potrebe. 96- bitni tag, raspodjeljen kao to
prikazuje slika 2-2, sa 28 bita rezervisanih za broj proizvoaa, 24 bita za klasu proizvoda, i 36
bita za serijski broj, e jedinstveno identifikovati 268 miliona kompanija, od kojih e svaka moi
registrovati 16 miliona razliitih proizvoda, i 68 miliona jedinstvenih serijskih brojeva za svaki
proizvod; vie nego dovoljno da pokrije sva svjetska proizvedena dobra u mnogo predstojeih
godina. Manji, 64-bitni tagovi, su dizajnirani da ispune kratkorone zahtjeve industrije, poto su
jeftiniji za proizvodnju od 96- bitnih a pri tome, obezbjedie jeftiniju poetnu primjenu.
Elektronski kod proizvoda prve vrste( Electronic Product Code- EPC)

Zaglavlje
8 bita

EPC rukovodilac
28 bita

Klasa objekta
24 bita

Serijski broj 36
bita

Slika 2-2 EPC prve vrste brojani sistem taga

Pored dvije vrste tagova, postoji nekoliko klasa EPC tagova. Karakteristike ovih tagova,
sumirane su u tabeli 2-2.
Tabela 2-2 Klase EPC tagova
EPC klasa

Definicija

Klasa 0

Pasivni tagovi samo za itanje

Klasa 1

Pasivni tagovi za jedno ispisivanje, a vie itanja

Klasa 2
Klasa 3
Klasa 4

Pasivni tagovi za vie ispisivanja

Polu- pasivni tagovi
Aktivni tagovi

Programiranje
Programirani tokom proizvodnog
procesa poluprovodnika
Programirani jednom od strane
krajnjeg korisnika
Mogu se reprogramirati mnogo puta
Mogu se reprogramirati mnogo puta
Mogu se reprogramirati mnogo puta

2.7.5 Objavljene specifikacije

Specifikacije za druge komponente EPC mrenih sistema, date su u tabeli 2-3.
Tabela 2-3 Objavljeni EPC standardi
Standardi EPC
tagovanja
podataka

UHF Klasa 0
Specifikacije
UHF Klasa 1
Specifikacije

Specijalne eme kodiranja za serijsku verziju EAN.UCC Opteg trgovinskog broja

proizvoda(Global Trade Item Number-GTIN), EAN.UCC serijski kod kontejnera za
isporuku( Serial Shipping Container Code - SSCC), EAN.UCC univerzalni broj
lokacije( Global Location Number- GLN), EAN.UCC univerzalni identifikator za
povratna sredstva( Global Returnable Asset Identifier- GRAI), i univerzalni
identifikator( Global Identifier- GID).
Komunikacijski interfejs i protokol za 900MHz Klase 0.
Komunikacijski interfejs i protokol za 860- 930MHz Klase 1.

38
HF Klasa 1
Specifikacije
Protokol
itaa

Komunikacijski interfejs i protokol za 13,56MHz Klase 1.

Savant
Specifikacije
ONS
Specifikacije
PLM
Specifikacije

Specifikacije za servise Savant funkcija vezanih za aplikacije zahtijeva unutar

EPCglobal mree.
Specifikacije za Kako koristiti ONS za preuzimanje informacija vezanih za elektronski
kod proizvoda( EPC).
Specifikacije za zajedniki rijenik koji e se koristiti unutar EPC mree, a koji e
obezbjediti standardizovane formate za podatke koje biljei ita.

Komuniciranje i protokolisanje izmeu itaa tagova i usklaivanje EPC softverskih

aplikacija.

Izvor: EPCglobal.

2.7.6 Budui EPC standardi

Treba primjetiti da EPC tagovi ne sadre mnogo vie podataka od UPC bar kodova, i ne mogu se
prepravljati, takoe. Zbog toga, neki tvrde, da EPC ne koristi sve mogunosti i prednosti koje
nudi RFID tehnologija. EPC tvrdi da ovakav pristup prosto vodi ka jeftinijim tagovima.
Sada ve postoji druga generacija EPC etiketa, koje se ponekad nazivaju i Generacija2(
objavljeni standardi, predstavljeni gore, odnose se na Generaciju1). Namjera je da trenutna
klasna struktura ostane takva i u Generaciji 2,ali bez obzira, funkcija tagova bie unaprijeena.
Re- dizajn je motivisan eljama Val- marta, Ministarstva odbrane i drugih trgovaca na veliko, da
imaju fleksibilnije strukture podataka tagova, sa sekcijama memorije koje omoguavaju
prepisivanje i definisanje od strane korisnika, za razliku od nepromjenljivih brojeva proizvoda ili
registarskih tablica. Standardi za Generaciju 2 su objavljeni i usvojeni od strane ISO
organizacije za standardizaciju. Uglavnom se odnose na oblast primjene na ultravisokim
frekvencijama.

2.8 ODREDBE VAL- MARTA I MINISTARSTVA ODBRANE, I EPC

Inicijalna odredba Val- Marta vezana za RFID, odreuje upotrebu EPC-a Klase 0 i Klase, za 96bitne tagove prve generacije. 64- bitni tagovi nisu podrani. Val- Mart izjavljuje da je u procesu
usvajanje standarda za drugu generaciju EPC tagova.
U svojim odredbama, Ministarstvo odbrane je proizvoaima navelo dvije opcije.
Proizvoai mogu koristiti sistem pohranjivanja i procesuiranja podataka Ministarstva odbrane,
ili mogu koristiti nekoliko varijanti EPC sistema obiljeavanja. Ministarstvo prihvata
kratkorono dvije klase, Klasu 0 i Klasu 1, 64- bitne i 96- bitne EPC tagove. Kada druga
generacija EPC tagova i itaa bude dostupna na tritu, i Ministarstvo e prestati sa upotrebom
prve generacije.