POLITIKE

EUROPSKE UNIJE

Poljoprivreda

Partnerstvo
Europe
ipoljoprivrednika
Z ajed ni k a p o l jo p r ivr ed n a p o l it ik a
EU -a: za na u hr an u, na a r ur al n a
p o d r u ja, na o ko l i

P O L I T I K E

E U R O P S K E

U N I J E

SADRAJ
Zato nam je potrebna
zajednikapoljoprivredna
politika? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

POLITIKE
EUROPSKE UNIJE

Kako funkcionira poljoprivredna

politika? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Ova publikacija dio je serije kojom se objanjava to EU

poduzima u razliitim podrujima politika, zato je ukljuen
u ta podruja i koji su rezultati.

Poljoprivreda Europe do 2020.:

odgovoriti na predstojee
izazove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Publikacije moete pronai na internetskim stranicama:

http://europa.eu/pol/index_en.htm
http://europa.eu/!wT73dg

ime se bavi EU? . . . . . . . . . . . . . . 8

Saznajte vie . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Kako funkcionira Europska unija

Europa u 12 lekcija
Europa 2020.: Europska strategija rasta
Osnivai EU-a
Bankarstvo i financije
Borba EU-a protiv prijevara i korupcije
Carine
Digitalna agenda za Europu
Ekonomska i monetarna unija i euro
Energija
Granice i sigurnost
Humanitarna pomo i civilna zatita
Istraivanje i inovacije
Javno zdravstvo
Klimatska akcija
Kultura i audiovizualna djelatnost
Meunarodna suradnja i razvoj
Migracije i azil
Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport
Okoli
Oporezivanje
Poduzetnitvo
Poljoprivreda
Pomorstvo i ribarstvo
Potroai
Pravosue, graanstvo, temeljna prava
Promet
Proraun
Proirenje
Razvoj i suradnja
Regionalna politika
Sigurnost hrane
Trgovina
Trino natjecanje
Unutarnje trite
Vanjski poslovi i sigurnosna politika
Zapoljavanje, socijalna pitanja i ukljuivanje

Politike Europske unije:

Poljoprivreda
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Informiranje graana
1049 Bruxelles
BELGIJA
Rukopis auriran u studenome 2014.
Naslovnica i slika na stranici 2.:
Phovoir
16 str. 21 x29,7 cm
ISBN 978-92-79-41396-4
doi:10.2775/97085
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.
Europska unija, 2014.
Umnoavanje je doputeno. Za svaku uporabu ili
umnoavanje pojedinanih fotografija doputenje treba
zatraiti izravno od nositelja autorskih prava.

P O L J O P R I V R E D A

Zato nam je potrebna zajednika

poljoprivredna politika?
Izazovi za poljoprivredu koji traju vie od
50 godina
Zajednika poljoprivredna politika (ZPP) pokrenuta
je 1962. ipartnerstvo je poljoprivrede idrutva te
Europe injezinih poljoprivrednika. Njezini su glavni
ciljevi:
poboljati poljoprivrednu produktivnost kako bi
se potroaima osiguralo stalnu opskrbu
hranom po prihvatljivim cijenama,
osigurati dovoljnu zaradu poljoprivrednicima
EUa.
Sada, pedeset godina kasnije, EU se mora suoiti sa
sljedeim dodatnim izazovima:
sigurnost hrane na globalnoj razini
proizvodnja hrane morat e se udvostruiti kako
bi se nahranilo svjetsko stanovnitvo koje e
2050. iznositi 9 milijardi ljudi,

Velik dio ZPPa odnosi se na nau hranu

Kako bi odgovorio na te izazove, EU je stvorio iproveo
zajedniku poljoprivrednu politiku (ZPP).
Svrha je te politike odrediti uvjete kojima e se poljoprivrednicima omoguiti da ispune svoje viestruke
funkcije udrutvu, od kojih je najvanija proizvodnja
hrane.
Zahvaljujui ZPPu europskim se graanima jami
sigurnost hrane. Naem je drutvu zajameno da
europski poljoprivrednici proizvode hranu koja nam je
potrebna.
Osiguravaju dojmljivu paletu brojnih, sigurnih ivisokokvalitetnih proizvoda po prihvatljivim cijenama. EU je
ucijelome svijetu poznat po svojoj hrani ikulinarskim
tradicijama. Zahvaljujui svojim izuzetnim poljoprivrednim resursima EU bi mogao imorao igrati vodeu ulogu
uosiguravanju sigurnosti hrane ucijelom svijetu.

klimatske promjene iodrivo upravljanje

prirodnim resursima,
briga za krajolik ucijeloj Europskoj uniji
iodravanje ruralnog gospodarstva.
ZPP je zajednika politika svih drava lanica
Europske unije. Njome se upravlja na europskoj
razini, afinancira se sredstvima iz godinjeg
prorauna EUa.

Europljani mogu biti sigurni da poljoprivrednici proizvode

potrebne koliine hrane.

European Union

EU broji vie od 500 milijuna potroaa kojima je

potrebna pouzdana opskrba zdravom ihranjivom
hranom po prihvatljivim cijenama. Gospodarsko okruenje vjerojatno e idalje biti nesigurno inepredvidivo.
Nadalje, tu su brojni trenutani ibudui izazovi, meu
kojima su iglobalno trino natjecanje, gospodarske
ifinancijske krize, klimatske promjene irastui trokovi
faktora proizvodnje poput goriva ignojiva.

Velik dio ZPPa odnosi se na naa

ruralna podruja
Poljoprivredom nije obuhvaena samo hrana. Obuhvaene su iruralne zajednice iljudi koji unjima ive.
Obuhvaena su inaa ruralna podruja injihovi dragocjeni prirodni resursi.
U svim dravama lanicama EUa poljoprivrednici
odravaju selo iruralni nain ivota ivim. Da nema
poljoprivrednih gospodarstava ili poljoprivrednika, na
nae bi se zaseoke, sela igradska naselja to nepovoljno
odrazilo.
Mnogi su poslovi ururalnim podrujima povezani
spoljoprivredom. Poljoprivrednicima su potrebni
strojevi, zgrade, gorivo, gnojiva izdravstvena skrb za
ivotinje. Mnogi rade utim pretproizvodnim sektorima.
Drugi su zaposleni uposlijeproizvodnim aktivnostima,
primjerice upripremi, preradi ipakiranju hrane. Ostali
pak sudjeluju uuvanju, prijevozu imaloprodaji hrane.
Openito gledajui, poljoprivreda iproizvodnja hrane
osnovni su elementi naega gospodarstva idrutva. EU
sa svojih 28 drava lanica broji oko 12 milijuna
poljoprivrednika idodatna 4 milijuna zaposlenika
uprehrambenom sektoru. Poljoprivredni iprehrambeni
sektor zajedno osiguravaju 7% ukupnog broja radnih
mjesta istvaraju 6% europskog bruto domaeg
proizvoda.

European Union

Poljoprivrednici upravljaju ruralnim podrujima na dobrobit

svih nas.

P O L I T I K E

E U R O P S K E

U N I J E

Velik dio ZPPa odnosi se na na okoli

Naa se ruralna podruja ne nalaze usvojem izvornom
prirodnom stanju. Stoljeima su oblikovana poljoprivredom, kojom je stvoren raznolik okoli prepun arolikih
krajobraza. Nae je selo stanite raznolikom mnotvu
biljnih iivotinjskih vrsta. Ta je bioloka raznolikost od
osnovne vanosti za odriv razvoj ruralnih podruja.
Poljoprivrednici upravljaju ruralnim podrujima na
dobrobit svih nas. Oni osiguravaju javna dobra od kojih
su najvanija odravanje naeg tla, krajobraza ibioloke
raznolikosti te briga za njih. Trite ne nudi naknadu za
ta javna dobra. Kako bi poljoprivrednicima isplatio
naknade za pruanje te usluge drutvu kao cjelini, EU
poljoprivrednicima nudi dohodovne potpore.
Klimatske promjene mogu nepovoljno utjecati na
poljoprivrednike. ZPPom se poljoprivrednicima osigurava financijska potpora kako bi prilagodili svoje uzgojne
metode isustave posljedicama klimatskih promjena.
Poljoprivrednici najbolje znaju koliko je vano brinuti se
za nae prirodne resurse naposljetku, oni onjima
ovise usvojem svakodnevnom ivotu. Kako bi se
izbjegle negativne nuspojave odreenih poljoprivrednih
praksi, EU poljoprivrednicima osigurava poticaje za rad
na odriv iekoloki prihvatljiv nain.
Poljoprivrednici se suoavaju sdvostrukim izazovom:
pronai nain na koji mogu proizvoditi hranu, istovremeno titei prirodu ipokuavajui ouvati bioloku
raznolikost.
Ekoloki odriva poljoprivreda koja razborito upotrebljava prirodne resurse od osnovne je vanosti za nau
proizvodnju hrane ikvalitetu ivota danas, sutra iza
budue narataje.

P O L J O P R I V R E D A

Kronoloki razvoj poljoprivrede uEuropi

1957.
Ugovorom iz Rima stvara se Europska ekonomska
zajednica (prethodnica dananjeg EUa), koja
obuhvaa est zapadnoeuropskih zemalja.
1962.
Nastaje zajednika poljoprivredna politika. ZPP je
predvien kao zajednika politika kojoj su ciljevi
graanima EUa osigurati hranu po prihvatljivim
cijenama, apoljoprivrednicima primjeren ivotni
standard.

iStockphoto/Milan Zeremski

1984.
ZPP postaje rtvom vlastitog uspjeha.
Poljoprivredna gospodarstva postaju toliko
produktivna da proizvode vie hrane negoli je
potrebno. Viak hrane uva se idovodi do tzv.
planina hrane. Uvodi se nekoliko mjera kako bi se
razine proizvodnje pribliile potrebama trita.

1992.
ZPP se preusmjerava spodrke tritu na podrku
proizvoau. Smanjuju se potpore cijenama
izamjenjuju se izravnim isplatama potpora
poljoprivrednicima, koje se potie na ekoloki
prihvatljivije djelovanje. Reforma se odvija
istovremeno sKonferencijom UNa ookoliu
irazvoju (Earth Summit) uRiju 1992., kojom se
pokree naelo odrivog razvoja.
2003.
ZPPom se osiguravaju dohodovne potpore.
Novom reformom ZPPa subvencije se odvaja od
proizvodnje. Poljoprivrednicima se sada isplauju
dohodovne potpore pod uvjetom da se brinu
opoljoprivrednom zemljitu ida potuju norme
ookoliu, dobrobiti ivotinja isigurnosti hrane.
2013.
Provodi se reforma ZPPa kako bi se ojaalo
konkurentnost poljoprivrednog sektora, promicalo
odrivu poljoprivredu iinovacije te podralo
stvaranje radnih mjesta irast ururalnim
podrujima.

Kako titimo prirodu

ibioloku raznolikost?

Zato se poljoprivredna politika

uspostavlja na europskoj razini?
Glavni su ciljevi zajednike poljoprivredne politike
poboljati poljoprivrednu produktivnost kako bi se
potroaima osigurala redovita opskrba hranom po
prihvatljivim cijenama te poljoprivrednicima osigurati
primjerenu zaradu.
Ta dva cilja zajednika su svim dravama lanicama
imogu se postii samo ako se poljoprivredi iruralnim
podrujima osigura financijska podrka. Kolektivnom
politikom EUa osigurava se uinkovitija upotreba
proraunskih sredstava od one koja bi se osigurala
istodobnim djelovanjem uokviru 28 nacionalnih politika.

P O L I T I K E

E U R O P S K E

U N I J E

Sigurno je da bi bez zajednike politike svaka drava

lanica EUa nastavila snacionalnim politikama
promjenjivog djelokruga irazliitog stupnja javne
intervencije. Politikom odreenom na europskoj razini
osiguravaju se zajednika pravila na jedinstvenom
tritu, prema potrebi rjeava se nestabilnost trita,
uva se napredak postignut najnovijim reformama za
veu konkurentnost europske poljoprivrede iosigurava
zajednika poljoprivredna politika pomou koje EU kao
jedinstvena cjelina moe pregovarati sa svojim globalnim trgovinskim partnerima.

European Union

Postoji jedno veliko europsko trite za poljoprivredne

proizvode na kojem se zajednikim pristupom promicanju poljoprivrede osiguravaju pravedni uvjeti poljoprivrednicima koji se natjeu na unutarnjem europskom
tritu iu svijetu.

Poljoprivreda je jedno od
malobrojnih podruja ija se
zajednika politika financira
uglavnom iz prorauna EU-a,
umjesto iz nacionalnih
prorauna.

P O L J O P R I V R E D A

Kako funkcionira poljoprivredna politika?

Zajedniku poljoprivrednu politiku moe se opisati kao
politiku stri dimenzije: potpora tritu, dohodovna
potpora iruralni razvoj. Te su tri dimenzije meusobno
povezane icjelokupna odrivost ovisi onjihovoj sposobnosti zajednikog djelovanja.

djelotvorni instrumenti politike postupno su zamijenjeni

uinkovitijim instrumentima, te je na taj nain omogueno da se zajednikom poljoprivrednom politikom bolje
odgovori na potrebe poljoprivrednika te da se ispune
zahtjevi ipotrebe potroaa.

Kada je rije opotpori tritu, poljoprivreda je sektor

koji ovisi ovremenskim uvjetima iklimi vie od brojnih
drugih sektora. Nadalje, upoljoprivredi postoji neizbjean vremenski razmak izmeu signala potranje
imogunosti odgovora ponude, as obzirom na to da je,
uusporedbi sdrugim proizvodima, naa potronja hrane
uglavnom stalna, inajmanje promjene uproizvedenim
koliinama mogu uvelike utjecati na cijene.

Prve dvije dimenzije potpora tritu idohodovna

potpora financiraju se iskljuivo iz prorauna EUa,
dok se dimenzija ruralnog razvoja temelji na viegodinjem programiranju, asufinanciraju je drave lanice.

Tim se poslovnim nesigurnostima opravdava vana

uloga koju javni sektor ima uosiguravanju stabilnosti
poljoprivrednicima.
Kako bi se osigurala sigurnost trita, upotrebljava se
niz trinih instrumenata.
Kada govorimo odrugoj dimenziji, dohodovnoj potpori,
izravna plaanja ne osiguravaju samo osnovni prihod
poljoprivrednicima ve iproizvodnju ekolokih javnih
dobara.
Trea je dimenzija ruralni razvoj. Kako bi se razmotrile
posebne potrebe iizazovi skojima se ruralna podruja
suoavaju, uspostavljeni su nacionalni (i unekim
sluajevima regionalni) programi razvoja.
Drave lanice sastavljaju svoje programe na temelju
istog popisa mjera, ali zadravaju dovoljno fleksibilnosti
da se mogu baviti pitanjima od najvee vanosti unutar
svojih dravnih podruja, koja odraavaju specifine
gospodarske, prirodne istrukturne uvjete. Takozvanim
pristupom Leader, kao integralnim dijelom programa
ruralnog razvoja, potie se lokalno stanovnitvo da se
bavi lokalnim pitanjima.
Kada je rije ofinanciranju zajednike poljoprivredne
politike, postoji unaprijed utvreni najvii proraun (kao
kod svih politika EUa) koji se odreuje na sedmogodinjoj osnovi. Time se osigurava gornja granica potronje,
apoljoprivrednicima mogunost poznavanja raspoloivosti sredstava. Uzastopne reforme politike poveale su
djelotvornost raspoloivih instrumenata. Najmanje

Politika koja se financira iz prorauna

EUa
Neki smatraju da je proraun namijenjen zajednikoj
poljoprivrednoj politici kontroverzna tema. Primjerice,
esto se izjavljuje da je polovina prorauna EUa
namijenjena zajednikoj poljoprivrednoj politici. Takvim
izjavama ne uzima se dovoljno uobzir proraunski
mehanizam EUa, kao ni ciljevi zajednike poljoprivredne politike.
Istina je da politika zahtijeva oko 40% prorauna EUa.
Tomu je uzrok injenica da je zajednika poljoprivredna
politika jedno od malobrojnih podruja iju zajedniku
politiku financira uglavnom EU. Suprotno tomu, veinu
drugih javnih politika financiraju prvenstveno drave
lanice.
Vano je stoga smjestiti proraun zajednike poljoprivredne politike ukontekst ukupnih javnih rashoda
unutar EUa. Utom je kontekstu proraun za ovu
politiku malen, sobzirom da predstavlja samo 1%
ukupnih javnih rashoda uEUu. U2014. taj je iznos bio
uvisini od oko 58milijardiEUR.
Konano, proraun zajednike poljoprivredne politike,
kao dio prorauna EUa, naglo se smanjio tijekom
proteklih 30 godina, sgotovo 75% na oko 40%.
U tom razdoblju Europskoj uniji pridruilo se 18 drava
lanica (ime se broj poljoprivrednika vie no udvostruio), pa je kao posljedica toga potronja po poljoprivredniku danas mnogo nia.

P O L I T I K E

E U R O P S K E

U N I J E

ime se bavi EU?

ZPP se bavi naim poljoprivrednicima

TO NAI POLJOPRIVREDNICI PROIZVODE SVAKE GODINE

Prosjek za razdoblje 2009.2011.

Poljoprivrednici su vrlo vaan gospodarski imbenik

ururalnim podrujima, te ih EU ne smije izgubiti.
Osnovne, instinktivne vjetine bavljenja poljoprivredom
ne mogu se nauiti iz knjiga, ve se prenose sjednog
narataja na drugi.

itarice: 300 milijuna tona

Unato tomu veliki broj mladih ne smatra poljoprivredu

privlanim zanimanjem te je poljoprivrednika sve manje.
U1960-im godinama prvotnih est lanica EUa brojilo
je est milijuna poljoprivrednika, ali se ta brojka otada
vie nego prepolovila.

Maslinovo ulje: 2 milijuna tona

ZPPom se stoga pomae mladima pokrenuti poljoprivredna gospodarstva pomou sredstava za kupnju
zemljita, strojeva iopreme. Osigurava se ibespovratna
sredstva za osposobljavanje novih, ali ive postojeih
poduzetnika za uporabu najnovijih tehnikih metoda
proizvodnje.

Agrumi: 11 milijuna tona

eer: 17 milijuna tona

Sjeme uljarica: 20 milijuna tona

Jabuke: 10 milijuna tona

Kruke: 2 milijuna tona

Vino: 160 milijuna hektolitara

Govedina i teletina: 8 milijuna tona
Svinjsko meso: 20 milijuna tona

Poticanje mladih poljoprivrednika iosiguravanje

kontinuiteta iz jednog narataja udrugi pravi je izazov
za ruralni razvoj uEUu.

Meso peradi: 12 milijuna tona

U nekim dijelovima Europe, poljoprivredna je djelatnost

osobito teka, primjerice ubrdovitim, planinskim i/ili
udaljenim podrujima. Vano je odrati ivima zajednice

Mlijeko: 150 milijuna tona

OMJER POLJOPRIVREDNIH INEPOLJOPRIVREDNIH DOHODAKA

Jaja: 7 milijuna tona

utim regijama. ZPP osigurava sredstva pomou kojih

ruralne zajednice uosjetljivim podrujima mogu
zadrati zdravo gospodarsko stanje ikojima se spreava
njihovo postupno nestajanje.

Zahvaljujui ZPPu poljoprivrednici

proizvode ono to potroai ele

40%

100%

Brojkama je prikazan europski prosjek poduzetnikih dohodaka

upoljoprivredi po neplaenoj godinjoj jedinici rada kao postotku
prosjenih plaa uukupnom gospodarstvu po ekvivalentu punog
radnog vremena.
Izvor: Europska komisija.

Graani EUa krajnji su korisnici ZPPa. Nae su prodavaonice isupermarketi uvijek bogato opskrbljeni hranom
po uglavnom prihvatljivim cijenama. Uveini zemalja
EUa prosjena obitelj danas troi oko 15% svojeg
mjesenog prihoda na hranu. Taj se udio prepolovio
uodnosu na 1962.

P O L J O P R I V R E D A

iStockphoto

Poljoprivrednici sve vie rade

na zatiti okolia iljepote
krajobraza.

Nai nam poljoprivrednici osiguravaju opskrbu visokokvalitetnom hranom. Europu se smatra svjetskom
predvodnicom usektorima poput proizvodnje maslinova
ulja, mlijenih proizvoda, mesa, vina iestokih alkoholnih pia. Usto moemo jednostavno saznati kako je
igdje proizvedena hrana koju konzumiramo, sobzirom
na to da pravila EUa ooznaivanju isljedivosti omoguuju potroaima dovoljnu koliinu informacija kako bi
pri kupnji hrane donijeli informiranu odluku.
Mnogi europski potroai daju prednost lokalnim ili
regionalnim proizvodima kada su oni dostupni. Sve je
vea potranja za tradicionalnim specijalitetima. Kao
rezultat toga poljoprivrednici sve ee na poljoprivrednim trnicama izravno potroaima prodaju svoje
proizvode iprerauju ih radi dodane lokalne vrijednosti.

Poljoprivrednici upravljaju ruralnim

podrujima
Otprilike je polovina zemljita EUa obraena. To ini
poljoprivredu vrlo vanim imbenikom za na prirodni
okoli. Poljoprivreda je stoljeima pridonosila stvaranju
iodravanju niza vrijednih poluprirodnih stanita. Danas
ona oblikuju brojne krajobraze po cijeloj Europskoj uniji
iudomljuju velik broj raznolikih divljih vrsta. Poljoprivreda ipriroda pod meusobnim su utjecajem. Zahvaljujui
uzastopnim reformama ZPPa nae su uzgojne metode
postale ekoloki prihvatljivije.

Dananji poljoprivrednici imaju dvostruku ulogu proizvoditi hranu iupravljati ruralnom sredinom. Pri obavljanju potonjeg osiguravaju javna dobra. Od ruralne
sredine kojom se oprezno upravlja io kojoj se vodi
rauna, koristi ima cjelokupno sadanje ibudue
drutvo. Stoga je iprimjereno da se ZPPom poljoprivrednike nagradi to su nam osigurali ta vrijedna javna
dobra.
Nakon reforme u2013. poljoprivrednici moraju primjenjivati ekoloki odrive uzgojne metode kako bi se mogli
koristiti punim pravom na dohodovne potpore. To
upraksi znai da moraju ouvati povrine trajnih
travnjaka (trava dobro apsorbira ugljikov dioksid, to
pomae usuzbijanju klimatskih promjena) te da moraju
uzgajati najmanji broj kultura iobraivati 5% svoje
obradive povrine na nain kojim se promie bioloka
raznolikost (to je poznato kao ekoloki znaajno
podruje). Poljoprivrednici mogu primiti idodatnu
potporu ako primijene stroe agrookoline poljoprivredne prakse.
Usto ZPP promie poljoprivredne prakse poput ouvanja
estetskih vrijednosti krajobraza, sukladno eljama
javnosti.
Zatita bioloke raznolikosti istanita divljih vrsta,
upravljanje vodnim resursima ibavljenje klimatskim
promjenama jo su neki od prioriteta koje poljoprivrednici moraju potovati.

10

S time uvezi znaajan je europski program Natura

2000. Rije je omrei od oko 25000 lokacija, ija
povrina obuhvaa oko jedne petine teritorija EUa,
asvrha joj je zatititi bioloku raznolikost Europe.
Lokacije nisu ograena izatiena, ve uglavnom
otvorena podruja koja esto ovise oodrivim ljudskim
aktivnostima io uporabi zemljita kojom su godinama
oblikovana iodravana. Brojne lokacije nalaze se na
poljoprivrednim zemljitima, apoljoprivrednici se
obvezuju upravljati zemljom na specifian nain sciljem
odravanja bioloke raznolikosti.

P O L I T I K E

E U R O P S K E

U N I J E

POLJOPRIVREDNICI SU SVE STARIJE DOBI

65 god. ili vie

30 %

Manje
od 35 god.
8%

Od 35
do 44 god.
17 %

Ruralno gospodarstvo inain ivota

ovise opoljoprivredi
Iako je poljoprivreda glavna gospodarska djelatnost
uveini ruralnih podruja, poljoprivrednici uz proizvodnju
hrane obavljaju idodatne djelatnosti. esto prerauju
svoje proizvode iprodaju ih izravno potroaima.
Reformom iz 2013. promie se izravna prodaja prehrambenih proizvoda, primjerice na poljoprivrednim trnicama.
Oko polovine stanovnitva EUa ivi ururalnim podrujima. Bez poljoprivrede mnoge zajednice gotovo nita ne
bi moglo odrati na ivotu ina okupu. Da nestane
poljoprivrede, ubrojnim bi podrujima nastupio problem
naputanja zemljita.

Od 45
do 54 god.
23 %

Izvor: Eurostat, 2010.

Time se spreava depopulacija ruralnih sredina zbog

malih mogunosti zapoljavanja ivisoke nezaposlenosti.
Javne usluge poput kola izdravstvenih ustanova
ouvane su iunaprijeene, pa sada lokalnom stanovnitvu nude dobar razlog za ostanak iodgajanje svoje
djece na selu.

iStockphoto/Bart Coenders

Upravo stoga ZPPom se poljoprivrednicima prua

financijska potpora kako bi se osiguralo daljnje obraivanje zemlje iotvaranje dodatnih radnih mjesta
obnovom sela, zatitom krajobraza ili projektima
kulturne batine te brojnim drugim zadacima koji su
izravno ili neizravno povezani spoljoprivredom iruralnim gospodarstvom.

Od 55 do 64 god.
24 %

Poljoprivrednom sektoru
potrebni su mlai ljudi.

11

iStockphoto/cstar55

P O L J O P R I V R E D A

Dinamika malih obiteljskih gospodarstava morat e

ojaati. Mnogi su poljoprivrednici stariji od 55 godina iu
odreenom e se trenutku prestati aktivno baviti
poljoprivredom te e otii umirovinu. EU shvaa da je
dobna struktura poljoprivrednika postala pitanje od
velike vanosti. Pomo mladim poljoprivrednicima
upokretanju djelatnosti neizbjena je uokviru ove
politike ako elimo da europska ruralna podruja
uspjeno odgovore na brojne izazove skojima su
suoena.

ZPP je pokretaka snaga produktivnosti

iinovacija
ZPPom se pomae poljoprivrednicima da budu produktivniji ida usavre svoje tehnike vjetine.
U ranijim se godinama ZPPom poticalo poljoprivrednike
da upotrebljavaju suvremene strojeve inove tehnike,
ukljuujui umjetna gnojiva isredstva za zatitu bilja. To
je bilo neophodno jer je tada vea proizvodnja hrane za
stanovnitvo bila prioritet.

Za rast izapoljavanje
uEuropi potrebni su
djelotvorni ikonkurentni
poljoprivrednici.

Izvorni trend izmijenio se zbog vika hrane kojim je

rezultirao. Sada ZPP pomae poljoprivrednicima:
obavljati poljoprivrednu djelatnost na nain da se
smanji isputanje staklenikih plinova;
primjenjivati ekoloki prihvatljive poljoprivredne
tehnike;
potovati norme javnog zdravlja, okolia idobrobiti
ivotinja;
proizvoditi iplasirati na trite prehrambene
specijalitete svoje regije;
produktivnije se koristiti umama iumskim
podrujima;
razvijati nove naine uporabe poljoprivrednih
proizvoda usektorima poput kozmetike, medicine
iobrta.

UINKOVITIJI POLJOPRIVREDNICI: PRINOSI OD PENICE

UPRVOTNIH EST DRAVA LANICA

Politika je bila vrlo djelotvorna. Produktivnost je uvelike

porasla. Urodi usjeva drastino su se poveali, ali od
2000. stagniraju. Unarednim e godinama istraivanje
iinovacije postati izuzetno vani kako bi poljoprivrednici
proizvodili vie smanje raspoloivih sredstava.

7
2000.
1990.
1980.

2010.

6
5
4
3

1962.
Prinos utonama po hektaru. Izvor: Europska komisija.

12

P O L I T I K E

E U R O P S K E

U N I J E

PRISUTNOST UPREHRAMBENOM LANCU: BROJ PODUZEA

Poljoprivrednici
12 000 000

Proizvoai hrane

Veletrgovci

Malotrgovci

250 000

200 000

500 000

Brojke se odnose na 2010. (poljoprivreda) i2009. (drugi sektori). Izvor: Eurostat.

Istraivaki fondovi Europske unije namijenjeni su

razvoju novih sustava poljoprivredne proizvodnje kako
bi poljoprivrednici mogli odgovoriti na brojne predstojee izazove, izmeu ostalog ina jednako vane izazove
klimatskih promjena irastueg pritiska na prirodne
resurse. Ubudue e nai poljoprivrednici morati
proizvoditi vie smanje raspoloivih sredstava. To bi se
moglo postii razvojem instrumenata poput inovacijskih
partnerstava sa ciljem promicanja inovacija upoljoprivredi, uz premoivanje postojeeg jaza izmeu istraivanja ipoljoprivredne prakse te olakavanje komunikacije isuradnje meu dionicima (poljoprivrednicima,
savjetnicima, poljoprivrednoprehrambenim sektorom,
znanstvenicima, upravama idr.).

Modernizacija kao jo jedan prioritet

ZPPa
Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava bila je
iostaje vaan cilj ZPPa. Brojnim poljoprivrednicima
EUa dodijeljena su bespovratna sredstva za modernizaciju objekata istrojeva. Drugi su dodijeljenim sredstvima unaprijedili kvalitetu svoje stoke iuvjete ukojima se uzgaja.
Izazov se sastoji utome da pomou modernizacije
poljoprivrednici postanu gospodarski konkurentni ida
primjenjuju ekoloki odrive tehnike.
Program ruralnog razvoja ZPPa ostat e pokreta
promjene inapretka te e se uokviru njega poljoprivrednicima idalje nuditi mogunosti unapreenja
njihovih gospodarstava iopenito ruralnog podruja
ukojem ive.
Sukladno europskoj strategiji rasta za nadolazee
desetljee Europa 2020., nai e poljoprivrednici
postati djelotvorniji ikonkurentniji.

Iako bespovratna sredstva izajmovi igraju vanu ulogu,

postoje idruga sredstva potpore poljoprivrednicima.
Programi izobrazbe isavjetodavne slube za poljoprivredna gospodarstva neki su od manje vidljivih naina
za pruanje pomoi poljoprivrednicima ucijeloj Europskoj uniji.

Zato poljoprivrednici ne dobivaju uvijek

pravednu naknadu?
Veina poljoprivrednih gospodarstava relativno je malih
dimenzija. Prosjeni poljoprivrednik uEUu posjeduje
samo 12 hektara zemljita (to odgovara povrini od
oko 20 nogometnih terena), a70% poljoprivrednih
gospodarstava povrine je manje od pet hektara.
Zbog manjih dimenzija svojih poljoprivrednih gospodarstava poljoprivrednici mogu nailaziti na potekoe
upostizanju najbolje trine cijene za svoje proizvode.
Mogue je da napori koje ulau upoboljanje kvalitete
idodavanje vrijednosti ne budu nagraeni trinom
cijenom.
ZPP sve vie pomae poljoprivrednicima ojaati svoj
pregovaraki poloaj uodnosu na druge dionike uprehrambenom lancu.
EU pomae poljoprivrednicima potiui:
osnivanje proizvoakih organizacija pomou kojih se
poljoprivrednici udruuju iprodaju proizvode
kolektivno, ime postiu veu trinu mo unutar
prehrambenog lanca;
druge oblike suradnje kako bi se poljoprivrednicima
dalo vie utjecaja na tritu ipovealo profitne mare
ikonkurentnost;

13

Comstock Images/Jupiterimages

P O L J O P R I V R E D A

Dobar glas koji Europa uiva

zahvaljujui kvaliteti svoje
hrane podupire niz
sustavaEU-a.

Upravljanjem rizikom itrinim instrumentima mogue

je poboljati poloaj poljoprivrednika unutar prehrambenog lanca. Reformom iz 2013. osigurava se financijska
potpora poljoprivrednicima koji se ele koristiti tim
instrumentima.

Kvalitetna hrana klju uspjeha

Europa je poznata po svojem bogatom izboru kvalitetne
hrane, vina ipiva, kao to je vidljivo iz znaajnih
europskih kulinarskih tradicija.

SIGNATIO

OF
ORIGI
N

TRINI STANDARDI: ti standardi postoje za veinu

poljoprivrednih proizvoda. Njima se utvruju kategorije
proizvoda, najnii proizvodni standardi iodreeni
zahtjevi za oznaivanje. Potroaima se osiguravaju
informacije (primjerice opodrijetlu ili sorti voa ipovra)
iomoguuje usporedba cijena meu proizvodima sline
kvalitete. Tim se standardima pojednostavljuje trgovina
uEuropi.

DE

U potrazi za sigurnom ivisokokvalitetnom hranom

Europa je tijekom godina razvila niz instrumenata, meu
kojima su itrini standardi, sustavi kvalitete za
identificiranje proizvoda specifine kvalitete, sustavi
certificiranja ihigijenska pravila.

Zatiena oznaka izvornosti njome se dodjeljuje

status prehrambenom proizvodu koji se ucijelosti
proizvodi unutar odreenog zemljopisnog podruja
primjenom priznatih vjetina ikoritenjem sastojaka
iz te regije, te koji je povezan sa svojim zemljopisnim
podrijetlom. Njome su obuhvaene brojne vrste sireva
(primjerice Queso Manchego iFeta), mesni proizvodi
(Prosciutto di S. Daniele), maslinova ulja (Umbria,
Kalamata, MontoroAdamuz), voe ipovre te,
naravno, brojna vina.

OTECTED
PR

stvaranje uzajamnih fondova isustava osiguranja

pomou kojih poljoprivrednici mogu lake reagirati na
nestabilnost trita ina drastino smanjenje cijena.

ugovorne odnose kroz cijeli prehrambeni lanac;

SUSTAVI KVALITETE ZA IDENTIFICIRANJE PROIZVODA SPECIFINE KVALITETE: za proizvode koji su

posebno povezani sa svojim zemljopisnim podrijetlom
postoje dva logotipa: Zatiena oznaka izvornosti (ZOI)
iZatiena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP).
Uemu je razlika?

specijalizirane vrste proizvodnje, primjerice organsku

poljoprivredu;

Zatiena oznaka izvornosti: oznaka za

europsku kvalitetnu hranu sa
zajamenim zemljopisnim podrijetlom.

Zatiena oznaka zemljopisnog

podrijetla: oznaka za europsku kvalitetnu
hranu usko povezanu sodreenom
regijom.

Europski logotip za organski proizvedene

proizvode.

14

P O L I T I K E

Zatiena oznaka zemljopisnog podrijetla njome se

oznaava prehrambeni proizvod koji je svojom
kvalitetom iugledom povezan sregijom ukojoj se
odvijala najmanje jedna faza proizvodnje. Njome su
obuhvaena piva (Mnchener Bier, Ceskobudejovick
Pivo), meso (govee meso Scotch beef, brojne vrste
francuske peradi) te pekarski proizvodi iriba (osobito
kotski uzgojeni losos).
ORGANSKA POLJOPRIVREDA: postoji posebni
europski logotip za organski proizvedene proizvode
kojim se jami usklaenost seuropskim normama za
organsku proizvodnju. Organska poljoprivreda potuje
prirodne ivotne cikluse bilja iivotinja, autjecaj na
okoli svodi na minimum. Proizvodne metode sukladne
su jasno odreenom istrogom europskom
zakonodavstvu.
SUSTAVI CERTIFICIRANJA: sustavi certificiranja za
kvalitetu hrane koji se primjenjuju na dobrovoljnoj
osnovi jame usklaenost sa specifikacijama, koje mogu
ukljuivati zahtjeve za zatitu okolia, dobrobit ivotinja,
miris iokus proizvod te potenu trgovinu. Europska
komisija odredila je smjernice za usklaivanje tih
sustava kako bi se limitirala ogranienja proizvoaa
isprijeilo zavaravanje potroaa.

E U R O P S K E

U N I J E

EU otvara svoje trite zemljama

urazvoju
Europska unija daleko je najvei svjetski uvoznik
prehrambenih proizvoda.
Svojom prekomorskom razvojnom politikom EU pomae
zemljama urazvoju prodati svoje poljoprivredne
proizvode uEuropskoj uniji, ato ini omoguavanjem
povlatenog pristupa europskom tritu.
Svake godine EU obino uvozi poljoprivredne proizvode
uvrijednosti od gotovo 60milijardieura iz zemalja
urazvoju. To je vie od preostalih pet najveih uvoznika
zajedno (SAD, Japan, Kanada, Australija iNovi Zeland).
EU raspolae rasprostranjenim trgovinskim vezama te
vezama suradnje streim zemljama iregionalnim
trgovinskim blokovima. Usto je zakljuio (ili su pregovori
utijeku) bilateralne trgovinske sporazume sbliim
susjednim iostalim treim zemljama te sporazume
ogospodarskom partnerstvu sa zemljama urazvoju.

HIGIJENSKA PRAVILA: ta se pravila primjenjuju od

polja do stola za hranu proizvedenu uEUu ili uvezenu
iz treih zemalja. Europska strategija osigurnosti hrane
temelji se na pravilima povezanima sa sigurnou
proizvoda namijenjenih ljudskoj iivotinjskoj potronji,
na nezavisnim ijavno dostupnim znanstvenim savjetovanjima, na mjerama zatite ina pravu potroaa da
donosi informirane odluke.
Konano, Europska komisija idrave lanice EUa
pomou mjera za ruralni razvoj ipomoi za unapreenje
podupiru poljoprivrednike koji se obvezuju na postizanje
kvalitete.

POLJOPRIVREDNI UVOZI IZ ZEMALJA URAZVOJU

Novi Zeland

1 000
Europska unija (EU 28)

72 000

Australija

3 000
Kanada

6 000
Japan

19 000
Sjedinjene Drave

43 000

U milijunima eura. Prosjek za razdoblje 2011.2013. Izvor: Europska komisija.

15

P O L J O P R I V R E D A

Europa je znaajni izvoznik kvalitetne

hrane
Zahvaljujui svojoj povoljnoj klimi, plodnom tlu itehnikim vjetinama svojih poljoprivrednika, Europa je jedan
od najvanijih svjetskih proizvoaa poljoprivrednih
proizvoda.

IZVOZI EU-a PO SEKTORIMA

Strojevi i ureaji 21 %
Kemikalije 11 %
Farmaceutski proizvodi 8 %
Poljoprivreda 7 %

Na globalnoj e se razini proizvodnja hrane morati

udvostruiti kako bi se nahranilo svjetsko stanovnitvo,
koje se za 2050. procjenjuje na 9 milijardi ljudi. Zahvaljujui ZPPu EU igra znaajnu ulogu upokuaju davanja
odgovora na ovaj izazov. Stoga EU treba nastaviti
ulagati usvoj poljoprivredni sektor.
Obujam, raznolikost ikvaliteta proizvoda ine EU
znaajnom izvoznom silom. EU je doista vodei izvoznik
poljoprivrednih proizvoda (uglavnom preraenih
proizvoda visoke dodane vrijednosti).

Vozila i dijelovi 6 %
Tekstil 3 %
Graevinska oprema 2 %

Izvor: Europska komisija, 2010.

EU je jedan od najvanijih inajaktivnijih lanova

Svjetske trgovinske organizacije te ima konstruktivnu
ulogu uosmiljanju inovativnih idalekovidnih zajednikih pravila globalne trgovine, ukljuujui poljoprivredu.
Podupirui ulogu Svjetske trgovinske organizacije, EU
pomae odrati slobodan, poten iotvoren sustav
trgovanja za sve zemlje svijeta.
Tijek uvoza poljoprivrednih proizvoda uEuropsku uniju
iizvoza iz nje prikazan je unastavku.

TRGOVINA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA EU-a

Rusija i Ukrajina
Uvoz EU-a 4 000
Izvoz EU-a 11 000

Sjeverna Amerika

Sredozemlje

Uvoz EU-a 11 000

Izvoz EU-a 17 000

Uvoz EU-a 8 000

Izvoz EU-a 15 000

Japan
i Juna Koreja
Uvoz EU-a 300
Izvoz EU-a 6 000

ASEAN,
Kina i Indija

Uvoz EU-a 16 000

Izvoz EU-a 10 000

Argentina i Brazil
Uvoz EU-a 21 000
Izvoz EU-a 2 000

AKP i Juna Afrika

Uvoz EU-a 14 000
Izvoz EU-a 9 000

Australija
i Novi Zeland
Uvoz EU-a 4 300
Izvoz EU-a 2 300

U milijunima eura. Prosjek za razdoblje 2010.2012.

Izvor: Europska komisija.

P O L I T I K E

E U R O P S K E

U N I J E

Poljoprivreda Europe do 2020.: odgovoriti na

predstojee izazove
Zajednikom poljoprivrednom politikom osigurana nam
je hrana icjeloviti, visokokvalitetni isigurni proizvodi po
prihvatljivoj ipotenoj cijeni.
Tijekom godina ZPP se razvijao kako bi odgovorio na
gospodarske okolnosti izahtjeve graana koji se stalno
mijenjaju. Veina graana podrava tu politiku iprepoznaje njezine znaajne pogodnosti.
Politika je u2013. preoblikovana kako bi mogla odgovoriti na izazove koji joj predstoje. Uobzir se uzimaju
oekivanja drutva te e se njome omoguiti dalekosene promjene: izravna potpora postat e pravednija

izelenija, poloaj poljoprivrednika uodnosu na ostale

aktere uprehrambenom lancu osnait e se, acjelokupna politika postat e uinkovitija itransparentnija. EU
reformom daje snaan odgovor na izazove upogledu
sigurnosti hrane, klimatskih promjena te rasta istvaranja radnih mjesta ururalnim podrujima. ZPP e idalje
imati kljunu ulogu upostizanju cjelokupnog cilja
promicanja pametnog, odrivog iukljuivog rasta.
Kao iproteklih 50 godina, njome e se idalje osiguravati pogodnosti svim graanima EUa.

Saznajte vie
XX Internetske stranice Europske komisije opoljoprivredi: http://ec.europa.eu/agriculture/index_hr.htm
XX uvamo nae korijene: predstavljanje europske zajednike poljoprivredne politike:
http://ec.europa.eu/agriculture/cap-for-our-roots/index_hr.htm
XX Imate li pitanja oEuropskoj uniji? Obratite se slubi Europe Direct: 0080067891011
http://europedirect.europa.eu

ISBN 978-92-79-41396-4
doi:10.2775/97085

NA-04-14-861-HR-C

16