Sveuilite u Zadru

Odjel za povijest umjetnosti

SEMINAR IZ KOLEGIJA
"Osnove ikonografije"
Predmetni nastavnik: dr. sc. Ivan Josipovi
Kontakt: ijosipov@unizd.hr
Vrijeme redovnih konzultacija: utorkom 10-11 h; etvrtkom 17-18 h

Dunosti i obveze studenata:

Seminar se izvodi u terminu odreenom rasporedom sati u prostorijama Odjela za povijest umjetnosti te
traje jedan sat (1 h). Studenti su duni prisustvovati na 70 % seminarske nastave, a ujedno su obavezni
odrati i izraditi jedan seminarski rad u usmenom i pisanom obliku. Teme seminarskih radova
obuhvatit e ope ikonografske teme iz antike ikonografije, te ikonografsku obradu pojedinih djela
svjetske i hrvatske umjetnike batine koja su pogodna za prouavanje tema iz kranske ikonografije.
Studenti su duni pisanu radnu verziju svog seminarskog rada, ali i reprodukcija koje e ga pratiti, osobno
predati predmetnom nastavniku sedam dana prije termina njegove usmene prezentacije. Konana pisana
verzija seminarskog rada moe se predati do kraja nastave u tekuem semestru. Usmena prezentacija rada
treba trajati najkrae 20, a najdue 30 minuta.

Nain pisanja seminarskog rada

Pisani oblik seminarskog rada treba sadravati najmanje pet, a najvie petnaest stranica teksta, ne
raunajui pritom naslovnu stranicu. Treba biti napisan stilom Times New Roman, poravnan s obje strane i
ispisan na papiru formata A4. Slova moraju biti pisana fontom veliine 12, s proredom 1, 5.
Na naslovnoj stranici u lijevom zaglavlju treba se nalaziti naziv sveuilita i odjela; na sredini podebljani
naslov seminarskog rada te ispod njega naslov kolegija; u podnoju naslovnice treba stajati ime grada
(Zadar) i datum predaje seminarskog rada (centrirano), a ispod toga ime nastavnika (lijevo) i studenta
(desno). Vidi dodatak!
Seminarski rad treba napisati u najkraem obliku to ga jasnoa izlaganja doputa. Treba biti jasan, saet,
gramatiki ispravan i pisan u treem licu. Podjela teksta obavezno ukljuuje: uvod (tema i cilj rada),

sadraj (s naznaenim poetnim stranicama podnaslova), glavni dio teksta (s podnaslovima), zakljuak i
literaturu.
Seminarski rad treba takoer sadravati najmanje osam biljeki (fusnota), koje se stavljaju za dodatna
pojanjenja kojima nije potrebno optereivati glavni tekst, ili pak kada se citiraju neki dijelovi iz koritene
literature ili se na nju samo poziva. Ako se radi o biljeci kao u potonjem sluaju ona mora sadravati
poetno slovo imena i prezime autora (pisano velikim slovima), naslov lanka, asopisa (kurziv) ili knjige
(kurziv), mjesto i godinu izdanja, te broj stranice na koju se poziva. Ako se neko djelo u biljeci navodi
dvaput zaredom na istoj stranici, nije potrebno opet pisati ime autora i naslov djela, ve je dovoljno
napisati: ISTI (ako se radi o autoru), ISTA (ako se radi o autorici) ili ISTO (ako ima vie autora, ako se radi
o nekom dokumentu, itd.) te navesti broj stranice. Ukoliko je koriten internet potrebno je navesti web
adresu u popisu literature.

Na primjer:
P. SKUBISZEWSKI, L'arte europea dal VI al IX secolo, Torino, 1995., 137. (u sluaju knjige)
N. JAKI, Preivjele ranokranske crkve u srednjovjekovnoj ninskoj biskupiji, Diadora, 15, Zadar, 1993., 134.
(u sluaju lanka)
I. FISKOVI, Renesansno kiparstvo, u: Tisuu godina hrvatskog kiparstva, (ur.) I. FISKOVI, Zagreb, 1997., 158.
(u sluaju priloga u zborniku, poglavlja u knjigama ili djela vie autora)
R. PUTAR, Kako nastupa moderna umjetnost? Uz neke pojave zidnog slikarstva i surogata apstraktnog, u: Narodni
list, 15. listopada 1953., 6. (u sluaju lanka iz dnevnog tiska)

Literatura se citira na slian nain: Puno ime i prezime autora (mala slova), naslov lanka, asopisa
(kurziv) ili knjige (kurziv), mjesto i godina izdanja. Kod kataloga i skupine autora izostavlja se autor
(naknadno se navede glavni urednik ili vie njih!), a ostaje samo naslov, mjesto i godina izdanja. Ako je u
pitanju asopis navodi se redom sljedee: puno ime i prezime autora, naslov djela, naslov asopisa
(kurziv), broj i godina izdanja, mjesto izdanja, te stranice (od XX do XY). Takoer, ukoliko je koriten
internet potrebno je navesti web adresu u popisu literature.

Na primjer:
Piotr Skubiszewski, L'arte europea dal VI al IX secolo, Torino, 1995. (u sluaju knjige)
Nikola Jaki, Preivjele ranokranske crkve u srednjovjekovnoj ninskoj biskupiji, Diadora, sv. 15, Zadar, 1993.,
str. 127144. (u sluaju lanka)
Igor Fiskovi, Renesansno kiparstvo, u: Tisuu godina hrvatskog kiparstva, (ur.) I. Fiskovi, Zagreb, 1997., str.
155219. (u sluaju priloga u zborniku, poglavlja u knjigama ili djela vie autora)
Radoslav Putar, Kako nastupa moderna umjetnost? Uz neke pojave zidnog slikarstva i surogata apstraktnog, u:
Narodni list, 15. listopada 1953., str. 67. (u sluaju lanka iz dnevnog tiska)

Seminarske teme:
Teme iz antike ikonografije:
1. Mit o Ozirisu
2. Mit o roenju boice Atene i njezin ikonografski prikaz
3. Ikonografski prikaz boice Afrodite - Venere
4. Ikonografski prikaz boice Artemide - Dijane
5. Ikonografski prikaz boga Apolona
6. Ikonografski prikaz boga Hermesa Merkura
7. Grki junak Tezej
8. Grki junak Perzej
9. Heraklovi zadaci: Nemejski lav, Lernejska hidra i Stimfalidske ptice
10. Romul i Rem

Teme iz kranske ikonografije:

11. Ikonografija relikvijar iz Novalje
12. Ikonografija pluteja iz Sv. Nediljice i Sv. Lovre u Zadru
13. Ikonografska analiza Ugljanskog poliptiha
14. Ikonografski program krinje sv. imuna u Zadru
15. Ikonografija Bogorodice s Djetetom u hrvatskoj umjetnost
16. Ikonografija evanelista
17. Ikonografski prikazi sv. Petra i sv. Pavla
18. Ikonografski prikazi apostola
19. Ikonografski prikazi svetaca zatitnika Zadra
20. Ikonografija ciklusa 12 velikih bizantskih crkvenih blagdana

Dodatak: Izgled naslovne stranice seminara

SVEUILITE U ZADRU
ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

MIT O ROENJU BOICE ATENE I NJEZIN

IKONOGRAFSKI PRIKAZ
seminarski rad iz kolegija
''Osnove ikonografije''

Zadar, 15. prosinca 2014.

Mentor:
dr. sc. Ivan Josipovi

Izradio:
Petar ari