SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

Barbara Horvat
Ines Mati

INTELIGENTNI SUSTAVI UPRAVLJANJA PROMETOM

Transport intelligent system traffic management
Seminarski rad

Rijeka, 2010.

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI

INTELIGENTNI SUSTAVI UPRAVLJANJA PROMETOM

Transport intelligent system traffic management
Seminarski rad

Kolegij: Metodologija znanstveno istraivakog rada

Mentor: Dr. sc. Branko Rafajac
Studenti: Barbara Horvat, Ines Mati

Rijeka, 2010.
2

Sadraj
UVOD....................................................................................................................................4
1.

OPI POJMOVI PROMETA I TRANSPORTA............................................................5

2.

INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI...............................................................7

3.

TEHNOLOGIJE ITS-a.................................................................................................10

4.

5.

3.1.

Beine komunikacije...........................................................................................10

3.2.

Plutajui auto podatak............................................................................................11

3.3.

Sensing tehnologije...............................................................................................12

3.4.

Video za otkrivanje vozila.....................................................................................12

3.5.

Inteligentne transportne aplikacije........................................................................13

ZNAAJKE ITS-a U POBOLJANJU SIGURNOSTI U PROMETU......................17

4.1.

Sustav upravljanja incidentnim situacijama u prometu.........................................20

4.2.

Ocjene poboljanja sigurnosti u prometu primjenom ITS-a..................................22

ZAKLJUAK..............................................................................................................23

Literatura..............................................................................................................................24
Popis slika............................................................................................................................25

UVOD
Inteligentni transportni sustavi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu
razvijenih zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje prometa te naravno poboljala
sigurnost odvijanja prometa. Naime, veina razvijenijih zemalja ve je uvelike uhodana sa
koritenjem ITS-a, i to ne samo u prometu. ITS je novija tehnologija koja se koristi u
raznim grana i aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne sloene procese.
U ovom se radu valja usredotoiti na prometni aspekt ITS-a koji se nastoji ubrzano
uvesti i na nae prometnice. Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim
guvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i
komunikacijske mree.
Cilj rada je prikazati uinkovitost i korisnost primjene ITS-a u svim aspektima, a
naroitu u prometu. Sigurnost i kvaliteta prometa glavni su imbenik uvoenja ove
tehnologije. Smatra se da e se potpunim uvoenjem doprinijeti smanjenju broj zastoja u
prometu i ekanja, a to je jo vanije i smanjenju broja prometnih nezgoda i stradanja.
Svrha rada moe se gotovo poistovjetiti sa ciljem jer je svrha naravno itatelja upoznati s
nainom funkcioniranja ITS tehnologije, poznatim vrstama te koliinom uinkovitosti u
zemljama u kojima se ITS primjenjuje.
Pri izradi rada koristila se dostupna literatura, i to ponajvie istraivaki lanci i
Internet izvor. Vano je napomenuti da je veina literature bila dostupna iskljuivo na
engleskom jeziku.
Rad se sastoji od etiri poglavlja. Prvo poglavlje, Opi pojmovi prometa i
transporta, daje jednostavan i kratak pregled daljnjeg istraivanja, odnosno itatelju
pojanjava razlike i slinosti izmeu spomenutih pojmova. Drugo dio, Inteligentni
transportni sustavi, bazira se na pojanjavanju tehnologije ITS-a. Navedeno je kako se
definira na nekoliko naina pojma ITS-a te zbog ega je uope pokrenuto uvoenje istoga
u svijetu. Tree poglavlje, Tehnologija ITS-a, upoznaje nas s nekolicinom tehnologija koje
se ve primjenjuju u prometu i emu one slue. etvrto poglavlje, Znaajke ITS-a u
poboljanju sigurnosti u prometu, govori direktno o kvalitetnim promjenama i
poboljanjima koje su nastupile otkako se poeo uvoditi i primjenjivati ITS sustav u
prometu.

1.

OPI POJMOVI PROMETA I TRANSPORTA

Promet je prijevoz ljudi, dobara i informacija s jednog mjesta na drugo. Promet

sainjavaju: infrastruktura (ceste, eljeznika pruga, aerodromi, luke...), prometala

(cestovna vozila, eljeznika vozila, zrakoplovi, brodovi...) i operacije (svjetla, znakovi,
kontrola zranog prometa). Promet se dijeli na kopneni, zrani i vodni promet. U kopneni
promet spada cestovni i eljezniki promet, a u vodni spada rijeni i pomorski promet.
Promet se u transportnom inenjerstvu definira u tri razliita smisla:
1. Najiri pojam/smisao: Promet znai openito odnos meu ljudima (drutveni
promet)
2. U uem smislu: Promet spada u tzv. ekonomsko-financijsku kategoriju (to se
odnosi na platni promet, trgovinski promet, robni i nerobni promet)
3. U najuem smislu: Promet obuhvaa ali i sve operacije i komunikacije u vezi sa
prijevozom
Prijevoz je pak specijalizirana djelatnost koja koristi prometne infrastrukture i
suprastrukture za proizvodnju prometne usluge. Sinonim za prijevoz je transport koji ima
gotovo identino znaenje.
Transportna ili prijevozna usluga je kretanje ljudi i dobara s jednog mjesta na
drugo. Naini transporta jesu zrani, eljezniki, cestovni, voda, kablovi, cjevovodi i
prostor. Transportna polja mogu se podijeliti u tri grane: transportna infrastruktura, vozila i
transportne operacije. Ona se ne moe uskladititi, sauvati ili ponuditi na tritu jer nema
materijalni oblik kao to je sluaj sa samom robnom proizvodnjom.
Temeljni elementi razvoja transporta su sredstva za rad, predmet rada i radna snaga,
odnosno sam rad.
Kroz povijest postojale su razne faze u transportnom procesu. Te se faze odnose na
nain rada i razvitak i napredovanje tehnologije za rad koja se koristi u procesima. Faze se
mogu podijeliti u etiri skupine1:
1. Manualizacija- najnii stupanj razvoja transportne tehnologije; u toj fazi koristi se
samo fizika energija ljudi ili ivotinja za proizvodnju prometne usluge

upanovi, I.; Tehnologija cestovnog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
1994., str. 24.

2. Mehanizacija- vee se uz otkrie parnog stroja i koritenje mehanike energije. U

toj fazi ovjek obavlja pripremne i zavrne operacije, a prijevoz se obavlja
mehaniki primjenom strojeva.
3. Automatizacija- prvi sustavi u kojima ovjek nadgleda proces koji je osmislio
4. Automatika (robotika)- dananji stupanj razvoja transportnog inenjerstva- strojevi
programiraju sve ideje do realizacije; formiranje ITS2-a u prometu. Tu se najdalje
ilo u cestovnom prometu.

ITS- Inteligentni transportni sustavi

2.

INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI

Pojam inteligentni transportni sustav (ITS) odnosi se na napore za dodavanje

informacijske i komunikacijske tehnologije za tehnologiju prijevoza i vozila u nastojanju

da e se upravljati imbenicima koji su obino u sukobu jedni s drugima, kao to su vozila,
optereenja, i rute za poboljanje sigurnosti3.
Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije
nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree.
Zaguenje prometa je u porastu u cijelom svijetu kao rezultat poveane motorizacije,
urbanizacija, porast broja stanovnika te promjene u naseljenosti. Zaguenje smanjuje
uinkovitost prometne infrastrukture i poveava vrijeme putovanja, zagaenje zraka i
potronju goriva.
Nedavna vladinih aktivnosti u podruju ITS - posebno u Sjedinjenim Amerikim
Dravama - dodatno motivira i percipira potrebu za domovinsku sigurnost. Mnogi od
predloenih ITS sustavi ukljuuju nadzor prometnica, koji je prioritet za domovinsku
sigurnost. Financiranje mnogih sustava dolazilo bi direktno kroz dravne sigurnosne
organizacije ili uz njihovo odobrenje. Nadalje, ITS moe igrati ulogu u brzini masovne
evakuacije ljudi u urbanim centrima, u sluajevima kao to su prirodne katastrofe ili
prijetnje. Velik dio infrastrukture i planiranja ukljueni su sa svojim paralelama i
potrebama za dravnu sigurnosti sustava.
U razvijenom svijetu, migracije stanovnitva iz ruralnih u urbanizirana stanita
napredovala su drugaije. Mnoga podruja u zemljama u razvoju su urbanizirana bez
znaajnih motorizacija. U podrujima kao to su Santiago, ile i slino, visoka gustoa
naseljenosti je podran od strane multimodalnih sustava. Mali dio stanovnitva moe si
priutiti automobile. Automobili uvelike poveavaju zaguenja u multimodalnom
transportnom sustavu. Oni takoer proizvode znatne koliine zagaenja zraka,
predstavljaju znaajan sigurnosni rizik, i stvaraju osjeaj nejednakosti u drutvu.

Postnote;
Intelligent
Transport
Systems,
http://www.parliament.uk/documents/post/postpn322.pdf

Sijeanj

2009,

broj

322,

URL:

Ostali dijelovi svijeta u razvoju, poput Kine, ostati e u velikoj mjeri ruralni, ali su
brzo urbanizirani i industrializirani. U tim podrujima motorizirana infrastruktura se
razvija uz motorizaciju stanovnitva. Gradska infrastruktura se brzo razvija, pruajui
priliku za izgradnju novih sustava koje sadre ITS u ranim fazama.
Inteligentni transportni sustav (ITS) se moe definirati kao holistika, upravljaka i
informacijsko-komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sustava prometa i
transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje prometa, uinkovitiji
transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika,
manja oneienja okolia, itd. ITS ima znaenje novoga kritinog pojma koji mijenja
pristup i trend razvoja prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se
uinkovito

rjeavaju

rastui

problemi

zaguenja

prometa,

oneienja

okolia,

uinkovitosti prijevoza, sigurnosti i zatite ljudi i roba u prometu, U tom smislu

inteligentna

prometnica

predstavlja

kibernetsku

informacijsko-komunikacijsku

nadgradnju klasinih prometnica tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruje bolje
informiranje vozaa, voenje prometa, sigurnosne aplikacije, itd.
ITS je sustav koji isporuuje usluge i informacije korisnicima putem distribuiranog
informacijskog sustava uz uporabu suelja koje je prilagoeno korisniku ili pokretnom
objektu, bilo u okviru privatnog ili javnog sektora. Sustav ITS mora biti konvergentan i
otvoren, nudei s jedne strane primjenu razliitih tehnologija interaktivnog i
multimedijalnog obiljeja, i s druge strane jamei cjelovitost djelovanja po cijelom
geografskom podruju, od mikrolokacija, gradova do regija, drava i kontinenata. Osnovna
svrha implementacije inteligentnog transportnog sustava je podii kvalitetu prometovanja i
transporta, poboljati iskustva vozaa i putnika, poboljati postupke vezane za putovanja
ljudi, razmjenu dobra i usluga, te poveati sveukupnu prometnu informacijsku
transparentnost. Stoga je glavni cilj izgradnje ITS-a, integracija sustava koji e poboljati
putovanja i prijevoz kroz uinkovitije i sigurnije kretanje ljudi, robe i informacija, uz veu
mobilnost, veu uinkovitost goriva i manje zagaenje okoline, tj. sigurniji ekosistem u
cijelosti. U skladu s glavnim ciljem mogu se definirati posebni ciljevi koji poblie opisuju i
pojanjavaju irinu koju obuhvaaju sustavi ITS: poveavanje radne uinkovitosti i
kapaciteta transportnog sustava, poveanje mobilnosti osoba i robe, prevencija i
smanjivanje nezgoda i teta uzrokovanih transportom, smanjena potronja energije i
dugorono kontrolirana zatita okolia. Potrebno je takoer napomenuti da i postojei
prometni sustavi imaju odreena svojstva inteligencije iz same logike, jer je i ovjek u
8

pravilu dio tog sustava, ali inteligencija i komunikacija izmeu vozila i objekata nisu
kvalitetno umreene i sustavno organizirane. Osnovnu sr ITS-a ine sustavna upravljaka
i informatiko-komunikacijska rjeenja ugraena u mrenu infrastrukturu, vozila,
upravljake centre i razliite komunikacijsko-raunalske terminale. Razvoj prometa
klasinom izgradnjom infrastrukture doveli su do problema efikasnosti i zahtjeva za novim
usklaenim rjeenjima u cestovnom i drugim granama prometa, te njihovim sueljima s
lukim, kolodvorskim, te logistikim i dr. prometno-transportnim sustavima.

Slika 1: Jednostavan primjer ITS-a

Izvor: http://www.prometna-signalizacija.com/index.php?lang=hr&pid=320

3.

TEHNOLOGIJE ITS-a
Inteligentni transportni sustavi razlikuju se u tehnologijama koje se primjenjuju; od

osnovnih sustava upravljanja kao to su auto navigacija, saobraajni signali kontrole,

sustavi

upravljanja

kontejnerima,

promjenljivi

prometni

znakovi,

automatsko

prepoznavanje registarskih oznaka ili kamere za praenje brzine, zatim kao to su

sigurnosni sustavi i vie naprednih aplikacija koje integriraju ive podatke i povratne
informacije iz brojnih drugih izvora, kao to su parking smjernice i informacijeski sustavi,
vremenska prognoza, most za odleivanje sustava i slino. Osim toga, tehnike su se razvili
kako bi se omoguile napredno modeliranje i usporedbu s povijesnim podatcima osnovnih
podataka. Nadalje e biti opisane neke od konstitutivnih tehnologija koje se obino
provode u ITS-u.

3.1.

Beine komunikacije
Razliiti oblici beinih komunikacijskih tehnologija su predloene za inteligentne

transportne sustave.
Radio modem komunikacija na UHF i VHF frekvencije se nairoko koristi za velik
odnosno irok raspon komunikacija. Kratkog dometa komunikacije (manje od 500 metara)
mogu se ostvariti koritenjem IEEE 802.11 protokola4, posebno TALAS. Teoretski raspon
ovih protokola moe se produiti koristei Mobile ad-hoc mrea ili umreavanje.
Za dui niz komunikacije predloeno je koritenje infrastrukturne mree, kao to su
WiMAX ( IEEE 802,16 ), Globalni sustav za mobilne komunikacije (GSM), ili 3G . Longrange komunikacije koristei ove metode su dobro uspostavljene ali, za razliku od kratkog
dometa, ove metode zahtijevaju opsene i vrlo skupe infrastrukture implementacije. Tu je
nedostatak konsenzusa u tome to bi poslovni model trebali podrati ovu infrastrukturu.

Skupina standarda 802.11 trenutano sadri est naina beine modulacije signala, koji koriste isti
protokol, a najei naini su definirani a, b i g dodatcima izvornog standarda; sigurnosne odredbe su
naknadno dodane i okupljene su u 802.11i dodatku. Ostali dodatci ove porodice (c-f, h-j, n) su servisna
podoljanja i proirenja ili ispravke prijanjih odredbi

10

3.2.

Plutajui auto podatak

Plutajui auto podataka (FCD), takoer poznat kao plutajui stanini podataka, je

metoda za odreivanje brzine prometa na cestovnoj mrei. Ona se temelji na prikupljanju

podataka lokalizacije, brzine, smjera kretanja i vrijemena informacije iz mobitela u vozila
koja se pokreu. Ovi podaci su bitan izvor za informacije o prometu i za veinu inteligentni
transportni sustavi (ITS). To znai da svako vozilo sa aktivnim mobilni telefonom djeluje
kao senzor za cestovne mree. Na temelju tih podataka, zaguenje prometa moge se
identificirati, putovanje, odnosno duina puta moe se izraunati, a izvjea o prometu
mogu brzo biti generiran.
Mjerenjem i analizom mree podataka, koristei triangulacija, uzorak podudaranja
ili stanica sektoru statistike - u anonimnom obliku - podaci se pretvaraju u toan protok
informacija prometa. S vie zaguenja, postoji vie automobila, vie mobitela, te stoga vie
sondi. U velegradska podruja, udaljenost izmeu antena je kraa i dakle, tonost se
poveava. Nema potrebe za gradnjom infrastrukture uz cestu, ve se samo postojea mrea
mobilnih telefona moe iskoristiti. U nekim gradskim podrujima koristi se RFID signala5
iz ETC transpondera. Tehnologija plutajuih auto podataka prua velike prednosti u
odnosu na postojee metode mjerenja prometa:

znatno jeftiniji od senzora ili kamere

vie pokrivenost: sva mjesta i ulice

bre postavljanje (bez radne zone) i manje odravanja

radi u svim vremenskim uvjetima, ukljuujui i jaku kiu

Vrijeme putovanja te podatci o autoputevima takoer se prikupljaju pomou senzora na

osnovu Bluetooth tehnologije.

RFID je tehnologija koja koristi radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije izmeu prijenosnih
ureaja/memorija i host raunala

11

3.3.

Sensing tehnologije
Tehnoloki napredak u oblasti telekomunikacija i informacijske tehnologije u

kombinaciji sa stanjem mikroipa, RFID (Radio Frequency Identification), i jeftini

inteligentni svjetionik sensing tehnologije imaju poboljane tehnike mogunosti koje e
olakati sigurnosne prednosti voza za inteligentne transportne sustave na globalnoj razini.
Infrastrukturni senzori su neunitivi (kao u-road reflektori) ureaja koji su instalirani ili
ugraeni na cesti ili u neposrednoj okolini cesta (zgrade, stupovi, znakovi) kao
obavezna ifrastruktura, i moe ih se runo iriti tijekom preventivnih izgradnja
cesta ili odravanja.

3.4.

Video za otkrivanje vozila

Mjerenje protoka prometa i automatskim otkrivanjem incidenta pomou video

kamera je jo jedan oblik detekcije vozila. Budui da video sustavi za otkrivanje poput
onih koje se koriste za automatsko prepoznavanje registarskih oznakaj ne ukljuuje
instaliranje bilo koje od komponenti izravno na kolniku, ovaj tip sustava je poznat kao "nenametljiva" metoda detekcije prometa. Kamere su obino postavljeni na stupove ili
konstrukcije iznad ili uz kolnik. Veina video sustava za otkrivanje zahtijeva neke poetne
konfiguracije za "nauiti" procesor slike. To obino ukljuuje unos poznatih mjerenja kao
to su udaljenost izmeu linija ili visina kamere iznad kolnika. Pojedini video procesor
detekcije moe otkriti promet istodobno jedne do osam kamera, ovisno o marki i modelu.

12

3.5.

Inteligentne transportne aplikacije

Elektronska naplate cestarine (ENC) omoguuje vozilu proi kroz vrata cestarina u

punoj brzini, smanjenje zaguenja na naplatnim postajama i automatizaciju naplate

cestarine. Izvorno ETC sustavi su koriteni za automatizaciju naplate cestarine, ali novije
inovacije koristiti ih da bi se izvrilo zaguenja cijene kroz kordon zone u centru grada6.
Elektronika naplata cestarine (ENC) metoda je beskontaktne naplate bez
posredovanja blagajnika, a proces naplate cestarine odvija se pomou ENC-ureaja
smjetenog na vjetrobranskom staklu vaeg vozila i antene na naplatnoj stazi. ENC-ureaj
mogu koristiti korisnici I., III. i IV. skupine vozila. Minimalni iznos koji trebate uplatiti u
Hrvatskoj je 100 kuna. Moete ga viekratno nadopunjavatina eljeni iznos i koristiti u
razdoblju koje vama odgovara, jer ENC nema vremenskog ogranienja koritenja.
Kupnjom ENC ureaja i pravilnom uporabom, omoguili e se bre i lake plaanje
cestarine.
Do prije nekoliko godina veina ENC sustava temeljila se na koritenju radio
ureaja u vozilu koja su se koristila za identifikaciju vozila. Drugi sustavi koji se koriste
ukljuuju barkod naljepnice, prepoznavanje registarske ploice, infracrvena komunikacija
sustava i slino.
Provoenje kamera u prometni sustav, koji se sastoji od kamere i ureaja za
monitoring vozila, koristi se za otkrivanje i identifikaciju vozila te prekoraenja
ogranienja brzine. Aplikacije ukljuuju7:

Brze kamere koje identificiraju vozila koje putuje preko dozvoljene odnosno
ograniene brzine. Mnogi takvi ureaji koriste radar za otkrivanje brzine ili
elektromagnetske petlje zakopane u svakoj prometnoj traci ceste.

Crveno svjetlo kamere koje detektira vozila koja prelaze liniju

Kamere za autobusnu traku koje identificiraju vozila koja putuju u stazama

rezerviranima za autobuse. U nekim jurisdikcija, autobus trase takoer se mogu
koristiti za taksi ili slino

6
7

Prometna zona; URL: http://www.prometna-zona.com/cestovni-cestarina.html

Intelligent transportation system ; URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Intelligent_transportation_system

13

Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze eljeznike prijelaze na mjestima

gdje to nije dozvoljeno

Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze duple linije

Kamere na raskrijima; ovaj tip kamera se uglavnom koristi u gradova ili jako
naseljenim podrujima
Nedavno se u pojedinim dravama poelo s eksperimentiranjem s promjenjivim

ogranienjem brzine koja se mijenja s obzirom na zaguenje na cestama i slinim

imbenicima. Cilj je naravno smanjenje broja prometnih nezgoda te jednostavniji protok
prometa. Nastoji se ne raditi promjene ogranienja brzine u loim uvjetima ve da se isto
primjenjuje i regulira i u dobrim uvjetima.
Slika 2: Primjer sustava koji regulira promjenjiva ogranienja brzine kretanja po cestama

Izvor:
http://www.prometnasignalizacija.com/index.php?lang=hr&pid=320

14

Znatan broj tekih prometnih nesrea uzrokovan je velikim brzinama vozila

neprilagoenim prometnici i trenutnim uvjetima u prometu. Stoga je kontrola brzine jedna
od najvanijih mjera za poveanje sigurnosti na cestama.
U dosadanjoj praksi veina postupaka kontrole brzine vozila temelji se na
mjerenju trenutne brzine na pojedinim tokama prometnice. Na ovaj nain moe se u
odreenoj mjeri primorati vozae na sporiju vonju u blizini kontrolnih toaka, meutim
nameu se pitanja: kako osigurati uravnoteeni tok prometa na duljim dionicama
prometnice i kod vozaa stvoriti kulturu potivanja prometnih pravila i znakova
ogranienja brzine.
U Republici Hrvatskoj, kao odgovor na ova pitanja, a sljedei suvremene svjetske
trendove u prometnim tehnologijama, Peek8 je razvio sustav za automatsko prepoznavanje
i praenje vozila koji se izmeu ostalog koristi i za kontrolu brzine na principu detekcije
vozila i mjerenja prosjene brzine na dionicama prometnice.
Na mjernim tokama vozila se detektiraju i snimaju te se vri automatsko optiko
prepoznavanje registarskih tablica. Podaci sa mjernih toaka alju se centralnom serveru
koji na osnovu podataka o vozilu, vremenu i preenom putu rauna prosjenu brzinu svih
vozila na svakoj dionici. Ukoliko je neko vozilo prekorailo maksimalnu dozvoljenu
brzinu, generira se prekraj. Obrada prekraja moe biti automatska (sustav generira kaznu
za vozaa koristei podatke iz policijske baze) ili runa (operater na Back-office raunalu).
Sustav takoer omoguava automatsko slanje podataka policijskoj ophodnji o vozilima
koja su prekoraila brzinu ili se nalaze na listi traenih vozila9.
Slika 3: Princip oitavanja tabelarnih oznaka

Specijalizirani isporuitelj signalne opreme i proizvoda, sustava i rjeenja za automatsko upravljanje

cestovnim prometom.
9
Specijalizirani isporuitelj signalne opreme i proizvoda Peek; URL: http://www.peek.hr/roadrunner.htm

15

Izvor:http://www.peek.hr/roadrunner.htm
Prednosti sustava za automatsku kontrolu prosjene brzine nad klasinim metodama:
- Mogue je kontrolirati brzinu na znatno veem podruju (proizvoljno velike
dionice)
- Vozai ne mogu izbjegavati kontrolne toke (usporavanje, obilaenje)
- Kontrola brzine se vri 24 sata na dan
- Postie se efekt ujednaenja brzine vozila na veim dionicama prometnice ime se
znatno podie sigurnost sudionika u prometu, smanjuju se guve i stres kod vozaa,
buka i zagaenje okolia
- Pravedniji nain kontrole i kanjavanja vozaa
- Automatizira se obrada prekraja i kazni

Slika 4: Princip rad

16

Izvor: http://www.peek.hr/roadrunner.htm

17

4.

ZNAAJKE ITS-a U POBOLJANJU SIGURNOSTI U

PROMETU
Za sustavno istraivanje prometne sigurnosti najvanije je da se dobro razumije

sloena interakcija izmeu ovjeka, vozila i ceste, odnosno prometnice. Ove su interakcije
vrlo vane kako za sigurnost i upravljanje prometom tako i za samo stvaranje odnosno
dizajniranje prometnica. Pogreno ponaanje sudionika u prometu najei su uzrok za
pojavu prometnih nesrea.

Slika 5: ITS kao nadgradnja klasinog prometnog sustava

Izvor: www.its-croatia.hr/index.php?option=com_docman&task...

Prouavanje ponaanja vozila i vozaa na cesti mogue je temeljiti na polaznom

modelu: voza-vozilo-okolin10. Radi se o kompleksnim mehanikim, biomehanikim,
psholokim i durgim relacijama koje odreuju ponaanje promatranog dinamikog sustava
s osnovnim komponentama.
Ameriki pristup ukljuuje i politiku (u uem smislu prometnu politiku) kao
poseban utjecajni imbenik koji znaajno utjee na stanje sigurnosti u prometu. On se
ogleda kako kroz zakonodavnu i policijsko-nadzornu sastavnicu sigurnosti prometa, tako i
kao opi stav politike i drutva u cjelini prema ovom goruem problemu. Neke analize
10

Cerovac, V.; Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2001., str. 56.

18

upuuju da e se do znaajnih poboljanja sigurnosti u prometu doi samo ako se ukupni

stav drutva i politike elite promjeni u tom smislu11.
Slika 6: Trokut sigurnosti u prometu (ukljuena politika)

Izvor:
croatia.hr/index.php?option=com_docman&task...

www.its-

Mogunosti ITS-a u poboljanju sigurnosti u prometu moe se sagledavati kroz

nekoliko tehnolokih cjelina odnosno znaajki. Osnovne, kljune cjeline mogu se svrstati u
tri skupine12:
-

Sustavi vezani uz infrastrukturu (ceste, mostovi, tuneli )

Sustavi vezani uz vozila

Sustavi vezani uz kooperacije

Kao najznaajniji predstavnici prve skupine su:

Sustavi upravljanja prometom na autocestama (ramp meterinig- promjenljivi

prometni znakovi)

Detekcija incidenata u prometu

11

Bonjak I., Manduka S., imunovi Lj.; Mogunosti inteligentnih transportnih sustava u poboljanju
stanja
sigurnosti
u
prometu,
Fakultet
prometnih
znanosti
Zagreb;
URL:
http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/Sadko-Mandzuka-FPZ.pdf
12
Ibidem

19

Sustavi za potporu provedbe zakona (mjerenje brzine i video zapis nedozvoljenih

radnji)

Napredni postupci upravljanja prometom na krianjima

Napredni sustavi upozorenja

Sustavi na prunim prijelazima

Cestovni meteo sustavi

U posljednje vrijeme pozornost znaajno privlae sustavi kojima se opremaju

vozila, a koji znaajno unapreuju sigurnost vonje. Njihova temeljna podjela je na

autonomne sustave i sustave namijenjene savjetu vozaa:
-

ABS anti blocking system (regulacija sile koenja)

ASS aktivni sustavi stabilizacije

AYC aktivni sustavi za kontrolu zanoenja vozila

LDWS sustavi upozorenja naputanja cestovne trake

ACS sustavi kontrole brzine i dranja odstojanja

APS automatski parking sustav

BLIS poboljanje stranje preglednosti

Danas se najznaajnija istraivanja rade u podruju kooperativnog upravljanja

vozila i njegovog okruenja (druga vozila, cestovna infrastruktura, centri voenja prometa,
krianja i dr.). U tom smislu danas su uveliko izgraeni i djelomino normirani standardi
za pojedine oblike komunikacije (V2V- vozilo s vozilom, V2R- vozilo s cestom).
Djelotvorni sustavi u ovom podruju mogu se razvrstati u sljedeim podjelama:
-

Navigacijski sustavi i sustavi putnog informiranja

Upravljanje vozilima urnih slubi

Inteligentni sustavi upravljanja brzinom

Sustavi potpore komercijalnim vozilima

Posebna se pozornost pridodaje sustavima upravljanja vozilima urnih slubi te

inteligentnim sustavima upravljanja brzinom. Oba ova sustava znaajno unapreuju stanje
sigurnosti u prometu.
Vano je istaknuti da se u svim relevantnim svjetskim studijama u mogunosti ITSa u poboljanju sigurnosti u prometu ukazuje da ITS i pripadne tehnologije nisu zamjena za
ljudski mozak i njegove sposobnosti obrade sloenih informacija, prosuivanja i
20

poduzimanja odgovarajuih akcija. Ove tehnologije samo poboljavaju sposobnost vozaa

da ini dobre i sigurne odluke13. U tom pogledu ITS nije niti zamjena za neke druge
imbenike poput policijskog nadzora nad prometom, koji takoer bitno definiraju stanje
sigurnosti u prometu.

4.1.

Sustav upravljanja incidentnim situacijama u prometu

Zbog specifinog karaktera prometnih nesrea sa najteim posljedicama od

posebnog je interesa sustav upravljanja incidentnim situacijama u prometu. Upravljanje

incidentnim situacijama je koordiniran skup aktivnosti kojima se pomae unesreenima,
uklanjaju vozila i normalizira prometni tok nakon nastanka prometne nezgode ili druge
incidentne situacije kao to je kvar vozila primjerice. Brzi koordiniran odaziv policije i
drugih urnih slubi (prva pomo, vatrogasci) kljuni su zahtjevi pri nastanku prometnih
nezgoda ili drugih incidentnih situacija na prometnicama. Sustav upravljanja incidentnim
situacijama usko je vezan s drugim podsustavima upravljanja prometom u gradu, odnosno
drugim podsustavima. Idua slika prikazuje opisano stanje.
Slika 7: Integracija sustava IM (incidentne situacije)

Izvor: www.its-croatia.hr/index.php?option=com_docman&task...
Spaavanje stradalih u prometnim nezgodama RSIM (Rescue service incident
menagement) predstavlja jednu od traenijih implementacija ITS-a u razvijenim zemljama.
Nakon nastanka prometne nezgode iz vozila se aktivira signal (aktiviranjem zranog
13

Regan M., Oxley J., Godley S., Tingvall C.; Intelligent transport systems: Safety and human factors issues,
RACV, 2001.

21

jastuka ili runo) i alje do RSIM centra. Pozicija vozila se precizno utvruje preko
globalnih satelitskih pozicijskih navigacijskih sustava. Sustavi automatskog praenja i
davanja prioriteta omoguuju najbliem vozilu da najkraom rutom doe do mjesta
nezgode.
Proces IM ima etiri sekvencijalne faze. Detekcija je prostorno vremensko
odreivanje incidentne situacije, verifikacija je odreivanje tipa i lokacije. Sve do pojave
naprednih ITS rjeenja dominantan nain detekcije bile su redovite policijske ophodnje.
Prometna policija u pravilu koordinira aktivnosti i komunikacije do raiavanja
situacije.
Slika 8: etiri faze procesa IM-a

Izvor: www.its-croatia.hr/index.php?option=com_docman&task...

Brze i precizne aktivnosti IM-a umanjuju negativne posljedice kao to su ekanje,

prometno zaguenje i sekundarno izazvane prometne nezgode. Brzi dolazak medicinske
pomoi odluujui je za spaavanje ivota teko stradalih. GIS tehnologija i ekspertni
sustavi za donoenje odluka ukljueni u ITS omoguuju tonu detekciju, brz odaziv i bolju
koordinaciju razliitih organizacija ukljuenih u IM.

22

4.2.

Ocjene poboljanja sigurnosti u prometu primjenom ITS-a

U pronalaenju rjeenja i strategija polazi se od prikupljenih podataka o nezgodama

te se razmatraju razliiti naini poboljanja sigurnosti. Poeljni output iz ove faze je skup
uinkovitih i provedenih rjeenja koja su generalno prihvatljiva 14. Implementacijski plan
razrauje specifine ciljeve, mjere i postupke te definira odgovornosti i rokove provedbe.
U izradi plana koriste se prometni podatci, procjene sigurnosnog rizika, financijski
zahtjevi, ljudski resursi itd. praenje implementacije plana obavlja se preko uspostavljenog
sustava nadzora uz izvjeivanje i definiranim vremenskim intervalima.
Prometne nezgode na cestama i drugim prometnicama neophodno je sustavno
prouavati tako da se razliitim nainima, mjerama i postupcima moe djelovati na
smanjenje njihova broja i njihovih posljedica. U razvijenim zemljama uestalost i
posljedice prometnih nezgoda su takve da je to bio jedan od najjaih pokretaa za uvoenje
ITS-a. postignuti rezultati u zemljama koje due vremena razvijaju ITS (SAD, Japan,
zemlje Europske Unije, Australija) ukazuju da su ovo danas ve zrele tehnologije. U
pojedinim studijama se ukazuje da je upravo sustavna primjena ITS-a mogunost za
znaajno poboljanje sigurnosti u prometu.
Bonjak I., Manduka S. te imunovi Lj. u svom su istraivanju u radu pod
naslovom Mogunosti inteligentnih transportnih sustava u poboljanju stanja sigurnosti u
prometu ocjenu poboljanja sigurnosti u prometu primjenom ITS-a prikazali formulom:

gdje je
KRED- pokazatelj promjene (smanjenja) broja nezgoda
N0- broj nezgoda u prethodnom razdoblju (prije uvoenja ITS rjeenja)
NITS- broj nezgoda nakon uvoenja ITS rjeenja

14

Bonjak I., Manduka S., imunovi Lj.; Mogunosti inteligentnih transportnih sustava u poboljanju
stanja
sigurnosti
u
prometu,
Fakultet
prometnih
znanosti
Zagreb,
URL:
http://www.mmpi.hr/UserDocsImages/Sadko-Mandzuka-FPZ.pdf

23

5.

ZAKLJUAK
Jedan od temeljnih problema suvremenog svijeta je svakako promet i njegov

vrtoglav porast gotovo iz dana u dan. Samim time nastaje i potranja za razvojem sve veih
povrina za prometnice, a sukladno tome nadalje i nove tehnologije koja bi mogla
kontrolirati i voditi toliku masu.
Iz tog se razloga ITS pokazao kao idealno rjeenje za kontrolu prometnog kaosa.
Kako je reeno, time se ne nastoji otkazati svrha klasinim nainima kontrole, odnosno
policijskoj slubi i slino, ve se nastoji njima pomoi. Brzina i aurnosti prenoen ja
podataka ITS sustava jednostavno ej nuna stvar u svakom veem i razvijenijem
prometnom sreditu.
Novo podruje, tj. ITS, iskazuje novi pristup i primjenu naprednih upravljakih i
tehnolokih rjeenja, kojima se nastoji postii vea sigurnost, uinkovitost i pouzdanost
prijevoza,a istodobno smanjenje utjecaja na okoli i drutvo.
Uinkovitost primjene ovoga sustava oituje se najvie u brzini reagiranja kod
incidentnih situacija. Naime, u zemljama koje ve dugi niz godina primjenjuju ovaj sustav,
pokazalo se da se smanjio broj prometnih nezgoda i stradalih na prometnicama. ITS brzi i
detaljno prenosi lokacijske oznake podruja gdje se desila nezgoda te kako da najblia
jedinica za pomo stigne do site lokacije. Naroito je to uinkovito na autocestama i
cestama s velikom koliinom dnevnog prometa, prometnicama koje se teko dostupne i
slino
Mnoge zemlje i dalje vre istraivanja na ovom sustavu kako bi se isti mogao to
vie i skorije unaprijediti i poboljati, te biti pristupaan za uvoenje na sve prometnice
gdje je koliina prometa velika i zahtjeva poveanu panju. To naravno, kako je ve reeno
ne bi umanjilo i aktivnosti slubi koje vre redovite kontrole prometnica, ali bi svakako i
njima pomoglo u otkrivanju lokacija nezgode i mogunosti odlaska na teren kako bi se
unesreenima pomoglo.
Svrha je dakle omoguiti ljudima siguran i brz protok prometnicama, sigurnije
stizanje na odredite, te maksimalno izbjegavanje ekanja i stvaranja guvi i kolapsa u
prometu.

24

Literatura
1.

Cerovac, V.; Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,

2001.

2.

upanovi, I.; Tehnologija cestovnog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet

prometnih znanosti, Zagreb, 1994.

lanci
3.

I. Bonjak, S. Manduka, Lj. imunovi: Mogunosti inteligentnih transportnih

sustava u poboljanju stanja sigurnosti u prometu, Znanstveni skup Nezgode i nesree
u prometu i mjere za njihovo sprjeavanje, HAZU 2007.

4.

Papageorgiou, G.: Modelling and simulation of transportation systems: a scenario

planning approach, Automatika, vol: 50, 2009., br: 1/2 ; str. 39-50.

5.

Ivakovi ., afran M.: Meunarodno znanstveno-struno savjetovanje Logistika i

inteligentne transportne tehnologije - prilike za novi gospodarski uspon, Zbornik
radova, Zagreb : Fakultet prometnih znanosti, 2009.

6.

Antoli, K., Strmeki, S., Magui, F.: Informacijska sigurnost i inteligentni

transportni sustavi, Suvremeni promet, vol: 28, 2008., br. 5., str. 353-355

7.

Sren, M.: Inteligentni transportni sustavi u upravljanju cestovnom mreom,

Suvremeni promet, vol: 28, 2008., br: 1/2 ; str. 141-151.

Internet izvori:
8.

Open Directory - Science: Technology: Transportation: Intelligent Systems; URL:

http://www.dmoz.org/Science/Technology/Transportation/Intelligent_Systems/

9.

RITA; Intelligent Transportation Systems (ITS); URL: http://www.its.dot.gov

10.

Specijalizirani

isporuitelj

signalne

opreme

proizvoda

Peek:

URL:

http://www.peek.hr/roadrunner.htm
11.

Prometna zona; URL: http://www.prometna-zona.com/

12.

ITS Hrvatska; URL: www.its-croatia.hr/index.php?option=com_docman&task...

13.

Prometna signalizacija, URL: http://www.prometnasignalizacija.com/index.php?

lang=hr&pid=320

25

Popis slika
Slika 1: Jednostavan primjer ITS-a
Slika 2: Primjer sustava koji regulira promjenjiva ogranienja brzine kretanja po cestama
Slika 3: Princip oitavanja tabelarnih oznaka
Slika 4: Princip rad
Slika 5: ITS kao nadgradnja klasinog prometnog sustava
Slika 6: Trokut sigurnosti u prometu (ukljuena politika)
Slika 7: Integracija sustava IM (incidentne situacije)
Slika 8: etiri faze procesa IM-a

26