POJMOVNA ODREENJA

SIROMATVA

SIROMATVO
Siromatvo je nezaobilazan fenomen
dananjeg svijeta
pogaa 1/5 svjetskog stanovnitva i
geografski je neravnomjerno
rasprostranjeno.
istraivanje Gallup Internationala u vie od
65 zemalja irom svijeta u kojem je
sudjelovalo vie od 50 000 ispitanika,
siromatvo je izdvojeno kao glavni svjetski
problem.

SIROMATVO
Hrvatska rat i tranzicija osiromaenje
drutva
Istraivanje Gallup Internationala 17%
hrvatskih ispitanika navelo da u proteklih
godinu dana ponekad ili esto nisu imali
dovoljno za hranu

ODREENJE POJMA SIROMATVA

Svi znaju to je siromatvo ili barem mogu rei da znaju
kada ga vide.
To esto puta podrazumijeva:
lo materijalni status,
manjak drutvene moi,
loe uvjete stanovanja,
nepostojanje prava glasa,
odreeni ivotni stil i stavove.
Problem pri razumijevanju siromatva nastaje s
problemom pokuaja definiranja i mjerenja siromatva.

ODREENJE POJMA
SIROMATVA
O'Boyle (1999) - definicije siromatva
optereene su vrijednosnim sustavom onih koji
ih kreiraju.
DiNitto (1995) - definiranje siromatva je
politika aktivnost - oni koji zagovaraju program
u kojemu su u sreditu problemi siromatva, biti
e skloniji pri definiranju favorizirati indeks koji
ukazuje na veliki broj siromanih.
Definiranje siromatva u SAD-u zasigurno je
drugaije nego u Indiji, Bangladeu, Etiopiji ili u
nekim drugim krajevima svijeta.

ODREENJE POJMA SIROMATVA

jednoznano odreenje pojma siromatva

ne postoji obzirom na razliite pristupe
odnosno sloenost ove pojave.
s jedne strane siromatvo se definira
prvenstveno kao nedostatak potrebnih
materijalnih sredstava za prihvatljiv ivotni
standard,
s druge strane siromatvo shvaa kao ve
spomenuti multidimenzionalni fenomen

ODREENJE POJMA SIROMATVA

Siromatvo podrazumijeva oskudicu sredstava
prijeko potrebnih za ivot (Ani, 1994)
Svjetska banka (2001) - definira siromatvo
prvenstveno kao materijalni deficit, koji ima za
posljedicu slabe socijalne odnose, nesigurnost i
ovisnost o drugima, nisko samopouzdanje i
bespomonost.
Scottish Poverty Information Unit - siromatvo
podrazumijeva nedovoljno sredstava za
materijalne potrebe i iskljuenost iz aktivnog
sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju
uobiajenima u drutvu.

ODREENJE POJMA SIROMATVA

Siromatvo se vee uz (Davis, 1999):
glad i neuhranjenost,
slabo zdravlje,
narueno mentalno zdravlje
ogranienu dostupnost obrazovanja,
poveanu smrtnost,
beskunitvo
neodgovarajue stambene uvjete,
nesigurno okruenje,
drutvenu diskriminaciju i
izolaciju.

MJERE SIROMATVA
Siromatvo nije jednostavno mjeriti (Minujin i
sur. 2006.), ono se moe definirati pomou neke
visine dohotka ili neke razine blagostanja; moe
se shvatiti kao apsolutna ili relativna kategorija
te se pri opredjeljivanju tko je siromaan,
upotrebljavaju objektivna ili subjektivna mjerila
(Stropnik, 1994.)

Apsolutno siromatvo polazi od definiranja

osnovnih ivotnih potreba koje ljudima
omoguavaju preivljavanje (uur, 2001.; Iceland,
2003.; Alcock, 2006.).

 Minimalne ivotne potrebe najee se svode na

potrebu za hranom, pitkom vodom, odjeom,
stambenim prostorom. Mjera apsolutnog
siromatva nastoji utvrditi minimalni dohodak koji
odgovara tim potrebama (Stropnik, 1994.), a
siromanima se smatraju oni iji prihodi ne doseu
taj dohodak (uur, 2001.).
krajnje siromatvo - kada ovjek ivi sa manje od 1 dolarom
na dan

Nedostatak tog pristupa je u tome to su

osnovne (minimalne) potrebe u pravilu jednako
definirane za sve stanovnitvo u svim drutvima,
odnosno ne uzimaju se u obzir razliite potrone
navike izmeu drutava i unutar pojedinog drutva
(Stropnik, 1994.; uur, 2001.; Alcock, 2006.).

Relativno siromatvo
Danas veina razvijenih zemalja prihvaa ovaj koncept.
U obzir se uzima opa razina ivotnog standarda
(blagostanja) koji je sukladno trenutnim konvencijama
prihvatljiv i pristojan u zajednici.
Siromanima se smatraju oni ljudi koji nisu u
mogunosti postii prihvatljivu razinu ivotnog standarda
u drutvu u kojem ive
Relativno siromatvo se definira u usporedbi s drugima i
oznaava nejednakost u dohotku u odnosu na druge
(imati manje od drugih u drutvu).

 Mjera relativnog siromatva odreuje se kao postotak

medijana dohotka (danas u Europi 50% ili 60% medijana

dohotka) ili prosjenog dohotka u drutvu, odnosno kao
dohodak koji ne dosie odreen postotak stanovnitva
(Stropnik, 1994.; Brady, 2003.).
Siromani su oni koji se nalaze ispod odreene granice
dohotka u drutvu.
Nedostatak ovog pristupa je u problemu komparacije
siromatva izmeu razliitih drutava, kao i izmeu razliitih
razdoblja u istom drutvu (uur, 2001.).
odluka o relativnoj liniji siromatva u nekom drutvu je
arbitrarna (Stropnik ,1994.)
takva linija siromatva ne daje nam informaciju o tome u
kakvom siromatvu zapravo ive ljudi s najniim dohocima.

 definiranje siromatva u obliku apsolutne deprivacije

neprihvatljivo u onim zemljama koje su postigle visok
stupanj opeg ivotnog standarda.
Uz koncept apsolutnog siromatva najee su vezani
izrazi gladi, izgladnjelosti i bijede
koncept relativnog siromatva razvija pojmove
socijalne participacije, iskljuivanja, ukljuivanja,
graanskog statusa.
U bogatim i razvijenim zemljama naglasak prelazi s
fizikog preivljavanja na socijalno preivljavanje i
siromatvo je vezano s kvalitetom ivota (uur, 2001.)

Siromana djeca u Africi, Kavkazu ili u

Indiji ive u sasvim drugaijim i teko
usporedivim uvjetima u odnosu na
siromanu djecu u Jugoistonoj Europi ili
siromanu djecu koja ive u zemljama
razvijenog svijeta.

 STANJE U RH ZA 2012. GODINU

PODACI DZS (2013)
Pokazatelji siromatva temelje se na konceptu relativnog
siromatva koji uzima u obzir:
raspoloivi dohodak kuanstva,
broj lanova u kuanstvu (veliinu kuanstva) i
distribuciju dohotka unutar populacije.
Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromatva. To je
postotak osoba koje imaju raspoloivi ekvivalentni dohodak
ispod praga rizika od siromatva. Stopa rizika od siromatva
ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromano, nego koliko
njih ima dohodak ispod praga rizika od siromatva.

POKAZATELJI SIROMATVA U 2012. (DZS, 2013.)

Prema podacima Ankete stopa rizika od siromatva u
2012. iznosi 20,5%.
15,4 % populacije ivi u uvjetima teke materijalne
oskudice i ne mogu zadovoljiti temeljne ivotne potrebe
koje se smatraju nunima za dostojanstven ivot
Prag rizika od siromatva u 2012.:
za jednolano kuanstvo iznosi 24 122 kuna na godinu (2
010 kn mjeseno)
kuanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlae od
14 godina iznosi 50 656 kune na godinu (4 221 kn
mjeseno)

 Prosjena mjesena isplaena neto plaa u RH za 2014. iznosi

5 507 kn (DZS)
EU 28 u 2012. stopa rizika od siromatva
Najnia stopa : eka

9,6 %

Najvie stope : Grka

Rumunjska
panjolska
Bugarska
Hrvatska

23,1 %
22,6 %
22,2 %
21,2 %
20,5%

MATERIJALNA DEPRIVACIJA (1)

Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba
koje ive u kuanstvima koja si ne mogu, iskljuivo zbog
financijskih razloga, priutiti najmanje tri od devet stavki
materijalne deprivacije.
Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji
upuuju na materijalne uvjete koji utjeu na kvalitetu ivota
kuanstava.

MATERIJALNA DEPRIVACIJA (2)

Prema podacima Ankete u 2011. (DZS, 2013) zabiljeeno je:
9,7% osoba koje ive u kuanstvima koja si ne mogu priutiti
adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
69,3% osoba koje ive u kuanstvima koja ne mogu platiti tjedan
dana godinjeg odmora izvan kue za sve lanove svoga kuanstva
16,9% osoba koje ive u kuanstvima koja si ne mogu priutiti obrok
koji sadri meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki
drugi dan
64,5% osoba koje ive u kuanstvima koja ne mogu podmiriti
neoekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava

MATERIJALNA DEPRIVACIJA (3)

26,4% osoba koje ive u kuanstvima koja su u posljednjih 12
mjeseci zbog financijskih potekoa kasnila s plaanjem rauna
za reije
35,8% osoba koje ive u kuanstvima koja spajaju kraj s krajem s
malim potekoama, 32,4% osoba koje ive u kuanstvima koja
teko spajaju kraj s krajem (najmanji postotak osoba, 0,4%, ivi u
kuanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo lako)
58,0% osoba koje ive u kuanstvima kojima ukupni trokovi
stanovanja predstavljaju znatno financijsko optereenje, dok samo
3,4% osoba ivi u kuanstvima kojima ukupni trokovi stanovanja ne
predstavljaju financijsko optereenje.
Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2012.
godini iznosila je 35,3 %.

SIROMATVO U HRVATSKOJ
Stopa anketne nezaposlenosti u RH 16,5%
Stopa anketne nezaposlenosti u EU 10,9%
Stopa registrirane nezaposlenosti u RH 22,4%
U zadnjih pet godina dolo je i do znaajnog
smanjenja registrirane zaposlenosti. U razdoblju od
kolovoza 2008. god. do istog mjeseca 2013. god. broj
zaposlenih smanjio se 10,6 posto. Izraeno apsolutnim
brojem, izgubljeno je 165.740 radnih mjesta, pri emu je
pad bio najizraeniji u 2009. i 2010. godini, a u 2011. i
2012. godini se ublaava.

SIROMATVO U HRVATSKOJ
382 599 osoba nezaposlenih u RH
(HZZ, 13.3.2014.) (u odnosu na sijeanj
2014. broj nezaposlenih poveao se za
1,6%, a u usporedbi s veljaom 2013.
godine broj nezaposlenih vei je za 2,4%)

SIROMATVO U HRVATSKOJ
Sociodemografske odrednice siromatva u
Hrvatskoj:
veliina kuanstva, obrazovanje, starost i radni
status nositelja kuanstva vane determinante
siromatva.
mala kuanstva (1-2 osobe) i velika (vie od 6
ljudi)
vie od siromanih ivi u kuanstvima iji su
nositelji osobe sa zavrenom ili nezavrenom
osnovnom kolom.
ruralna kuanstva - vii rizik siromatva nego
urbana kuanstva

SIROMATVO U HRVATSKOJ
Nositelji kuanstva koji su: nezaposleni,
umirovljeni ili ekonomski neaktivni ine najvei
udio siromanih.
rizik siromatva se poveava s dobi: uestalost
siromatva najvea meu kuanstvima iji su
nositelji starije osobe, koji se suoavaju s
rizikom siromatva dvaput ee od prosjeka.
Kuanstva iji su nositelji osobe koje ne primaju
mirovinu: rizik siromatva pet i pol puta vei od
nacionalnog prosjeka.

SIROMATVO U HRVATSKOJ
Stope siromatva razlikuju se po regijama: od manje od
3% stanovnitva u urbanom Zagrebu do vie od 20% u
ruralnoj sredinjoj i istonoj regiji.

regije s niskim siromatvom su: zagrebaka regija,

sjeverni Jadran i urbani juni Jadran (sainjavaju oko
polovicu hrvatskog stanovnitva, ali je u njima samo 1/6
siromanih!).
Regije s umjerenim siromatvom su: ruralni juni
Jadran, urbana sredinja regija, urbana istona regija
(otprilike hrvatskog stanovnitva i oko 30%
siromanih).

SIROMATVO U HRVATSKOJ
Regije u kojima je prisutno visoko
siromatvo su: ruralna sredinja i ruralna
istona regija (otprilike stanovnitva, ali
vie od 50% siromanih!).

STANJE NAKON KRIZE U RH

Nagli porast siromatva u 2009. god. bio je
posljedica velikog priljeva novih siromanih, koji
nije bio popraen odljevom iz siromatva onih koji
su bili siromani prije krize.
Novi siromani iskusili su nagao i znaajan gubitak
blagostanja kao posljedica krize: u prosjeku 14
postotno smanjenje potronje.
Nasuprot tome, kod starih siromanih (tj. onih
otprije siromanih) potronja je opala mnogo
manje: za samo 6 posto (Svjetska banka, 2010.)

Svjetska banka
siromatvo se poveavalo neto bre u urbanim
podrujima nego u ruralnim podrujima.
Predvia se da e se siromatvo vie poveati u
bogatijim regijama
zaposlenost najvie opala u vie razvijenim,
industrijaliziranim i urbanim regijama Hrvatske, dok su
manje razvijene ruralne regije manje pogoene krizom
Udio siromanih koji ive u vie razvijenoj
sjeverozapadnoj ili jadranskoj regiji se poveao, dok je
udio siromanih koji ive u manje razvijenoj sredinjoj i
istonoj Hrvatskoj opao, iako umjereno.

Svjetska banka
Meutim, u apsolutnim iznosima, poveanje incidencije
siromatva u sredinjoj i istonoj Hrvatskoj bilo je veliko zato
jer je to regija gdje je siromatvo koncentrirano
Novi siromani su uglavnom osobe koje su izgubile
posao kao posljedica krize:
ekonomski aktivne (trae nove poslove),
bolje su obrazovane i
mlae su od starih siromanih.

Za njihovo siromatvo je vjerojatnije da e biti privremeno,

usko povezano s privremenim pogoranjem uvjeta na tritu
rada; kada se mogunosti pronalaenje zaposlenja poboljaju

Svjetska banka
Postojea mrea socijalne zatite bila je djelotvorna u
spreavanju porasta siromatva meu ekonomski
neaktivnim stanovnitvom.