Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • ZS Definicije U Matematici

    Uploaded by

    nils_abel
    11 views14 pages
    HOMEWORK

    Original Title

    ZS Definicije u Matematici

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    HOMEWORK

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    11 views14 pages

    ZS Definicije U Matematici

    Uploaded by

    nils_abel
    HOMEWORK

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 14
    DEFINICIJIE U MATEMATICI ZVONIMIR SIKIC, Zagreb Potaknut Glankom Z. Sporera, ,,O definicijama u matematici", Matematika 1 (1987) S—11, koji je s punim pravom upozorio na neke osnovne metoditke po- greske pri upotrebi definicija u osnovnoj i srednjoj Skoli i koji je osim toga dao dobre upute za njihovo ispravijanje, Zclio bih ovdje jos poneSto reci o definicijama U matematici. 1, UVOD Prema starijim logikama definicija je odredenje vrste njenim rodom i spe- ificnom razlikom. Tipiéan je primjer definicija govjeka kao racionalne Zivotinje. ‘otinja je rod, dok je racionalnost specifitna razhka koja Covjcka karakterizira unutar Fivotinjskog mu roda. TeSko je u struéno-znanstvenoj praksi ograniditi se na ovaj strogo propisani, i stoga ¢csto ogranitavajuci, aristotelovski oblik defi- nicija. Zato emo u mnogim logikama naiéi na slabiji zahtjev, kojim nije strogo odreden logitko-gramatitki oblik definicije, nego su samo dana éetiri tradicionalna pravila koja svaka definicija mora zadovoljavati: 1. Definicija mora razotkriti bit onoga Sto definiramo. 2. Definicija ne smije biti cirkularna. 3. Definicija ne smije biti negativna, ako mo%e biti pozitivna. 4. Definicija ne smije biti izrazena slikovitim ili na drugi natin dvesmislenim jezikom. Dakle, Ujeviey inaée rjetit i profinjen uvid: »Piesnici su tudenje u svijetu’’ ne bismo smatrali definicijom pjesnika jer ne udovoljava 4. pravilu, dok ova defi- nicija topoloskog pojma: »Topoloiki pojam je onaj Koji nije algebarski.”” ne bi valjala jer kr$i 3. pravilo. Drugo pravilo kr3i syaka definicija kojom defi- niramo neki pojam upotrebljavajuci sam taj pojam, ili pak upotrebljavajudi neke druge pojmove koji su definirani upotrebljavajuci sam taj pojam itd. Na primjer, definicije »Vrijednost robe je veligina rada opredmecenog u robi.”* »Cijena robe je (monetarni) ekvivalent njene vrijednosti.”” cirkularne su, kada zoamo da se u okviru ekonomske teorije u kojoj ih nalazimo (radna teorija vrijednosti) veli¢ina rada opredmeéenog u robi odreduje, izmedu ostalog, i njenom cijenom. (One vrlo vjerojatno kre i 4. pravilo.) Sto se tive 1. pravila, ono je najmanje jasno, jer je yrijednosno obojeno. De- finielja: Covjek je racionalna Fivotinja” udovoljava 1. pravilu ako smatramo da je ,,bit udskosti racionalnost”. Ako pak smatramo da je ,,bit Ijudskesti rad’ onda gornja definicija krai 1. pravilo i stoga ne valja, a totna definicija glasi: Covjek je radna Zivotinja”. Naravno i ia se definicija moze dovesti u pitanje pa ce Covjek mozda postati ,,igra- juca Zivotinja” ili ,smijeSeca Zivotinja™ itd. (naravno sve to pod pretpost: © neupitno) Zivotinjskoj biti Zovjeka, koja takoder moZe bili dovedena u pitanje). Uotimo medutim da sve navedene definieije Covjeka, iako mo%da odreduju razlitite pojmove, odreduju pojmove s jednom te istom ekstenzijom, tj. iako je ljudska bit svakom od tih definicija razlizito odredena skup pojedinih individua koje su svakom od tih definicija obuhvaéene uvijek j¢ isti, On je uostalom odreden i ovom definicijom: ‘ovjek je bespernata dvonozna Zivotinja’ koju ¢e, vjerujemo, svi prihvatiti kao cklatantni primjer krSenja I. pravila. Zadnji je uvid instruktivan za na$u temu koju dine defini Naime, matematika se upravo i bavi ckstenzijama, pa u matematici definirati neki pojam i ne znagi nista drugo nego odrediti njegovu ekstenziju (mogli bismo redi da je ona njegova matematiéka bit). Dakle, gledano matematicki, sve navedene definicije Covjeka su dobre i medusobno ekvivalentne. Drugim rijetima, sve one dobro definiraju ,,matemati¢ku bit Covjeka™ (na stranu to 3to ona mozda nikoga ne zanima, pa je uostalom u matematici niti ne razmatramo). Ukratko, nejasno 1. pravilo u matematici nije ni vazno. ju matematici. Napominjemo jo§ da se definicija, ukoliko ,,razotkriva bit definiranoga pojma”, tradicionalno zove realnom. Onu koja to ne Gini trebamo dakle smatrati nerealnom. Matemati¢ke definicije mo%da ipak mozZemo smatrati realnima, iako odreduju samo ekstenziju definiranoga pojma, buduci da je baS ekstenzija pojma njegova matemati¢ka bit. No s druge strane, tradicionalno se u opreku spram realnih definicija stavijaju nominalne tj. one definicije kojima novi simbol uyodimo naprosto kao pokratu (i koji kao takay valjda i ne moze imati neku bit), a matematitke su definicije te vrste. Sjetimo se, naime, da je za definiciju nekog matematitkog pojma u okviru neke matemativke teorije besmisleno pitati je li ona istinita, Naravno, moZemo odgovoriti da je ona trivijalno istinita samim tim Sto je definicija, i pomisliti da j koji to pita ne zna da je tijec o definiciji, To je karakteristika nominalnih , za razliku od realnih, Cija istinitost moze biti smisleno upitna. To poka- zuje sama Cinjenica da realnu definiciju moZemo pobijati; sjetimo se tovjeka kao racionalne spram Covjeka kao radne Zivotinje. Dakle, ako neSto u_matematici odgovara realnim definicijama onda su to prije teoremi nego. definicij Sve u svemu razmotrene distinkcije u matematici nemaju operativnog smisla. Poveh toga i prihvatljiva pravila 2—4. nisu nam od neke Koristi. Lako je nagi primjet 6 pdefinicije” koja udovoljava tim pravilima, a da ipak nije nikakva definicija. Evo jednog Suppesovog primjera, Definirajmo u aritmetici operaciju * na slijededi natin: xey=r ako i samo ako x

    You might also like