Professional Documents
Culture Documents
2.trendovi Razvoja Bankarstva
2.trendovi Razvoja Bankarstva
17
18
Dio I
502.3 USD
290.6 USD
498.9
283.7
497.6
283.7
486.4
France
270.8
711.0
266.0
477.1
428.6
Kingdom
257.8
384.3
255.3
360.6
254.5
339.4
248.3
337.6
232.1
335.3
230.2
333.8
224.2
324.8
189.7
323.5
International Nederlanden,
299.2
Netherlands
297.7
297.4
Japan*
Sakura Bank, Japan
Norinchukin Bank, Japan
Credit Agricole Mutuel, France
Industrial Bank, Japan
ABN-AMRO Holdings, Netherlands
Credit Lyonnais, France
Union Bank of Switzerland
153.5
platiti konkurentne trino odreene kamatne stope za veinu svojih depozitnih fondova.
U isto su vrijeme vladini regulatori zahtijevali da banke koriste vie svojega vlastitog
kapitala - skuplje izvore sredstava - kao potporu imovini banke. Ovi skuplji izvori
sredstava potaknuli su banke na pronalaenje naina kako bi srezali ostale operativne
trokove, kao to su primjerice smanjenje broja zaposlenika i zamjena stare opreme
modernom (elektronikog procesnog sustava). Bankari su takoer bili primorani pronai
nove izvore sredstava, kao to je sekuritizacija, u koju su neki bankovni krediti upakirani
u grupe i iskljueni iz bilance; vrijednosni papiri poduprti tim kreditima prodavani su na
otvorenom tritu kako bi se prikupila nova sredstva koja bi mogla biti jeftinija i pouzdanija
i koja e moda prikupiti vee naknade od tradicionalnih izvora sredstava (kao primjerice
prodaja depozita).
Poglavlje 1
19
272.4 USD
241.0
45.9 USD
42.7
39.3
39.2
39.1
180.5
172.6
99.2
37.3
90.4
32.4
NationsBank, National
Association, Charlotte
31.4
80.9
Union Bank of California, San Francisco
29.2
57.3
KeyBank, N.A., Cleveland
27.8
27.1
27.1
26.8
25.3
23.3
23.1
52.1
51.6
49.6
47.0
46.8
46.6
Izvor: Odbor guvernera Sustava federalnih rezervi; Federalna agencija za osiguranje depozita;
Amerika udruga bankara.
20
Dio I
Poglavlje 1
21
Umiru li banke?
Nedavno, uz fuzije i poslovne neuspjehe stotine banaka i ostalih depozitnih institucija u
SAD-u, Europi i Aziji, dolo je do velike zabrinutosti za budunost bankarstva. ak i za
one banke koje preive postoji dokaz (npr. Gorton and Rosen (10)) kako se udio banaka
na tritu financijskih usluga smanjuje, dok su tvrtke za vrijednosne papire, neka
osiguravajua drutva, investicijski fondovi i financijske kompanije pridobile rastui udio
dostupnih klijenata. Nedavno je Banka federalnih rezervi St. Louisa izraunala da je udio
ukupne imovine koju posjeduju banke i ostale depozitne institucije u odnosu na sve
financijske posrednike zajedno pao s 56% u 1982. na svega 40% u 1990-ima - pad koji su
korisnici bankovnih usluga pripisali prirodnom smanjenju nadolazeih deregulacija
bankarstva i veoj sofisticiranosti financijskih trita. Neki analitiari (primjerice Beim
(8)) objavili su da bankarstvo kakvo poznajemo danas umire.
Kako su trita postajala efikasnija s nedavnim napretkom u tehnologiji i s velikim brojem
korisnika koji pronalaze druge naine pronalaenja kredita (kao to je prodaja vrijednosnih
papira na otvorenom tritu), tradicionalne su banke, ini se, sve manje i manje potrebne.
Na kraju je izilo na vidjelo i to da postoji previe banaka - u SAD-u ih je oko 9.000 - i
previe sredstava koja su uz njih vezana. Moe se rei da su mnoge od tih banaka
jednostavno poduprte vladinim mjerama u obliku jeftinog osiguranja depozita i jeftinih
vladinih kredita. Moda su nedavne bankovne fuzije i poslovni neuspjesi banaka irom
svijeta jednostavno znak da je bankarstvo pretrpano i da se suoava sa smanjenom
potranjom za tradicionalnim uslugama.
Banke se isto tako suoavaju s mnogo teim teretom vladinih regulacija od veine svojih
konkurenata. Amerika udruga bankara provela je 1990-ih godina istraivanje s procjenom
da su trokovi pridravanja federalnih i dravnih regulacija bankarstva iznosili gotovo 11
milijardi amerikih dolara (to je oko 60% godinjeg profita banaka). Pad udjela banaka
na tritu ukupnih financijskih usluga poveao
22
Dio I
Poglavlje 1
Drugi pristup bankarstva orijentiranog prema potroau, koji se esto ne priznaje, odnosi
se na njegov utjecaj na mlae potroae. Kako starija generacija odlazi, bit e velikih
transfera bogatstava mladim pojedincima i obiteljima. Bankari e morati razviti nove
investicijske i financijsko-planske proizvode kao odaziv na posebne financijske potrebe
umirovljenih potroaa, kao i mlaih komitenata koji e u budunosti naslijediti imovinu
umirovljenih osoba.
Takoer, amerika populacija, kao i sve druge, postaje sve vie etniki podijeljena.
Danas svaki etvrti Amerikanac ima afrike, azijske, junoamerike ili indijanske
korijene, a te su vane populacijske grupe meu najbre rastuim segmentima populacije.
Bankari e se najvjerojatnije suoiti s poveanim zahtjevom kreditiranja kompanija
koje e nuditi proizvode i usluge od najvee vanosti tim etniko podijeljenim
populacijama. Porast e broj kompanija koje e biti u vlasnitvu tih manjina, isto kao i
broj poduzea koje e posjedovati i voditi ene. Unutar samih banaka uprava mora
pronai nain na koji e uskladiti tu etniki podijeljenu radnu snagu i pripremiti osoblje
da osjeajno ispunjava specijalne usluge koje zahtijeva tako podijeljena baza klijenata.
Bankari e se takoer morati uhvatiti u kotac s kreditnim zahtjevima potroaa koji
imaju drugaiji stil ivota od onih tradicionalnih obiteljskih korisnika kredita. Primjerice,
sve vie pojedinaca danas se odluuje ili ne vjenati i zasnovati obitelj ili to planira
uiniti kasnije u ivotu. Pojedinci i obitelji danas su mobilniji nego u prolosti, a i vei
je broj obitelji sa samo jednim roditeljem ili bez djece. Mnogi od tih komitenata imat
e prihode manje od prosjeka i slabije mogunosti zaposlenja i stabilnost nego prije te
e prisiljavati banke da im osiguraju manje i riskantnije kredite. Mnoge e banke morati
preispitati svoje kreditne standarde i poboljati svoju operativnu uinkovitost pri obradi
veeg broja manjih zahtjeva za kreditima, a radi odravanja trokova banaka pod
kontrolom.
Napokon, od banaka i ostalih financijskih institucija danas se zahtijeva odigravanje
vee uloge u pronalaenju rjeenja problema privatnog sektora koji bi eliminirali
socijalne probleme. To ukljuuje programe socijalnog razvoja u kojima bankari
osiguravaju financijsku i tehniku pomo pri revitalizaciji sredita gradova i susjednih
gradskih naselja. Banke su na temelju vladinih odluka i zbog vladine pomoi koju
primaju danas prisiljene odgovoriti na financijske potrebe javnosti i drati interese
zajednice na pameti kada odluuju o otvaranju ili zatvaranju poslovnica, pruanju usluga
oglaavanja te financiranju ekonomskog razvoja. Ti novi smjerovi razvoja najvie e
naglaavati kreativnost i zahtijevati kvalitetne treninge za one ene i mukarce koji
rade za banke sutranjice.
Izvor: Veina gore spomenutih analiza temelji se na govoru dr. Susan M. Philips, koja je lan
Odbora guvernera u Sustavu federalnih rezervi, prije promocije u Stonier koli bankarstva na
Sveuilitu Delaware, 23. lipnja 1993. na temu Bankarstvo u promjenjivu svijetu.
23
24
Dio I
Poglavlje 1
25