Snanija

Ujedinjena

Otvorena
Europa
EuropaOtvorena
United
Europ
Ujedinjena
Snanija

Ujedinjena
Otvorena

Snanija

Snanija

Ujedinjena
Europa
Otvorena
Snanija Ujedinjena
Otvorena
Ujedinjena
Snanija
Otvorena
Otvorena
Snanija
Europa
Stronger

Europa

Snanija

Snanija

Ujedinjena

Europska komisija
2010. 2014.

Dosadanja postignua

Europska komisija 2010. 2014.

Dosadanja postignua
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Ured za publikacije
B-1049 Bruxelles
BELGIJA
Sastavljeno u travnju 2014.
Fotografije Europska unija osim ako je drukije navedeno.
Na prvoj slici kolegija od 18. prosinca 2013. prikazan je sastav Europske komisije u tom trenutku. Tijekom mandata
Komisije povjerenik Borg (MT) zamijenio je 28. studenoga 2012. povjerenika Dallija, a Neven Mimica (HR) pridruio
se kolegiju kao novi povjerenik ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. Na posljednjoj je slici prikazan
kolegij tijekom sastanka u Strasbourgu.
66 str. 21 x 29.7cm
ISBN 978-92-79-37439-5
doi:10.2775/35660
Europska unija, 2014.
Umnoavanje je doputeno. Za svaku upotrebu ili umnoavanje pojedinanih fotografija doputenje treba zatraiti
izravno od nositelja autorskih prava.

Europska komisija
2010. 2014.
1

Jos Manuel Barroso,

predsjednik Europske
komisije
(Portugal)

Catherine Ashton,
potpredsjednica
Komisije i Visoka
predstavnica Unije za
vanjske poslove
i sigurnosnu politiku
(Ujedinjena Kraljevina)

Viviane Reding,
potpredsjednica
i povjerenica za
pravosue, temeljna
prava i graanstvo
(Luksemburg)

Joaqun Almunia,
potpredsjednik
Komisije i povjerenik
za politiku trinog
natjecanja
(panjolska)

Siim Kallas,
potpredsjednik
i povjerenik za
mobilnost
(Estonija)

Neelie Kroes,
potpredsjednica
i povjerenica za
digitalnu agendu
(Nizozemska)

Antonio Tajani,
potpredsjednik
i povjerenik za industriju
i poduzetnitvo
(Italija)

Maro efovi,
potpredsjednik
i povjerenik za
meuinstitucijske odnose
i upravu
(Slovaka)

Olli Rehn,
potpredsjednik
i povjerenik za gospodarska i monetarna
pitanja i euro
(Finska)

Janez Potonik,
povjerenik za okoli
(Slovenija)

Andris Piebalgs,
povjerenik za razvoj
(Latvija)

Michel Barnier,
povjerenik za
unutarnje trite
i usluge
(Francuska)

Androulla Vassiliou,
povjerenica za
obrazovanje, kulturu,
viejezinost i mlade
(Cipar)

Algirdas emeta,
povjerenik za
oporezivanje, carine,
statistiku, reviziju
i borbu protiv
prijevara
(Litva)

Mire
Geoghegan-Quinn,
povjerenica za
istraivanje, inovacije
i znanost
(Irska)

Karel De Gucht,
povjerenik za trgovinu
(Belgija)

Janusz Lewandowski,
povjerenik za financijsko programiranje
i proraun
(Poljska)

Maria Damanaki,
povjerenica za
pomorstvo i ribarstvo
(Grka)

Kristalina Georgieva,
povjerenica za
meunarodnu
suradnju, humanitarnu
pomo i odgovor na
krizne situacije
(Bugarska)

Gnther Oettinger,
povjerenik za energiju
(Njemaka)

Johannes Hahn,
povjerenik za
regionalnu politiku
(Austrija)

Connie Hedegaard,
povjerenica za
klimatsku politiku
(Danska)

tefan Fle,
povjerenik za
proirenje i europsku
susjedsku politiku
(eka)

Lszl Andor,
povjerenik za zapoljavanje, socijalna
pitanja i ukljuivanje
(Maarska)

Cecilia Malmstrm,
povjerenica za
unutarnje poslove
(vedska)

Dacian Ciolo,
povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj
(Rumunjska)

Tonio Borg,
povjerenik za zdravlje
(Malta)

Neven Mimica,
povjerenik za
potroaku politiku
(Hrvatska)

Jos Manuel Barroso

Predsjednik Europske komisije

Ujedinjena, otvorena i snanija Europa

Kada se naete u oluji, valja je prebroditi i ne mijenjati smjer. Jedino

ete se na taj nain iz nje izbaviti.
(Jean Monnet)
Europa je u pet godina od preuzimanja mandata ove
Europske komisije prola kroz razdoblje nezapamenih promjena. Financijska kriza postala je kriza
dravnog duga te gospodarska i socijalna kriza, ime
su sruene granice izmeu europskih i nacionalnih
politika.

Europe provode gospodarske reforme, a nae je

gospodarsko upravljanje postalo snanije, posebice
u europodruju, kako bi se europska gospodarstva
bolje pripremila za izazove globalizacije.
Pri tome smo se oslanjali na ono to Europsku uniju
ini jedinstvenom. Bit Europe jesu njezine vrijednosti.
Vrijednosti poput mira, naeg temeljnog naela, za
koje je bila dodijeljena Nobelova nagrada za mir za
2012. Nae su vrijednosti i jedinstvo i raznolikost,
izvor snage koji moramo njegovati, ba kao i solidarnost, sa socijalnom trinom ekonomijom kojom
titimo osobe u nepovoljnijem poloaju. Te su vrijednosti bile okosnica naeg rada. EU nije samo gospodarski projekt, nego i politiki. To je zajednica kultura
te zajednikih vrijednosti i interesa koji su osnova
izgradnje zajednike budunosti.

Suoeni s tim promjenama, nismo mogli nastaviti

s uobiajenim nainom rada. Dok je razdoblje od
pet godina prije poetka rada ove Komisije bilo u
znaku ustavnih pitanja koja su rijeena donoenjem
Ugovora iz Lisabona, proteklih je pet godina obiljeeno gospodarskom i dunikom krizom. Moemo
biti ponosni na injenicu da je unato takvim izazovima Europa i dalje ostala ujedinjena i otvorena te
da smo je uinili snanijom za budunost.
Ujedinjena jer smo uspjeli zadrati cjelovitost
Europe te je, usprkos pritisku pod kojim su se nale
nae drave, ak i proiriti. Otvorena jer smo
se zajedno s meunarodnim partnerima o okviru
skupine G20 zauzeli za pronalaenje globalnog
odgovora na krizu, jer smo i dalje unutar Europske
unije i diljem svijeta promicali trgovinu kao sredstvo za poticanje rasta te jer smo odrali obeanja
dana zemljama u razvoju. Snanija jer se diljem

REAGIRANJE NA GOSPODARSKU KRIZU I PRIPREMANJE UVJETA ZA

TRAJNI RAST I OTVARANJE RADNIH MJESTA
Europska komisija neumorno je radila kako bi se izbjegao krah europskih gospodarstava. Zbog nedostatka
propisa i nadzora nad financijskim tritima pojavile su
se pekulacije te je dolo do inflacije vrijednosti kredita.
Kriza koja je slijedila razotkrila je da su mnoge drave
lanice ivjele iznad svojih mogunosti te da nisu bile
dovoljno konkurentne. Naa su gospodarstva s jedne
strane bila snano meuovisna, dok nam je s druge
strane nedostajao snaan okvir upravljanja kojim bi se
sprijeile neprimjerene politike ili odgovorilo na krizu
u njezinim zaecima. Tijekom posljednjih pet godina
Komisija je bila pokreta inicijativa usmjerenih na rjeavanje tih problema.
Danas Europa titi graane i porezne obveznike neophodno stroim propisima kojima se jame tedni ulozi,
poveava odgovornost banaka i ograniava rizino
bankarsko poslovanje. U sustav smo vratili pravednost
te smo poduzeli odlune mjere za stvaranje bankarske
unije, to je prije krize bilo nezamislivo. Kao rezultat
toga, financijski je sektor sada ureeniji, a financijski
su regulatori spremniji za nadziranje naih banaka,
rjeavanje tekih ekonomskih situacija i zatitu vae
uteevine.
Uspostavili smo sustav zajednikoga gospodarskog
i proraunskog upravljanja na razini EU-a kojim se
jami uvoenje i odravanje reda u javnim financijama
drava lanica te provedba nunih reformi potrebnih za
konkurentnost naih gospodarstava. Zajednikim snagama stvorili smo mehanizam za kreditiranje drava
koje su najizloenije trinim pritiscima. Euro je iz krize
iziao jai, uz vei broj drava lanica europodruja.
Iskoristili smo sva sredstva koja su nam bila na raspolaganju kako bismo odrali razinu zaposlenosti, a
nezaposlenima omoguili povratak na trite rada, pri

emu smo posebnu pozornost obratili na akutni problem nezaposlenosti mladih. Postigli smo dogovor oko
novog prorauna EU-a, usmjerenog na ulaganja kojima
se pomae dravama lanicama, regijama, trgovakim
drutvima i graanima. Kako bismo potaknuli gospodarski rast i dodatno zapoljavanje, daljnjim razvojem
jedinstvenog trita i zatitom njegovih etiriju sloboda
otvorili smo nova trita diljem kontinenta, ali i diljem
svijeta zahvaljujui ambicioznim trgovinskim dogovorima u svjetskim okvirima.
Osim neposrednog upravljanja krizom utvrdili smo i
dugoroni plan za osuvremenjivanje europskih gospodarstava. Naom strategijom Europa 2020. utvreni
su realistini, ali ambiciozni ciljevi za povratak Europe
na put pametnog, odrivog i ukljuivog rasta. Novim
se proraunom EU-a nastoji poboljati konkurentnost
usmjeravanjem vee pozornosti na istraivanje, inovacije i infrastrukturu, a posebno na povezivanje Europe u
podruju prometa i energije te u digitalnom sektoru. Na
temelju klimatskih i energetskih ciljeva za 2020. koje je
dogovorila prethodna Komisija, odredili smo okvir za
2030. Konkurentnost, odrivost i sigurnost opskrbe u
sreditu su nae klimatske i energetske politike. Isto
tako, u naem smo politikom planu iznijeli jasnu viziju
dovretka uspostave ekonomske i monetarne unije.
I kako je Jean Monnet rekao: Uvijek sam vjerovao da
e se Europa stvoriti u krizi. Dokazali smo da je on
bio u pravu, odnosno da su oni koji su sumnjali bili u
krivu. Pokazali smo to se sve moe postii zajednikim
radom institucija EU-a i drava lanica.

U potrazi za odgovorom na svjetsku gospodarsku krizu na sastanku skupine G8 u Camp Davidu 2012., za okruglim stolom: Angela
Merkel, Herman Van Rompuy, Jos Manuel Barroso, Yoshihiko Noda, Mario Monti, Stephen Harper, Franois Hollande, Barack
Obama, David Cameron (s lea), Dmitry Medvedev (s lea), (u smjeru kazaljke na satu poevi slijeva).

Jos Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, sa studentima u Poljskoj (2012.).

Iako su gospodarska i financijska kriza bili glavni

izazovi tijekom posljednjih pet godina, iz vida nismo
izgubili ni ostala pitanja koja su bila uzrok zabrinutosti naih graana.

Za rjeavanje stvarnih problema koje graani smatraju vanima potrebno je da se europske institucije
usmjere na podruja u kojima se inicijativom moe
ostvariti najvei doprinos. Europska suradnja kljuna
je u mnogim, ali ne nuno u svim podrujima. Ova je
Komisija predlagala propise kada je to bilo potrebno,
ali je i provela dosad najopsenije smanjenje administrativnih formalnosti, ime se europskom poslovnom sektoru omoguuje uteda od vie od 32 milijarde EUR godinje. Od 2005. stavili smo izvan snage
6 000 zakonodavnih akata EU-a. Europa mora biti
velika u velikim stvarima i manja u malima.

Komisija je donijela niz inicijativa kako bi se zajamilo slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala,
kako bi potroai i poduzea imali izbor i potenu
konkurenciju te kako bi se poveala ulaganja u
infrastrukturu. Zahvaljujui jedinstvenom tritu
cijene roaminga jo su nie; putnici i potroai uivaju prava i potenije cijene; postignut je dogovor o
europskom patentu (nakon vie od 30 godina pregovora) kojim se istraivaima i poslovnim subjektima
omoguuje uteda vremena i novca te smo poboljali vidljivost mogunosti zapoljavanja diljem EU-a
kako bi nai graani lake pronali posao u drugim
dravama lanicama.

Za rjeavanje kljunih problema s kojima se susreu

europski graani potreban je zajedniki pristup razliitih europskih institucija. Europska komisija jedina
je institucija koja sudjeluje u svakoj fazi postupka
donoenja odluka. Istovremeno, nita se ne moe
postii ako dvije strane u zakonodavnom postupku
nisu u potpunosti ukljuene jer o zakonodavnim
aktima zajedno odluuju ministri u nacionalnim vladama i zastupnici u Europskom parlamentu. Stoga
je ova Komisija uloila znatne napore kako bi se ta
suradnja omoguila. Demokratski je postupak unaprijeen te je svaka institucija pomogla da Europa iz
krize izie snanija.

Nikada nije bilo toliko vano potovati temeljne vrijednosti na kojima Unija poiva, primjerice vladavinu
prava. Stoga je posljednjih godina Komisija intervenirala u razliitim dravama lanicama kako bi osigurala da se ta temeljna naela i slobode i prava
graana u potpunosti potuju. Nastavit emo djelovati u tom smjeru na sistematiniji i ustrajniji nain
u okviru inicijative koju smo predloili u podruju
vladavine prava.

Jos Manuel Barroso

RAD U KORIST EUROPSKIH GRAANA

JAANJE EUROPSKE ULOGE NA SVJETSKOJ SCENI

U svijetu koji se sve vie globalizira, veliina je bitna.
Gospodarska kriza, globalni pregovori o klimatskim
promjenama, zabrinutost oko energetske sigurnosti, migracija, arapsko proljee te u najnovije vrijeme
Ukrajina: sve su to primjeri iz kojih je vidljivo da je EU
uinkovit samo ako djeluje ujedinjeno.
Gospodarska kriza skrenula je pozornost na Europu, ali
je i dokazala europski utjecaj na meunarodnoj sceni.
Europska unija postavila je svjetske standarde u mnogim podrujima te smo u svjetskim forumima kao to
su G8/G7, G20, WTO i UN imali vodeu ulogu. Ostvarili
smo snaniju prisutnost i u svijetu i u svojem susjedstvu. Od Afrike do Azije, od Latinske Amerike pa do
tihooceanskog i karipskog podruja, EU je unato krizi i
dalje najvei svjetski donator pomoi te je ojaao svoja
politika partnerstva.

Nobelova nagrada za mir 2012. treba nam sluiti kao

podsjetnik da je EU simbol mira, nade i stabilnosti.
Nita od toga ne smijemo uzimati zdravo za gotovo.
Trenutani dogaaji u Ukrajini samo pokazuju koliko
iznenadno politika utemeljena na moi moe razotkriti
svoju tamnu stranu. Prizori mladih Ukrajinaca koji dre
europsku zastavu kao simbol bolje, slobodnije budunosti dokaz je naih postignua. EU e uvijek podravati
slobodu i demokraciju u svojem susjedstvu i u ostatku
svijeta.

Jos Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog Vijea i Martin Schulz,
predsjednik Europskog parlamenta, na sveanoj dodjeli Nobelove nagrade za mir koju je 2012. dobio EU.

88

DOSADANJA POSTIGNUA
Ovaj pregled postignua slui samo kao kratki presjek rada Kolegija povjerenika u tekuem mandatu.
U europsku obitelj primili smo novu dravu lanicu
Hrvatsku, a ulaskom Estonije i Latvije povean je
i broj drava lanica europodruja. Od suzbijanja
nezaposlenosti mladih i trgovanja ljudima do osiguravanja pomoi za 120 milijuna rtava elementarnih
nepogoda svake godine i zatite osobnih podataka
na internetu radimo na izgradnji ujedinjene, otvorene i snanije Europe.

Nae najvee postignue moda je upravo nain na

koji smo djelovali. Nemojmo zaboraviti da su neki
predviali da Komisija s 27 ili 28 lanova i proirena Europska unija nee moi normalno funkcionirati i donositi odluke. Dokazali smo da ta predvianja nisu bila tona. Hrabre odluke donijeli smo
zajedno ujedinjeni, to upuuje na injenicu da u
Europi zaista dijelimo zajedniku sudbinu. Budui da
nas zajedniki izazov globalizacije sve vie zbliava,
a zajednike vrijednosti sve snanije povezuju, sve
je jasnije da moramo pronai vra rjeenja utemeljena na zajednikom dogovoru. U posljednjih
smo pet godina dokazali da smo se spremni suoiti
s tim izazovom Europa moe dobro funkcionirati
s 28 drava lanica, a nae su institucije sposobne
i dovoljno iskusne kako bi se prilagodile, reformirale
i poboljale.

Jos Manuel Barroso

Predsjednik Europske komisije Jos Manuel Barroso u posjetu sirijskom izbjeglikom logoru u Jordanu (2012.).

CATHERINE ASHTON
Potpredsjednica Komisije i Visoka predstavnica Unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku

Promicanje mira,
zatita ranjivih
skupina i borba
protiv siromatva

USPOSTAVA EUROPSKE DIPLOMATSKE SLUBE

Stvorili smo Europsku slubu za vanjsko djelovanje te smo je ukljuili
u strategiju meunarodnih poslova irih svjetskih razmjera.
U globaliziranom i meusobno povezanom svijetu EU je jai ako drave lanice djeluju zajedno.
Meunarodna pitanja ne odnose se samo na vanjsku politiku, vojnu mo i sankcije, ve zahtijevaju
i sveobuhvatan odgovor u pogledu pomoi, trgovine
i svjetske ekonomije. Sjedite Europske slube za
vanjsko djelovanje nalazi se u Bruxellesu, a njome se
povezuju dijelovi Europske komisije i 140 delegacija

EU-a diljem svijeta u cilju razvoja i planiranja europskih politika i vrijednosti kako bi EU imao vei utjecaj
na svjetskoj razini.

Europska sluba za vanjsko djelovanje (EEAS) osnovana je radi utvrivanja i irenja europskih politika i vrijednosti te kako bi
EU ostvario vei utjecaj na svjetskoj razini.

10

ZAJEDNIKIM SNAGAMA DO VEE VANOSTI NA SVJETSKOJ RAZINI

povezivanjem svih naih instrumenata, delegacija i partnera pruamo
sveobuhvatan pristup rjeavanju sloenih kriza u podrujima poput
Somalije.
Za rjeavanje krize nije dovoljno samo ukloniti simptome. Svojim sveobuhvatnim pristupom EU rjeava
i temeljne uzroke krize, pri emu se oslanja na mjere
u podruju diplomacije, sigurnosti, razvoja i humanitarnog rada. U Somaliji EU djeluje i na kopnu i na
moru. Nakon to je 2008. i 2009. zabiljeen rekordni broj piratskih napada uz obalu Somalije, njihov
je broj zahvaljujui operaciji Atalanta sveden gotovo
na nulu. EU je meu glavnim zagovornicima afrikih mirovnih snaga u Somaliji. U okviru misija EUTM
i Nestor osposobljene su tisue somalijskih vojnika
i pripadnika obalne strae. Sa Somalijom suraujemo i na izgradnji demokratskih struktura i pomaemo joj u gospodarskom razvoju. EU je najvei
donator pomoi Somaliji, osobito u podruju upravljanja, obrazovanja i gospodarstva.

POMO PARTNERSKIM DRAVAMA U TRANZICIJI

Uveli smo potpuno nov nain rada s pomou radne skupine EU-a, kao u
sluaju naih partnera u junom susjedstvu nakon Arapskog proljea te u
Mjanmaru/Burmi.
Kako bi naa politika, gospodarska i tehnika potpora imala najvei mogui utjecaj, moramo se pobrinuti da naa nastojanja budu u skladu s reformama
i eljama partnerskih zemalja kojima pomaemo.
Upravo se time bavi radna skupina EU-a. Ona pridonosi stvaranju uzajamnog povoljnog okruenja za
obje strane u kojem EU moe dati zamaha programima reformi za veu stabilnost i blagostanje.

Nekoliko europskih povjerenika i vie od 100 poslovnih elnika posjetili su Mjanmar/Burmu kako bi nakon
ukidanja sankcija ocijenili mogunosti za pomo i
trgovinsku razmjenu. Radna skupina zapoela je
proces gospodarske i politike preobrazbe Mjanmara
u tri kljuna podruja: poduzetnitvo, razvoj i demokracija te civilno drutvo.

Tunisu je od 2011. do 2013. stavljena na raspolaganje financijska potpora u iznosu do etiri milijarde
EUR. Pokrenuti su slubeni pregovori u cilju uspostave novog povlatenog partnerstva kojim bi se
obuhvatila sva podruja od zajednikog interesa te
su ponovno otvoreni pregovori za poetak priprema
za detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj
trgovini te za partnerstvo za mobilnost.
Mjanmar/Burma primjer je usklaivanja strukture politike,
ekonomsko-politike, gospodarske i tehnike potpore EU-a s
reformama i eljama naih partnerskih zemalja u tranziciji.

11

CATHERINE ASHTON

Svojim sveobuhvatnim pristupom EU rjeava temeljne uzroke

krize, pri emu se oslanja na mjere u podruju diplomacije,
sigurnosti, razvoja i humanitarnog rada.

VIVIANE REDING
Potpredsjednica i povjerenica za pravosue, temeljna prava
i graanstvo

Novo razdoblje za
pravosue i temeljna
prava u Europi

JAANJE EU-ovih PRAVILA O ZATITI PODATAKA

Uloili smo velike napore kako bismo unaprijedili pravila o zatiti
podataka.
Europska komisija predloila je da se za trgovaka
drutva uvede jedinstveni zakon na razini EU-a
i naelo jedinstvenog kontaktnog mjesta u skladu s
kojim bi administrativne formalnosti bilo dovoljno
obaviti pri jednom nacionalnom tijelu, a ne pri 28
ili vie njih. Dano nam je i obeanje efova drava
i vlada o postizanju dogovora do kraja 2014.
Zamjenom 28 nacionalnih pravila i 28 razliitih nadlenih tijela jedinstvenim sustavom omoguit e se
jednostavnije i jeftinije poslovanje u EU-u, osobito za
male i srednje poduzetnike. Ali iznad svega, ojaat
e se zatita osobnih i poslovnih podataka. Ako trgovaka drutva ne budu potovala pravila, europska
regulatorna tijela moi e ih novano kazniti naplatom odreenog postotka od njihova globalnoga
godinjeg prometa.

Cilj je Komisije vratiti povjerenje graana EU-a u internetsku

sigurnost i dokazati im da je zatita podataka jedan od
europskih prioriteta.

Povjerenje graana u nain na koji velike korporacije i vlade postupaju s njihovim osobnim podacima
poljuljano je nakon skandala povezanog sa pijuniranjem od strane SAD-a. Stoga trenutano ulaemo napore u vraanje izgubljenog povjerenja kako
bismo europskim graanima dokazali da je zatita
podataka jedan od europskih prioriteta.

https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=5ByVaZ0rg8U

12

POMO PRI UKLANJANJU NEVIDLJIVIH PREPREKA S KOJIMA SE

SUOAVAJU ENE U EUROPI
Predloili smo uvoenje kvota kako bi se poveao broj ena u odborima.
Europska komisija je 2011. trgovaka drutva
pozvala na preustroj kako bi se u njihovim nadzornim odborima osigurala primjerenija zastupljenost
obaju spolova. Godinu dana kasnije, s obzirom na to
da se nita nije promijenilo, predloili smo normu od
40 %, odnosno postupovnu kvotu kojom se enama
jami jednakost u pogledu mogunosti zapoljavanja.
Od 2003. do 2010. udio ena u odborima porastao
je za 3,4 %. Od listopada 2010. taj je udio porastao
etiri puta u odnosu na prethodnu stopu promjene
(na dananjih 18%). To jasno svjedoi o uinku
naeg zakonodavnog prijedloga: te promjene pokrenula je upravo Europska komisija.
Ovdje nije rije o zapoljavanju ena samo zato to
su ene; rije je o rjeavanju problema s kojim se
one i dalje suoavaju: nemogunost graenja karijere samo zato to su ene. Uz pomo EU-a, to e se
promijeniti.

Poveava se broj ena u odborima poduzea u skladu s novim

zakonodavstvom i mjerama.

ZATITA NOVCA POREZNIH OBVEZNIKA USPOSTAVOM UREDA

EUROPSKOG JAVNOG TUITELJA
Predloili smo uspostavu Ureda europskog javnog tuitelja kako bismo
osigurali da svaki sluaj mogue prijevare na tetu prorauna EU-a bude
pomno istraen.
Trenutano manje od 50 % utvrenih prijevara podlijee praenju na nacionalnoj razini. Budui da smo
svi odgovorni za zatitu prorauna EU-a, i na nacionalnoj i na razini EU-a, Europska komisija predloila
je osnivanje Ureda europskog javnog tuitelja. Njime
e se osigurati suradnja nacionalnih pravosua s
EU-om i razmjena informacija tako da svaki sluaj
u kojem postoji sumnja da je poinjena prijevara na
tetu prorauna EU-a bude istraen.
Ne smije se dopustiti da poinitelji kaznenih djela koji
kradu novac poreznih obveznika iz prorauna EU-a
prou nekanjeno te je EU stoga poduzeo znatne
mjere kako bi na novac u budunosti bio siguran.

Osnivanjem Ureda europskog javnog tuitelja osigurat e se

suradnja na temelju razmjene informacija u cilju suzbijanja
prijevara povezanih sa sredstvima EU-a.

13

VIVIANE REDING

https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=OTlP4Ek3WP8

JOAQUN ALMUNIA
Potpredsjednik Komisije i povjerenik za politiku trinog natjecanja

Poboljano
funkcioniranje
trit

MJERE PROTIV KARTELA I ZLOUPORABE

Uloili smo velike napore u suzbijanje prakse kojom se naruava poteno
trino natjecanje te smo se pobrinuli osigurati naknadu za europske
graane i trgovaka drutva u sluaju krenja pravila o trinom
natjecanju u EU-u.
Karteli i zlouporaba uzrok su dodatnih trokova za
potroae i cjelokupno gospodarstvo te prijee inovacije i konkurentnost. Primjenom pravila o trinom natjecanju kanjavaju se zlouporaba i karteli u
podrujima kao to su financijski sektor, telekomunikacije i energetika.
Zakonodavstvo kojim se omoguuje da europski
graani i trgovaka drutva ostvare povrat novca od
poinitelja prekraja pridonosi stvaranju potenijeg
trita.
Primjerice, Europska komisija zatitila je trino
natjecanje u korist potroaa i trgovakih drutava
na sljedee naine:
sprjeavanjem nepotrebnih spajanja poduzea
koja bi tetila potroaima, kao u sluaju Aer Lingusa i Ryanaira
uvoenjem kazni za kartele na tritu automobilskih dijelova i nezakonite sporazume meu farmaceutskim poduzeima
pokretanjem istraga o moguim zlouporabama
od strane Googlea i Gazproma.

14

Godina

Kazne u EUR

2010.

2 638 125 579

2011.

614 053 000

2012.

1 875 694 000

2013.

1 882 975 000

2014. (<travanj)

1 405 708 000

Ukupno

8 416 555 579

Primjenom pravila o trinom natjecanju kanjavaju se

zlouporaba i karteli u podrujima kao to su financijski sektor,
telekomunikacije i energetika.

NADZOR NAD DRAVNIM POTPORAMA KAO PODRKA RASTU

Osuvremenili smo pravila o dravnim potporama kako bismo podrali rast.
iStockphoto.com/Leontura

U vrijeme strogih ogranienja i ekonomskih potekoa, Europska komisija morala se pobrinuti da potpore dodijeljene poduzeima imaju pozitivan uinak
na gospodarstvo.
Naim programom osuvremenjivanja pravila
o dravnim potporama dodatno e se potaknuti
gospodarski rast, poboljati uinkovitost javne
potronje i zatititi trino natjecanje na jedinstvenom tritu. Pobrinuli smo se da se novcem poreznih obveznika koji je dodijeljen trgovakim drutvima podrava rast i otvaranje radnih mjesta i da
se financiraju javne usluge te istraivanje i inovacije.
Uz to, pristup financiranju bit e jednostavniji, ulagat
e se u regije kojima je potpora potrebna, gradit e
se energetske mree i podravati strategija za suzbijanje klimatskih promjena.

Nadzorom nad dravnim potporama osigurava se da se

javnim intervencijama ne naruavaju trino natjecanje i
trgovina EU-a.

Financijska kriza destabilizirala je itavo europsko

gospodarstvo. Uloili smo velike napore kako bismo
osigurali da su javna sredstva dodijeljena bankama
iskoritena za njihovo restrukturiranje i ponovnu
uspostavu odrivosti. Pobrinuli smo se i da se optereenje poreznih obveznika smanji u najveoj moguoj mjeri kao i za propisno zatvaranje neodrivih
banaka.

LIBOR-a/EURIBOR-a rekordne novane kazne, i to u

ukupnom iznosu od 1,7 milijardi EUR.
Konano, poduzeli smo i mjere protiv visokih meubankovnih naknada pri uporabi debitnih i kreditnih
kartica. Kao rezultat, MasterCard i Visa pristali su
ograniiti te naknade za prekogranine transakcije
unutar EU-a, to e veoma pogodovati potroaima.

Zahvaljujui tim mjerama financijski je sektor

ponovno poeo pridonositi realnom gospodarstvu.
Europska komisija nametnula je bankama koje su
bile upletene u skandal povezan s manipulacijom

Godina

Naziv predmeta

Iznos u EUR

2013.

Izvedeni financijski instrumenti

(LIBOR/EURIBOR)

1 712 468 000

2012.

Cijevi za televizijske i raunalne monitore

1 470 515 000

2014.

Leajevi za automobile i kamione

953 306 000

2010.

Zrani prijevoz tereta

799 445 000

2010.

LCD paneli

631 925 000

Bankama koje su bile upletene u skandal povezan s LIBOR-om/EURIBOR-om Komisija je nametnula rekordne novane kazne u
ukupnom iznosu od 1,7 milijardi EUR.

15

JOAQUN ALMUNIA

SANACIJA FINANCIJSKOG SEKTORA

Nadzorom nad dravnim potporama koje se dodjeljuju bankama potrudili
smo se uspostaviti zdraviji i odriviji financijski sektor u EU-u.

SIIM KALLAS
Potpredsjednik i povjerenik za promet

Bri, sigurniji i ii
promet za sve

IZGRADNJA POVEZNICA KOJE NEDOSTAJU U PREKOGRANINOM

PROMETU U EU-u
Pokrenuli smo najrevolucionarniju i najradikalniju obnovu prometne
mree EU-a nakon 1980-ih.
Slijedom prijedloga Europske komisije izgradit e se ili
poboljati veze na devet glavnih prometnih koridora.
Kako bi to postigla, Komisija je utrostruila financijska sredstva EU-a za infrastrukturu. Ta e se sredstva
iskoristiti za povezivanje 94 glavne luke EU-a i 38
zranih luka sa eljeznicom i cestama, pri emu e se
15000 km eljeznike pruge prilagoditi za brzi eljezniki promet te e se ukloniti uska grla koja uzrokuju
zastoje na granicama.
Putovanje vlakom postat e bre, bre e se stizati
do zranih luka, olakat e se prijevoz robe od luka
i prelazak preko granice tei e bez zastoja.
Za na sektor prometa kljuna je uinkovitost te
Europska komisija stoga poduzima mjere za bolje
upravljanje zranim prijevozom, poboljanje eljeznikih usluga i stvaranje pravog jedinstvenog prometnog
podruja EU-a koje e uvijek biti na usluzi europskim
graanima i poduzeima, gdje god se oni nalazili.

16

Mreom TEN-T izmijenit e se veze, unaprijediti infrastruktura

i pojednostavniti operacije prekograninog prijevoza.

IRENJE PRAVA PUTNIKA KAKO BI OBUHVAALA VIE VRSTA

PRIJEVOZA NEGO BILO GDJE NA SVIJETU
EU je prvo podruje na svijetu koje jami prava putnika u svim vrstama
prijevoza.
Prava putnika prvo su bila regulirana propisima
u sektoru zranog prijevoza. Tijekom zadnjih pet
godina Europska komisija radi na tome da se prava
putnika proire tako da se njima obuhvate putnici
koji putuju eljeznicom, brodom i meugradskim
autobusima. EU je danas prvo podruje na svijetu
koje jami prava putnika u svim vrstama prijevoza.

Your
passenger

rights

Ako niste upoznati sa svojim pravima, moete preuzeti EU-ovu aplikaciju koja vam olakava upoznavanje
s njima dok putujete.
Reorganizacija putovanja sada uzrokuje manje
stresa nego ikada prije. U sluaju dugotrajnih zastoja
moi ete dobiti bolju pomo, a putnicima s invaliditetom ili sa smanjenom pokretljivou omoguit e
se pristup na vie mjesta i pruiti bolja pomo.

at hand
EU-ov paket sveobuhvatnih i integriranih osnovnih prava
za putnike mogue je preuzeti u obliku aplikacije.

Europska komisija uspostavila je mjere kojima e se

drave lanice potaknuti na izgradnju veeg broja
stanica za punjenje gorivom i napajanje elektrinih
automobila. Istovremeno, zahtijevali smo da se pri
tome primjenjuju zajedniki standardi kako bi se
elektrinim automobilima moglo prelaziti granicu ne
brinui o tome moete li mu napuniti baterije kad
stignete na odredite.

nog dioksida isputaju. Radimo na tome da na zrak

bude to je mogue ii i da gorivo koje se prodaje
u EU-u zadovoljava jedinstveni sigurnosni standard.

Financijska sredstva dostupna su i za smanjenje

oneienja u gradovima i za revolucionarne promjene u gradskom prometu. Primjerice, projektima
koje je sufinancirao EU udvostruen je broj elektrinih automobila u Brightonu (Ujedinjena Kraljevina)
te je moderniziran sustav elektrinih tramvaja u
Zagrebu (Hrvatska).
Javna tijela sada moraju prijavljivati koliko je uinkovita potronja goriva njihovih vozila i koliko uglji-

Potpredsjednik Kallas pokree strategiju u podruju istoga

goriva kako bi se u cijeloj Europi osigurala izgradnja alternativnih crpki za gorivo sa zajednikim standardima
dizajna i uporabe.

17

SIIM KALLAS

PRUANJE VEE POTPORE ISTOJ ENERGIJI

Potiemo koritenje iih izvora goriva kao to su elektrina energija,
vodik i ukapljeni prirodni plin.

NEELIE KROES
Potpredsjednica i povjerenica za digitalnu agendu

Punom parom
prema jedinstvenom
digitalnom tritu

BOLJA, BRA I JEFTINIJA KOMUNIKACIJA

Danas je Europa jedini kontinent na kojem svi mogu pristupiti internetu,
neovisno o tome gdje ive ili kamo putuju.
Smanjenje trokova povezivanja s internetom, omoguivanje poziva tijekom putovanja u drugim dravama lanicama EU-a i pristupanost cijena za
takve pozive te jaanje konkurentnosti bili su glavni
prioriteti ove Komisije. No unato tome 94 % putnika
kae da ograniavaju uporabu Facebooka i drugih
mrenih usluga zbog visokih trokova roaminga. To
se ne bi smjelo dogaati unutar jedinstvenog trita.
Europska komisija radi na promjeni tog trenda i jami
jeftiniju komunikaciju i potroaima i poduzeima.
Zahvaljujui inicijativama Europske komisije cijene
poziva u roamingu sniene su za 50 %, a podatkovnog prometa za 93 %. Uklanjanjem prepreka i
onemoguavanjem pretjeranog naplaivanja usluga
roaminga omoguena je uteda od 2,4 milijardi EUR
godinje.
Uz to sva kuanstva u Europi sada mogu imati pristup irokopojasnoj vezi i mogunostima koje ona
nudi, a domae cijene stalno padaju na konkurentnom tritu EU-a.

18

Svi u Europi imaju pristup internetu, neovisno o tome gdje

se nalaze.

DIGITALNE VJETINE, RADNA MJESTA I PODUZETNITVO

ZA SLJEDEU GENERACIJU
Potpora EU-a digitalnom sektoru preobraava europsko gospodarstvo
i drutvo.
Novi sektori donose nova radna mjesta. Zahvaljujui
pomoi Europske komisije EU predvodi u svjetskoj
digitalnoj utrci. Danas je glavni izazov rijeiti nedostatak strunjaka u digitalnom sektoru: do 2020.
imat emo gotovo milijun nepopunjenih radnih mjesta zbog toga to kandidati nemaju odgovarajue
vjetine za digitalno gospodarstvo. Kako bi se rijeio
taj problem, Europska komisija osnovala je Veliku
koaliciju za radna mjesta u digitalnom sektoru koja
e organizirati 250 000 novih teajeva izobrazbe,
100 000 pripravnikih staeva i tisue novih radnih
mjesta u digitalnom sektoru.

ljujui znatnim financijskim sredstvima koja su im

na raspolaganju. U Europi se naglo razvijaju nova
poduzea u podruju tehnologije: gospodarski sektor EU-a utemeljen na aplikacijama vrijedan je 17,5
milijardi eura i ve sad zapoljava 1,8 milijuna ljudi.

Osim toga, uklanjamo prepreke za raunalstvo u

oblaku, novi fleksibilni poslovni alat koji moe stvoriti 2,5 milijuna radnih mjesta i poveati BDP EU-a
za 160 milijardi eura. Programom Start-up Europe
poduzetnicima koji rade u podruju informacijskih
i komunikacijskih tehnologija i mree pomae se
da pokrenu i razviju svoja poduzea u EU-u zahva-

EU pomae digitalnim poduzetnicima budunosti da razviju

svoje vjetine.

Partnerstva vrijedna vie milijardi eura koja industriji

EU-a mogu omoguiti zauzimanje vodee pozicije na
svjetskom tritu:
povezivost 5G sljedea generacija mobilnih
komunikacija koja ima tisuu puta vei kapacitet
i upotrebljava 90 % manje energije

Uzbudljiva, inovativna istraivanja transformativne

tehnologije budunosti, od novih raunala utemeljenih na ljudskom mozgu do novog udesnog materijala grafena.

r oboti koji mogu pomagati starijima, poboljavati zdravlje i dobrobit, proizvodnju hrane, prijevoz,
okoli i sigurnost
fotonika, za pametnije, zelenije ureaje koji se
mogu upotrebljavati u raznim podrujima, od
zdravstva do kunog osvjetljenja
raunarstvo visoke uinkovitosti, koje moe simulirati i rijeiti probleme iz podruja industrije,
okolia, zdravstva i drugih podruja
Europska industrija moe imati koristi od ulaganja EU-a u
digitalna istraivanja.

e lektronika, kojom se moe udvostruiti vrijednost proizvodnje mikroipova u EU-u i otvoriti

250 000 radnih mjesta u Europi.

19

NEELIE KROES

ULAGANJE U DIGITALNA ISTRAIVANJA

Ulaganjima u tehnologiju budunosti Europska komisija EU-u daje
konkurentnu prednost.

ANTONIO TAJANI
Potpredsjednik i povjerenik za industriju i poduzetnitvo

Industrijski preporod

Podrka industrijskom preporodu

Pokrenuli smo kljune inicijative kako bismo razvili novu europsku
industrijsku politiku i preokrenuli trend opadanja vanosti proizvodnje
u EU-u.
Industrija ima vanu ulogu u poticanju gospodarskog rasta i zapoljavanja jer predstavlja 80 %
izvoza EU-a i 80 % privatnih ulaganja. Svako novo
radno mjesto u proizvodnom sektoru u prosjeku
dovodi do otvaranja jednog ili dvaju radnih mjesta
u uslunom sektoru. Komisija je uspjela realno gospodarstvo ponovno uvrstiti u program djelovanja, s
ciljem da do 2020. europska industrija ponovno ini
20 % BDP-a EU-a, za razliku od trenutanih 15,1 %.
Tu su strategiju, poznatu pod nazivom Za europski industrijski preporod, prihvatile sve drave lanice. Industrijska konkurentnost bit e misao vodilja
svih naih politika. Poduzetnici sada imaju pristup
namjenskim fondovima kojima se potiu konkurentnost i inovacije te olakava pristup kreditima za
male i srednje poduzetnike, zahvaljujui programu
COSME i zajmovima Europske investicijske banke
(EIB). Pojednostavnili smo propise EU-a kako bismo
podrali sigurne industrijske proizvode visoke kvalitete i smanjili administrativne formalnosti, prije
svega u korist malih i srednjih poduzetnika. Pojednostavljuju se postupci, to nas dovodi sve blie cilju:
omoguiti otvaranje poduzea u roku kraem od tri
dana i uz trokove manje od 100 EUR

20

Udio proizvodnje u BDP-u EU-a

Velikim inicijativama za razvoj nove europske industrijske

politike pomae se ojaati oslabljena uloga
proizvodnje u Europi.

MISIJE ZA RAST I INDUSTRIJSKA DIPLOMACIJA:

NOVE MOGUNOSTI IZVAN GRANICA EU-a
Poslovnim subjektima omoguili smo prodaju proizvoda i usluga izvan
EU-a.
S obzirom na to da se oekuje da e u 2030. gospodarstva u usponu (Brazil, Kina, Indija, Meksiko itd.)
generirati 60 % BDP-a te da samo 13 % naih malih
i srednjih poduzetnika trenutano izvozi izvan EU-a,
pred nama je velik posao. Stoga smo, kako bismo
otvorili vrata i nove mogunosti u svim sektorima,
u okviru misija za rast u pratnji 570 trgovakih
drutava iz 26 drava lanica posjetili 17 zemalja
diljem svijeta. Zahvaljujui misijama za rast ve
je sklopljeno nekoliko poslovnih dogovora te su potpisana brojna pisma namjere u podruju meunarodnih normi, turizma, malih i srednjih poduzetnika,
svemira i industrijske suradnje.

Europski i izraelski predstavnici sastaju se i razgovaraju o

poslovnim mogunostima tijekom Misije za rast u Izraelu.

Neovisne studije pokazuju da bi u prvih 20 godina

Galileo mogao pridonijeti europskom gospodarstvu s
90 milijardi EUR, a Copernicus s oko 30 milijardi EUR.

Stockphoto.com/Rafal Olechowski

Svemirska industrija ima velik potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, poboljanje nae tehnologije i naega znanja. Galileo, europska inaica GPS-a,
bio je projekt u povojima. Sada, s ve etiri satelita u
orbiti, moe biti testiran. Program lansiranja nastavit
e se u 2014., ime e se broj satelita poveati na
deset. Time e se Galileu omoguiti pruanje usluga,
ukljuujui u kljunim podrujima kao to su promet
i hitne slube, bolja provedba zakona, unaprjeenje
kontrole granica i sigurnije mirovne misije.
Copernicus, nai novi sustav motrenja Zemlje, pridonijet e suzbijanju klimatskih promjena, upravljanju
biolokom raznolikou u naim morima te pruanju
humanitarne pomoi u izvanrednim situacijama, kao
to je nedavni tragini sluaj tajfuna na Filipinima.
Prvi Copernicusov satelit, nazvan Sentinel IA, takoer je uspjeno lansiran u orbitu.

Galileo, europski sustav za globalnu satelitsku navigaciju,

imat e mnotvo korisnih primjena.

https://www.youtube.com/user/EUenterprise/videos?view=0&shelf_id=2&sort=dd

21

ANTONIO TAJANI

GALILEO i COPERNICUS: ZVIJEZDE EU-ove KONKURENTNOSTI

U USPONU
U orbitu smo lansirali etiri satelita u okviru sustava Galileo i jedan
u okviru Copernicusa.

MARO EFOVI
Potpredsjednik i povjerenik za meuinstitucijske odnose i upravu

Nesmetano
funkcioniranje
mehanizama EU-a

DEMOKRATSKA UNIJA
Omoguili smo da se glas graana izravno uje, kao i vaniju ulogu
parlamenata.
Zahvaljujui europskoj graanskoj inicijativi graani
imaju mogunost da pitanja koja smatraju vanima
ukljue u sam vrh europskog programa djelovanja. Prikupi li se milijun potpisa iz najmanje sedam
drava lanica, Europska komisija duna je ispitati moe li prijedlog postati zakonodavnim aktom
EU-a. Europska komisija je u oujku 2014. prihvatila Right2Water, prvu inicijativu koja je zadovoljila
navedeni prag.
Graani izabrani na vlast predstavljaju sve graane u svim odlukama koje donosi EU. Zakonodavni
akti EU-a donose se tek nakon dogovora nacionalnih vlada i Europskog parlamenta koji graani izabiru izravnim glasovanjem. Nacionalni parlamenti
imaju pravo rei da je Europska komisija prekoraila
svoje ovlasti izdavanjem utoga kartona na nacrte
zakonodavnih akata EU-a te tako zatraiti da ih se
ponovno razmotri.

22

Potpredsjednik efovi (desno) prima potvrdu o vie od

jednog milijuna potpisa za inicijativu Right2Water.

TRANSPARENTNA UNIJA
Uspostavili smo pravedne i otvorene postupke kako bi se graanima
omoguio jednostavan pristup informacijama.

Stoga smo pokrenuli sljedee dvije inicijative:

Obje inicijative s vremenom postaju sve opsenije:

procjenjuje se da je 75 % svih poslovnih subjekata
te oko 60 % nevladinih organizacija ve registrirano.
Graani imaju pravo znati tko su sugovornici institucijama EU-a i mi im to elimo omoguiti.

zajedniki registar transparentnosti Europske komisije i Europskog parlamenta koji sadrava podatke o lobistima u Bruxellesu. Rije je o najopsenijem takvom registru na svijetu.

Demokratsko drutvo je
drutvo s transparentnim
i odgovornim institucijama.
Transparentnost olakava nadzor
i time odgovornost.

novi portal Tansparentnost kojim se na jednom

mjestu omoguuje pristup svim informacijama
povezanima s EU-om.

EKONOMINA UNIJA
Europska komisija u postupku je vlastitog reformiranja kako bi europskim
poreznim obveznicima u EU-u ponudila jo veu vrijednost za njihov
novac.
Za promicanje zajednikih europskih interesa kod
kue i u inozemstvu neophodna je visokokvalitetna
uprava EU-a. Meutim, suoena s gospodarskom krizom, uprava EU-a morala je provesti reforme, ba
kao i nacionalne uprave.

94%
94%
94 %
Euesses,
Europska
Europeanpoduzea,
businesses,
students,
studenti,
scientists,
znanstvenici,
regions,
regije,
cities,
gradovi,
farmers,
poljoprivrednici,
nevladine
NGOs,

Naim reformama smanjeni su trokovi EU-a, ime

je znatno poveana vrijednost koju europski graani
dobivaju za svoj novac. Uprava EU-a uvijek je bila
mnogo manja od veine javnih uprava u dravama
lanicama. Primjerice, gotovo smo 40 % manji od
gradske uprave grada Pariza.

organizacije itd

6%
6
%
Uprava EU-a
EU administration

Oko 94 % sredstava EU-a troi se na projekte u dravama

lanicama EU-a i ire.

Plae javnih slubenika EU-a zamrznute su od 2010.,

a do 2017. EU planira smanjiti svoje osoblje za 5 %.
Samo 6 % naeg prorauna odlazi na svakodnevni
administrativni rad, dok se preostalih 94 % izravno
ulae u provedbu politika za EU.

23

MARO EFOVI

Koliko e povjerenja graani imati u nas, ovisi o

naoj transparentnosti. Savjetujemo se s interesnim
skupinama koje ele utjecati na politike koje donosimo i sluamo miljenje svih strana.

OLLI REHN
Potpredsjednik i povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja
i euro

Izlazak Europe
iz krize
polaganje temelja
za budunost
ZATITA FINANCIJSKE I GOSPODARSKE STABILNOSTI
Europska komisija poduzela je mjere za zatitu financijske stabilnosti
i vraanje fiskalne i gospodarske vjerodostojnosti.
Gospodarska kriza, uzrok ozbiljnih poremeaja i tjeskobe u Europi, najvei je pojedinani izazov s kojim
su se nae gospodarstvo i drutvo suoili od Drugog svjetskog rata. U mnogim dravama lanicama
dugotrajni problemi nekontrolirano su rasli sve dok
privatni i javni dug nisu postali neodrivi. Odlunim
politikim djelovanjem i nezapamenim stupnjem
europske solidarnosti sprijeen je scenarij nepropisnog neispunjavanja obveza drava lanica koji bi
imao razarajue drutvene i gospodarske posljedice
za Europu.

EU trenutano izlazi iz krize i openito se prepoznaje

da su nae drave lanice u mnogo boljem poloaju
da potiu otvaranje novih radnih mjesta i svojim
graanima omogue trajno blagostanje.

24

Reuters/BSIP

Uspostavili smo najvei financijski zatitni mehanizam na svijetu kako bi se izbjeglo da se drave
lanice nau na rubu propasti. Programima potpore
EU-a dravama korisnicama financijske pomoi
omoguen je manevarski prostor za ponovnu uspostavu stabilnosti. Javne su financije sada ponovno
odrivije, a temelji za konkurentnost i rast dugorono su uvreni.

EU poduzima mjere za reformu i jaanje sektora financijskih

usluga.

STABILAN EURO ZA SNANU EUROPU

Izgradili smo vru gospodarsku strukturu: s 18 drava lanica,
europodruje ne samo da je odoljelo krizi, ve je postalo vee i snanije
za budunost.

Reuters/BSIP

Tijekom krize izile su na vidjelo slabosti naih gospodarstava i institucijske strukture te smo stoga
poduzeli mjere za njihovo uklanjanje. Drave lanice
uloile su nezapamene, ali nune napore u oporavak svojih gospodarstava. Sada raspolaemo uinkovitijim sustavima nadzora i sigurnosnim mreama
kojima su obuhvaena stroa proraunska pravila, usklaenije gospodarske politike te bankarska
unija s jedinstvenim nadzornim tijelom i jedinstvenim mehanizmom za restrukturiranje ili zatvaranje
banaka, u sluaju da to bude potrebno.
Unaprijeena ekonomska i monetarna unija sada je
u dobrom poloaju da pravodobno reagira i djeluje,
ukloni neravnotee i uskladi fiskalne i gospodarske
politike.

Vie od 333 milijuna graana EU-a sada se koristi eurom.

Nastavljeno je irenje europodruja: Estonija je

postala lanicom 2011., Latvija 2014. dok bi Litva
trebala to postati 2015.

Budui da je rije o krizi svjetskih razmjera, bilo je

potrebno odluno djelovati i u okvirima EU-a i na
svjetskoj razini. Europska komisija sudjeluje u svim
glavnim meunarodnim forumima (kao to su G7,
G8 i G20), a injenica da smo predvodnici kada je
rije o unaprjeenju financijskih i gospodarskih
reformi, poveanju transparentnosti i poticanju trgovinske razmjene potvruje vanost EU-a za dobrobit
svjetskoga gospodarstva. Euro je i dalje druga rezervna valuta odmah nakon dolara, zadravi tijekom
krize izrazito stabilan teaj.
Svojim sudjelovanjem u svim veim meunarodnim forumima
poput G20, EU potie gospodarske reforme u svijetu.

25

OLLI REHN

DOPRINOS GLOBALNOM RJEAVANJU KRIZE

Suraivali smo s meunarodnim partnerima kako bismo odgovorili
na izazove s kojima se suoava svjetsko gospodarstvo.

JANEZ POTONIK
Povjerenik za okoli

U smjeru zelenije
Europe

VIE RECIKLIRANJA I MANJE OTPADA ZNAI VIE RADNIH MJESTA

I MANJU OVISNOST O UVOZU
Svake se godine na odlagalita odlae sve manje resursa.
Koliina proizvodnog, ambalanog i komunalnog
otpada u zadnje se vrijeme smanjila unato suprotnim predvianjima. EU sve vie postaje reciklano
drutvo u kojem se stope recikliranja komunalnog
otpada, ambalanog otpada i otpadnih vozila sve
vie poveavaju zahvaljujui zakonodavstvu ije je
donoenje pokrenula Europska komisija. Stope prikupljanja otpadnih elektrinih i elektronikih ureaja
takoer su u porastu.
Gospodarenje otpadom i recikliranje pogoduju otvaranju novih radnih mjesta: potpuna provedba postojeih propisa EU-a o otpadu potaknut e stvaranje
400 000 dodatnih radnih mjesta u EU-u. Osim toga,
godinji promet sektora otpada poveat e se za 42
milijarde eura te e se samo s tim propisima ostvariti do 30 % cilja strategije EU 2020 o smanjenju
emisije staklenikih plinova.
Stvaranjem manje koliine otpada i poveanim recikliranjem EU dobiva dodatnu vrijednost od vrijednih
materijala, ime poveava resursnu uinkovitost
europskih industrija, smanjuje ovisnost o uvezenim
sirovinama i poveava konkurentnost.

26

Europa sve vie postaje reciklano drutvo; svake se godine na

odlagalita odlae sve manje resursa.

ZATITA EUROPSKE PRIRODE

Poduzeli smo dodatne mjere kako bismo zatitili i poboljali jedinstvenu
prirodu Europe.
Zatita nae prirode znai zatitu kvalitete ivota.
Strategijom bioraznolikosti EU-a omoguit e se
zatita prirode i gospodarenje njome na odriv nain
te, kada je to mogue, njezina obnova i poboljavanje. Mreom Natura 2000 ve smo razvrstali vie
od 27 000 lokacija na kojima se nalaze najvrjednija
europska prirodna blaga.
Ne inimo to samo radi prirode. inimo to zato to
svi elimo istu vodu, svje zrak, plodno tlo, raznolike biljne i ivotinjske vrste i stanita. Upravljanje
prirodom Europe openito je ve stvorilo 4,4 milijuna
radnih mjesta i omoguilo godinji promet od 405
milijardi eura.

UINKOVITIM ZAKONODAVSTVOM O ZATITI OKOLIA SMANJENA

JE KOLIINA ONEIUJUIH TVARI U ZRAKU I VODI
Radimo na smanjenju oneienja zraka i vode kako bismo zatitili vae
zdravlje.
Europska komisija aktivno provodi navedeno zakonodavstvo i postupa po stotinama pritubi graana
i nevladinih organizacija kako bi osigurala pravilnu
provedbu zakonodavstva EU-a o zatiti okolia. Provedbene mjere poluile su sljedee rezultate:
b
 roj zona u kojima se svakodnevno premauju
ogranienja estica tetnih za zdravlje smanjio
se za otprilike etvrtinu (s 36 % 2008. na 28 %
2012.)
vie od 1 800 urbanih centara raznih veliina,
od glavnih gradova drava do gradia, sada
raspolae postrojenjima za proiavanje
komunalnih otpadnih voda koja su u skladu sa
zakonodavstvom EU-a
tijekom 2012. 95,3 % svih obalnih voda u EU-u
zadovoljavalo je minimalne standarde kvalitete
te je ocijenjeno da je 81,2 % voda za kupanje
odline kvalitete.

Povjerenik Potonik u ruci dri zlatnu polugu proizvedenu od

recikliranih sastavnih dijelova mobilnog telefona pri posjetu
postrojenju za recikliranje u Belgiji.

27

JANEZ POTONIK

Povjerenik Potonik i viestruki olimpijski prvak Ivan Patzaichin

promiu ekoturizam i odrivi razvoj na delti Dunava
u Rumunjskoj.

ANDRIS PIEBALGS
Povjerenik za razvoj

Suzbijanje
siromatva u cijelom
svijetu

U PRVIM REDOVIMA SVJETSKE BORBE PROTIV SIROMATVA

Unato gospodarskom zastoju, EU je i dalje najvaniji svjetski pruatelj
razvojne pomoi i prua vie od pola ukupnog iznosa potpore dodijeljene
na svjetskoj razini za suzbijanje siromatva.
Kao glavni pruatelj pomoi u okviru Milenijskih
razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda, Europska komisija uspjela je pridonijeti smanjenju siromatva u
svijetu i spaavanju milijuna ivota. U 2012. su, primjerice, EU i drave lanice izdvojile 55 milijardi EUR
za slubenu razvojnu pomo. Zahvaljujui razvojnoj
pomoi EU-a u proteklom desetljeu:
o
 snovno obrazovanje dobilo je dodatnih gotovo
14 milijuna djeaka i djevojica
vie od 70 milijuna ljudi dobilo je pristup pitkoj
vodi
46,5 milijuna ljudi primilo je novane naknade ili
naknade u naturi kako bi im se osigurala opskrba
hranom

7,5 milijuna poroaja obavljeno je uz pomo
kvalificiranih zdravstvenih radnika te su tako
spaeni ivoti majki i djece.
Time se s pravom ponosimo: vie od 80 % graana EU-a smatra da bi EU i dalje trebao pomagati
zemljama u razvoju.

28

Neto isplate slubene razvojne pomoi u 2012. (u

milijardama EUR)

EU

SAD

Japan

kanada

EU i njegove drave lanice i dalje su najvei svjetski donatori

slubene razvojne pomoi.

REFORMA POMOI EU-a RADI POSTIZANJA VEEG UINKA

Pomo smo usmjerili na zemlje kojima je ona najpotrebnija i na sektore
u kojima moe imati najvei uinak.
To je sredinje naelo Plana za promjenu, politikog
plana Europske komisije za osuvremenjivanje politike pomoi u svijetu koji se veoma brzo mijenja
s gospodarstvima u usponu.

Uvedeni su novi postupci revizije i provjere kako bi

se mogao pratiti svaki potroeni euro te kako bi se
moglo usporediti stvarne i oekivane rezultate.

Najsiromanijim zemljama dodijelit e se 70

%
pomoi EU-a, ukljuujui one najpogoenije sukobima ili prirodnim katastrofama poput Malija, Somalije, Srednjoafrike Republike ili Haitija, u kojima je
EU predvodnik u podravanju mira i razvoja.
Pomo smo sada usmjerili na sektore koji su pokretai promjene i gospodarskog rasta poput upravljanja,
poljoprivrede, energetike, zdravstva i obrazovanja.
To se ostvaruje u ravnopravnoj suradnji sa zemljama
kojima pomaemo. Kao to je napisano na jednoj
koli u Zimbabveu: Ono to za nas radite bez nas
nije za nas.

MOBILIZACIJA OSTALIH POLITIKA EU-a KAKO BI SE PODRALA

NASTOJANJA ZEMALJA U RAZVOJU DA ISKORIJENE SIROMATVO
Zadnjih smo godina ostvarili znatan napredak u ukljuivanju potreba
zemalja u razvoju u sve nae inicijative.
Iako je potpora presudna za iskorjenjivanje siromatva, u dananjem svijetu to je nemogue
postii ako se i drugim politikama ne pridonosi
onome to je ve postignuto ili ako one imaju
suprotno djelovanje. Neki od primjera postignua Komisije u tom podruju jesu sljedei:

o
 uvanje ribarstva: reformom zajednike ribarstvene politike osigurava se da sporazumi
o ribarstvu pogoduju lokalnom stanovnitvu.

s uzbijanje utaje poreza: inovativnim propisima EU-a o odgovornosti i transparentnosti

pridonosi se suzbijanju utaje poreza i korupcije te se graanima omoguuje iskoritavanje vlastitih prirodnih resursa
z atita svjetskih uma: novim propisom EU-a
zabranjuje se uvoz nezakonito posjeenog
drva
Certificiranjem zakonito posjeene drvne grae u skladu s
propisima EU-a pomae se zatititi ume na naem planetu.

29

ANDRIS PIEBALGS

Dvije godine nakon razarajueg potresa u Karipskom otoju

povjerenik Piebalgs s haitskim predsjednikom Martellyjem
slubeno otvara poetak izgradnje nove ceste u 2012.

Michel Barnier
Povjerenik za unutarnje trite i usluge

Stavljanje graana
u samo sredite
jedinstvenog trita

POUZDAN FINANCIJSKI SUSTAV KAO TEMELJ ZA OPI

GOSPODARSKI RAST
Uveli smo niz pravila kako bismo osigurali da banke budu opreznije
i bolje pripremljene za mogue budue gospodarske okove.
Ceh spaavanja banaka uvelike su platili porezni
obveznici. Stoga se vie ne smije dogoditi da graani
snose trokove loe prakse i prekomjerno rizinog
poslovanja banaka. Europska komisija predloila je
nova pravila zahvaljujui kojima je EU u okviru skupine G20 mogao preuzeti vodeu ulogu u utvrivanju
globalnog pristupa rjeavanju tog problema. Tim se
pravilima osigurava sljedee:

Uvedeni su i novi propisi za smanjenje preuzimanja

rizika, primjerice u podruju spekulativnih fondova i
bankarskih bonusa. Kad je rije o bankama unutar
europodruja, u kojem postoji jo vea opasnost od
uinka prelijevanja iz jedne drave u drugu, stvorili
smo bankarsku uniju s jedinstvenim nadzornim tijelom i jedinstvenim sustavom za restrukturiranje ili
zatvaranje neodrivih banaka.

b
 anke su obvezne izdvajati rezervna sredstva za
crne dane
obvezne su uplaivati novac u zajedniku blagajnu
koja e sluiti kao osiguranje u sluaju financijskih
potekoa
u sluaju propasti banke novac graana zatien
je do iznosa od 100 000 EUR po bankovnom
raunu

uspostavljen je krovni sustav za nadzor nad
poslovanjem banaka kojim se ujedno osigurava i
potovanje pravila.
Novim se pravilima osigurava da banke preuzimaju manje
rizika te da su bolje pripremljene za mogue gospodarske
prevrate u budunosti.

30

UNAPRJEENJE JEDINSTVENOG TRITA

Nastavili smo s otvaranjem jedinstvenog trita u svim podrujima
djelovanja: od prijevoza i digitalnog gospodarstva do telekomunikacija
i energetike.
Jedinstveno trite koristi svima nama potroaima omoguuje vei izbor, bolju kvalitetu i bolji
omjer vrijednosti i novca, dok se trgovakim drutvima omoguuje pristup tritu od 500 milijuna ljudi
na kojem mogu prodavati svoje proizvode i usluge.
Dakle, pogodnosti ostvaruju i potroai i poslovni
subjekti. Zato smo poduzeli brojne mjere za intenziviranje jedinstvenog trita. Radimo na uspostavi
okvira za poticanje socijalnog poduzetnitva, kojim
se bavi 25% novih poslovnih subjekata. Proveli smo
mjere kako bismo graanima pomogli da iskoriste
brojne nove mogunosti, primjerice:

pravo na otvaranje osnovnog bankovnog rauna

otvaranje osnovnog bankovnog rauna u bilo
kojoj dravi lanici EU-a
m
 jere za suzbijanje nepotene trgovake prakse,
piratstva i krivotvorenja kojima se nanosi teta
poslovnim subjektima.

s trukovna iskaznica za jednostavnije priznavanje

vjetina diljem EU-a
E
 URES portal na kojem se objavljuju slobodna
radna mjesta u cijelom EU-u

EUROPSKI PATENT
Nakon vie od 30 godina rasprave europski e patent konano postati
stvarnost. Europski poslovni subjekti, ukljuujui male i srednje
poduzetnike, moi e jednostavnije i bre te po konkurentnoj cijeni dobiti
patent za svoje kreativne ideje koji e vrijediti u cijelom EU-u.
Vlasnik izuma patentom stjee pravo da sprijei
proizvodnju, uporabu ili prodaju svojeg izuma bez
doputenja. Dogovor, u ije je postizanje Europska
komisija uloila velike napore, dobar je za nae gospodarstvo, poslovne subjekte i potroae. Njime e
se istraivae i poslovne subjekte potaknuti da ulau
u inovacije na kojima se temelji gospodarski rast,
a zahvaljujui novom patentu moi emo konkurirati
svojim meunarodnim partnerima.

Uvoenjem europskog patenta istraivae i poslovne subjekte potaknut e se da ulau u inovacije na kojima
se temelji gospodarski rast.

31

Michel Barnier

Proirenje jedinstvenog trita donosi nove prednosti

i potroaima i poslovnim subjektima.

ANDROULLA VASSILIOU
Povjerenica za obrazovanje, kulturu, viejezinost i mlade

Obrazovanje,
izobrazba i
kreativnost klju
za uspjeh

ULAGANJE U VJETINE ZA NAE MLADE

Poveali smo ulaganje u obrazovanje i izobrazbu unato tome to
je u dravama lanicama u tijeku konsolidacija javnih financija.
Novac nikad ne bi smio biti prepreka obrazovanju
ili izobrazbi nae mladei. Europska komisija stoga
je nastavila ulagati u obrazovanje i izobrazbu iako
su mnoge drave lanice smanjile svoje izdatke.
Utvrivanjem jasnih ciljeva veem broju mladih ljudi
omoguili smo nastavak kolovanja te smo smanjili
broj uenika koji rano naputaju kolovanje s niskom
strunom spremom ili bez nje.

Novim sustavom kreditnog jamstva studentima

e se omoguiti pohaanje diplomskog studija neovisno o njihovu financijskom zaleu, neformalnom
i informalnom uenju pridaje se vea vanost i priznanje te se uspostavljaju intenzivniji odnosi izmeu
obrazovanja i trita rada zahvaljujui partnerstvima meu sveuilitima, ustanovama za strunu
izobrazbu i poduzetnicima.

Erasmus+ pokrenut je 2014. s proraunom od 15

milijardi EUR za sljedeih sedam godina, to je
poveanje od 40 % u odnosu na prethodni proraun,
odnosno najvee poveanje kada je rije o programima EU-a. etiri milijuna ljudi moi e studirati,
osposobljavati se ili volontirati u inozemstvu, uiti
strani jezik i stei nove vjetine, ime se poveava
njihova zapoljivost.

Komisija nastavlja ulagati u obrazovanje i izobrazbu, dok su

mnoge drave lanice smanjile sredstva u tu svrhu.

32

IZOBRAZBA BUDUIH PODUZETNIKA

Poveali smo financijsku potporu namijenjenu snanijem povezivanju
istraivanja i poduzetnitva.
Moramo promijeniti nain na koji razmiljamo o inovacijama u Europi. Europska komisija stoga je poveala ulaganja u Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) te aktivnosti u okviru programa Marie
Skodowska-Curie.

Poveanjem prorauna za aktivnosti u okviru programa Marie Skodowska-Curie od 30 % za sljedeih

sedam godina osigurat e se 6 milijardi EUR za vie
od 65 000 istraivaa, od kojih e njih gotovo 40 %
biti kandidati za doktorat.

EIT je pomogao pokrenuti vie od stotinu novih

poduzea te je ve omoguio izobrazbu za 1 000
studenata koji pohaaju nove postdiplomske studije u okviru kojih je akademski studij objedinjen s
poduzetnikom izobrazbom. EIT-ove Zajednice znanja i inovacija na konkretan nain vrhunskim sveuilitima i istraivakim centrima omoguuju uu
suradnju s poslovnim i industrijskim sektorom u cilju
razvoja rjeenja za drutvene izazove dananjice.

EUROPSKI UMJETNICI I STVARATELJI NA SVJETSKOJ SCENI

Poveali smo potporu europskim umjetnicima i stvarateljima.
Na kulturni i kreativni sektor odnosi se 4,5 % europskog BDP-a i u njima je zaposleno vie od 8 milijuna ljudi. Europska komisija vjeruje da se navedeni
sektori mogu dodatno proiriti zahvaljujui potpori
u okviru novog programa Kreativna Europa, za koji
je predvien proraun od gotovo 1,5 milijardi EUR.
Time e se osigurati bespovratna sredstva za 250 000
europskih umjetnika i financijska sredstva za 2 000
kina, 800 filmova te 4 500 prijevoda knjiga.
Radimo i na uspostavi programa kojim bi se malim
poslovnim subjektima u kulturnom sektoru omoguio jednostavniji pristup bankovnim kreditima, a
financijskim institucijama pomoglo da ocijene potencijal sektora.

Naa predanost pruanju podrke umjetnikom i kreativnom

sektoru anje rezultate.

Kulturne razmjene postale su bitan dio odnosa EU-a

sa susjedima i ostatkom svijeta. Meuljudski dijalog
na visokoj razini s Kinom odlian je primjer kako je EU
proirio suradnju kineskih studenata, umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru i njihovih europskih kolega.

33

ANDROULLA VASSILIOU

Novi postdiplomski studiji kojima se objedinjuje akademsko

znanje i poduzetnika izobrazba vode do poveanja broja
novih poduzea.

ALGIRDAS EMETA
Povjerenik za oporezivanje, carine, statistiku, reviziju i borbu protiv
prijevara

Uinkovita zatita
poreznih obveznika
EU-a

VEA PRAVEDNOST U PODRUJU OPOREZIVANJA ZA GRAANE

I POSLOVNE SUBJEKTE
Unaprijedili smo pravila za sprjeavanje utaje poreza i poreznih prijevara
u EU-u i svijetu.
Europska komisija snano je zagovarala veu transparentnost u podruju oporezivanja i potenije porezno trino natjecanje na razini EU-a i meunarodnoj razini. Proveli smo mjere kako bismo stali na kraj
obvezi uvanja bankovne tajne i poreznim oazama
te suzbili izbjegavanje plaanja poreza na dobit.
Europska je komisija na temelju ambicioznog akcijskog plana za popunjivanje pravnih praznina i jaanje poreznih pravila uspostavila novi okvir kojim bi
se trebale naplatiti milijarde eura koje svake godine
izostaju iz dravnih blagajni zbog utaje poreza.
Pravedno oporezivanje znai da svatko plaa svoj dio
poreza. Stoga je Europska komisija predloila porez
na financijske transakcije, tzv. Robin Hood Tax,
kojim se moe se osigurati da financijski sektor snosi
svoj dio poreznog optereenja. U mnogim se dravama lanicama trenutano radi na njegovoj razradi
i on uiva snanu podrku europskih graana. Uz to
smo pokrenuli i mehanizme za uinkovito oporezivanje digitalnoga gospodarstva kojima se ne uzrokuje
njegovo ograniavanje.

EU je predvodnik u borbi protiv utaje poreza i potie poveanje

porezne transparentnosti u svijetu.

http://ec.europa.eu/avservices/video/player.cfm?sitelang=en&ref=I080915

34

POVOLJNIJE OKRUENJE ZA POSLOVNE SUBJEKTE

Poboljanjem i pojednostavnjenjem sustava oporezivanja i carina u EU-u
drastino smo smanjili birokraciju i administrativne trokove poslovnog
sektora.
Komisijinim prijedlozima u pogledu standardnog
obrasca za prijavu PDV-a za prekogranina trgovaka
drutva utedjet e se 15 milijardi EUR godinje.
Zahvaljujui novim poreznim pravilima u podruju
e-fakturiranja, poslovni subjekti u EU-u mogu utedjeti 18 milijardi EUR. Za vrlo mala trgovaka drutva
uvedena su fleksibilnija pravila o PDV-u kako bi se u
obzir uzele njihove specifine potrebe. Istovremeno,
poslovni subjekti daju snanu podrku prijedlogu o
Zajednikoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit
kao alatu za smanjenje vlastitih trokova i pojednostavnjenje postupaka.

BOLJA ZATITA NOVCA POREZNIH OBVEZNIKA

Unaprijedili smo alate za zatitu novca poreznih obveznika i zatitili
proraun EU-a od zlouporabe.
Komisija je unaprijedila alate koji se upotrebljavaju
za sprjeavanje prijevara i zatitu prorauna EU-a.
Osnivanje Ureda europskog javnog tuitelja jedna
je od inicijativa kojom se Europska komisija najvie
ponosi. Njegovom e se uspostavom osigurati odgovarajua istraga, kazneni progon i privoenje pravdi
poinitelja prijevara na tetu financijskih sredstava
EU-a. Procjenjuje se da e Ured svake godine obraditi 2 500 predmeta.
Nadalje, predloili smo jae preventivne mehanizme
za sprjeavanje kriminalnih djela na tetu financijskih interesa EU-a, ukljuujui usklaene sankcije
diljem EU-a. OLAF, ured EU-a za borbu protiv prijevara, preustrojen je kako bi se njegov potencijal
iskoristio u najveoj moguoj mjeri. Uz to je u svakodnevni rad sviju onih koji upravljaju financijskim
sredstvima EU-a uveden i novi ciklus borbe protiv
prijevara.

Europski ured za borbu protiv prijevara OLAF istrauje

prijevare povezane sa sredstvima EU-a, korupciju unutar
europskih institucija te za Europsku komisiju razvija politiku za
borbu protiv prijevara.

35

ALGIRDAS EMETA

Povjerenik emeta u posjetu carinskom uredu Vaalimaa na

finsko-ruskoj granici.

Osuvremenjivanjem carinskih tijela EU-a, ukljuujui prijelaz na paneuropsko elektroniko carinsko

okruje, omoguili smo bru, neometaniju i sigurniju
trgovinsku razmjenu. Jaanjem sposobnosti carinskih tijela u podruju suzbijanja krivotvorene robe
i krijumarenja pridonijeli smo boljoj zatiti zakonitih
poslovnih subjekata i stvaranju ravnopravnijih uvjeta.

KAREL DE GUCHT
Povjerenik za trgovinu

Stvaranje
blagostanja,
poboljanje
stabilnosti i jaanje
razvoja
OTVARANJE NOVIH TRITA
Otvorili smo vie stranih trita nego ikada prije, pojaali trgovinu
te potakli rast EU-a i naih trgovinskih partnera.
Europska komisija pomogla je ukloniti prepreke trgovini s Junom Korejom, Peruom, Kolumbijom i Srednjom Amerikom. Finalizirani su trgovinski sporazumi
s istonim partnerima Europe kao to su Ukrajina,
Kanada, zapadna Afrika i Karibi.
Isto smo tako pokrenuli tri izuzetno vana pregovora o slobodnoj trgovini: sa SAD-om i Japanom te
s Kinom s kojom se pregovara o investicijskom sporazumu. Urode li sve te inicijative plodom, BDP-u
EU-a mogli bismo dodati jo 2,2%, to odgovara
iznosu od 275 milijardi eura.
Uspjeli smo sklopiti vei broj sporazuma povoljnih za
poduzea iz EU-a, ukljuujui mjere kojima se europskim poduzeima omoguuje vei pristup ugovorima
za dravnu javnu nabavu izvan EU-a te smo obranili svoje interese od treih zemalja koje pokuavaju
naruiti trite.

36

Povjerenik De Gucht, predsjednik Barroso i predsjednik SAD-a

Obama na sastanku na vrhu izmeu EU-a i SAD-a 2011.

ZA POTENIJU I ODRIVIJU TRGOVINU

Radimo na uspostavi trgovinske razmjene od koje bi korist imala
siromanija gospodarstva.
Trgovina moe gospodarstvima u razvoju pomoi da
se izdignu iz siromatva. Europska komisija promijenila je svoje carinske povlastice (Opi sustav povlastica, GSP) kako bi se pobrinula da zemlje u razvoju
kojima su one potrebne doista imaju koristi od carinskih povlastica pri izvozu na trite EU-a.

EU je u prosincu 2013. pomogao sklopiti sporazum

iz Balija o olakavanju trgovine kojim se zemljama u
razvoju omoguuje uteda od otprilike 325 milijardi
eura godinje zahvaljujui uklanjanju administrativnih trokova povezanih s carinskim operacijama.

Nakon tragedije u tvornici tekstila u Bangladeu

kojom je razotkrivena gruba stvarnost radnih uvjeta
izvan EU-a, Europska komisija pokrenula je jedinstvenu zajedniku inicijativu s Meunarodnom organizacijom rada kako bi Bangladeu pomogla poboljati uvjete za njihove radnike.
Ujedno smo razvojem sustava odgovorne nabave
mineralnih tvari pridonijeli odrivoj trgovini kljunim
proizvodima za proizvodnju, kojom se ne dovodi do
sukoba.

ZAUZIMANJE ZA EUROPSKE TRGOVINSKE INTERESE

Kada se drugdje ne potuju trgovinska pravila, dosljedno branimo
poduzea iz EU-a.
Kada je europska industrija solarnih ploa bila ugroena zbog obaranja cijena i nepotenih potpora
za kineske solarne ploe na tritu EU-a, Europska
komisija pregovorima je pronala rjeenje u okviru
kojeg se, radi stabilizacije trita, za kineska poduzea uvodi minimalna izvozna cijena.
Uloili smo velike napore u poboljanje pristupa
sirovinama kao to su rijetke zemlje koje se koriste
u brojnim sektorima, od proizvodnje proizvoda visoke
tehnologije do proizvodnje automobila i elika, te
smo to i postigli dobivi dva spora protiv Kine pred
Svjetskom trgovinskom organizacijom.

Povjerenik De Gucht i Gao Hucheng, kineski ministar trgovine,

na potpisivanju Memoranduma o razumijevanju o pravima
intelektualnog vlasnitva u Pekingu.

Pokrenuli smo i inicijativu za poboljanje predvidljivosti i transparentnosti instrumenata za zatitu

trgovine EU-a.

37

KAREL DE GUCHT

Povjerenik De Gucht i Dipu Moni, bangladeka ministrica

vanjskih poslova (eneva).

Mire Geoghegan-Quinn
Povjerenica za istraivanje, inovacije i znanost

Pretvaranje
istraivanja i
inovacija u nova
radna mjesta
INOVACIJE MIJENJAJU SVAKODNEVNI IVOT LJUDI
Osigurali smo poveanje prorauna za istraivanja od 30% i tako
program Obzor 2020. uinili najveim EU-ovim istraivakim programom
do sada.
Fotolia.com

Istraivanja i inovacije mogu nam pomoi u rjeavanju velikih izazova s kojima se suoavamo, kao
to su klimatske promjene, potreba za energijom
i nedostatak hrane. Zbog sloenosti tih izazova, specifina rjeenja za njih premauju kapacitete pojedinih drava i pojedinanih poduzea. Stoga smo
uspostavili Obzor 2020., novi program za istraivanje
i razvoj na razini EU-a s proraunom od 80 milijardi
EUR tijekom sedam godina. Obzor 2020. vie je no
ikada usredotoen na nastavak do sada postignutog napretka u podrujima kao to su razvoj sljedee
generacije antibiotika ili pospjeivanje naih prometnih sustava tako da postanu zeleniji i sigurniji.
Suraivat emo i s meunarodnim partnerima,
na primjer u podruju istraivanja mora u okviru
saveza za istraivanje Atlantskog oceana.

Obnovljiva energija u samom je sreditu istraivanja u EU-u.

Twitter: @EU_H2020

38

Trudimo se i da naa ulaganja ne budu samo vea,

nego i uinkovitija. Europskim istraivakim prostorom usmjeravamo EU prema reformiranju sustava
za istraivanja i inovacije te stvaramo jedinstveno
trite za ideje diljem kontinenta. To znai udruivanje napora u podruju inovacija, otvoreniji i poteniji pristup financijskim sredstvima za istraivanja
i zapoljavanju, jaanje jednakosti spolova i pruanje veeg broja prilika mladim istraivaima.

Prosjean godinji rast u pogledu uspjenosti inovacija

Europa je neposredno iza vodeih drava u svijetu po

uspjenosti i rastu inovacija.

OD ZAMISLI DO PROVEDBE
Olakali smo pretvaranje ideje u proizvod i njegovo stavljanje na trite,
pogotovo za nae malo i srednje poduzetnitvo.
FESTO

Odlino je imati ideju, no vano ju je realizirati,

staviti na trite te je uvesti u poduzea i domove
ljudi. Stoga je Europska komisija smanjila administrativne prepreke za financiranje istraivanja, npr.
skraujui vrijeme potrebno za pokretanje projekta
za 30 %. Financiramo vie javno-privatnih partnerstava u podrujima kao to su aeronautika i elektronika te to kombiniramo s nastojanjem da EU pretvorimo u uniju informacija. Stoga smo usmjerili
svoju energiju na postizanje sporazuma o patentima
EU-a te stvorili putovnicu za poduzetniki kapital
kako bismo poduzeima olakali preuzimanje proraunatih rizika jer bez rizika i neuspjeha nema ni
napretka.

Javno-privatno partnerstvo EU-a radi na projektu Tvornice

budunosti.

Twitter: @innovationunion

39

Mire Geoghegan-Quinn

Znanje je nova svjetska valuta. Kako bi se mogla

natjecati na svjetskoj razini i stvarati nova i bolja
radna mjesta, Europa mora doi na vodei poloaj u
pogledu inovacija. Sustiemo SAD i Japan u svjetskoj
utrci u inovacijama i nalazimo se ispred brojnih drugih drava. No Kina nas brzo sustie, a Juna Koreja
daleko je ispred nas. No od svega najvie zabrinjava
injenica da zaostajemo u samom ulaganju u istraivanja, koje trenutano iznosi samo 2% BDP-a.
Stoga nam je toliko bitno postii cilj od 3%.

Uspjenost inovacija

EUROPA NA VODEEM POLOAJU U SVJETSKOJ UTRCI

U INOVACIJAMA
Dogovorili smo se da e EU kao cjelina do 2020. poveati svoja ulaganja
u istraivanje i inovacije na 3% BDP-a.

JANUSZ LEWANDOWSKI
Povjerenik za financijsko programiranje i proraun

Sa snanim
i stabilnim
proraunom i
Europska unija je
snana i stabilna
ULAGANJE OD 1 BILIJUNA EURA U SLJEDEIH SEDAM GODINA
Osigurali smo proraun od jednog bilijuna eura od 2014. do 2020. koji e
EU uloiti u nae gospodarstvo i drutvo tijekom razdoblja 2014. 2020.
i njime poboljati ivot graana.
Upravo je to ono to je potrebno europskim malim
i srednjim poduzetnicima (njih 20 milijuna), gradovima i regijama (kojih je oko 100 000), tisuama
laboratorija i sveuilita te mnogim drugim
korisnicima prorauna EU-a.
Sa snanim i stabilnim proraunom i EU e biti
snaan i stabilan. Novi je proraun moderniziran
kako bi se poboljala ulaganja u gospodarski rast,
istraivanje, obrazovanje, humanitarnu pomo te
kako bi se pomoglo mladima koji su nezaposleni.
Novi sedmogodinji proraun EU-a u iznosu od jednog bilijuna
EUR uloit e se u gospodarski rast, istraivanje, obrazovanje,
pomo mladima koji su nezaposleni i u humanitarnu pomo.

40

PRORAUN EU-a NA RASPOLAGANJU ZA ODGOVORE NA KRIZNE

SITUACIJE
U novom viegodinjem proraunu stavili smo jasan naglasak na rast
i radna mjesta.
Proraun EU-a bit e sredstvo u borbi protiv krize
kojim e se ojaati realno gospodarstvo te e djelovati kao pokretaka sila koja e Europu izvui iz
krize. Najmanje 600 000 radnih mjesta otvoreno je
od 2007. zahvaljujui sredstvima iz Fonda za ruralni
razvoj i Kohezijskog fonda. Dodatnih 174 000 radnih mjesta otvoreno je putem poziva na podnoenje
prijedloga u podruju istraivanja i razvoja do 2011.
Sredstvima EU-a do 2012. pruena je potpora za 80
000 novih poduzea i izravna pomo za otprilike 200
000 malih i srednjih poduzetnika. Sredstvima EU-a
omoguene su i studentske razmjene, dok su drave
lanice na vanjskim granicama EU-a primile pomo
za upravljanje migracijskim tokovima.
Sve smo to ostvarili unato injenici da je proraun
EU-a neznatan u usporedbi s proraunima drava
lanica. On predstavlja samo 1 % ukupnog bogatstva proizvedenog u Europi svake godine i iznosi
manje od 1 EUR dnevno po graaninu.

Proraun EU-a predstavlja samo 1% ukupnog bogatstva

proizvedenog u Europi svake godine i iznosi manje od 1 eura
dnevno po graaninu.

JEDNOSTAVNA FINANCIJSKA PRAVILA KOJA SE LAKO PRIMJENJUJU

Uspostavili smo jednostavnija pravila, inovativnije sustave i povoljnije
postupke.
Ozbiljno smo se prihvatili zadae da poboljamo pristup fondovima EU-a putem razumljivijih, pristupanijih i jednostavnijih financijskih pravila. Opa financijska pravila primjenjiva na svaki euro potroen
u okviru prorauna EU-a temeljito su revidirana.
Jednostavnija pravila podrazumijevaju i veu odgovornost. Europska komisija odluila je da se svakom
korisniku fondova EU-a novac isplati u roku od 90
dana. Svi se dokumenti sada podnose u elektronikom obliku, to znai manje papirologije, smanjeni
rizik od gubitka dokumenata i poboljan nadzor nad
fondovima.

Jednostavnijim pravilima, inovativnijim sustavima i povoljnijim postupcima kandidatima e se omoguiti bolji pristup
sredstvima EU-a.

41

JANUSZ LEWANDOWSKI

Godinje bogatstvo EU-a

1% prorauna EU-a

MARIA DAMANAKI
Povjerenica za pomorstvo i ribarstvo

Zatita budunosti
naih mora

VIE RIBE U MORU I NA TANJURU VEI PRIHODI ZA RIBARE

I UZGAJIVAE RIBA
Pomogli smo utrostruiti broj zdravih ribljih stokova u Europi u samo
pet posljednjih godina.
Europska komisija poduzela je mjere protiv prekomjernog izlova i odbacivanja neeljene ribe koji tete
ribljim stokovima i radnim mjestima.

Postotak prekomjerno izlovljenih stokova u sjeveroistonom Atlantiku

U sjeveroistonom Atlantiku zahvaljujui naem

radu vani su se riblji stokovi uspjeli ouvati od izumiranja: dolo je do znatnog pada izlovljenih stokova s 94 % (32 od 34 stoka) u 2005. na 39 %
(16 od 41 stoka) u 2012. Kada je rije o Sredozemlju
i o Crnome moru jo mnogo treba uiniti, ali ve je
postignut znatan napredak: stok plavoperajne tune
koji je bio na rubu izumiranja spaen je i vraen
na odrive razine.
Ponosni smo to e se naom novom i radikalnom
ribarstvenom politikom podupirati dinamina ribarska industrija i osigurati primjeren ivotni standard
ribarskim zajednicama. Pobrinuli smo se za to da se
ribu i morske plodove moe loviti, prodavati, kupovati i jesti a da se pritom ne osiromauju stokovi,
kako bi budue generacije mogle uivati u ribi isto
kao i mi danas.

42

Mjerama za suzbijanje prekomjernog izlova i odbacivanja

neeljene ribe pridonijelo se znatnom smanjenju
prekomjerno izlovljenih stokova.

NAA MORA KAO IZVOR NAPRETKA

Pretvorili smo more, nae plavo gospodarstvo, u izvor rasta i napretka.
U doba gospodarske krize i rastue nezaposlenosti
moramo iskoristiti mogunosti koje nam pruaju
europska mora. Planom Europske komisije za plavi
rast uspostavili smo dobru ravnoteu izmeu zatite
morskog okolia i iskoritavanja prednosti naeg
plavoga gospodarstva naih mora. Njime bi se
omoguilo otvaranje 1,6 milijuna novih radnih mjesta do 2020. u podrujima poput:

U priobalnim zajednicama
pokrenuto je vie od 6 000
projekata i zahvaljujui
kojima je otvoreno 20 000
novih radnih mjesta.

o
 bnovljive energije, kao to je energija vjetra, plime i oseke i valova
turizma (krstarenja, jedrenje, ronjenje, plae)
nafte, plina i ostalih mineralnih resursa
b

iotehnologije,
za
proizvodnju
i kozmetikih proizvoda

lijekova

ribarstva i akvakulture.
Dosad je Europska komisija financirala razliite projekte diljem Europe kako bi priobalnim zajednicama
pruila potporu u tim sektorima.

ZATITA EUROPSKIH I SVJETSKIH MORA

Ne toleriramo nezakonit i neodgovoran ribolov u svijetu.
Nezakonit ribolov ini najmanje 15 % ukupnog svjetskog ulova. EU, koji je najvei uvoznik ribe na svijetu, vie ne tolerira ribu koja je u bilo kojem dijelu
svijeta ulovljena nezakonito ili na neodriv nain.
Poduzimamo mjere protiv zemalja koje doputaju
nezakonit ribolov i suraujemo sa zemljama poput
Sjedinjenih Amerikih Drava i Japana kako bismo
jamili da se sve obavlja na ispravan nain od
mree do tanjura.
EU je preuzeo obvezu pruanja pomorske sigurnosti
u osjetljivim regijama u svijetu.

Kljuno je da su mora otvorena i sigurna, da postoji

meunarodna suradnja te da se potuje pomorsko pravo. EU je na sebe preuzeo zadau pruanja
pomorske sigurnosti u osjetljivim regijama u svijetu
posebice borbu protiv piratstva na Rogu Afrike.
Naa uloga obuhvaa i druga podruja poput istraivanja oceana i pomorske inovacijske tehnologije.

43

MARIA DAMANAKI

Novom ribarstvenom politikom podupire se dinamina

ribarska industrija, a ribarskim zajednicama osigurava
osigurava primjeren ivotni standard.

KRISTALINA GEORGIEVA
Povjerenica za meunarodnu suradnju, humanitarnu pomo
i odgovor na krizne situacije

Humanitarna pomo
na europski nain:
brza, koordinirana
i uinkovita
EU JE NAJVEI SVJETSKI DONATOR HUMANITARNE POMOI
Uz godinje ulaganje od samo 2 EUR po graaninu EU-a, svake godine
pomaemo vie od 120 milijuna rtava sukoba i elementarnih nepogoda
u itavom svijetu, od sukoba u Siriji do razarajueg potresa na Haitiju
2010. i tajfuna Haiyan na Filipinima 2013.
Financijskim sredstvima u iznosu od 2,7 milijardi
EUR (od kojih 615 milijuna EUR osigurava Europska komisija) Siriji i njezinim susjednim dravama
pomaemo pri saniranju najvee humanitarne katastrofe u ovoj generaciji. No EU ne pomae samo u
opepoznatim krizama: svaki sedmi euro financijskih sredstava EU-a namijenjenih za pomo u kriznim situacijama koristi se za zaboravljene krize
koje se ne pojavljuju u novinskim naslovima. Na
primjer, situacija u Srednjoafrikoj Republici gotovo
uope nije bila poznata dok nasilje nije dosegnulo
nepodnoljive razine, no Europska komisija pruala
je znatnu humanitarnu i strunu pomo na licu mjesta puno prije nego to je meunarodna zajednica
obratila pozornost na tu situaciju. U regijama kao
to je Sahel, koji sve tee pogaa sua uzrokovana
klimatskim promjenama, pridonosimo jaanju otpornosti pruanjem pomoi najranjivijim zajednicama u
sluaju elementarne nepogode.

Europska komisija uspostavila je program Europski

humanitarni dobrovoljci (EU Aid Volunteers) kojim
se mladim Europljanima omoguuje sudjelovanje u
humanitarnom radu u itavom svijetu.

44

Na humanitarnu
pomo odlazi manje
od 1 % prorauna
EU-a

Tek neto vie od

2 EUR godinje po
graaninu

Pomo prima vie

od 120 milijuna
ljudi godinje

Godinjim ulaganjem EU-a od samo 2 EUR po graaninu

svake godine pomaemo vie od 120 milijuna rtava sukoba
i elementarnih nepogoda u itavom svijetu.

BRI I USKLAENIJI ODGOVOR NA KRIZNE SITUACIJE U EUROPI

I U CIJELOM SVIJETU
Kako bismo bre i uinkovitije reagirali na katastrofe u cijelom svijetu,
u svibnju 2013. pokrenuli smo Europski koordinacijski centar za odgovor
na hitne situacije (ERCC).
Europska komisija u okviru ERCC-a neprekidno prati
dogaaje u cijelom svijetu, odreuje zemljopisni
poloaj rizika i alje informacije u stvarnom vremenu
radi organizacije zajednikih europskih operacija za
hitno djelovanje.

Tijekom posljednje etiri godine taj je sustav upotrijebljen vie od 80 puta za hitne situacije u Europi i u
cijelom svijetu od umskih poara u junoj Europi
do poplava u srednjoj Europi i katastrofa u Japanu,
Libiji, Siriji i na Filipinima.

Europski koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije

(ERCC) prati svjetska dogaanja i koordinira EU-ove operacije
u sluaju elementarnih nepogoda.

MIRNO DJETINJSTVO ZA DJECU

Kada je 2012. primio Nobelovu nagradu za mir, novac od nagrade EU je
odluio iskoristiti za pomo djeci koja odrastaju u konfliktnim podrujima.
Inicijativom EU-a Djeca mira danas se financiraju
humanitarni projekti za djecu u konfliktnim podrujima te im se omoguuju obrazovanje i psiholoka
potpora kako bi mogla prevladati ratne traume.
EU je novac od Nobelove nagrade za mir vie nego
udvostruio, tako da je ukupni iznos dosegnuo 2
milijuna EUR. Prole smo godine osigurali pomo za
28 000 djece iz Pakistana, Demokratske Republike
Kongo, Etiopije, Kolumbije i Ekvadora te sirijskim
izbjeglicama u Iraku.

Inicijativom EU-a Djeca mira djeci u ratnim podrujima

omoguuje se djetinjstvo.

Ove je godine EU ponovno udvostruio svoja financijska sredstva. Rezultat toga je da e korist od njih
ostvariti vie od 80 000 mladih iz jo veeg broja
zemalja, ukljuujui Juni Sudan, ad, Srednjoafriku
Republiku, Somaliju, Afganistan, Irak i Mjanmar.

45

KRISTALINA GEORGIEVA

S pomou ERCC-a koordiniramo dostupnu dobrovoljno ponuenu opremu i strunjake iz drava lanica kako bi ih se moglo bre upotrijebiti kada je to
potrebno i kako bi se njihova upotreba mogla bolje
predvidjeti.

GNTHER OETTINGER
Povjerenik za energiju

Odriva energija za
odrivu budunost

STVARANJE JEDINSTVENOG TRITA ZA ENERGIJU U EUROPI

KAKO BI SE SVIM KUANSTVIMA I PODUZEIMA OMOGUILA
NAJPOVOLJNIJA CIJENA ENERGIJE
Meusobno nepovezane nacionalne energetske sustave zamjenjujemo
zajednikim tritem na razini EU-a.
Za energetske kompanije to znai otvoreno natjecanje s pravednim i transparentnim pravilima i pristup
susjednim tritima. Rezultat toga je da je trenutano najmanje 14 europskih energetskih kompanija
aktivno u vie od jedne drave lanice. Potroai sad
mogu lake promijeniti dobavljaa i iskoristiti priliku
da dobiju najpovoljniju cijenu. To znai da im se vie
ne naplauje naknada za promjenu dobavljaa elektrine energije ili plina i da operater mree mora tu
promjenu provesti u roku od tri tjedna.
Povezivanje trita energije u EU-u ujedno jaa solidarnost u vrijeme krize. Doe li do poremeaja u
opskrbi energijom kao to se dogodilo 2009. kada
je Europa bila u najgoroj plinskoj krizi u svojoj povijesti drave lanice mogu dijeliti rezerve.
Bitno je da svih 28 drava lanica integriramo u jedinstveno trite tako da energetski otoci kao to je onaj
baltikih drava uskoro postanu stvar prolosti.
I pruatelji usluga i potroai imaju koristi od jedinstvenog
trita energijom u EU-u.

46

SIGURNIJA ENERGIJA
Osiguravamo najbolje sigurnosne standarde u podruju proizvodnje
energije.
Nakon katastrofa koje su se dogodile u Meksiku
i Fukushimi, Europska komisija pobrinula se da 1 000
naftnih i plinskih instalacija u vodama EU-a bude
obuhvaeno propisima kojima se osigurava primjena
najstroih sigurnosnih standarda, a 145 nuklearnih
reaktora u EU-u podvrgnuto je testiranjima otpornosti na stres.

iStock

Sve naftne i plinske instalacije u vodama EU-a obuhvaene su

propisima kojima se osigurava primjena najviih sigurnosnih
standarda.

OBLIKOVANJE NAJODRIVIJE I OKOLINO NAJODGOVORNIJE

ENERGETSKE POLITIKE
Poduzeli smo korake za poveanje udjela elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije.
Trenutano vie od 20 % elektrine energije u EU-u
potjee iz obnovljivih izvora energije, a Europska je
komisija podravanjem novih mogunosti proizvodnje obnovljive energije, kao to su uporaba oceana
za prikupljanje energije valova te plime i oseke,
poduzela korake da se taj udio jo vie povea.

Trenutano tri etvrtine Europljana ivi u gradovima

koji troe 70 % energije EU-a. Stoga je Europska
komisija pokrenula inicijative koje e gradovima
pomoi da postanu zdraviji i ii.

Thinkstock

EU je tijekom ovog mandata Komisije postala energetski uinkovitija nego ikada prije zahvaljujui
zakonodavstvu EU-a usmjerenom na smanjenje
rauna za energiju za kuanstva i poduzea. Rad
ureaja poput hladnjaka moe tijekom njihova vijeka
trajanja kotati do 600 eura manje, a zgrade koje
uzrokuju najvee gubitke energije sada se moraju
graditi u skladu sa strogim standardima energetske
uinkovitosti.

Komisija se zauzima za irenje mogunosti proizvodnje

obnovljive energije u Europi i poveanje koliine elektrine
energije dobivene iz tih izvora.

47

GNTHER OETTINGER

Osim toga, kako bi osigurala pravilnu primjenu sigurnosnih standarda EU-a, Europska komisija predloila
je poboljanja svojeg zakonodavstva o nuklearnoj
sigurnosti da bi se izbjegle nesree kao to je ona u
Fukushimi i osigurala aktivnija suradnja nacionalnih
tijela u cilju stalnog poboljanja standarda sigurnosti diljem Europe, ime se jami najuinkovitija reakcija u sluaju nuklearne opasnosti.

JOHANNES HAHN
Povjerenik za regionalnu politiku

Rjeenja prilagoena
europskim regijama

ULAGANJA U EUROPSKE REGIJE ZA DUGORONI GOSPODARSKI RAST

Korjenito smo izmijenili raspodjelu regionalnih ulaganja, ime smo
ih bolje prilagodili potrebama naih regija.
Novom regionalnom politikom i Europskim socijalnim fondom osigurana je financijska potpora od 350
milijardi EUR za male i srednje poduzetnike, istraivanja i inovacije, obnovljive izvore energije, stvaranje novih radnih mjesta, obrazovanje i kljunu
mrenu infrastrukturu. Kako bi se osigurao najvei
stupanj uinkovitosti uloenog novca, potrebno je
ulagati u skladu sa strategijom dugoronog rasta;
ako su potrebne reforme, neemo ulagati dok se one
ne provedu.
Danas veina Europljana ivi u gradovima, tako da
se vie od polovine financijskih sredstava dodjeljuje
gradovima. Svaki novi utroen na prijevoz, zdravstvo ili na istu i uinkovitu energiju pridonosi postizanju naih ciljeva, a kako bi graani mogli vidjeti
ostvarujemo li ih, informacije su uvijek javno dostupne.
Cilj je na najbolji mogui nain utroiti novac i pobrinuti se da regionalna ulaganja doista pridonose
konkurentnosti naih regija i poboljavanju ivotnog
standarda graana.

48

Novom regionalnom politikom prua se potpora projektima

kao to je Most mira u Derryju u Sjevernoj Irskoj.

ULAGANJE U EUROPSKE REGIJE KAKO BI LAKE PREBRODILE

GOSPODARSKU KRIZU
Sredstvima iz regionalnih fondova pomaemo europskim regijama
da prebrode krizu.
U doba kada su dravne uprave smanjivale trokove kako bi uravnoteile svoje proraune, a privatni
izvori financijskih sredstava nestajali pod udarom
financijske krize, sredstva raspoloiva u okviru regionalne politike pomogla su nam da ublaimo posljedice krize.

vodi za 3,3 milijuna ljudi, dok je za njih 5,5 milijuna

omoguen prikljuak na postrojenja za proiavanje otpadnih voda, ime je poboljana kvaliteta
ivota naih graana.

Zahvaljujui regionalnoj politici otvoreno je 600 000

radnih mjesta u cijeloj Europi, a u mnogim dravama
lanicama ta sredstva ine vie od 60 % prorauna
za ulaganja.
Regionalnom politikom EU-a pridonosi se konkurentnosti EU-a s obzirom na to da je vie od 85 milijardi
EUR namijenjeno istraivanju, razvoju, inovacijama i
uslugama.
Do kraja 2012. ulaganjima ostvarenima u okviru
regionalne politike omoguen je irokopojasni pristup internetu za vie od pet milijuna novih korisnika. Tim je ulaganjima omoguen i pristup pitkoj

ODGOVOR NA NOVE I NEPREDVIENE IZAZOVE

Uspostavili smo nove naine rjeavanja prekograninih pitanja i pruanja
pomoi graanima u cilju oporavka od posljedica prirodnih katastrofa.
Regionalna politika EU-a temelj je prekogranine
suradnje. Europska komisija utvrdila je nove naine
na koje moe olakati suradnju drava lanica i
zajedniko koritenje resursa radi rjeavanja zajednikih izazova u podrujima kao to su sliv Dunava,
podruje Baltikog, Jadranskog i Jonskog mora te Alpe.

Za pomo milijunima ljudi u 14 drava lanica izdvojili smo gotovo 2 milijarde EUR, a za sprjeavanje
katastrofa vie od 7,3 milijarde EUR.

Osim toga, Europska komisija trenutano financira 8

500 projekata potpore prekograninim zajednicama.
Zatita graana znai i pruanje potpore u kriznim
vremenima. Na primjer, potres u pokrajini Abruzzo
unitio je njezinu infrastrukturu, kuanstva, javne
objekte i poduzea. Kako bi se uklonile posljedice
prirodne katastrofe, Unija je za obnovu pogoenog
podruja namijenila sredstva iz Europskog fonda
solidarnosti.
Sredstva iz Europskog fonda solidarnosti iskoritena
su za pruanje pomoi talijanskoj regiji Emiliji Romagni
pogoenoj potresom.

49

JOHANNES HAHN

Fondovima u okviru regionalne politike omoguen je pristup

istoj pitkoj vodi za 3,3 milijuna europskih graana.

CONNIE HEDEGAARD
Povjerenica za klimatsku politiku

Predvodnici u
podruju suzbijanja
klimatskih promjena

KLIMATSKA POLITIKA POSTAJE SASTAVNI DIO SVAKOG PROGRAMA

POLITIKE EU-a
Osigurali smo da 20 % prorauna EU-a bude namijenjeno politikama
u podruju klime te da se suzbijanje klimatskih promjena ukljui u sve
kljune programe koji se financiraju sredstvima EU-a.
Vattenfall

Europska komisija uspjeno je predloila da se od

prorauna EU-a za razdoblje 2014. 2020., u iznosu
od 960 milijardi EUR, 20 % dodijeli politikama koje
su povezane s klimatskim promjenama. To je trostruko vie nego to je toj svrsi bilo namijenjeno u
prethodnom proraunu. Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama i rad na smanjenju emisija ukljuuju se u sve glavne programe potronje EU-a, a
pogotovo u regionalnu politiku, energetiku, prijevoz,
istraivanja i inovacije te zajedniku poljoprivrednu
politiku. Klimatska politika jedan je od glavnih prioriteta Komisije i u nju se stoga znatno ulae.
Trenutano je 4,2 milijuna Europljana zaposleno u
tzv. zelenim sektorima, a samo u podruju obnovljive industrije prole je godine otvoreno 300 000
novih radnih mjesta.

Mjerama Komisijine klimatske politike u posljednjih je pet

godina otvoreno vie od 300 000 radnih mjesta u industriji
obnovljive energije.

50

DUGOTRAJNA SIGURNOST ZA TRGOVAKA DRUTVA KOJA ULAU

U KLIMATSKU I ENERGETSKU POLITIKU
Trgovakim drutvima osigurali smo dugoronu sigurnost koja im je
potrebna da bi mogla ulagati u klimatsku i energetsku politiku.
Europska komisija predloila je konkretne ciljeve za
emisije staklenikih plinova i za udio energije koja se
dobiva iz obnovljivih izvora, a koje bi trebalo ostvariti
do 2030. Tim e se ciljevima trgovakim drutvima
koja stvaraju nova radna mjesta i energetskom
sektoru omoguiti predvidljiviji uvjeti poslovanja
kako bi se EU-u osigurala stabilna opskrba energijom po najnioj moguoj cijeni.
Europska komisija iznijela je i plan kojim e se EU-u
omoguiti da svoje emisije staklenikih plinova do
2050. smanji za 80 95%. Prvi put u povijesti
imamo viziju naina na koji EU moe trokovno
uinkovito ostvariti preobrazbu u isto, konkurentno
i ekoloko drutvo.

PREUZIMANJE VODEE ULOGE U MEUNARODNIM PREGOVORIMA

O KLIMI
Pruamo dobar primjer u podruju meunarodnih pregovora o klimi.
Europska komisija ujedinila je drave lanice i institucije EU-a u zajednikom stavu i strategiji za pregovore u Durbanu te sad ini isto prije sklapanja novog
sporazuma u Parizu 2015.
U tom smo postupku preuzeli vodeu ulogu zahvaljujui zakonodavnim prijedlozima kojima je od 1990.
omogueno smanjenje emisija EU-a za 18 %, unato
tome to je u istom razdoblju BDP povean za 45 %.
Zakonodavstvo sadrava jasne ciljeve za smanjenje
emisija za 20 % do 2020. i prve prijedloge za njihovo smanjenje za 40 % do 2030.

EU i dalje ima vodeu ulogu u meunarodnim pregovorima

o klimi.

51

CONNIE HEDEGAARD

Odreivanjem dugoronih ciljeva Komisija je poduzeima

pruila sigurnost potrebnu za ulaganje u klimatsku
i energetsku politiku.

TEFAN FLE
Povjerenik za proirenje i europsku susjedsku politiku

Stabilnost Europe
poinje na njezinim
granicama

RASTEMO ZAJEDNO HRVATSKA KAO LANICA EU-a OD

1. SRPNJA 2013.
Hrvatska je primljena u obitelj drava lanica EU-a. Iako je prije jo
samo dva desetljea bila rastrgana ratom, Hrvatska je sada stabilna
demokracija sposobna ispunjivati obveze lanstva u EU-u i zadovoljavati
europske standarde.
Pristupanje Hrvatske pokazatelj je transformativne
moi i vjerodostojnosti EU-ove politike proirenja, od
koje je korist ostvarila ne samo Hrvatska, ve i EU u
cjelini. Njome se alje snana poruka cijelom zapadnom Balkanu: vrata europske integracije otvorena su
svim dravama koje tee lanstvu, uz uvjet da se
pokae spremnost za provedbu politikih i gospodarskih reformi i dokae potovanje europskih vrijednosti poput vladavine prava, demokratskih naela i
ljudskih prava.

Pristupanje Hrvatske pokazatelj je transformativne moi i

vjerodostojnosti EU-ove politike proirenja.

52

DALJNJE IRENJE PODRUJA MIRA, BLAGOSTANJA I STABILNOSTI

U EU-u
Zapoeli smo pristupne pregovore za lanstvo u EU-u s Crnom Gorom,
a zahvaljujui povijesnom sporazumu o normalizaciji odnosa izmeu
Srbije i Kosova* otvoren je put za pokretanje pristupnih pregovora
sa Srbijom te pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju s
Kosovom*.
Utvrivanjem temeljnih prioriteta te pravednim i
odlunim djelovanjem poveali smo vjerodostojnost procesa proirenja, usmjerenog na vrijednosti,
naela i sveobuhvatne reforme. Time se jami da su
drave prije pristupanja u potpunosti spremne za
lanstvo u EU-u.

kurentnost i rast kako bi se dravama pomoglo da

ispune gospodarske kriterije te kako bi se olakala
gospodarska konvergencija. Za potporu tim dvama
prioritetima namijenjena je tehnika i financijska
pretpristupna pomo.

Napredak drava tijekom procesa pristupanja ocjenjuje se na temelju dokazanih ostvarenja, odnosno
konkretnih rezultata i uinka reformi na terenu. Pitanje vladavine prava rjeava se u ranoj fazi pristupnog procesa, a reforme se prate sustavno. Snaan
naglasak stavlja se na gospodarsko upravljanje, kon-

PREOBRAZBA NAEG SUSJEDSTVA

Uveli smo novu politiku utemeljenu na naelu vie za vie kako bismo
partnerima pomogli pri prijelazu na demokratski sustav i potovanje
ljudskih prava.

U okviru svoje europske susjedske politike EU surauje sa svojim junim i istonim susjedima kako bi
se ostvarile to je mogue snanije politike veze i
to vei stupanj gospodarske integracije. Pri tome
polazimo od zajednikih interesa i vrijednosti kao to
su demokracija, vladavina prava, potovanje ljudskih
prava, socijalna kohezija, naela trine ekonomije i
odrivi razvoj.

skom politikom dosegnula je 230 milijardi EUR

pojednostavnjenjem putovanja u EU: tijekom
2012. graanima je, prije svega studentima iz
zemalja obuhvaenih europskom susjedskom
politikom, izdano 3,2 milijuna schengenskih viza
p ruanjem tehnike pomoi i pomoi u podruju
politika.

EU svojim susjedima pomae na sljedee naine:

p ruanjem financijske potpore: od 2007. do 2013.
projektima u podruju europske susjedske politike dodijeljeno je 12 milijardi EUR
o
 moguivanjem gospodarske integracije i pristupa
tritima EU-a: 2011. trgovinska razmjena izmeu
EU-a i partnera obuhvaenih europskom susjed-

Europskom susjedskom politikom pomae se europskim

partnerima pri prijelazu na demokratski sustav i potovanje
ljudskih prava.

*Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajalita o statusu te je on u skladu s rezolucijom 1244/99 UNSC-a i miljenjem Meunarodnog suda pravde
o proglaenju neovisnosti Kosova.

53

TEFAN FLE

Slijedei naelo vie za vie, Europska komisija

uvela je pristup suradnji koji se temelji na poticajima, to znai da vei broj reformi i vei napredak
podrazumijevaju veu potporu i snanije veze.

LSZL ANDOR
Povjerenik za zapoljavanje, socijalna pitanja i ukljuivanje

Pomo pri
zapoljavanju
ukljuivo trite rada
za sve
RJEAVANJE PROBLEMA NEZAPOSLENOSTI MLADIH
Na je prioritet pomoi mladima pri zapoljavanju.
Nezaposlenost mladih, kao posljedica gospodarske
krize, ugrozila je budunost itave generacije. Europska komisija uvela je na razini EU-a program Jamstvo za mlade u okviru kojega drave lanice moraju
osigurati da sve osobe mlae od 25 godina u roku
od etiri mjeseca nakon to zavre formalno obrazovanje ili postanu nezaposlene prime individualno
savjetovanje i poslovnu ponudu, daljnje obrazovanje,
naukovanje ili vjebeniki sta.
Za laku provedbu programa Jamstva za mlade
drave lanice mogu se koristiti sredstvima EU-a iz
Europskog socijalnog fonda (vie od 10 milijardi EUR
godinje) te iz Inicijative za zapoljavanje mladih (6
milijardi EUR u razdoblju 2014. 2020.).
Kao dopunu programa Jamstvo za mlade Europska
komisija pokrenula je EU-ov Savez za naukovanje
u cilju vee raspoloivosti i kvalitete naukovanja te
Kvalitativni okvir za stairanje kako bi se osiguralo
da se vjebenikim staom prui radno iskustvo
bolje kvalitete.

54

Povjerenik Andor u posjetu tvornici motora za zrakoplove

General Electric Aircraft Engines (Nantgarw, Wales) radi
upoznavanja s programom strukovnog naukovanja.

BORBA PROTIV SIROMATVA

Borba protiv siromatva izriita je obveza EU-a.
Veliki porast broja siromanih europskih graana
i onih koji su suoeni s rizikom siromatva jedna je
od najoitijih posljedica gospodarske krize. Europska komisija je u okviru strategije Europa 2020. za
pametniji, odriviji i sveobuhvatniji rast istaknula
da je borba protiv siromatva izriita obveza EU-a,
sloivi se s dravama lanicama da bi do 2020.
najmanje 20 milijuna ljudi trebalo izai iz siromatva. Za socijalno ukljuivanje, unaprjeenje vjetina
i pomo osobama u nepovoljnom poloaju pri zapoljavanju, drave lanice moraju namijeniti najmanje 20 % vlastitih sredstava iz Europskog socijalnog
fonda, to je ukupan iznos od 20 milijardi EUR na
razini EU-a.
Europska komisija izradila je i smjernice za drave
lanice u cilju uspjenije provedbe socijalnih politika. Uspostavljen je novi fond za europsku pomo
najugroenijima, s ukupnim proraunom od 3,8 milijardi EUR, kako bi se pruila materijalna pomo i promicala socijalna ukljuenost.

Povjerenik Andor u posjetu romskom selu fresaka Bdvalenke,

u kojem se provode programi za bolju integraciju Roma promicanjem socijalnoga gospodarstva.

Uvjeti za radnike koji se odlue preseliti u drugu

dravu lanicu uzrok su sve vee zabrinutosti.
Komisija je postigla dogovore o:

EURES-u su objavljena gotovo dva milijuna slobodnih radnih mjesta i vie od 30 000 poslodavaca te
informacije o plaama, socijalnoj sigurnosti i radnim
uvjetima u dravama lanicama EU-a.

p
rovedbi pravila za suzbijanje socijalnog
dampinga u sluaju radnika koje se privremeno
upuuje u drugu dravu lanicu EU-a
b
 oljem potovanju i provedbi prava radnika koji
se odlue preseliti u drugu dravu EU-a
u

inkovitijoj zatiti mobilnih radnika od
diskriminacije na temelju nacionalnosti, posebno
u pogledu pristupa zaposlenju, plaa ili radnih
uvjeta
zatiti prava na strukovnu mirovinu mobilnih
radnika.
Za osobe koje trae zaposlenje u drugoj dravi lanici EU-a, Europska komisija unaprijedila je portal
EURES-a tako to je poveala broj oglaenih radnih mjesta i pruila informacije o radu u EU-u. Na

Povjerenik Andor dri govor na konferenciji o mobilnosti

radnika u organizaciji Sveuilita u Bristolu.

55

LSZL ANDOR

OLAKAVANJE MOBILNOSTI RADNIKA

Radnicima smo omoguili veu mobilnost u EU-u.

CECILIA MALMSTRM
Povjerenica za unutarnje poslove

Otvorena i sigurna
Europa

USPOSTAVA ZAJEDNIKOG EUROPSKOG SUSTAVA AZILA

Uspostavili smo zajedniki sustav azila EU-a zahvaljujui kojem se prema
traiteljima azila postupa humano.
Europska komisija uspjeno je zakljuila pregovore o
novim pravilima prihvata traitelja azila i postupanja
prema njima pri njihovu dolasku u bilo koju dravu
lanicu EU-a. U sreditu novog sustava nalaze se
pravila o zatiti i standardi prihvata na razini EU-a.
Traiteljima azila osigurat e se jednake mogunosti meunarodne zatite u cijelom EU-u te uvjeti za
dostojan ivot kao to su smjetaj, odjea, hrana
i novana pomo.

U 2013. gotovo je 435 000 ljudi trailo azil u EU-u.

Sirija je s 12 % zahtjeva najzastupljenija zemlja
podrijetla. Veina je zahtjeva podnesena u pet drava
lanica (Njemaka, Francuska, vedska, Ujedinjena
Kraljevina i Italija) koje su primile 70 % ukupnog
broja podnositelja zahtjeva.

UNHCR

Pripadnici panjolske obalne strae presreu tradicionalni ribarski amac pun useljenika uz obalu Tenerifa na Kanarskim otocima.

56

SUZBIJANJE ORGANIZIRANOG KRIMINALA

Izradom prvog izvjea EU-a o suzbijanju korupcije iznijeli smo na vidjelo
kriminalne aktivnosti te smo skupinama koje se bave organiziranim
kriminalom nanijeli tetu oduzimanjem profita.
U borbi protiv organiziranog kriminala Europska
komisija predloila je novo zakonodavstvo o zapljeni
bogatstva steenog kriminalnim aktivnostima te je
o njemu zakljuila pregovore, kako bi se takva imovina mogla lake zamrznuti ako tuitelji utvrde da
postoji opasnost da e inae nestati.
iStock

Europska komisija izradila je prvo izvjee EU-a

o suzbijanju korupcije kojim se prouavaju korupcija u svim dravama lanicama EU-a te uinkovitiji
naini za njezino suzbijanje. U izvjee su ukljueni
posebni prijedlozi za svaku dravu lanicu meu
kojima prijedlozi za poveanje transparentnosti pri
financiranju politikih stranaka kako bi se, prema
potrebi, jamila objava imovine radi sprjeavanja
sukoba interesa te pospjeio kapacitet tijel za provedbu zakona.
Korupcija u EU-u za porezne obveznike predstavlja
troak od otprilike 120 milijardi EUR godinje, iznos
koji se moe usporediti s cjelokupnim godinjim proraunom EU-a.

BORBA PROTIV TRGOVINE LJUDIMA I SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA

DJECE
Poduzeli smo otre mjere protiv trgovaca ljudima i osoba koje seksualno
zlostavljaju djecu.
je suradnjom omogueno lake utvrivanje rtava
i pruanje pomoi te e zahvaljujui njoj vei broj
poinitelja odgovarati pred zakonom.

iStock

U razdoblju od 2008. do 2010. u Europi je zabiljeeno

24 000 rtava trgovine ljudima. Europska komisija
uspjeno je uvela stroe kazne za trgovce ljudima i
nametnula u svim dravama lanicama EU-a obvezu
zatite rtava i pruanja pomoi rtvama trgovine
ljudima. Na razini EU-a pokrenut je akcijski plan
borbe protiv trgovine ljudima kako bi se problem
rijeio u korijenu.
Predloeni su i novi propisi o rjeavanju problema
seksualnog izrabljivanja djece koji obuhvaaju progon zloinaca, zatitu rtava i preventivne mjere te
se o njima pregovaralo. Europol je uspostavio Europski centar za borbu protiv kibernetikog kriminala
(EC3) koji radi na suzbijanju seksualnog zlostavljanja na internetu i internetskih prijevara, to je dovelo
do mnogih uhienja.

Komisija poduzima otre mjere protiv trgovaca ljudima

i osoba koje seksualno zlostavljaju djecu.

Na inicijativu Europske komisije i Sjedinjenih Amerikih Drava, 52 zemlje osnovale su svjetski savez
za suzbijanje zlostavljanja djece na internetu i tom

57

CECILIA MALMSTRM

Borbom protiv korupcije godinje se smanjuju milijarde eura

trokova EU-a povezanih s nezakonitim radnjama.

Dacian Ciolo
Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj

Nove perspektive
zajednike
poljoprivredne
politike (ZPP)
SUVREMENIJI ZPP: DOBRA HRANA POTROAIMA I DOBRA RADNA
MJESTA POLJOPRIVREDNICIMA
Potaknuli smo izvoz i gospodarski rast u poljoprivrednom sektoru,
ukljuujui u pojedinim krizom najtee pogoenim gospodarstvima.
Gospodarska kriza uvelike je opteretila na poljoprivredni sektor i ruralno gospodarstvo, s vie od 500
milijuna europskih potroaa koji ovise o stabilnoj
opskrbi sigurnom i zdravom hranom. Meutim, u
okviru ZPP-a osiguravaju se financijska sredstva
za 12 milijuna poljoprivrednika u EU-u te se pridonosi odravanju vie od 46 milijuna radnih mjesta u
poljoprivredno-prehrambenoj industriji. Trgovinskim
sporazumima otvorene su dodatne izvozne mogunosti, a odlukama povezanima s oznakama zemljopisnog podrijetla i novim programima za promicanje
pridonosi se poticanju potranje za proizvodima proizvedenima u EU-u (made in the EU). Meu novim
inicijativama jesu i mjere za privlaenje veeg broja
mladih u poljoprivredni sektor te za smanjenje administracije kako bi kole uenicima mogle lake ponuditi voe i mlijeko u cilju poboljanja prehrane djece
i suzbijanja pretilosti. Od 2010. EU je postao neto
izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,
kao to se vidi iz razvoja nae trgovine poljoprivrednim proizvodima.

58

Trgovinskim sporazumima otvorene su dodatne izvozne

mogunosti te je potaknuta potranja za proizvodima
proizvedenima u EU-u.

BOLJI OMJER KVALITETE I CIJENE U KORIST POREZNIH OBVEZNIKA

Osigurali smo ciljaniji i uinkovitiji proraun za poljoprivredu za sljedeih
sedam godina. Rije je o realno manjem, ali pravednije rasporeenom
proraunu usmjerenom na zapoljavanje, rast i okoli, to se odraava
u razvoju rashoda ZPP-a tijekom vremena.

Reformom e se dodatno omoguiti da europski

poljoprivredni sektor postane konkurentan i da se
vie temelji na odlukama poljoprivrednika, a manje
na onim birokratskim (to je vidljivo iz najavljenog
ukidanja kvota za mlijene proizvode i eer), a
istovremeno e se osigurati i drugi alati kako bi se
poljoprivrednicima pomoglo da se nose s promjenjivou i krizama na tritu. Ukinuli smo potpore za
poljoprivredna gospodarstva koje su se temeljile na
povijesnim podacima o proizvodnji te smo postroili
kriterije prihvatljivosti za djelatne poljoprivrednike
tako da e potpore biti usmjerene vie na poljoprivrednike koji zaista obrauju zemlju, a manje na
vlasnike zemljita. Dravama lanicama omoguena
je vea razina fleksibilnosti kako bi mogle odgovoriti

na posebne problematike unutar zajednikog okvira

EU-a. Programima ruralnog razvoja pridonijet e
se potovanju raznolikosti ruralnog ivota i tradicija EU-a te e se osigurati potpora za ulaganja na
regionalnoj i lokalnoj razini. Osim toga, malim poljoprivrednicima pomogli smo da utvrde dugoronije
poslovne perspektive.

Novi, pravedniji proraun za poljoprivredu usmjeren je na

zapoljavanje, rast i okoli.

DOBRO ZA OKOLI DOBRO ZA DRUTVO

Reformiranim se ZPP-om vie nego ikad prije potie odriva
poljoprivredna praksa.
Budui da je 77% teritorija EU-a namijenjeno poljoprivredi i umarstvu, moramo se pobrinuti da ga
ouvamo i za budunost.
U skladu s novim zelenim pravilima 30 % izravnih
plaanja poljoprivrednicima bit e povezano s unaprijeenjem okolia, primjerice zonama za poboljanje bioraznolikosti. Na posebne regionalne prioritete
u podruju zatite okolia usmjereno je i 30 % financijskih sredstava namijenjenih ruralnom razvoju.
Zahvaljujui mjerama snanijeg povezivanja poljoprivrednika i istraivaa tradicionalni poljoprivredni
sektor moi e zadovoljiti potrebe 21. stoljea. Rije
je o mjerama kojima se potiu inovacije i pridonosi
rjeavanju temeljnog izazova: kako poveati proizvodnju uz istovremeno potovanje prirodnih resursa
i prilagoavanje klimatskim promjenama.

Cilj nam je omoguiti da tradicionalni poljoprivredni sektor

zadovolji potrebe 21. stoljea.

59

Dacian Ciolo

Ukupna javna potronja na poljoprivredu daleko je

ispod 1% BDP-a te je manja nego u mnogim drugim
podrujima politike. Meutim, i dalje je vaan dio
prorauna EU-a jer se financijska sredstva osiguravaju uglavnom na razini EU-a, a ne na nacionalnoj ili
regionalnoj razini.

TONIO BORG
Povjerenik za zdravlje

Zdravlje ljudi na
prvome mjestu

PODIZANJE SVIJESTI I SMANJENJE RIZIKA OD RAKA

Podigli smo svijest kako bi se smanjio broj sluajeva oboljenja od
raka te smo uveli stroge propise o duhanu kako bismo pokuali rijeiti
najei uzrok smrtnosti koju je mogue izbjei u EU-u.
Europska komisija osnovala je europsko partnerstvo
za borbu protiv raka. Pomaemo dravama lanicama da razmjenjuju znanje i strunost u podruju
prevencije raka i postupanja s njime te da razviju
vlastite nacionalne planove za borbu protiv raka.
Kao posljedica podizanja svijesti i promidbe smjernica EU-a, do 2020. e se u Europskoj uniji provesti
otprilike 500 milijuna testova na rak dojke, rak vrata
maternice i rak debelog crijeva.
Prevencija je i dalje glavni prioritet. Europska komisija
uvela je novo, strogo zakonodavstvo koje se odnosi
na proizvodnju, predstavljanje i prodaju duhana i
duhanskih proizvoda. Novim e se propisima ojaati
svijest o tetnom uinku duhana na zdravlje ljudi,
osigurat e se da duhanski proizvodi budu manje privlani mladima i oni e, naposljetku, posluiti da se
smanji godinji broj preranih smrti koji trenutano
iznosi 700 000.

60

Kampanjama za podizanje svijesti o rizicima od raka pridonosi

se rjeavanju tog najeeg uzroka smrtnosti u EU-u koji
je mogue izbjei.

SIGURNI LIJEKOVI
Uveli smo nova pravila kako bismo osigurali da su lijekovi koji su
u prodaji na tritu EU-a meu najsigurnijima na svijetu.
Shutterstock

Europska komisija uvela je nova pravila o sigurnosti lijekova kako bi se osiguralo da se svi lijekovi
koji se prodaju na tritu EU-a redovito prate i da
se poduzmu prave mjere u sluaju nuspojava kod
pacijenata.
Poboljana je i ukljuenost pacijenata. Pacijenti su
2012. izravno prijavili 60 % vie sluajeva nuspojava nego u prethodne dvije godine. To je neposredan rezultat poboljanog sustava izvjeivanja koji
je stvoren u okviru novih pravila.
Europska komisija uvela je i novi simbol (obrnuti crni
trokut) kako bi se jasno oznaili lijekovi koje je nakon
stavljanja na trite potrebno dodatno pratiti.

Propisima EU-a osigurava se da se za lijeenje pacijenata

upotrebljavaju lijekovi koji udovoljavaju strogim standardima
kvalitete, sigurnosti i uinkovitosti.

Europska komisija osigurava integrirani pristup sigurnosti hrane, od poljoprivrednoga gospodarstva do

tanjura i na svim razinama prehrambenog lanca. To
znai da 100 000 ljudi provodi slubene provjere na
vie od 20 milijuna subjekata u poslovanju s hranom
u EU-u od granica EU-a i klaonica do restorana i
supermarketa kako bi otkrili mogue rizike za ljudsko zdravlje.

Uspjeno smo uspostavili i sustav kojim je mogue

slijediti proizvode od njihova podrijetla du prehrambenog lanca. To je odigralo znaajnu ulogu u uinkovitom rjeavanju hitnih sluajeva u pogledu sigurnosti
hrane i prijevara povezanih s hranom.

Hrana se temeljito pregledava prije nego to doe do

stola. Nacionalni inspektori provjeravaju prisutnost
pesticida, zaostalih kemijskih tvari i kontaminacije
mikrobima. Provjeravaju i je li oznaivanje ispravno te
jesu li potovana higijenska pravila.

Politikom EU-a o sigurnosti hrane osigurava se visoka razina

zatite u podruju ljudskog zdravlja i interesa potroaa.

61

TONIO BORG

JAMENJE SIGURNOSTI HRANE

Dodatno smo postroili postojea pravila i provjere kako bi graani
Europe mogli uivati u najsigurnijoj hrani na svijetu.

NEVEN MIMICA
Povjerenik za potroaku politiku

Potroai na prvome
mjestu

GRAANIMA DILJEM EUROPE OMOGUUJE SE SIGURNA KUPNJA

Rjeavamo pritube graana u pogledu prekogranine kupnje u EU-u.

Jedinstveno trite od 28 zemalja potroaima

nudi mnogo prilika i izbora. Potroai moraju imati
osjeaj sigurnosti pri kupnji. Uz pomo europskih
centara za zatitu potroaa od 2010. rijeeno je
120 000 prituaba koje su podnijeli europski potroai. Uz to je 290 000 potroaa obavijeteno
o svojim pravima. Tom mreom koju financira EU
graanima se prua potrebno povjerenje za prekograninu kupnju.

Mreom europskih centara za zatitu potroaa koju financira

EU gradi se povjerenje graana u prekograninu kupnju.

62

JAMENJE SIGURNOSTI KUPLJENIH PROIZVODA

Godinje sprijeimo da vie od 2 000 opasnih proizvoda doe do
europskih potroaa: od igraaka i odjee do elektronikih ureaja
i automobila.
S pomou sustava uzbunjivanja Europske komisije na razini EU-a (RA-PEX), EU se potrudio osigurati visoku razinu zatite zdravlja i sigurnosti svih
europskih potroaa, od trenutka izrade proizvoda
do njegove uporabe u kuanstvima. Pravilima EU-a
o sigurnosti proizvoda osigurava se da se na trite EU-a mogu staviti samo sigurni proizvodi. Na taj
nain potroai pri kupnji proizvoda mogu biti sigurni
da su njihove obitelji zatiene.

Pravilima EU-a o sigurnosti proizvoda osigurava se da se na

trite EU-a mogu staviti samo sigurni proizvodi.

Dobrobit ivotinja veoma je vana europskim graanima. Zahvaljujui zakonodavstvu EU-a uvedena
je zabrana ispitivanja kozmetikih proizvoda na
ivotinjama na razini EU-a. To znai da je godinje
otprilike 27 000 ivotinja spaeno od patnje i da se
kozmetiki proizvodi koji se ispituju na ivotinjama
vie ne mogu prodavati na tritu EU-a.

iStock

Kozmetiki proizvodi ispitivani na ivotinjama vie se ne mogu

prodavati na europskom tritu.

63

NEVEN MIMICA

ZATITA IVOTINJA OD OKRUTNIH ISPITIVANJA

Zabranili smo ispitivanje na ivotinjama u kozmetikoj industriji.

Kontakt s EU

PUTEM INTERNETA
Informacije na svim slubenim jezicima Europske unije dostupne su na mrenim stranicama Europa: www.europa.eu
OSOBNO
Diljem Europe postoje stotine lokalnih informativnih centara EU-a. Adresu najblieg centra moete pronai na:
www.europedirect.europa.eu
TELEFONOM ILI E-POTOM
Sluba Europe Direct pruit e vam odgovore na sva vaa pitanja o Europskoj uniji. U kontakt moete stupiti
putem besplatnog telefonskog broja: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki mobilni operateri ne doputaju pristup brojevima
00800 ili mogu zaraunati pristup) ili telefonske usluge uz plaanje izvan EU-a: +32 22999696 ili e-potom na
www.europedirect.europa.eu
ITAJTE O EUROPI
Publikacije o Europskoj uniji samo su jedan klik od vas na mrenim stranicama Knjiare EU-a: www.bookshop.europa.eu

Informacije i broure o Europskoj uniji na

hrvatskom jeziku moete dobiti od:
PREDSTAVNITVO EUROPSKE KOMISIJE
Augusta Cesarca 4
10000 Zagreb
HRVATSKA
Tel.: +385 1 4681 300
Adresa e-pote:
comm-rep-zag@ec.europa.eu
INFORMATIVNI URED EUROPSKOG
PARLAMENTA
Europski parlament
Ured za informiranje u Republici
Hrvatskoj
Tel.:+385 1 4880 280
EPZagreb@ep.europa.eu
www.europarl.hr
Predstavnitva i uredi Europske komisije
i Parlamenta nalaze se u svim dravama
Europske unije. Europska unija takoer
ima izaslanstva u drugim dijelovima
svijeta.

64

NA-04-14-400-HR-N