Muaz Ibn Dzebel

Moe li se opravdavati neznanjem
u djelima velikog irka i jasnog kufra?
Moe li se opravdavati
NEZNANJEM
u djelima velikog irka
i jasnog kufra?
Plav, Sandak
redeb 1428. hidretske
novembar 2007. godine
1

Izdava:
''Milletu-Ibrahim''
www.milletuibrahim.com
info@milletuibrahim.com
Ova knjiga predstavlja transkript
deset audio-predavanja brata Ebu Muhammeda,
pod nazivom ''Mu'dh ibn Debel''
Unos teksta:
Hmid Beharovi
Admir krijelj
Eb Ahmed
Prelom i lektura teksta:
Eb Ahmed
Dizajn korice:
Eb Merjem
tampa:
''K e l i m e t u l h a qq''
VANA NAPOMENA !
Kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela bez odobrenja
autora je dozvoljeno i preporuljivo



1. predavanje
Sva hvala pripada Allhu. Njemu zahvaljujemo,
Njemu se utjeemo, od Njega oprosta i uputu traimo.
Allhu se utjeemo od zla naih du i od zla naih loih
djel. Koga Allh uputi za njega nema zablude, a koga On
u zabludi ostavi za njega nema upuivaa. Svjedoim da
nema boga osim Allha, Jedinog, Koji nema erka (sudruga),
i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik,
neka su na njega Allhovi salawti i Njegov selm.
Rekao je Allh, Slavljeni i Uzvieni, u Svojoj Plemenitoj
Knjizi:

''O vi koji vjerujete, bojte se Allaha istinskom
bogobojaznou i ne umirite (nikako drugaije), osim kao
muslimani!'' 1
I rekao je Uzvieni:

''O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog
ovjeka stvara, a od njega je i enu njegovu stvorio, i od
njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allha se
1
sra li 'Imrn, 102. jet

5

bojte s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske

veze ne kidajte, jer Allh, zaista, stalno nad vama bdi.'' 2
I rekao je Uzvieni:

''O vjernici, bojte se Allha i govorite samo istinu, pa e
vas On za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae
oprostiti. A onaj ko se Allhu i Poslaniku Njegovom bude
pokoravao postii e ono to bude elio.'' 3
Zaista je najistinitiji govor Allhova Knjiga, a najbolja
uputa je uputa Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem.
Najgora stvar su uvedene stvari. Zaista je svaka uvedena
stvar bid'at (novotarija), svaki bid'at je zabluda, a svaka
zabluda vodi u vatru, sauvao Allh mene i vas od nje.
A potom:
Mi emo od veeras brao, sa Allhovom dozvolom i
Njegovom pomoi, pokuati da odrimo ova naa
predavanja, sa eljom da to ne bude samo sluanje i traenje
vremena, ve emo se potruditi da iz naih predavanja
stalno uzimamo praktine koristi, kako u pogledu
vjerovanja (onoga to je vezano za osnove vjere), tako i u
pogledu prakse, naroito imajui u vidu vanost skretanja
panje na stvari koje se deavaju u ovom vremenu, a koje se
lano pripisuju islmu; stvari koje se pripisuju dnu
2
3
sra en-Nis', 1. jet

sra el-Ahzb, 70. i 71. jet

Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a koje mogu

imati kobne posljedice za jednog insna.
Priaemo o jednom od drugov Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, kojeg svi znate. Radi se o jednom
od najuenijih ashba, po hadthu Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem. Kae Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem:

''Najueniji u mom ummetu po pitanju halla i harma je
Mu'dh ibn Debel.''
Dakle, obavjetava nas Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, da je najueniji u njegovom ummetu (i to
obuhvata ummet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, do Sudnjega Dana) po pitanju halla i harma
(dozvoljenog i zabranjenog) Mu'dh Ibn Debel, Allh bio
zadovoljan njime.
Uzvieni Allh je poastio ljude islmom i
vjerovjesnikom vjerom u Njegovu jednou. Ne filozofskom
vjerom, ve vjerovjesnikim dnom u Allhovu jednou,
islmom koji zahtjeva od ovjeka da neto i naui, a ne samo
da raste u tradiciji. Mora ovjek uiti, ne smije se opustiti, ne
smije slijepo slijediti u vjeri, u osnovama vjere. Ne smije
slijediti to mu je babo govorio ako babo nije znao, ako nije
bio na pravom putu. Ne smije slijepo slijediti to je dedo
radio i tako dalje.

Ove stvari su bile glavni razlog nesree ljudi na

dunjluku i na hiretu. Imali ste idove. Kada im je doao
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, oni su rekli:
''Mi slijedimo to i to.''

''Rekoe: 'Vjerujemo u ono to se nama objavljuje.' '' 4
A u stvari su to bili iskrivili, a ne vjeruju ni o ono to je
ostalo ispravno od vjere Uzvienog Allha. Isto tako i
krani, kau da vjeruju u ono to se objavljuje njima,
njihovim precima, pa kau:

''Mesh je Allhov sin.'' 5
Neki kau:

''...jedan od trojice.'' 6
I tako dalje...
Isto tako i Arapi, koji su bili murici, neznalice. Kad im
je doao dr i poklon od Uzvienog Allha i kad ih je Allh
pozvao da vjeruju u Njegovu jednou i Njegovu svetost i da
sra el-Beqare, 91. jet

sra et-Tewbe, 30. jet
6
sra el-M'ide, 73. jet

je dokau svojim srcem, govorom i djelima... Kae Allh

Uzvieni:

''Kad im se kae: 'Slijedite ono to Allh objavljuje', oni
kau: 'Neemo, slijediemo ono na emu smo zatekli nae
pretke.' ''
Dakle, nee da slijede Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, ve hoe da slijede svoje pretke, hoe da
slijepo slijede i da se veu za neznanje. Kae Uzvieni:

''Ima ljudi koji se raspravljaju o Allhu bez ikakvog
znanja, bez upute i bez knjige svjetiljke.''
Znai, hoe svi da se raspravljaju. Ili, kae Uzvieni
Allh:

''Kada bi im doli nai poslanici sa jasnim dokazima, oni
bi se diili znanjem koje je kod njih.'' 7
Hoe da slijedi od bbe, da slijedi od dede, bilo o
kakvom znanju da se radi, pa makar bilo i pogreno. Hoe
da se raspravlja, a nee da primi pouku od Uzvienog
Allha.
sra Gfir/el-Mu'min, 83. jet

9

U svakom sluaju, brao, kada je dola najvea

blagodat Uzvienog Allha Njegovom stvorenju, a to je da
ga Allh upozna sa Sobom i da ga uputi putevima koji vode
Njemu...

''Allh e preko njega (tj. preko Qur'na i preko Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem) uputiti putevima spasa
i mira svakog onoga ko bude slijedio Njegovo
zadovoljstvo.''
A oni koji budu govorili, izmeu ostalog, da je Mesh
sin Allhov, njima je Uzvieni Allh zaprijetio.
U svakom sluaju, u vrijeme dolaska islma na
Arapsko Poluostrvo, Mu'dh ibn Debel je bio mlad momak
iz Jethriba. Odlikovao se posebnim osobinama meu svojim
vrnjacima. Kae se da je bio pametan, da je bio vrlo
inteligentan. Imao je kovrdavu kose i veoma sjajne zube,
bijele, svjetle sjekutie. Kae se da je bio toliko lijep, da
ovjek ne bi mogao da se nagleda kad bi gledao u njega, kao
da bi mu Mu'dh zarobio srce. Imao je oi koje su prirodno
izgledale kao da su podvuune surmom, iako to nisu bile.
Bio je veliki govornik, sa velikom spremnou da radi
stvari lijepog karaktera. Ima ljudi koji su izuzetno
inteligentni, ali nikako ih ne moe natjerati da se pokrenu i
urade neto korisno. Znai, dua mu ne d da uini neto po
tom pitanju. Ali, Mu'dh je, pored izuzetne inteligencije i
prelijepog izgleda, pored izrazitog govornitva bio obdaren
10

spremnou i voljom za rad kad su u pitanju plemenite

stvari.
Mu'dh je primio islm odazivajui se d'iji kojeg je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, poslao iz Mekke
u Medinu. To je bio Mus'ab ibn 'Umejr, jedan od mladia
koji su povjerovali u Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, u mekkanskom periodu. Bio je iz imune
porodice. Prihvatio se Mus'ab jednog od najasnijih poslova
koje ovjek moe raditi na ovome svijetu, a to je da poziva u
tewhd.
I kad kaem ''tewhd'' ne mislim tewhd u sektakom
smislu. Svaka sekta kad kae ''tewhd'', ona ima ''svoj''
tewhd. Na primjer, sekta onog ovjeka to ga zovu Ibn
'Areb, kome se pripisuju ekstremne sfijske sekte. Kad on
kae ''tewhd'', znate li ta to kod njega znai? Kod njega to
znai da je sve isto, i da nema razlike izmeu stvorenja i
Stvoritelja. Kod njega je stvorenje Stvoritelj. I to oni zovu
''panteizam'', ''wahdetul-wudd'' (''jednoa u postojanju''). I
takav ovjek moe doi muslimanima i govoriti ''tewhd,
tewhd...'', i oni, ako ne znaju ta to znai, mogu da skrenu
sa pravog puta... Isto tako ima sekti, kad pozivaju u tewhd,
njima je tewhd da Allhu zanegira sva svojstva.
Meutim, kada mi govorimo i pozivamo u tewhd,
elimo da ovaj pojam ostane u njegovom er'atskom duhu.
Da nije izgubio nita od one originalnosti koju je Allh
objasnio u Qur'nu i sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. ta je tewhd? Ispovjedanje Allhu Njegove
jednoe i srcem, i rijeima, i djelom, bilo da se radi o
vjerovanju u osobine kojima je Allh opisao Sebe u Qur'nu,
11

ili da se radi o jednoi Njegovog boanstva, tj. da ovjek ne

oboava nikoga osim Uzvienog Allha, da se za nikoga ne
vee, da nikom drugom ne klanja, da nikog ne voli kao to
se Allh voli, da nikome ne daje pravo zakonodavstva osim
Uzvienom Allhu, da nikome drugome ne prinosi rtvu...
Ovo su samo neki primjeri. I moda bi neko ko ovo
slua rekao:
''to ovaj ovo stalno ponavlja?''
Meutim, kad bi ljudi znali ega sve ima po
''islamskom svijetu'' zaudili bi se. Prije neki dan, dolazi
mi ovjek poslije hutbe, a ba sam priao o ovim stvarima, i
znate ta mi kae? Kae:
''Ja sam i'ja i hou neto da te pitam, hou da nauim svoju
vjeru.''
I vidim da zaista nije doao da me provocira, ve eli
neto da sazna. Doao da me pita kako to da svako ko kae
ehdet nije musliman. Ne zna ovjek ni ta je tewhd, ni ta
je irk. I pita me koja je razlika izmeu i'j i sunnij. Ne
zna ovjek ni ta je tewhd, ni ta je irk. I krenuo ja da mu
objanjavam vrste irka i koji je bio irk u vrijeme prvih
muslimana, a on misli da je irk da kae da ima dva
stvoritelja, to skoro niko na svijetu ne vjeruje, a ako kae da
vjeruje onda lae. I onda ga pitam:
''Mole li se te i'je u Libnu 'Aliji i Husejnu i mrtvim immima,
mimo Allha?''
On kae:
''Mole se. ''
12

I onda sam nastojao da se sjetim jeta u Allhovoj

Knjizi, gdje se kae da je dova 'ibdet, i da mu dokaem i da
ga nauim da se to ne smije initi nikome osim Uzvienom
Allhu.
I onda vidim da ovjek zaista treba biti spreman u
takvoj situaciji, kad mu neko doe, da mu kae:
''Vidi li ovaj qur'nski jet, tu stoji da je dova, zavjet, rtva,
zakonodavstvo... sve te stvari su samo Uzvienom Allhu.''
I ove stvari nee doi u snu. Ko bude ekao da mu ove
stvari dou u snu neka zna da se to nee desiti. Ko bude
ekao da ga njegovo neznanje naui takav uzalud eka.
Uglavnom, traio mi je taj ovjek neku knjigu o
tewhdu da mu dam. Dao sam mu neku malu knjigu, on ju
je uzeo i rekao da e doi idue sedmice ponovo. I sjednem
onda da razgovaram sa braom i kaem:
''Taj ovjek je murik, to je sigurno, jer mu Uzvieni Allh nije
jedini bog, jer ne zna ta znai 'L ilhe illAllh'...''
Izgovara ehdet, ali je murik, jer mu to nita ne
koristi, jer ne zna ta to znai. To je isto kao da doe
Indijanac i da izgovara ehdet a nema pojma ta znai.
Daba mu je to izgovara... Mora da ostvari znaenje toga
ehdeta srcem, rijeima i djelima.
Meutim, da sam ja vidio tog ovjeka na nekom
drugom mjestu, moda ne bih imao nikakve milosti prema
njemu. Ali, da mi je neko doao i objasnio njegov hl i
ispriao u kolikom i kakvom neznanju on ivi (a on u tom
neznanju nije opravdan), meni bi ga bilo ao. Ne zbog neeg
13

negativnog, ve bih alio to moda nisam doao ovjeku u

ijim sam oima vidio da trai Uzvienog Allha, ali Ga jo
nije naao. Ali nije u tome opravdan. Niko u tome nema
opravdanja, pogotovo u dananjem vremenu kad moe da
sazna ta god ti treba za dvije minute. Nema tu niko
opravdanja, brao.
I zato kaem, jedna od najboljih stvari, koja u isto
vrijema ukazuje na vjerovanje ovjeka, jeste ova da'wa,
pozivanje Uzvienom Allhu. I kad Qur'n kae: ''pozivanje
Allhu'' to onda znai pozivanje tewhdu, tj. Njegovoj
Jednoi.
''Ko ljepe govori od onoga koji poziva Allhu, koji dobra

djela ini i koji kae: 'Ja sam uistinu od musliman!'?'' 8
Znai, ne moe sad doi ovdje neki panteista i neki koji
Allhu pripisuje druga i da poziva Allhu, tj. da vjeruje u
Allha kao to su vjerovali murici. Da kae:
''Jeste, Allh je jedini Stvoritelj, i jedini koji ivot i smrt daje'',
a onda doe i kae:
''Nema problema, ovaj moe propisivati zakone, nema smetnje da
se taj ewlij' nakon smrti moli, nema problema da dinima
prinese rtvu da ti izlijee bolesnika...''
sra Fussilet, 33. jet
14

Ne! Nego, kad Uzvieni Allh kae:

''...od onoga koji poziva Allhu.''
ta to znai? Da poziva u Allhovu Jednou. A
poslije, nakon toga, qur'nski jet kae:

''...i koji dobra djela ini...''
I ta kae jo?

''I kae: 'Ja sam uistinu od musliman'.''
A ta je islm? Ovo je er'atski, klasini vjerovjesniki
termin. Islm i musliman je onaj kome je Uzvieni Allh
Jedan Jedini bog, srcem, i rijeima i djelom. To je musliman.
I onaj kome je Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem,
posljednji vjerovjesnik od Uzvienog Allha, Allhov rob i
Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem.
I ovo je najvei uzrok i razlog, ovo je stvar kojom se
ovjek treba najvie ponositi. Jer, kad vidi i uje u kakvim
su sve zabludama ljudi, tada shvati koliki je ni'met
(blagodat) tebi to si saznao i spoznao ta je tewhd. I nikad
nemoj da te prevari ejtn pa da kae:
''Ja sam nauio.''
15

Nikad... I nikad nemoj da ostavi uenje o ovoj temi,

nego svaki dan imaj vrijeme u kome e stalno itati i
obnavljati ono to si nauio, i vidjee da svaki dan neto
novo saznaje.
Kae Uzvieni Allh Svome Poslaniku, sallallhu 'alejhi
we sellem, u sri Jsuf:

''Reci: 'Ovo je moj put...' ''
Znai, on je jasan, da svi ljudi vide i znaju... ta?

''...ja pozivam Allhu...''

''...sa jasnim dokazom (na jasnoj predodbi)...''

''...ja i svaki onaj koji me slijedi..''

''...i neka je slavljen Allh...''
16

''...ja nisam od murik.'' 9

Znai poziv Uzvienom Allhu, a ne Allhu i nekom
drugom pored Njega. I to je poziv i da'wa Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i svakog ko hoe da
slijedi Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Nemogue je da ovjek vjeruje u Allha i u
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, a da onda doe i
kae da vjera bude malo Allhova, a malo Cezarova, careva,
kraljeva... Nemogue je, brao.
Nemogue je da ovjek sjedi u mesdidu i da poziva u
vjeru Uzvienog Allha, a da poziva ljude da uu u
nacionalne stranke. Ja ne elim da budem na onaj prljavi
nain politiki aktivan, ali elim da objasnim te stvari. Nema
pozivanja u stranke, u SDA ili u SDP, ili u... Ne znam vie ni
kako se zovu te stranke. To su demokratske stranke, to nisu
islmske stranke. A i da postoji stranka sa islamskim
programom, ne smije da ue tamo gdje se moraju zakleti da
e da potuju ustav, a ustav je ejtnski zakon koji
dozvoljava skoro sve to je Allh zabranio i zabranjuje skoro
sve to je Allh naredio. To je samo jedna stvar. To je
osnova. Kao to ne smije ovjek sa minbera pozivati ljude da
glasaju i slino, nikakve to veze nema sa dnom Uzvienog
Allha i Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem.
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, kad ga je poslao
Uzvieni Allh i kad je poinjao u Mekki od nule, oko ega
sra Jsuf, 108. jet

17

je okupljao ljude oko sebe u poetku, oko ega? Je li ih

okupljao oko arabizma, brao, oko porijekla? Da kae:
''Ljudi, mi smo svi Arapi, da se okupimo, zajednika nam je
Ka'ba''.
k'o to kau neki danas:
''Zajednika nam je zemlja.''
Ne, nego:
''Zajedniki nam je tewhd, zajedniki nam je dn.''
Ko god se odazvao, bio Selmn Perzijanac ili Bill
Abesinac, ovaj ili onaj, Allhov Poslanik sallallhu 'alejhi we
sellem, ga je pozivao Uzvienom Allhu, i od poetka poinje
sa tewhdom.
Mekka je bila politiki centar Qurejija i tadanje
Qurejije su tada imale svoj parlament, i zvali su ga DrunNedwa. I u tom parlamentu su se donosili zakoni i donosile
odluke, tu su bili sihirbazi i gatari, bacale su se strelice...
Shvatate li brao? ejtn im je pomagao u donoenju
odluka! Je li Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
ikad rekao ashbima:
''Hajmo na demokratski nain, kao to su Grci radili?''
Poto ovdje stalno neko hvali Grke i njihove filozofe...
''Hajde da odemo unutra u Drun-Nedwa, da sjednemo sa njima i
da vidimo, kako emo mi to na ljudski i demokratski nain...''
Ne! Pitanje je jasno. Poslao ga je Gospodar svjetova, i
rekao da ljudima kae:
18


''Samo Allhu robujte, vi nemate drugog boga osim
Njega.'' 10
Da se ostavi oboavanje kipova i idola, da se ostavi
propisivanje zakona po svojoj volji, kao to su oni to radili.
Kao to nalazimo u qur'nskim jetima da su zabranjivali te
i te usjeve i tu i tu stoku, osim ovima i onima, te oko strvine,
milion nekakvih propisa koje su donijeli... I onda je doao
islm da kae:
''Ne, ostavite sve to. Nema toga! ''
Zato ete nai, brao, qur'nske jete kako o tome
govore. Pazite ta im kae Uzvieni Allh:

''Propali su oni koji su ubijali svoju djecu, maloumno, bez
ikakvog znanja...''

''...i koji su zabranili ono ime ih je Allh opskrbio, laui
na Allha...''

''...skrenuli su i nisu bili na uputi.'' 11
10
11
sra el-E'rf, 59. jet

sra el-En'm, 140. jet
19

Prenosi se od jednog ashba da je rekao:

''Ko eli da sazna u kakvom su dehlu ivjeli Arapi neka proita
suru el-En'm od 130. jeta pa do kraja.''
...da vidite kako je ejtn zaveo te ljude, i odveo ih
daleko od pravog vjerovanja u Uzvienog Allha. Kako
poinje sra ez-Zumer, brao? Trei jet:

''isto ispovijedanje dna dg je Allhu! ''
ta to znai, brao? Dn, iskrenost, pokornost,... samo
Uzvienom Allhu!
Nakon jedne stranice Qur'na:

''Reci: 'Meni se nareuje da Allha oboavam, iskreno mu
dn ispovjedajui.' ''
A ne kao to stoji u sri Jsuf:

''On nije mogao da uzme svoga brata po kraljevom dnu.''
Shvatate li, brao? To je qur'nska terminologija,
qur'nski nain izraavanja. Znai, nema da malo dna bude
kralju, a malo dna da bude Uzvienom Allhu. Ne! Mora
sav dn da bude samo za Uzvienog Allha.
20

I u tom smislu su doli jeti u sri el-Enfl, i na puno

drugih mjesta u Qur'nu:

''Borite se protiv njih dok ne nestane fitne...''
Tj. kako kau mufessiri:
''...dok ne nestane irka...''
Tj. velikog irka. I na njega se misli kada kae Uzvieni
Allh:

''Pa ako se pokaju...''
Tj. od onog velikog irka, kojeg su inili,

''...i ponu obavljati namz i davati zekt...''

''Ostavite ih na miru.''
Tj. nemojte ih vie ubijati.
I zato je i doao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, kao to stoji u hadthu:
21

''Poslat sam sa sabljom pred Sudnji dan, da bi se oboavao

samo Allh Jedini, i opskrba mi je data u sjenci moga
koplja...''
Shvatate li, brao? Dakle, Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, nije iao u Nedwu, u parlamente... Pa je
Qurejijama islamska da'wa dola ''do ovdje'' kao danas
to vidimo neke ljude, tewhd im doao ''do ovdje'', gue se
od tewhda. Ne mogu da podnesu tewhd, koji, normalno,
zahtjeva brukanje irka i murik, nikako to ne mogu
podnijeti.
Meutim, ovi nama danas ne nude nita, ve
pokuavaju da nas gaze kao to su gazili Billa i ostale
muslimane na poetku islma. Meutim, ako budu vidjeli
da postoji mogunost da e muslimani krenuti i ojaati,
onda e im sigurno nuditi nekakve solucije, da im
amortizuju i skrenu tu energiju koju nosi da'wa.
Doli su dakle murici Allhovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem, da mu ponude da svi jedne godine
oboavaju Uzvienog Allha (to bi neki rekli: ''dijalog na
ljudskom i civilizacijskom nivou''), a da jedne godine svi
oboavaju kipove. Ali, Uzvieni Allh to ne dozvoljava.
Kae:

''Reci: O, vi kfiri...''
22

To kae Gospodar svjetova. Znai, nema zbliavanja

vjera! Nema petljanja, da ti ja kaem da je tvoja vjera
ispravna... Ne, ne, ne! Ovo je tewhd.

''Reci: O, vi nevjernici...''
O, vi koji niste doli sa ovim tewhdom. Ko god ne
doe sa njim:

''Ja ne oboavam ono to vi oboavate...''

''...niti ste vi oboavaoci Onoga Koga ja oboavam.''

''Ja nisam oboavalac onoga to vi oboavate...''

''...niti ste vi oboavaoci Onoga Koga ja oboavam.''

''Vama vaa, a meni moja vjera.'' 12
Nema petljanja i nema motanja...
12
sra el-Kfirn, 1.-6. jet

23

I zato kae Ibn Tejmijje, Allh mu se smilovao:

''Veliki irk spada u vrstu grijeha koje Uzvieni Allh nikada i ni
u kojoj situaciji nije dozvolio...''
Misli da darru (nudu), osim prisile. I to je spomenuto
u sri el-E'rf, koja je objavljena u Mekki, gdje kae Uzvieni
Allh:

''Reci, moj Gospodar je samo zabranio razvrat, i javni i
tajni... ''

''...i grijeh, i nepravedno nasilje...''

''...i da Allhu smatrate ravnim ono o emu nikakva
dokaza nije objavio...''

''...i da o Allhu govorite ono to ne znate.'' 13 ''
Vidimo da je Uzvieni Allh zabranio blud. Zato nije
dozvoljeno da kae:
''Eto, u darri (prinudi) sam, pa moram da uinim blud.''
ak i kad te neko prisili nije ti dozvoljeno da uini
blud. Niti ti je dozvoljeno da u prinudi ubije muslimana, ili
13
24

onog ije je ubijanje Uzvieni Allh zabranio. Shvatate li,

brao?
Dakle, vidimo da Ibn Tejmijje kae da Allh nikako
nije dozvolio veliki irk, osim pod prisilom. Kae Uzvieni u
sri en-Nahl:

''Ko zanevjeruje u Allha nakon svog mna...''
I ovo ima opti smisao, znai: ''bilo ko.'' A zatim
izuzima, pa kae:

''...osim onoga ko bude prisiljen, a srce mu ostane smireno
u vjeri...'' 14
Pa vidimo da Uzvieni Allh iz ove openitosti
izuzima samo jedan sluaj, a to je da ovjek bude prisiljen,
a da mu srce ostane smireno u mnu. Zato? Zato to te
neko moe prisiliti da kae jezikom, ne moe te prisiliti da
uini srcem.
I onda shvatamo da nije dozvoljeno ovjeku da ini
veliki irk, da kae: ''Manja teta'', ''Vea korist'', ''Da
ulazimo u parlamente''...
A prilikom ulaska u parlamente, kao to smo vidjeli
prije neki dan u Palestni, onaj donio Qur'n u parlament da
14
sra en-Nahl, 106. jet

25

se zakune, onaj kranin donio Bibliju, onaj iskrivljeni

Indl, i svi da se zakunu da e da potuju kfirski ustav. A
onda, normalno, poslije toga dou i donose zakone,
poniavaju er'at Uzvienog Allha i daju da iznad njega
bude tgtski zakon. A Uzvieni Allh je objavio Qur'n da
bi bio iznad Tewrta i Indla, a kamoli iznad tgtskog
zakona, kojeg Allh nije objavio.
I ovo su, brao, opasne stvari, mada e mnogim
mozgovima trebati puno vremena da se otrgnu iz ralj i
posljedica slijepog slijeenja, koje je nametnuto, namjerno ili
nenamjerno, svjesno ili nesvjesno, a tako isto i prihvaeno.
I ponovo kaemo, brao, nema nieg ljepeg i
vrijednijeg, prema Allhovim rijeima, od ovoga. Da
poziva u Jednou Uzvienog Allha, ali da bi to uradio
mora to nauiti. I zato u sri el-Azhb takoer Allh
opisuje vjernike:

''Oni koji dostavljaju Allhove poslanice i koji Ga se
plae, i ne plae se nikog osim Allha.'' 15
Ovo je brao ono u ta treba da pozivamo i u ta
pozivamo. Meutim, jo ne vidimo da se to dobro oistilo.
Kad nam se odazovu oni koji se pripisuju islmu, kada
raistimo ove stvari i kada se napravi jedna ispravna
podloga onda moemo da idemo dalje.
15
26
sra el-Ahzb, 39. jet

U svakom sluaju, brao, Mus'ab ibn 'Umejr je od

Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, nauio islm
koji mu je Uzvieni Allh objavio, a zatim ga je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, poslao sa tim
vjerovjesnikim znanjem u Mednu. U Medni je pozivao u
islm i izmeu ostalih mu se odazvao Mu'dh ibn Debel.
Kae se da je Mu'dh bio meu sedamdeset i dvoje ensrij
koji su doli kad je bila druga prisega na 'Aqabi, prije
hidre, da se vide sa Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi
we sellem, i da mu daju bej'u (prisegu na vjernost).
Nakon to je dao bej'u Allhovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem, i vratio se iz Mekke u Mednu, Mu'dh ibn
Debel se organizovao sa jednom grupom mladia iz Mekke
i napravili su jedan pokret, jedan dem'at. Cilj tog pokreta
bio je da se lome, rue, razbijaju kipovi i da se izbacuju iz
murikih kua.
Zamislite, nakon to se vidio sa Allhovim Poslanikom
sallallhu 'alejhi we sellem, vratio se Mu'dh u Medinu, i
krenuo sa grupom mladia da po Medni lomi kipove i
izbacuje ih iz ku murik, bilo javno ili tajno. Kao to kae
Ibrhm, 'alejhis-selm, svome narodu:

''Tako mi Allha, vidjeete ta u uraditi vaim kipovima
kada odete (kada se okrenete).'' 16
16
sra el-Enbij', 57. jet

27

to znai da vjerniku, brao, nije potrebno da ga

napadne etnik ili ustaa, pa da mu padne na pamet da
neto uradi. Znai da neto radi isto iz 'aqde. Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, vam je najbolji primjer za
to. U Mekki, kad nije bilo muslimana osim malog broja onih
koji su bili na tewhdu (na vjeri Ibrhma, 'alejhis-selm), od
ega je poeo Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem?
Poeo je od nule. Nije ekao da neko upadne u Mekku, da se
narod uzruja, da se emocije dignu, pa da se moli Allh kao
to su radili murici na moru, kad im dou oluja i talasi, kad
se prepadnu smrti:

''ine dovu Allhu, dn mu isto ispovjedajui.'' 17
Znai, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nije
ekao da se desi musbet, pa da neto mijenja. Ovo je velika
stvar koju braa muslimani moraju da shvate. I ono to treba
da se desi, to bih volio da vidim i to bi svaki musliman
volio da vidi, jeste da se pojave grupe muslimana, na stotine
i hiljade, koji ne ekaju povod. Koji rade radi svoje 'aqde i
radi svog ubjeenja u Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, i u Sudnji dan. Ne smije nikada da'wa i
pozivanje u islm da dobije nacionalni karakter! Ne smije
nikada da dobije regionalni karakter! Da se svede u okvir
granic koje se ne smiju preskoiti, jer se time kri
meunarodni kafirski zakonik.
17
28
sra Luqmn, 32. jet

I zato, nema sumnje da je stvar koja najvie ukazuje na

iskrenost ovjeka njegovo rtvovanje za ovu vjeru. A ono
to je bilo radi pareta zemlje, pa dobio svoju partijicu
malo, itd., to su stvari koje nikada ne prilie jednom
vjerniku.
I zato moramo da radimo kao to je radio Mus'ab ibn
'Umejr i ko to je radio Mu'dh ibn Debel... Da radimo na
pravljenju ovakve podloge, dok se ne pojavi grupa mladia
koja e raditi na lomljenju kipova. Dok ne doe zdrava
zajednica ljudi, iji e posao da bude da ponu da lome
kipove i idole i da ih izbacuju iz naih drutava, a da
predhodno nije imala nekog povoda od strane tih kipova.
Ne, ve samim tim to su ti kipovi neispravni. U to ulazi
borba protiv svih vidova irka, a ne samo kipovi i idoli koji
su bili u vrijeme murika.
Vjernik je duan da se bori protiv svakog vida irka,
shodno svojim mogunostima. Da objasni njegovu
neispravnost, njegovu tetu, pogotovo sada, brao, kada je u
pitanju demokratija, najvei ejtan ovoga doba, ubio je Allh
i svakoga ko u nju poziva. Demokratija i sekularizam koji su
bili sebeb i kojima sebi legalizuju ubijanje hiljade i hiljade
muslimana, najboljih robova Uzvienog Allha. I zato
ljudima treba objasniti da je neodvojivi dio dva ehdeta
nastojanje da u drutvu vlada Allhov zakon, shodno
ovjekovim mogunostima, a Allh ga ne optereuje preko
njegovih mogunosti.
A ovaj ders, na namz, post, trud, nita to Uzvienom
Allhu ne treba i nita Ga nee uiniti neovisnijim nego to
jeste. Nita. Ovo znai da e jedna grupa ljudi, ako eli da
29

uspije, uspjeti shodno trudu koji je ulagala. I ovo to vidimo

danas od devijacija i iskrivljivanja da'we i pozivanja Allhu
na pogrean nain, nije nita drugo nego rezultat tih
slabosti, koje se nisu mogle podnijeti. I zato musliman mora
raditi na tome, dok 'aqda ne bude imala vrste korijene, kao
to Allh navodi primjer u sri Ibrhm. Kakav je brao
primjer lijepe rijei, tj. rijei tewhda? Kakav je njen primjer
u sri Ibrhm?

''...kao lijepo drvo: korijen mu je vrsto u zemlji, a grane
prema nebu.''

''...ono plod svoj daje u svako doba, dozvolom njegovog
Gospodara.'' 18
U tefsru se kae da se misli na palmu, pa vidimo kako
Uzvieni Allh navodi primjer palme i poredi sa ''L ilhe
illAllh''. Ima jake korijene u zemlji, grane stalno prema
nebu, nikad se nee okrenuti prema dolje da uvehnu i
stalno, kakvo god da je vrijeme, uvijek daje svoje plodove...
Bila muka i nevolja ili bila blagodat. A oni koji to bolje znaju
kau da je palma takvo drvo da ta god uzme moe se
okoristiti od njega, ne mora nita baciti.
18
30
sra Ibrhm, 24. i 25. jet

E, to je ono to treba ljudima: vrsto i stalno ubjeenje

koje se nee nikad ugasiti. I zato, kao da je Allhova tajna u
qur'nskom jetu:

''Poziva Allhu i radi dobra djela.'' 19
I radi dobra djela... Jer, nema sumnje da tewhd koji je
u srcu, da se on zalijeva 'ibdetima, da se zalijeva namzom,
sadaqom, borbom, i svim dobrim djelima koje je Allh zbog
toga i propisao.
U svakom sluaju, nakon to se vidio sa Allhovim
Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem, i vratio se u Mednu,
Mu'dh ibn Debel je krenuo sa grupom mladia da lomi
kipove i izbacuje ih iz kua ljudi. Ti njihovi postupci su bili
sebeb da primi islm jedan od velikana plemena Benu
Seleme, koji je kasnije postao drug Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, a on se zvao 'Amr ibn Demh.
ta se to desilo s njim? On je bio jedan od prvaka
svoga plemena, a imao je kipa Menata. Taj kip je bio od
nekog kvalitetnog drveta. Ko e mi odgovoriti:
''Kako je mogue da ima on Menata, a da isto i neko drugi ima
Menata, pa opet jo neko ima Menata... Kako je mogue da vie
ljudi ima jednog te istog kipa?''
Znate kako je mogue? On kad uzme tog kipa, njima
on simbolie ono to on oboava mimo Uzvienog Allha. Ili
oboava meleka, ili oboava dina, ili bilo ta. A ja sam na
19
sra Fussilet, 33 jet

31

televiziji vidio osobu, hindusa, sjedi pred Bdom i plae,

pria, smije se... Razbija. I zato, kad je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, poslao ashbe i Hlid ibn Welda
da razbijaju kipove, koga su nalazili pored kipova, koga su
ubijali kad su rueni kipovi? Ubijali su ejtne. Kad je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, poslao Hlid ibn
Welda da srui Menata, rekao mu je Hlid da ga je sruio, a
Allhov Poslanik ga savjetuje da se vrati, pa je naao na tom
mjestu enu raupane crne kose, bez odjee na sebi, pa je i
nju ubio.
ta se, dakle, to deava, zbog ega se ljudi veu za
kipove? ejtni i dinni su tome razlog. Zbog ega se veu
za ejtnske, laike zakone i zakonodavstva tgtska, ta je
razlog tome? ejtni iza toga stoje. I zato kae qur'nski jet
u sri J-Sn:

''O sinovi Ademovi, zar nisam od vas zavjet uzeo da
neete ejtana oboavati, jer vam je on otvoreni
neprijatelj, i da ete samo Mene oboavati? To je pravi
put.'' 20
Ovo su opasne stvari. I Ibrhm 'alejhis-selm, je molio
Uzvienog Allha da ga sauva od toga.
U svakom sluaju, 'Amr Ibn Demh je imao tog svog
kipa, brinuo se o njemu, oblaio ga je u svilu i mazao i
20
32
sra J-Sn, 60. i 61. jet

mirisao svakog jutra. Ti momci su doli jednom prilikom i

ukrali mu tog njegovog kipa iz kue, a zatim ga iznijeli van
naselja i bacili u jednu rupu gdje su ljudi iz plemena Ben
Seleme bacali prljavtinu i neist. I on, kad je sjutradan
ustao, nema mu boanstva u kui. Otiao kip, nema mu
boanstva. I poeo ga je traiti, i naao ga u toj rupi,
nabodenog glavom u prljavtini. Rekao je:
''Teko vama, ko uini ovo nasilje naem boanstvu veeras!''
I onda je rekao:
''O Menate... Tako mi Allha, kad bih znao...''
Pogledajte, kune se Allhom. Jer su oni znali i
priznavali da je Allh Gospodar i Stvoritelj, ali su se nadali
da e ih to to oboavaju mimo njega (bio to melek,
poslanik,...) pribliiti Allhu i rei neku lijepu rije o njima.
Kao to kae qur'nski jet:

''Mi ih ne oboavamo (ni zbog ega drugog), osim da bi
nas Allhu pribliili.'' 21
I muriku, da mu je neko rekao da on oboava Menata,
on mu ne bi rekao da ini irk, nego bi rekao:
''Ne, ne, ja oboavam Allha, samo elim da se preko njega
pribliim Uzvienom Allhu.''
Isto tako danas, kad neki ljudi rade veliki irk, i ti mu
ukae:
''Ti radi veliki irk'',
21
sra ez-Zumer, 3. jet

33

on kae:
''Ne, ja samo elim da preko toga doem do islamske drave.''
Ne, ne! Ti si Allhu drugog uinio ravnim, a Allh je
rekao u sri Ibrhm da ko god uini nekog Allhu ravnim
on je murik i ne moe biti musliman. Kae Uzvieni Allh
u sri Ibrhm:

''I koji su druge Allhu ravnim uinili..."
Samo je ovo vano!

''...da bi odvraali od Allhovog puta.''

''Reci: 'Naslaujte se, zavriete, sigurno, u vatri!' ''
Uzeli ste ga za ortaka, uinili ste ga Allhu ravnim,
uinili ste veliki irk... im ste ga uinili:

''...bie vam zavretak u vatri.''
Kae Uzvieni Allh o istom u sri ez-Zumer:

34

''Reci: Uivaj (naslauj se) u svom kufru malo...''

Znai, kad ini druge Allhu ravnim uinio si kufr i
nikada ne moe biti musliman.
U svakom sluaju rekao je:
''Tako mi Allha, da znam ko ti je ovo uradio, ponizio bih ga.''
Otiao je i zaspao. Dola je druga no, opet doli
momci, uzeli mu kipa i ubacili ga, ovaj put u drugu rupu. I
kad se probudio vidio da mu opet nema boanstva. Traio
ga i naao u drugoj rupi, opet nabodenog na glavu u sred
prljavtine. Daba mu je bilo sve to se brinuo o njemu.
Nekoliko puta se ponovilo isto, dou momci, ukrdu mu
kipa i bace mu ga u jamu. Doao jedan dan kod svog kipa i
kae: ''Wallhi, Menate, ja ne znam ko ti ovo radi.''
Ovdje vidimo jednu smijenu stvar, koja se meutim
dogaa milionima ljudi na svijetu. Kad bi otiao kod
hindusa da vidi koja uda oni rade, udio bi se i ne bi se
mogao dovoljno Allhu zahvaliti na ovoj blagodati.
Kae:
''Menate, ja ne znam ko ti ovo radi, evo ti sablja, pa ako ima u tebi
hajra, odbranie se sm.''
I okai kipu sablju oko vrata, da se brani sm. Doe
omladina uzmu kipa i ovaj put ga zaveu za mrtvo pae. A
zatio ubace i dukca i kipa opet u neku rupu punu
prljavtine. Sutradan ovaj ustane, nema mu kipa, trai ga i
nae ga opet u tom stanju, u rupi svezanog za mrtvo pae.
35

Oboavao boanstvo, toliko je godina svog ivota

proveo... Deavale su se sigurno udne stvari, ne bi ustrajao
toliko...
Brao, kad ovjek nekog oboava, od njega trai korist
i da mu otkloni tetu. Zato je murik? Zato to ga je Allh
iskuao, zato to su mu se deavali neki ejtnski kermeti.
Meutim, sada nakon svega toga mora da konstatuje da je
ono za ta je mislio da mu pomae, fasovalo zajedno sa
dukcem u rupu punu nedaseta.
I tada, kada ga je vidio u tom hlu, tada mu se
konano ''upalila lampica'' i rekao je u stihovima (to je tada
bilo normalno, da se govori u stihovima):
''Tako mi Allha,
da si ti istinsko boanstvo,
ne bi bio zajedno sa mrtvim paetom
vezan istim konopcem u ovom bunaru.''
Zatim je odmah na licu mjesta primio islm, tj.
posvjedoio da nema boanstva osim Uzvienog Allha, tj.
islamski ehdet sa njegovim znaenjem, jer su Arapi znali
ta to znai.
Kod Arapa nije bilo potrebe da doe i da ga ui
ehdetu. Tano su znali ta to znai, i Eb Tlib je to znao,
zato nije htio da ga kae. Eb Dehl je znao ta to znai i
nikad to nije htio rei. I qur'nski jeti nas poduavaju i
govore nam da su oni to znali, znali da ehdet od njih trai
da 'ibdet bude samo Allhu, u apsolutnom smislu. ak i
munfici u Medni, koji su izgovarali ehadet, i oni su to
36

znali. I munfici su to znali, to znai da ne moemo dati

propis munfika osobi koja izgovara ehdet, a ne zna ta to
znai. Da kaemo da mu dajemo propis po vanjtini kao
munfiku.
Kada ne zna ta znai ehdet i ta je tewhd, i kada mi
znamo da on to ne zna takav nema propis munafika, nego
ima propis murika poput kitbija i ostalih prije dolaska
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koji su kod
sebe imali ehdet, ali neki nisu znali njegovo znaenje, a
neki su znali a nisu htjeli da rade po tome, kojima je kasnije
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, devete ili desete
godine po hidri poslao Mu'dha ibn Debela u Jemen, da
razgovara sa njima.
Dobro, zavrili smo priu o 'Amru ibn Demhu i
vidjeli smo da je Mu'dh Ibn Debel imao itekako iskustva
sa kipovima.
To kaem da bih i ukazao na jednu greku koja se
desila u jednoj novini, gdje jedan ''d'ija'' govori da je
Mu'dh bio u mu gdje je vidio da ljudi oboavaju kipove i
ine seddu kipovima, pa kad je doao u Mednu da je
uinio seddu Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we
sellem, analogno seddi koje ljudi ine kipovima u mu. I
onda vade neke propise iz toga.
A mi emo in'Allh, objasniti zato je to opasno i u
emu je tu greka. U nastavku emo, in'Allh, govoriti od
perioda dolaska Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, iz Mekke u Mednu, i o tome kako ga je Mu'dh
doekao i ta je poslije bilo.
37

Ovo to se deava na naim prostorima je prava

katastrofa. Neko je manje kriv, a neko je vie kriv. Neko je
skroz kriv, ali situacija je katastrofalna. I nema sumnje da
mora da se iri tewhd, da se ova podloga uvrsti i da se
muslimani naue da se odreknu svih vrsta irka Uzvienom
Allhu. Svih vrsta... Moraju da ih se odreknu i da imamo
zdravo drutvo. E kad se ovakvo drutvo bude pojavilo
elhamdu lillh, mi smo pobijedili.
Evo, oni sekularisti od Pkistnaca i Afgnistnaca se
sada kopkaju oko granica. A da su bili muslimani to im
nikada ne bi trebalo. Ne treba to muslimanima. Ali kljuni
problem je u tome to su se ''muslimani'' davno udaljili od
tewhda. Kao to je rekao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem.:
''Nee nastupiti Sudnji Dan dok se grupe od mog ummeta ne
budu pridruile oboavaocima idola.''
Znai, nakon toga to su bili muslimani, poee da
oboavaju zakonodavstva ejtnska, idole i razliite
ideologije, i socijalizam i sekularizam, demokratiju i
kapitalizam, nacionalizam i ''Bath'' partije, uda i bakrae, ne
zna ovjek ega sve nema. A svima jedan te isti naziv, tj.
veliki irk i tgt, i musliman mora svega toga da se
odrekne.
Molim Allha, brao, da oprosti i meni i vama, da nam
d hajr na oba svijeta, da uputi nae ene i nau djecu. Allh
vas nagradio...
38

Rekoh ove rijei, a Allha molim za oprost meni i

vama. Molite ga za oprost, zaista je On Onaj Koji prata i
Koji je Milostiv.
39

40

2. predavanje
U ime Allha. Hvala Allhu i neka je Allhov salawt i
selm na Njegovog roba i poslanika Muhammeda.
O Allhu, mi ne znamo nita drugo, osim ono emu si
nas Ti poduio, Ti si Onaj Koji sve zna i Koji je mudar. O
Allhu, nita nije lahko, osim onoga to ti lahkim uini, a Ti
ini teke stvari lahkima kada Ti hoe. O Allhu, mi ti se
utjeemo od toga da ti svjesno uinimo irk, a od Tebe
traimo oprosta za ono to nesvjesno uinimo. Nema snage
ni moi, osim od Tebe.
A potom:
Prole hefte smo, brao, poeli govor o Mu'dhu ibn
Debelu, Allh bio zadovoljan njime, drgu Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, za koga je rekao
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najueniji u mom ummetu po pitanju halla i harma je
Mu'dh ibn Debel.''
Doli smo do prie 'Amra ibn Demha, jednog
ashba, ijeg su kipa Mu'adh ibn Debel i ekipa mladia
muslimana iz Medne bacali u prljavtinu. Rekli smo da je
nakon toga 'Amr ibn Demh primio islm. To je, rekli smo,
bilo prije hidre Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, iz Mekke u Mednu.
41

I normalno, brao, sve ove stvari koje smo dosad

spomenuli, vezane za Mu'dha i za to da se sa grupom
mladia bio odluio da rue kipove, da ih lome i izbacuju iz
kua murik sve to ukazuje na ispravnost 'aqde Mu'dh
ibn Debela i na ispravnost njegovog znanja jo od mladih
dana.
Nakon to je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, doao u Mednu, mladi Mu'dh ibn Debel mu se
prilijepio kao to sjenka prati ono emu je sjenka, pa je
direktno pred Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we
sellem, uio Qur'n, od njega je uzeo komentar Qur'na i
shvatanje Allhovih rijei, tako da je za kratko vrijeme on
postao jedan od najuenijih ashba po pitanju Allhove
Knjige, bilo da se radi o itanju (uenju), hifdhu ili
razumjevanju Allhove Knjige.
Pria, brao, ovjek po imenu Jezd ibn Qutajjib,
spominje jednu stvar po kojoj se vidi kakav je bio Mu'dh
ibn Debel i kakvo je bilo njegovo mjesto kod ashb
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kao i kod
muslimana poslije njih. Kae Jezd ibn Qutajjib:
''Uao sam u mesdid Himsa...'',
a mi emo kasnije vidjeti kad je Mu'dh ibn Debel u
Himsu, Allh bio zadovoljan njime, bio d'ija kojeg je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, slao da poziva u
islm i da poduava ljude dnu. Kae:
''Uao sam u mesdid Himsa...''
Danas se taj grad nalazi u Siriji.
42

''Uao sam i vidjeh u njemu jednog mladia kovrdave kose. Kad

govori, kao da mu iz usta izlazi nr i biseri.''
Tako se uinilo Jezd ibn Qutajjibu kada je vidio
Mu'dh ibn Debela i taj prizor, prizor dostojanstva koji je
bio na Mu'dh ibn Debelu, koji na sebi ima svaki iskren
ovjek, svaki uenjak, iskren Uzvienom Allhu, sljedbenik
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, pogotovo
onaj koji je Qur'n uzeo direktno od Allhovog poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem.
Kada ga je vidio Jezd ibn Qutajjib, opisujui ga kako
izgleda, kae:
''Kad govori, kao da mu iz usta izlazi nr i biseri. Upitah: 'Ko je
ovaj ovjek?', pa mi rekoe: 'Ovo je Mu'dh ibn Debel'.''
Sjedio je u mesdidu u Himsu, poduavao ljude
Allhovoj Knjizi i znaenjima Allhove rijei.
Eb Muslim el-Hawln, poznati stari tabi'n,
porijeklom Jemenac iz druge generacije muslimana, kae:
''Uao sam u mesdid u Damasku i vidjeh u njemu grupu starijih
ashb Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a meu
njima bijae jedan mladi vrlo bijelih zuba, sjekutia, a oi mu
bijahu kao da ih je namazao, tj. podvukao surmom'',
A nije, takav je bio prirodno Mu'dh ibn Debel. Kae
dalje Eb Muslim el-Hawln:
''Oni su meusobno priali o vjerskim pitanjima i, kad god bi se
razili, svi bi se okrenuli tom mladiu da im on kae ko je u pravu,
a ko nije, pa sam upitao ovjeka koji je bio do mene: 'Ko je ovaj
mladi?' Rekao je: 'To je Mu'dh ibn Debel'.''
43

Znai, Mu'dh ibn Debel je i meu ashbima bio

poznat po svome znanju. Postoji jedan vid strahopotovanja
prema ovjeku kome je Uzvieni Allh dao znanje, koji
ovjek ne moe da izbaci iz srca. Kada Allh ovjeku d
znanje, dobro djelo i d mu dostojanstvo, e onda pametan
ovjek pametan ovjek, koji zaista potuje Uzvienog
Allha teko a da ne osjeti jedan vid te opreznosti i jedan
vid straha od govora pred tim ovjekom.
U svakom sluaju ashbi su, Allh bio zadovoljan
njima, prema svjedoenju Eb Muslima el-Hawlnija,
potovali Mu'dha ibn Debela i potovali njegovo znanje.
Jer, znali su da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, rekao:
''Najueniji u mome ummetu po pitanju halla i harma je
Mu'dh ibn Debel.''
Znali su da je Mu'dh ibn Debel nauio Qur'n
direktno pred Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we
sellem. Kae se da je Mu'dh ibn Debel bio jedan od
estorice ashb koji su sav Qur'n uzeli pred Allhovim
Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem. Znai, nauio ga
napamet i sve od propisa nauio i proao pred Allhovim
Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem. Zato su ga i potovali.
Ovo znai da je Mu'dh svoju spoznaju, svoju 'aqdu i
svoj tewhd stekao direktno od Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i nauio vjeru iz najieg izvora.
Vidjeli smo iz prolog predavanja da je od politike
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, bilo i to da je
svakom ashbu povjeravao odreene stvari i zaduenja
44

shodno njihovim psiho-fizikim sposobnostima, i vidjeli

smo da je za Mu'dha, Allh bio zadovoljan njime, rekao da
je on najueniji u ovom ummetu po pitanju halla i harma.
Nakon osloboenja Mekke u islm je ulo na hiljade
ljudi, i Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je uvidio
ogromnu potrebu tih novih muslimana za saznavanjem
propisa Allhove vjere, pa se odluio da tim ljudima ostavi
nekog od muslimana koji e ih poduavati Allhovoj Knjizi i
propisima vjere. Pa se odluio da im ostavi koga? Odluio
se da im ostavi Mu'dha ibn Debela, Allh bio zadovoljan
njime, zajedno sa 'At'om ibn Usejdom, Allh bio
zadovoljan njime, kojem je povjerio namjesnitvo nad
Mekkom. Dakle, u Mekki je bio Mu'dh ibn Debel nakon
osvojenja Mekke, poduavao muslimane, poduavao ih
tewhdu i Allhovoj Knjizi.
Kada su kraljevi i vladajua klasa ljudi u Jemenu
odluili da prime islm, poslali su jednu delegaciju ljudi iz
Jemena u Mednu kod Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, a zadatak te delegacije je bio da obavijesti
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, o svom
islmu i islmu ljudi koji su ostali iza njih, tj. svog naroda, i
traili su od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
da im poalje nekog ko e ih poduiti vjeri, Qur'nu i putu
koji vodi do Uzvienog Allha, pa je Allhovog Poslanik
sallallhu 'alejhi we sellem, odluio da im poalje grupu
ashb, a njihov emr je bio Mu'dh ib Debel, Allh bio
zadovoljan njime.
45

Ovdje vidimo kolika je ogromna potreba da muslimani

imaju nekog ko e da ih poduava vjeri, Qur'nu napamet,
da ih podui njegovom tefsru i znaenjima i propisima.
Preda mnom je knjiga ''Fethul-Medd'', knjiga koja je
komentar na knjigu Muhammeda bin 'AbdulWehhba
''Kitbut-Tewhd'', i to komentar koji je napisao njegov unuk
'AbdurRahmn bin Hasan. On u njoj navodi miljenje
hfidha Ibn Hadera:
''Slanje Mu'dha, Allh bio zadovoljan njime, u Jemen je bilo 10.
godine po hidri prije oprosnog hadda, kao to je to spomenuo
Buhr u poglavlju o borbama koje je vodio Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem. A drugo miljenje je da ga je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, poslao 9. godine, kada se
vratio iz pohoda na Tebk.''
Uglavnom, svi se slau da je Mu'dh ostao u Jemenu
sve do hilfeta Eb Bekra, Allh bio zadovoljan njime, kada
se vratio u Mednu.
Kae ejhul-islm Ibn Tejmijje za Mu'dha, Allh bio
zadovoljan njime:
''Od vrijednosti Mu'dha je i to to ga je poslao Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, u Jemen da ljudima dostavlja vjeru, da
poduava ljude fiqhu, da im bude uitelj i da im bude qadija
(sudija).''
Kada je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
slao Mu'dha u Jemen, i kada je Mu'dh uzjahao svoju devu,
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je iao uz njega.
Mu'dh jae devu, a Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, pjeai pored njega. Dugo je hodao uz njega. Kau da
46

kao da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, htio da

se zasiti Mu'dha. Tada mu je oporuio neke stvari, a onda
mu je rekao:
''Mu'dhe, moda me nee vie sresti nakon ove godine.
Moda e samo proi pored moga mesdida i pored moga
qabura.''
Dakle, predosjeao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, ili je imao Objavu od Uzvienog Allha o tome da
e preseliti prije nego se vrati Mu'dh ibn Debel, pa je iao
dugo sa svojim ashbom, sve dok mu se dua nije zasitila
druenja sa ovim dobrim ovjekom i vjernikom, sa ovim
dobrim Allhovim robom. Kada je Mu'dh i ta grupa
vjernika ovo ula, kae se da im je to vrlo teko palo i da su
mnogi od njih poeli da plau, jer su shvatili da, kada odu u
Jemen, vie nee vidjeti Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. To ukazuje na ogroman mn ovih ljudi i na
to da su bili iskreni robovi Uzvienog Allha. Iako im je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao da idu u
Jemen, pa makar ga poslije toga ne nali ivog u Medni, oni
e otii u Jemen. Oni e otii u Jemen, a to to se nee vidjeti
sa Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem, kasnije
u Medni to ne znai da se sa njim nee vidjeti na hiretu.
Takvi su bili ashbi: Nareenje Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, se mora izvriti, koliko god da u
njemu ima tegobe, tuge, bola,..., pa kao to je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, alio za njima, alili su i
oni za njim.
Uglavnom, vratio se Mu'dh ibn Debel u Mednu u
vrijeme hilfeta Eb Bekra i zatekao Mednu bez Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u njoj, odnosno zatekao
47

je samo njegov mesdid i njegov qabur. A kako mu je bilo

to moete pretpostaviti. Ashbi, Allh bio zadovoljan njima,
kada govore o noi u kojoj su ukopali tijelo Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kau:
''Tako nam Allha, tu no smo omrkli, a nismo sebe mogli
prepoznati.''
Dakle, to je bio, brao, ogroman dogaaj za
muslimane, ogroman gubitak, ogroman musbet, ogroman
ok. To treba ovjek da zamisli, kako se osjeala generacija u
kojoj je umro Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem.
Meutim, odmah nakon toga su im dola najvea
iskuenja u kojima su dokazali jako i ispravno vjerovanje u
Uzvienog Allha i Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem. A koja su to najvea iskuenja? To su iskuenja sa
otpadnicima od Arapa. Dakle, odmah nakon smrti
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ashbi su bili
iskuani dihdom na Alhovom putu, i to propiv murtedd
(otpadnika), u kome e izginuti ogroman broj muslimana,
ogroman broj ashba. Neka je Allhovo zadovoljstvo prvom
generacijom, molim Allha da oprosti i njima i nama.
U svakom sluaju, brao, kada je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, slao Mu'dha u Jemen, tada mu je
rekao onaj poznati hadth, kojeg biljee el-Buhr i Muslim
od 'Abdullha ibn 'Abbasa, Allh bio zadovoljan obojicom, a
ovaj hadth se nalazi i u ''Kitbut-Tewhdu'' u poglavlju o
pozivanju u ehdet ''L ilhe illAllh'' da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao Mu'dhu, Allh
bio zadovoljan njime, u onom wasijjetu kada ga je slao u
Jemen:
48

''Ti ide narodu od sljedbenika Knjige, pa neka prva stvar u

koju e ih pozivati bude svjedoenje da nema boga osim
Allha...'',
U drugoj predaji stoji da mu je rekao:
''...da Allhu ispovijede jednou (tj. tewhd)'',

A u treem riwjetu (predaji) stoji:
''...da samo Allha oboavaju (tj. da samo Njemu 'ibdet
ine).''
''Pa ako ti se u tome (prihvatanju tewhda) pokore (odazovu)
onda ih ti obavijesti da im je Allh propisao pet namza u
danu i noi. Pa ako ti se i u tome pokore onda ih
obavijesti da im je Allh propisao zekt na imetak koji e
se uzimati od njihovih imunih, a davae se njihovim
siromanim. Pa ako ti se i u tome pokore nemoj im
uzimati najvredniji imetak, nego sredinu, i uvaj se dove
madhlma (ovjeka kojem je uinjena nepravda)...''
Ovo je upozorenje Mu'dha ibn Debelu na dhulm
(nepravdu), jer u Jemen ide kao hkim, kao sudija...
''I uvaj se dove madhlma, jer izmeu njega (njegove dove) i
Allha nema prepreke.''
...to znai da se Allh odaziva dovi madhlma (onoga
kome je uinjena nepravda).
Iz hadtha vidimo da Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, upoznaje svoga d'iju o prirodi da'wetskog terena
49

na koji ga alje. U Jemenu je tada najvie bilo idova i

krana, mada je bilo i tipinih murika (mnogoboaca) od
Arapa i drugih. Dakle, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, mu predoava situaciju i nareuje mu da krane i
idove poziva pod broj jedan u ta? U tewhd, odnosno u
ehdet ''en l ilhe illAllh'' (da nema drugog boga sem
Allha), a u drugom riwjetu se kae:

''...da ispune (ostvare) tewhd Allha.''
I zbog ega ovdje spominje pisac (''Kitbut-Tewhda''),
drugi riwjet? Pa da bi pojasnio ta znai ''L ilhe illAllh''.
Dakle, da ne bi italac pomislio da Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, od njih trai da samo kau ''L
ilhe illAllh'', ve da on od njih trai da kau ''L ilhe
illAllh'' i da ostvare znaenje ''L ilhe illAllh''. Pa kae
Muhammed ibn 'AbdulWehhb u ''Kitbut-Tewhdu'', a to
prenosi 'AbdurRahmn bin Hasan. Kae:
''U ovom hadthu je dokaz da ovjek ponekad moe biti 'lim
(uen), ali da ne zna znaenje 'L ilhe illAllh', ili da ga zna, ali
da ne radi po njemu.''
Dakle, meu idovima i kranima Jemena, kojima
sada ide Mu'dh ibn Debel, Allh bio zadovoljan njime,
ima dosta uenih ljudi, koje oni nazivaju razliitim imenima:
monasi, svetenici, uenjaci, itd. Meutim, to to su bili
ueni nije ih spasilo od neznanja po pitanju znaenja rijei
''L ilhe illAllh''. Dakle, mnogo znanja ima, ali je izgubio
znanje o tewhdu. Znai dhil. Dhil po pitanju ''L ilhe
illAllh''. A takoer je bilo i onih koji su govorili ''L ilhe
50

illAllh'' i znali ta to znai, ali su ga namjerno krili svojim

rijeima i svojim djelima.
Pa kae 'AbdurRahmn ibn Hasan na ove rijei
Muhammeda bin 'AbdulWehhba:
''Kaem: Puno li je takvih, dabogda im Uzvieni Allh ne poveao
broj.''
To u njegovom vremenu, a koliko je tek danas broj
ljudi koji se pripisuju dnu Muhammeda, sallallhu 'alejhi we
sellem, koji govore ''L ilhe illAllh'', a ne znaju ta to znai.
A koliko ima onih koji to kau i znaju ta to znai, ali to kre
svojim rijeima i djelima.
Nas iz ove prie interesuje da vidimo da se ljudi koje je
pozivao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, dijele u
dvije vrste i to:
1) Vrsta koja je izgovarala ''L ilhe illAllh'', poput
idova i krana, meu kojima opet imaju dvije vrste:
grupa ljudi koja zaista ne zna i zato nije ostvarila
tewhd, i
grupa koja zna, ali isto nije ostvarila tewhd, nego
je ostala u irku.
2) I druga vrsta koja uopte nije ni izgovarala ehdet
''L ilhe illAllh''. Ko su oni? To su murici od Arapa.
Meutim, oni su svi znali ta to znai, jer je to poznato
znaenje u njihovom jeziku: ''L ma'bde bi haqqi
illAllh'' (niko nema pravo da bude oboavan, tj. niko
nije vrijedan oboavanja, osim Allha).
51

Zato se Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,

nije zadovoljavao kada su u pitanju oni koji ga govore, a
ne znaju ta to znai njihovim izgovaranjem ovoga
ehdeta, nego su morali da naue ta je tewhd i da ostvare
tewhd, kojeg su ponitili.
A oni murici, koji ranije taj ehted nisu ni izgovarali
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, bi se u poetku
time zadovoljio i prihvatao taj ehdet kao znak njihovog
islma.
Ali, to se tie idov i kran oni su morali da
ostvare taj tewhd. A mi znamo da je Allh prije Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, proglasio idove i
krane nevjernicima. Zar Allh nije u Qur'nu idove i
krane, koji su prije dolaska Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, govorili ''L ilhe illAllh'', proglasio
nevjernicima? Proglasio ih je nevjernicima, iako su bili
neznalice.
Zbog ega ih je proglasio nevjernicima? Spomenuo je
njihove rijei i njihova djela. Zbog tih njihovih rijei i djela
Allh ih je proglasio nevjernicima. Od tih rijei je i ono to
su govorili da je Mesh sin Allhov, ili su govorili da je Allh
jedan od trojice, tj. da postoji ''Otac'', ''Sin'' i ''Sveti Duh''.
Znai, bili su u neznanju, slijedili su svoju 'ulemu iz
neznanja. Meutim, Allh ih je sve proglasio nevjernicima, i
uene i one koji su ih slijedili. Allh o njima kae:

52

''Nevjernici su oni koji kau: 'Allh je Mesh, sin

Merjemin!' '' 22
I zatim nas u tom istom jetu Allh obavjetava da je
'Is, 'alejhis-selm, poduavao svoj narod neemu drugom,
tj. poduavao ih je onome emu su poduavali svi poslanici,
pa kae:

''inite 'ibdet Allhu, mome i svome Gospodaru.'' 23
I govorio im je:

''Ko god Allhu irk uini...''
Svejedno znao ili ne znao.

''Ko god Allhu irk uini Allh e mu dennet zabraniti
i boravite e mu u vatri biti. A dhlimima nee biti
pomagaa.'' 24
22

24
23
53

Nakon ovoga, sjetimo se hadtha kada je onaj ovjek

pitao Allhovog Poslanika sallallhu 'alejhi we sellem, za
svoga bbu, pa mu je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, rekao da e i njegov (tog ovjeka) i njegov
(Poslanikov) babo biti u dehennemu, i kad mu je rekao:
''Kad proe pored qabura bilo kojeg Qurejije ili Dewsijje,
reci mu: 'Raduj se, bie vuen na svom licu po
dehennemskoj vatri'.''
Pita ga ovaj ashb:
''Zato to, Allhov Poslanie, kad oni nisu nita drugo znali?''
Pa mu ree Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Zato to je Allh na kraju svake sedme generacije slao
vjerovjesnika.''
Kao da je mislio na sebe i na 'Is'a, 'alejhis-selm, jer je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, doao otprilike
est stotina godina nakon 'Is'a, 'alejhis-selm, i ljudi su prije
dolaska Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kod
sebe imali ostatke da'we 'Is'a, 'alejhis-selm, i Ibrhma,
'alejhis-selm, kao to su to Arapi znali. I dovoljno je bilo da
su uli, da su znali da je vjera poslanik da se oboava samo
Allh, Gospodar nebesa i Zemlje.
A to to e poslije neko rei:
''Jeste, Allh je Stvoritelj, ali ja u se moliti 'Is'u.''
...ili:
''Ja u se moliti 'Is'ovoj majci''
54

to kod Allha nita ne koristi! Naprotiv, u sri

M'ide, na posljednjoj stranici, kae Uzvieni Allah da e
rei 'Is'u, 'alejhis-selm:

''Jesi li ti rekao ljudima: 'Uzmite mene i moju majku za
dva boanstva mimo Allha'?'' 25
to znai: Ko kod se molio 'Is'u i ko god se molio
'Is'ovoj majci Merjemi, Allh bio zadovoljan njome, ili
smatrao da ini imaju ita od osobina boanstva, ita od
osobina Allha uzeo je drugog boga mimo Allha. A ko
god uini nekog drugog Allhu ravnim to ne moe biti
musliman. To nije musliman, nego murik.
I zato se naa 'ulema sloila da oboavaoci mrtvaca i
analogno tome, svako ko uini irk Uzvienom Allhu ne
smiju i ne mogu biti nazvani muslimanima, ve su to
murici. Zbog ega? Zato to su islm i irk dvije suprotne
stvari.
Znai, postoje dvije vrste ljudi koje je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, pozivao u islm.
Prva su oni koji su izgovarali ehdet, a meu njima
ima dvije podgrupe: jedni koji nisu ni znali ta ehdet
znai, a drugi koji su znali ta ehdet znai, ali nisu radili
po tome. Dakle, iako su ga izgovarali, ehdet nije od koristi
25

55

ni jednima, ni drugima, s tim to su gori oni koji znaju, a ne

rade.
I druga grupa ljudi, a to su oni koji ehdet nikako
nisu ni izgovarali i to su arapski murici. E, od ove grupe se
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, zadovoljao da
samo izgovore ehdet. Dakle, kada bi Arapin izgovorio
ehdet odmah bi dobio propis muslimana.
A idovi i krani, koji bi eljeli da prime islm, morali
bi da se odreknu irka kojeg su inili i da posvjedoe da je
'Is Allhov rob, Njegov poslanik, Njegova Rije data
Merjemi i Duh od Njega, i da apsolutno pravo na
zakonodavstvo nemaju ni monasi ni svetenici, pa ni papa,
Herakle, niti Cezar, niti bilo ko drugi. Sve je to haqq (pravo)
samo Uzvienog Allha.
Shvatate li, brao? Znai, ovi se moraju odrei svog
irka i imaju propis islma. Isto tako, Arapi murici, kad se
odreknu svog irka i posvjedoe ehdet odmah dobijaju
propis islma. Kad ovi kau imaju propis islma, a i kad
oni to kau imaju propis islma. Meutim, onda se eka
vakat namza, tj. da nastupi prvi namz, jer je rekao
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, Mu'dhu ibn
Debelu, Allh bio zadovoljan njime:
''... pa ako ti se u tome pokore onda ih obavijesti da im je
Allh propisao namz.''
Kad nastupi vakat namza i ako ne bude htio da klanja
onda se od njega trai da se pokaje. Natjerae se da klanja.
Mora klanjati, zato to je musliman. Niko ga nije tjerao da
primi islm. Sada, ako vjeruje u Allha, mora poeti da
56

klanja namz. Ako nee da pone klanjati, primorava se na

klanjanje namza i daje mu se rok od tri dana da se pokaje i
da pone klanjati. Pa ako i tada ne bude poeo da klanja
po najispravnijem miljenju ubija se kao kfir.
Tako isto za zekt. Mora davati zekt ako ga je
obavezan davati. I po pitanju zekta moe izai iz islma.
Kako? Ako bi porekao obaveznost zekta nakon to je to
saznao, ili da kae:
''Ja neu davati zekt nikada!'',
kao to je to rekla jedna grupa murtedd poslije
smrti Allhov Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, za
vrijeme hilfeta Eb Bekra. Ashbi su se sloili da su ti ljudi
murteddi zbog toga, i nisu im pomogla dva ehdeta, niti
im je pomogao namz, ve su postali nevjernici zbog toga
to su odbili, uzoholili se i nisu htjeli da rade po Allhovom
propisu.
Meutim, to se tie onog koji nije zekt dao, ne iz
oholosti, odbijanja, nego iz lakomislenosti i slino, njegova je
stvar kod Allha, i Allh e odluiti ta e sa njim da uradi.
Mada ima 'uleme koja ga smatra nevjernikom ak i ako
zekt ne bude davao.
Ovo je potrebno da znamo danas, naroito kad vidimo
da postoje velike skupine ljudi koji se pripisuju islmu, koji
dan i no govore ''L ilhe illAllh'', a koji oboavaju
mrtvace i koji ine veliki irk Uzvienom Allhu, ili oni koji
se pripisuju islmu, a pozivaju u demokratiju i sekularizam,
ili pozivaju u zbliavanje vjera, govorei da su idovi i
57

krani na pravom putu, ko to to radi onaj za koga kau da

je reis u Bosni.
Dakle ovi ljudi, ako neznaju ta znai ''L ilhe
illAllh'' onda su kfiri u osnovi. Meutim, ako znaju ta
znai ''L ilhe illAllh'' i opet to rade onda su murteddi, tj.
otpadnici od Allhove vjere, nakon to su bili muslimani.
Znai, kada je u pitanju ''L ilhe illAllh'' nema tu
ale. Kad je Allh proglasio nevjernicima idove i krane
zbog ovih stvari prije Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, kako onda da danas neko ima opravdanje, a pred
njim Qur'n i sunnet, hadthi, itd., a poznato je da ovjek po
pitanju velikog irka nema nikakvog opravdanja, tj. da ima
opravdanja samo u prisili.
Zbog ega nam je ovo vano? Zato to je Uzvieni
Allh za murike vezao odreene propise.
Tako, svako onaj koji ini veliki irk, a pripisuje se
muslimanima treba da znamo da za njega treba da
primijenimo propise murika u jednom uem okviru. Tj. ne
smijemo da jedemo meso (ono to on zakolje), ne smijemo
da klanjamo za njim kao immom, nesmijemo da mu damo
da oeni nekog iz nae porodice, itd. Znai, moraju se
prekinuti veze sa njim.
Meutim, pitanje njegovog ubijanja i uzimanja
njegovog imetka to nije posao pojedinca i to je posao
islmskog qadije (sudije), to za sobom povlai sudski
proces, tj. da mu se to dokae, itd.
58

Meutim, kada ga ti vidi u velikom irku on je za

tebe murik.
Postavljeno je pitanje Bin Bzu... Pitaju ga ljudi iz
Misra:
''Mi imamo jednog imma koji govori stvari koji su veliki irk.
Kae: 'Pomozi, o Dejlni!' itd. Da li smijemo da klanjamo kod
kue, poto on to radi?''
Pa odgovara Bin Bz:
''Ako ovjek kae to i takve stvari, koje su poznate da su veliki
irk, onda ne smije iza njega da se klanja, niti mu se smije klanjati
denaza kada umre, niti da se moli Allh za njega, da mu
oprosti,...''
I spominje jo propisa, pa onda spominje rijei
Uzvienog Allha, koje je objavio Allhovom Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem, za njegovu majku, kada je on
traio od Allha dozvolu da moli za nju da joj oprosti, pa
mu je to Allh zabranio i rekao da nije dozvoljeno
vjernicima da mole za murike.
Iz ovoga vidimo da 'ulema uzima propise iz openitog
znaenja jeta i da propisi spomenuti u jetima ne vae
samo za primjere koji su bili povodom objave tih jeta, ve je
njihovo znaenje vaee do Sudnjeg dana. To znai da ne
moe doi ovjek i rei:
''Ovaj jet vai samo za Eb Tliba i za majku Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ili za murike iz vremena
Allhovog Poslanika sallallhu 'alejhi we sellem.''
59

Ne, ve jeti vae u openitom znaenju za svakog ko

ima to znaenje. Shvatate li me, brao? Ali, nema ni snage ni
moi, osim od Allha.
Zbog ega ovo stalno spominjemo i zato na ovo stalno
skreemo panju? Zato to su se u ovom vremenu pojavili
ljudi koji rue Allhovu vjeru i to iz temelja, iz osnova, i to
esto od strane ljudi o kojima ljudi imaju lijepo miljenje.
Kae ejhul-islm Ibn Tejmijje, Allh mu se smilovao:
''Opte je poznato iz dna Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, i po pitanju toga se sloio sav ummet, da je osnova
islma i prvo ono to se nareuje stvorenjima da posvjedoe 'L
ilhe illAllh we enne Muhammeden Resullullah.' Na ovaj nain
kfir postaje musliman...''
Znai, kada kfir izgovori ehdet, prihvatajui
znaenje tewhda sa artovima ehdeta, prihvatajui
tewhd, prihvatajui da Allh bude jedini bog u svemu: u
zakonodavstvu, u dovi, u svemu,... time kfir postaje
musliman.
''Na ovaj nain kfir postaje musliman, a onaj iji su krv i imetak
bili dozvoljeni na taj nain postaje onaj iji su krv i imetak
zatieni.''
ta to znai? Znai da vie nema ubijanja, kao to je to
sluaj sa kfirima u osnovi. E, sluajte sad ovo:
''Meutim, ako je to rekao iskreno iz svoga srca onda je uao u
mn.''
60

ta ovo znai? Ovo znai da, ako je izgovorio ehadet

ije znaenje zna i koje nije svjedoenje obavjetavanja, ve
svjedoenje obavezivanja na neto, i ako ga je rekao sa
znanjem i iskreno iz svoga srca, tj. da ga je njegovo srce
potvrdilo on je onda pravi vjernik kod Allha na
hiretskom sudu.
''...a ako ga rekne samo jezikom, bez srca...''
...to znai da nije iskren u srcu. Dakle, srce mu je
saznalo znaenje rijei ''L ilhe illAllh'', ali ga ne prihvata,
ve ga samo jezikom kae. Kae za njega:
''Za njega vae propisi islma u vanjtini, ali ne u sutini.''
...to znai da na dunjluku ima propis muslimana, a
kad bude umro, kod Allha e za njega vaiti propisi
munfiq. Koji je propis munfiq?
''Munfici e u najveim dubinama dehennema biti.'' 26

Zato to su izgovarali ehdet i znali su ta to znai, ali
ga nisu potvrivali srcem.
To znai da za osobu koja izgovara ehdet, a ne zna
ta to znai ne moemo rei da je to musliman. Kao to nije
se moglo rei za idove i krane prije dolaska Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, da su bili muslimani.
Isto tako, za osobu koja se pripisuje islmu i izgovara
ehdet, a ne zna ta to znai ne moemo rei da je
26
sra en-Nis', 145. jet

61

munfiq. Jer, vidimo da munfiq zna ta znai ehdet, on

ispoljava islm, ali svojim srcem ne vjeruje u njega, a ovaj ne
zna.
Dok onaj koji oboava mrtvace, ili koji vjeruje u
demokratiju, ili vjeruje u sekularizam, ili u komunizam,
zbliavanje vjera i sline irkove takva osoba se ne smatra
muslimanom kada te stvari pokae javno. Meutim, ako to
bude krio, kao to su to krili munfici u vremenu Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem onda za njega vae
propisi muslimana u vanjtini.
Kae dalje Ibn Tejmijje:
''Meutim, ako ne izgovori ehdet, uz sposobnost (mogunost)
da ga izgovori onda je kfir i u sutinskom i u vanjtinskom
propisu, po konsenzusu svih muslimana, kod prvaka ovog ummeta
i kod ogromnog broja 'uleme.''
Ovdje emo malo popriati o munficima u vremenu
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Munfici u
doba Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, su
govorili ehdet i oni su znali ta to znai, oni su klanjali
namz i obavljali sve islmske propise u vanjtini.
Meutim, kada govorimo o nifqu, dijelimo ga na
veliki i mali nifq.
Veliki nifq je onaj nifq koji izvodi iz islma, a on znai
da ovjek iskazuje islm, a da krije nevjerstvo.
Mali nifq je sve ono to je Allh ili Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, nazvao nifqom, a ne izvodi iz
62

vjere, kao, na primjer, kada pria da lae, ili kada neto

obea da iznevjeri do kraja hadtha Allhovog Poslanika,
Meutim, kad govorimo o velikom nifqu i o
munficima iz vremena Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, onda je vano da ukaemo na jednu stvar, a
to je da su se ovi munfici meusobno razlikovali u jaini
iskazivanja islma ili iskazivanja nifqa. U tom smislu
munfike moemo podijeliti u tri vrste:
1) prva vrsta su ljudi koji su krili svoj kufr, ali im je
ponekad izletilo neto iz usta. Za ove ljude je vaio
propis islma u vanjtini, a na hiretu e biti u
najdubljim dubinama dehennema. Znai, oni su u
vanjtini muslimani, ali su u sutini kfiri.
2) druga vrsta su munfici koji su pokazivali svoje
nevjerstvo, ali to nisu radili javno, ve u drutvu
ljudi koji su kao oni ili u drutvu onih od kojih se ne
plae kao, na primjer, njegova ena, dijete ili neki
muslimani grijenici koji ih sluaju. I ovo je esto
radio 'Abdullh ibn 'Ubejj ibn Sell.
3) i imala je trea vrsta munfik, koja je pokazivala
svoj nifq otvoreno.
Meutim, nikom od ovih munfiq se nije mogao
dokazati nifq ili da su neto rekli na nain kako to er'at
zahtjeva, tj. dovoenjem dva pravedna svjedoka koji
ispunjavaju uslove svjedoka, pa da se potvrdi da su neto
rekli.
63

Znai, ove tri kategorije se razlikuju shodno stepenu

pokazivanja nifqa: prva vrsta su bili ljudi koja su ga krili,
pa bi im ponekad neto izletjelo, druga vrsta ljudi koji su ga
objavljivali meu ljudima u koje su sigurni, i trea vrsta
ljudi koji su bili malo javniji i otvoreniji u tome, ali ipak nije
bilo dokaza ni protiv njih.
Pa smo rekli da za prvu vae propisi islma, tj. imaju
sva prava koja imaju i muslimani: kada umru nasljeuju
se, klanja se za njima, i tako dalje. Jer ne zna, vidi ovjek
musliman, ne zna kakav je njegov hl (stanje), a nisi duan
da kopa srca, kao to je rekao Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem.
Druga vrsta ovih ljudi su oni koji to rade privatno.
Takvi ljudi se zovu munfici i osobi koja zna za njihov nifq
je dozvoljeno, odnosno nareeno mu je da mu ne klanja za
njima, niti da im klanja denzu kad presele i tako dalje, i
nareeno mu je da nad njima sprovode propise nevjerstva,
one koje mogu i koje smiju. Shvatate li? Kao to se esto
deavalo da neko od ashba uje 'Abdullha ibn 'Ubejja ibn
Sella ili nekog drugog da neto kae. Kao to je znao
Hudhejfe ibn Jemn od Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. A da li je dozvoljeno ovakvoga ubiti nakon
objave jeta u sri el-Ahzb:

64

''Ako se munfici i oni u ijim srcima je bolest i oni koji

ire lane vijesti po Medni ne okanu od pokazivanja
nifqa mi emo ti vlast nad njima prepustiti, pa oni nee
tebi biti susjedi u Medini osim malo. Prokleti bili! Gdje
god se nau treba da budu zarobljeni i treba da budu
ubijeni.'' 27 ?
Ovo je jet u sri el-Ahzb, objavljen kasnije, kada su
muslimani ojaali.
Kae 'ulema nakon ovih jeta:
''Kad god koji munfiq pokae svoj nifq i dokae mu se taj nifq
tewba mu se vie ne prima.''
Znai, ako ima protiv njega dva svjedoka i svjedoe
pred qadijom (sudijom) i pone munfiq da se kaje gotovo,
nema kajanja i odmah se ubija. Nema kajanja za munfiqa.
A za murtedda ima. Shvatate, brao? Jer, murtedd hoe
neku drugu vjeru, a munfiq u osnovi ini nered, hoe da se
zeza, da stalno ponavlja jedno te isto. Kau:
''Kad pokae svoj nifq odmah e se ubiti.''
A skupina za iji nifq nemamo dva svjedoka, da li ih
je dozvoljeno ubiti?
Kae naa 'ulema, ejhul-islm ibn Tejmijje i drugi:
''Dozvoljeno ih je ubiti, ukoliko u tome ima koristi za muslimane i
ako je vea korist u njihovom ubijanju nego teta u ostavljanju
(poteivanju) i ako muslimani imaju snage.''
27
sra el-Ahzb, 60. i 61. jet

65

A ovo, normalno, odreuje voa muslimana i 'ulema

muslimana, ne moe to svako odreivati. To dokazuje
hadthom Alhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, jer
je rekao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, za te
munfiqe, koji su pokazivali nifq, ali se nije mogao
dokazati njihov nifq na sudski nain, uz dva svjedoka:
''Ne dao Allh da ih ubijem, pa da ljudi poslije govore:
'Muhammed ubija svoje prijatelje'.''
Znai, ashbi su govorili:
''Daj da ubijemo toga i toga.''
Kad je 'Abdullh ibn 'Ubejj ibn Sell potvorio ''iu,
Allh bio zadovoljan njome, izaao je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, meu ashbe i rekao:
''Ljudi, ko e me opravdati po pitanju ovjeka koji mi
vrijea familiju?''
Pa kae Sa'd ibn Mu'dh, koji je bio iz plemena Ews:
''Allhov Poslanie, ako je taj ovjek iz plemena Ews reci nam,
mi emo ga ubiti...''
A nema dokaza, nigdje svjedoka nema.
''...a ako je iz plemena Hazred reci, mi emo ga opet ubiti,
skinuti mu glavu.''
Pa ustade jedan od ashba koji je bio od dobrih
muslimana, a koji je bio iz plemena Hazred i kojeg je
ponijela plemenska pristrasnost, to ukazuje da ponekad i
dobrog muslimana moe da ponese plemenska pristrasnost,
pa ree:
''Slagao si, wallhi, nee ga ubiti.''
66

Pa usta amidi Sa'da ibn Mu'dha, pa ree:

''Wallhi, ti si munfiq, brani munfiqe.''
I umalo da se meusobno poubijaju radi ove stvari.
Znai, amidi Sa'd ibn Mu'dha kae tom dobrom ashbu:
''Wallhi, ti si munfiq, brani munfiqe.''
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, samo uti.
Kad je vidio da e doi do sukoba, onda ih je smirio.
Vidimo da su ashbi traili da ubiju ove munfiqe, ali
je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Ne dao Allh da ih ubijem, pa da ljudi kau: 'Muhammed
ubija svoje prijatelje'.''
ta ovo znai? Znai, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, pojanjava ta je pravi razlog zbog kojeg on njih
nee da ubije. Dakle, razlog to ih on ne ubija nije taj to su
oni muslimani, ve jedna sasvim druga stvar. A to je to e
mnoge ljude, koji jo nisu primili islm, a koji to ele, kada
vide da Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, ubija ljude za
koje ne postoji oigledan dokaz, biti strah da prime islm, i
koji mogu rei:
''Vidi, Muhammed ubija muslimane... Ako primim islm, on e i
mene ubiti.''
Ili e rei za njega:
''On samo koristi ljude, pa kad se domogne vlasti poubija ih'',
...i tako dalje. Tako je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, gledao na tu korist. I zato je njihovo ostavljanje i
67

poteivanje i njihovo ne-ubijanje Allhov Poslanik,

sallallhu 'alejhi we sellem, obrazloio reenicom:
''Ne dao Allh da ih ubijem, pa da ljudi kau: 'Muhammed
ubija svoje prijatelje'.''
Dakle, nije rekao:
''Oni su muslimani u vanjtini.''
...tj. da imaju islm, koji im titi ivot, imetak i ast.
Zato naa 'ulema kae da je ovakve ljude dozvoljeno ubiti,
ako u tome ima er'atske koristi za muslimane. A to
odreuju voe muslimana i 'ulema muslimana.
U ovom smislu je i pria onog slijepog ashba ija je
ena vrijeala Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, pa je jednog dana ovaj slijepi ashb ubio svoju enu, a
imao je sa njom dvoje djece kao dva bisera. Kada je uo
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, za njenu smrt,
pitao je ko ju je ubio, pa je ovaj ashb ustao i rekao:
''Ja sam, Allhov Poslanie, vrijeala te je i govorila to i to i to.''
Pa ree Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Njena krv se ne mora nadomjestiti.''
Tj. nema krvarine za nju. Meutim, osnova je da onaj,
koji bi vidio ili uo nekog da uradi neto ovako, nee ga on
ubijati, ve je to posao qadije. Meutim, ako bi se to desilo
ne bi trebalo plaati nikakvu odtetu za takvu osobu. I ovo
je prva grupa ljudi munfiq. I bitno je shvatiti zbog ega je
''Ne dao Allh, pa da ljudi kau: 'Muhammed ubija svoje
prijatelje'.''
68

Dakle, nee da ih ubije, ne zato to su muslimani, ve

zato to njihovo ubijanje moe u sebi nositi tetu.
Zato kae Ibn Tejmijje:
''Rekli su uenaci iz nae pravne kole: 'I mi danas isto tako, ako
se budemo bojali iste ove stvari neemo ga ubiti'.''
Tj. ako se budemo bojali da e iz tog ubijanja proistei
neka teta onda emo ga ostaviti i saekati da se promene
vremena.
I ona trea vrsta munfiq, grupa ljudi koji malo
otvorenije pokazuju svoj nifq, kao to je to radio 'Abdullh
ibn 'Ubejj ibn Sell. Te ljude ovjek moe slobodno nazvati
murteddima, im pokae taj nifq. To govori naa 'ulema.
Zato ete nai jet u sri el-M'ide, gdje Uzvieni Allh
zabranjuje da se idovi i krani uzimaju za prijatelje, gdje
kae:

''O vjernici, ne uzimajte za zatitnike idove i krane!
Oni su sami sebi zatitnici! A njihov je i onaj meu vama
koji ih za zatitnike prihvati; Allh, uistinu, nee ukazati
na pravi put dhulumarima.'' 28
28

69


''Zato ti vidi one u ijim srcima je bolest kako se ure da s
njima prijateljstvo sklope, govorei: 'Bojimo se da nas
kakva nevolja ne zadesi.' A Allh e sigurno pobjedu ili
neto drugo od Sebe dati, pa e se oni zbog onoga to su u
duama svojim krili kajati.'' 29

''...a oni koji vjeruju rei e: 'Zar su to oni koji su se
zaklinjali Allhom, svojom najteom zakletvom, da su
zaista s vama?' Djela njihova bit e ponitena i oni e
nastradati.'' 30

''O vjernici, ako neko od vas od svoje vjere otpadne pa,
Allh e sigurno umjesto njih dovesti ljude koje On voli i
koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema
nevjernicima ponosite; oni e se na Allhovu putu boriti i
29
30
70


nee se niijeg prijekora bojati. To je Allhov dar, koji On

daje kome hoe a Allh je neizmjerno dobar i zna sve.'' 31
I ovi jeti su objavljeni zbog 'Abdullha ibn 'Ubejja ibn
Sella, koji je branio idove u Medni i otvoreno stao na
njihovu stranu.
Dakle, ovakvi se ljudi mogu slobodno nazvati
murtedima, ali njihovo ubijanje ima isti propis kao i grupe
koju smo spomenuli prije njih (tj. ako je u tome korist za
muslimane ubie se, a ako nije nee). Ali, ako se sudski
dokae uz svjedoenje muslimana ili priznanjem kod qadije
ili voe muslimana onda se mora ubiti, jer je rekao
''Ko promijeni svoju vjeru ubijte ga.''
Ovo su, brao, tri kategorije munfiq iz vremena
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
E sada, normalno, treba brao da se sjetimo onih ljudi
koji hoe da odbrane dananje murtedde i tgte i hoe da
primijene rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, na dananje tgte, munfiqe i murtedde.
Niko od ovih dananjih murtedd ne kae da mu je
vjera islm i tewhd, nego otvoreno u jedan dio Knjige
vjeruje, a drugi odbacuje. Odbacili er'at, pa jedan vjeruje u
sekularizam, ovaj drugi u demokratiju, onaj trei u neto
tree, i tako dalje.
31

71

I onda ovi miskni (siromasi), koji ue po islmskom

svijetu da primijene rijei Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, hoe da na njih primjene te njegove rijei, ne
shvatajui te stvari, pa kau: ''teta-korist...'', i sl.
Meutim, ovi ljudi uopte nisu muslimani, ve
murteddi. ak je i Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, ove munfiqe smatrao nevjernicima, iako nije imao
sudskog dokaza protiv njih, a kako da ih ne smatra
nevjernicima kad ih je Allh protekfrio?
U svakom sluaju, munafici iz vremena poslanika su
znali ta znai ''L ilhe illAllh''. Meutim, onaj koji ne zna
ta znai ''L ilhe illAllh'', a pripisuje se islmu taj se ne
moe nazvati munfiqom, jer ne zna znaenje tih rijei i
ovakav je u tome poput idova i krana u vremenu prije
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koji su
govorili ''L ilhe illAllh'', a nisu znali ta to znai.
Uglavnom, brao, vidite kakav je Allhov propis za
munfiqe. Kada je Allh objavio onaj jet u kome im prijeti
kae se da poslije toga niko od njih nije smio da otvoreno
radi te stvari. Niko nije smio da pokae te stvari nifqa, zato
to su znali da e biti ubijen.
Sjeate li se one prie kada je doao ovjek koji je bio
munfiq, parniio se sa idovom i odu pred Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, pa im je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, presudio, pa munfiq
ree:
''Hajde da odemo kod 'Umera da nam on presudi''
72

I odoe kod 'Umera, pa idov ree 'Umeru:

''Ja sam se sa ovim parniio i bili smo kod Muhammeda, pa nam je
on presudio meutim ovaj ovjek mi kae da doemo kod tebe da
nam ti presudi.''
'Umer ga upita:
''Je li tako? Bio si kod Allhov poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i nakon njegove presude si doao da ti ja sudim? Saekaj
me samo malo.''
Otiao je u kuu, uzeo sablju i odmah mu skinuo
glavu, da mu pokae da je to propis za svakog onoga koji
nije zadovoljan presudom Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem.
Oko lanca prenosilaca ovog hadtha ima prigovora,
meutim naa 'ulema ga spominje, poput Ibn Tejmijje i
drugih, to dokazuje da je ovaj ovjek bio munfiq koji je
uradio nevjerstvo, ali ne tako da postane murtedd, ve ga je
uradio samo pred 'Umerom, koji ga je vidio. Meutim, iako
ga je u tome vidio samo on, ipak ga je 'Umer, Allh bio
zadovoljan njime, ubio.
To znai da je ubijanje ovakvih ljudi dozvoljeno kada
ima er'atske koristi, ali u osnovi se to vraa vladarima i
'ulemi i oni daju fetwe za to. Znai, vladar treba da kae
muslimanima:
''Ubijte toga i toga!''
'Ulema treba da kae muslimanima:
''Ubijte toga i toga!''
73

Znai, da znaju muslimani da svako slobodno toga

moe da ubije, nakon toga to su se uvjerili da postoji korist
u ubijanju te osobe.
Dakle, vidimo da nema igranja u ovim stvarima.
Vidimo da nema sa ovim stvarima ale. A ne kao danas.
Svako je danas musliman! Najvee tgte, kfire, murtedde
hoe da strpaju u e hoe da strpaju u ime islma.
SubhanAllh, vidimo iz ove prie da 'Umer, Allh bio
zadovoljan njime, ubija ovjeka samo zbog jedne stvari, a
danas ljudi bacili er'at iza lea i zaboravili ga skroz!
Kako moe ovjek da sumnja u nevjerstvo ovakvih
ljudi i njihovo otpadnitvo, i pored toga to su potpuno
odbacili er'at. Nema nigdje er'ata, bore se protiv islma
dan i no, i opet imaju uz sebe neke hode koji ih brane i
koji su uz njih. A ja kaem da su te hode koje stoje uz
tgtske vlade pravi pravcati munfici. I zato muslimani
treba da se paze od njih, i onog momenta kada bude
er'atska korist po muslimane onda treba da rade po
Allhovom er'atu. Velika je teta koja dolazi od ovih ljudi.
Meutim, in'Allh, ako budete saburili razjasnie vam se
mnoge stvari, uz Allhovu dozvolu.
Meutim, ovaj tewhd i njegovi propisi moraju da se
naue. Jer, vidimo da je danas svako musliman, i tgt i
nacionalisti, i ovi, i oni, sve su to muslimani, a kad doe
musliman sa ispravnim tewhdom, za njega kau:
''Jok, to je tekfrovac i njega se mora uvati.''
74

Nastavit emo, in'Allh, govor o Mu'dhu ibn

Debelu, Allh bio zadovoljan njime. Namjerno smo se
zadrali ovoliko kod njegove prie, zato to emo kasnije
doi do jednog pitanja vezanog za njega, gdje ljudi lau na
Mu'dha ibn Debela i hoe da kau kako on nije znao da se
ne smije initi sedda kipu, ili da se ne smije initi sedda
'ibdeta nekom ovjeku ili bili kome mimo Uzvienog
Allha.
Optuuju Mu'dha ibn Debela, Allh bio zadovoljan
njime, koji je sjedio pored Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, koji ga je nauio el-Beqaru i koji ga je nauio
suru Jsuf. Optuuju Mu'dha ibn Debela, koji je nauio
islamske propise i koji je bio d'ija koji se raspravljao sa
muricima, i ovi hoe za njega da kau da on ini veliki irk
i da nije znao i poto on to nije znao on je bio opravdan, to
znai ko god nezna ''L ilhe illAllh'' i ko god uini veliki
irk iz neznanja on se (po njima) moe opravdati, naziva
se muslimanom i ne smije mu uzeti ime muslimana, sve
dok mu ne doe neki veliki uenjak, dok mu ne objasni i
dok mu sve nejasnoe ne otkloni, i ta ti ja znam. E, tek
onda, ako bude prkosio, e onda moe za njega rei:
''Ovaj ovjek nije musliman.''
Da Allh sauva... Nema snage ni moi, osim od
Allha.
A vidjeete, in'Allh, kad navedemo govor uenjak
o tome, kako za osobu koja to govori kau da im je naeta
osnova vjere. Uenjaci za onu osobu, koja murika u
velikom irku opravdava neznanjem, kau da sma ima
naetu vjeru, tj. da joj je naeta osnova vjere, to znai da
75

nikako nema ispravnu osnovu vjere kod sebe i da on sam

nije shvatio ''L ilhe illAllh''. Da Allh sauva...
Molim Uzvienog Allha, brao, da primi od mene i
od vas, da nam uljepa zavretak, da nam povea znanje i
rad po njemu.
76

3. predavanje
U ime Allha. Hvala Allhu i neka je Allhov salawt i
selm na Njegovog roba i poslanika Muhammeda.
ini teke stvari lahkima kada Ti hoe. O Allhu, mi ti se
utjeemo od toga da ti svjesno uinimo irk, a od Tebe
A potom:
Nastavljamo, brao, in'Allhu te'l, sa govorom o
drugu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
Mu'dha ibn Debela, Allh bio zadovoljan njime. Sjeate li
se da smo na prolim predavanjima, brao, veliki akcenat
stavili na pitanje shvatanja osnova vjere Allha, Slavljenog i
Uzvienog. na razumijevanje tewhda, tj. jednoe Allha,
Slavljenog i Uzvienog, i na vjerovanje u poslanicu
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem?
Posebno smo govorili o pitanju opravdavanja
neznanjem u osnovama vjere, zato to se to pitanje danas
aktueliziralo od strane odreenih ljudi, a radi se o ubhi
koja je stara otprilike 200 godina. Dakle, ta ubha je stara
oko 200 godina, naeo ju je jedan sekta po imenu Dwd
bin Dirds el 'Irq, koji je bio nakibendija, tj. ekstremni
sfija, koji je oboavao mrtvace u 'Irqu i koji se bunio
77

protiv da'we tewhda, koja je krenula sa Arapskog

Poluostrva.
Taj nakibendija je naeo ovu ubhu opravdavanja
neznanjem u osnovama vjere, a moda i jo neki ljudi prije
njega koji su bili njegovi ejhovi, pa je traio po govoru Ibn
Tejmijje i govoru Ibnul-Qajjima neke rijei koje je ili
namjerno pogreno protumaio, ili ih nije shvatio, koje su
uoptene i koje se ne tiu ovog pitanja.
Isto tako, naalost, neki ljudi od ''d'ij'' su ovu ubhu
naslijedili od ovih ekstremnih sfij, tj. od ovoga
nakibendije, pa neznanjem opravdavaju onoga koga treba i
koga ne treba. Neznanjem opravdavaju u svemu i svaemu,
a one koji se dre tewhda i koji ne opravdavaju neznanjem
u osnovama vjere kao to to Allhova vjera i nalae
nazivaju isto kao to je nazivao Dwd bin Dirds el-'Irq
'ulemu tewhda: haridijama i tekfrovcima. Jer, taj je
nakibendija, takoer, 'ulemu tewhda i sljedbenike tewhda
nazivao hawridima.
I ove ''d'ije'', za koje vidimo da imaju selefe (pretke) u
ekstremnim sfijama, a rade to to rade iz razloga koji su
poznati Uzvienom Allhu, isto tako danas nazivaju nas
runim imenima: tekfrovcima, haridijama, i tako dalje.
Meutim, mi emo se boriti protiv njihovih zabluda,
in'Allhu te'l, i ao nam je to su pogrijeili. ao nam je
to su pogrijeili, ali nam nije ao da im odgovorimo.
Moramo im odgovoriti i suprotstaviti se ovoj novotariji i
ovoj zabludi, koja se iri u ovom vremenu i koja prijeti da
uniti Allhovu vjeru i da uniti muslimane i ovu novu
78

generaciju mladia, muslimana koji ele da se dre tewhda

Uzvienog Allha i ispravne vjere.
Proli put smo rekli da je Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, pozivao u islm dvije vrste ljudi:
Prva vrsta je ona grupa ljudi koja nije govorila ehdet,

ali je razumjela njegovo znaenje. To su bili murici
Arapa. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, se
na poetku (prilikom njihovog primanja islma)
zadovoljavao njihovim izgovaranjem ehdeta, ije su
znaenje razumjeli, to se moglo shvatiti kao
mijenjanje prijanje vjere na kojoj su bili, tj. ostavljanje
irka.
I druga grupa ljudi, a to su oni kojima je data Knjiga,

koji su izgovarali ehdet, ali ili nisu znali njegovo
apsolutno znaenje, ili su ga znali, ali nisu po njemu
radili. Tako se Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, kod idov i kran koji ele da prime islm
nije zadovoljavao smim izgovaranjem ehdeta, jer
oni ne znaju ta on znai, nego izgovaranjem ehdeta
i ostavljanjem irka. Tj. da izgovore ehdet, da ga
shvate teoretski i da ga sprovedu u praksu, kako to
nalae Allhova vjera.
U svakom sluaju, brao, jasno je i na to upuuju

Qur'n i sunnet da je znanje i poznavanje onoga na to
upuuju dva ehdeta uvjet za ispravnost osnove vjere. Ne
moe i nee nikad ovjek biti musliman sve dok ne bude
znao ta znae dva ehdeta to je prvi uvjet a zatim sve
79

dok ne bude bio vrsto ubijeen u znaenje dva ehdeta, a

zatim radio po njima.
Dakle, ukratko: prvo znanje, potom vrsto ubijeenje,
a zatim rad po znaenju ta dva ehdeta, i srcem i tijelom.
To znai da ovjek ne moe biti vrsto ubijeen ako nema
znanja. Kako i u ta da bude ubijeen, kad ne zna? I isto
tako ne moe svojim srcem i tijelom ispuniti djela mna
ako nema znanja.
Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, u knjizi ''Mifthu
dris-Se'de'' (''Klju kue sree''), na 95. strani, prenosei
'aqdu selef, kae:
''Oni su govorili: 'Srce ima dva wdiba (obaveze), ne moe
postati mu'min, osim sa te dvije stvari zajedno'.''
Shvatate? Dakle, da bi bio mu'min, ovjek u srcu mora
ostvariti dvije stvari. On ovdje govori samo o srcu, ne govori
o rijeima i djelima. Govori samo o srcu, pa spominje prvu
stvar:
''Obaveza spoznaje i znanja.''
To je prvi wdib, koji musliman mora da ima kod
sebe. To je wdib, jer je Allh naredio u svojoj knjizi:

''Znaj da nema drugog boga osim Allha.'' 32
32
80
sra Muhammed, 19. jet

Znaj! ta to znai? Mora znati ta to znai da bi bio

musliman.
''...i obaveza ljubavi i potinjenosti i predanosti.''
Obaveza ljubavi (prema Allhu i u ime Allha, prema
Allhovom Poslaniku i vjernicima), potinjenosti (tj. srca) i
predanosti (tj. srca).
''Pa kao to nee biti mu'minom ako ne ispuni obavezu znanja i
'aqde, isto tako nee biti mu'min ako ne doe sa obavezom ljubavi,
potinjenosti i predanosti.''
ta kae ovdje Ibnul-Qajjim? Kae da ovjek nee biti
mu'min sve dok ne doe sa wdibom osnove spoznaje
Allha i osnove 'aqde Allhove vjere. A ta je to? Da zna da
je Uzvieni i Slavljeni Allh Jedini Gospodar i Jedini Koji
zasluuje da bude oboavan, i da je Allh opisan osobinama
savrenstva zbog kojih zasluuje da bude oboavan i zbog
kojih Ga ovjek oboava i da je Muhammed, sallallhu 'alejhi
we sellem, Njegov rob i Njegov poslanik, da uopteno vjeruje
u Allhovu Objavu i da uopteno slijedi Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Shvatate li, brao, ovo? Dakle, kao to ovjek nee biti
mu'min ako ne ostvari obavezu znanja i spoznaje, isto tako
nee biti mu'min ako ne ostvari ovu drugu, to znai da, ako
ovjek bude znao i ostvario spoznaju, ali ne bude volio
Uzvienog Allha i ne bude mu se srce odazvalo sa
ljubavlju, pokornou i potinjenou Uzvienom Allhu
on nee biti mu'min, ve da bi bio mu'min mora u srcu imati
ove dvije stvari, a to su: znanje (tj. rijei srca, a to je znanje i
njegova spoznaja, tj. njegova 'aqda) i djelo srca.
81

E, onda iz ove dvije stvari rezultira itav mn, tj. tvoj

govor koji govori, ono u ta vjeruje i djelo koje je
rezultiralo iz djela tvog srca koje voli Uzvienog Allha, koje
Mu se pokorava i koje Mu se potinjava.
Pa dalje kae Ibnul-Qajjim govorei o zadnjem
wdibu:
''Naprotiv, ako bude ostavio ovaj wdib...''
Tj. wdib ljubavi i predanosti Uzvienom Allhu
(kaem: tj. Jednom Jedinom) i potinjenosti (kaem: tj.
Uzvienom Allhu i slijeenju Njegovog er'ata, jednog
jedinog)...
Kae:
''...ako bude ostavio ovaj wdib uz znanje i uz spoznaju bie
veega nevjerstva i bie dalje od mna nego kfir iz neznanja.''
Kae da, ako ostavi obavezu pokornosti Uzvienom
Allhu srcem i obavezu ljubavi i potinjenosti Uzvienom
Allhu, a ima spoznaju i znanje takav je vei kfir od
onoga koji je kfir zbog neznanja. Zato? Zato to ovaj zna,
ali prkosi i nee da se pokori znanju. Znai, zna Uzvienog
Allha, saznao je za Njegove osobine, saznao je za Njegov
ulhijjet, za Njegovo boanstvo, za Sudnji Dan, za Njegove
vjerovjesnike, za Njegov e'at i nee da Mu se pokori.
Kae da je on vei kfir nego onaj ko ne zna; to znai
da kod uenjak selef, po konsenzusu, ima neto to se
zove nevjerstvo neznanja, a koje je to, brao, nevjerstvo? To
je ono nevjerstvo u kojem ovjek ne zna ono to ga ini
muslimanom, sa ime postaje musliman. A ta je osnova
82

islma? ehdetu en l ilhe illAllh we enne Muhammeden

'abdullhi we resluh.
Nakon ovoga se postavlja pitanje: Kako ovjek moe
nekoga smatrati muslimanom i opravdavati ga neznanjem u
stvarima osnove vjere, kad je smo to neznanje zapravo
nevjerstvo? Shvatate li? To je tolika kontradiktornost i toliko
smijena stvar...
Naprotiv, pitamo te ljude koji ovako rade: Na osnovu
ega vi tim ljudima presuujete da su muslimani? Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, idovima i kranima
nije presudio da su muslimani, iako su izgovarali ehdet.
Zbog ega? Zato to su radili razliite vrste velikog irka: od
vjerovanja u inkarnaciju Allha u neka stvorenja, od injenja
velikog irka u 'ibdetu, davanja prava na apsolutno
zakonodavstvo njihovim vjerskim voama, itd., itd.
Hou da kaem da kada je u pitanju mn srce ima
dvije osnovne obaveze. Prva obaveza je obaveza spoznaje i
znanja, a druga je obaveza odmah nakon toga obaveza
ljubavi prema Uzvienom Allhu, predanosti i potinjenosti
Uzvienom Allhu. I da bi mn srca bio ostvaren moraju
se ostvariti ove dvije stvari. Ako se jedna od ove dvije stvari
ne ostvari ovjek je nevjernik u Allha u Allhovom
znanju; s time to je onaj koji nije ostvario obavezu djela uz
znanje i spoznaju vei nevjernik i dalje je od mna od
onoga koji je nevjernik zbog svog neznanja. A kaemo da je
nevjernik kod Allha, tj. u Njegovom znanju, zato to su
pitanja srca, tj. pitanja znanja srca i djela srca stvari koje mi
ne vidimo.
83

to znai da: Ako nam bude doao ovjek i znamo za

njega da svjedoi dva ehdeta, da klanja namz sa nama i
da nije uradio veliki irk mi mu ne kopamo po srcu, zbog
ega? Zato to se islamski propisi na ovome svijetu veu za
rijei i djela, koje su vanjtinske stvari, a ne veu se za srce,
zato to ni Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem,
nije nareeno da kopa po ljudskim srcima, nego da ljudima
sudi po vanjtini. Tako je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, sudio munficima po vanjtini da su muslimani,
ali e na hiretu biti vjeno u dehennemskoj vatri. Tako isto
i mi.
Meutim, ako nam se pokae neto od njegovih djela
onda mi sudimo prema tom djelu koje je uradio. Ali, ako
saznamo da on uopte nije znao ta je dn onda znamo da
on ustvari nikad nije ni bio musliman, ve da je bio kfir iz
neznanja.
Dakle, brao, vidimo da ima neto, a oko ega se slae
sva 'ulema, to se zove kufrul-dehl (nevjerstvo neznanja). I
zato se postavlja pitanje: Kako neko moe da opravdava
ovjeka neznanjem u osnovama vjere, kad taj ovjek uopte
nije ni postao musliman, niti je on predmet rijei islamskih
pravnik kada u poglavlju o murteddima (otpadnicima)
govore o onome koji je uinio veliki irk. Vidjeete kasnije
da 'ulema, kada govori o otpadnicima i ovjeku koji je
uradio veliki irk, nikada ne postavlja uvjet da se on mora
poduiti i da mu se mora pojasniti dokaz, kao to kau ljudi
koje ja puno mrzim u ovom vremenu, koji kau:
''Mora mu donijeti dokaz...'', itd.
84

SubhnAllh, ah, pa kako je on postao musliman, ako

mu treba dokaz da zna da je veliki irk zabranjena stvar?
Zato 'ulema ehlis-sunneta, od poetka pa do dan-danas, kad
je u pitanju veliki irk, nikako ne spominje dokaz, nego
kau:
''Ko uradi veliki irk, a nije prisiljen postao je otpadnik odmah.''
Shvatate? Bez obzira znao, ne znao. Postao je
otpadnik, jer su to opte poznate stvari u vjeri, a dokaz mu
se treba objasniti u stvarima koje su manje poznate i iji
dokazi su manje poznati, bilo da se radi o 'aqdetskim ili
praktinim stvarima, o stvarima koje je mogue da ovjek ne
zna i koje ljudi poput njega u drutvu ne znaju.
Meutim, u opte poznatim stvarima, u stvarima
osnov vjere nema opravdavanja neznanjem. Shvatate,
brao? Dakle, u vjeri, po konsenzusu, ima neto to se zove
kufrul-dehl (nevjerstvo neznanja), to znai da ovjeku, ako
ne bude znao ovaj tewhd i ako ne bude ostvario rad po
tewhdu, nee kod Allha koristiti to to je u oima ljudi bio
musliman. Sve nam ovo ukazuje na vanost stalnog
saznavanja i poveavanja znanja, iako braa, ina'Allh,
imaju osnovu znanja, kao to nam ukazuje na stalnu brigu
oko ovoga tewhda i upotpunjavanja vjere Uzvienog
Allha.
Isto tako, kada Ibnul-Qajjim govori o ljubavi, kae da
je onaj koji ne voli Allha nevjernik. Isto, da je onaj koji Ga
mrzi jo vei nevjernik. Mada je, ustvari, nemogue da
ovjek ne voli Allha, a da ga ne mrzi. Takoer, i onaj ije
srce odbija pokornost i predanost Allhu i on je nevjernik
u Allhovom znanju. Znai, mogue je da je spoznao Allha,
85

ali srce nee da mu se preda i nee da to prihvati. Ima takvih

ljudi, oholnici, nee da prihvate. Kao to su idovi: znaju, ali
nee iz oholosti i haseda (zavisti), nee to da prihvate i da se
pokore tome, zato to zavide i to nee da se pokore, kao to
nam je Uzvieni Allh objasnio u Svojoj Knjizi.
E sada, kad smo saznali da kod 'uleme ima neto to se
zove kufrul-dehl (kufr neznanja), naveemo i drugi citat od
Ibnul-Qajjima, Allh mu se smilovao, iz iste knjige, gdje kae:
''mn je wdib (obaveza) svakom pojedincu...''
Tj. er'atski mn.
''...a mn je sutina sastavljena od znanja i djela. Ne moe se
zamisliti postojanje mna bez znanja i bez djela. Pa da li je
mogue ostvarenje 'ibdeta Uzvienom Allhu, koji je Njegovo
pravo nad svim stvorenjima, osim sa znanjem? I da li je mogue
stei znanje, osim njegovim traenjem?''
Pa ta ovdje kae? Kae da se mn sastoji od dvije
glavne sutine, a to su: znanje i djelo, tj. kae da se 'ibdet
Uzvienom Allhu ne moe ostvariti, osim sa znanjem, a
znanje se ne moe ostvariti osim traenjem, a traenje je
ta? Djelo! L hawle we l quwwete ill billh.
Onda se pitamo: Zbog ega ljudi to rade i zbog ega to
govore i zbog ega su navalili na to, to kau ''kao mutav na
telefon'', a spomenut emo imena svakog od njih, a jednoga
neemo. I spomenut emo ko je i ta govorio, da bi upozorili
muslimane na njih.
86

Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, ima jednu knjigu

koju je nazvao ''Tarqul hidretejn'' (''Put dvije hidre'', tj.
hidra Uzvienom Allhu i hidra Allhovom Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem). Na kraju te knjige Ibnul-Qajjim,
brao, govori o kategorijama er'atskih obveznika, tj. o
kategorijama ljudi s obzirom na njihov teklf (tj. obveznitvo
vjerom Uzvienog Allha).
Pa spominje meu ostalima, sedamnaestu kategoriju i
kae:
''To je kategorija slijepih sljedbenika i duhlul-kefereti (neznalic
kfir) i njihovih sljedbenika i magaraca, koji su sa njima gdje god
bili i koji govore: 'Mi smo nali nae pretke na tome i mi emo ih u
tome slijediti'.''
Govori, dakle, o ljudima koji se pripisuju islmu, ali
iji je vanjtinski islm samo rezultat i trag njihove tradicije
slijeenja oev.
Shvatate li? Znai, takav ni u emu to radi nema nijjet
pokornosti Allhu i Poslaniku sallallhu 'alejhi we sellem, niti
ga to interesuje, ve ga interesuje samo ta je njegov bbo
radio. A, naalost, oni su se nali i odrasli meu ljudima koji
su pri sebi imali stvari koje izvode iz vjere, bilo da se radi o
ubjeenjima, ili o govoru, ili o djelima. Kako ih naziva
Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao? Naziva ih kategorijom
slijepih sljedbenika, neznalica kfira i njihovih magaraca,
koji su sa njima, gdje god bili, i koji govore: ''Mi slijedimo
nae pretke u onome na emu su bili i oni su na su na primjer.''
I vidjeemo u znaenjima qur'nskih jeta da su Qurejije
govorile to isto Muhammedu, sallallhu 'alejhi we sellem.
87

I zato kaem da pored nevjerstva neznanja, kojeg je

konstatovala, naa 'ulema spominje i kufru taqld (nevjerstvo
slijepog slijeenja). To znai da ovjek ponekad moe biti
nevjernik zato to nekoga slijepo slijedi. I koliko ima
qur'nskih jeta, koji govore da e se raspravljati oni koji su
slijepo slijedili i oni koji su slijeeni u dehennemskoj vatri.
I ne samo to, ve oni koji su slijepo slijedili a bili su
potinjeni i ugnjetavani, ali ih Allh nije opravdao, pa e se i
ovi raspravljati sa onim slijeenim u dehennemskoj vatri.
Ibnul-Qajjim dalje govori kakvo je miljenje ummeta
po pitanju ove grupe (o ovoj kategoriji), pa kae:
''Ummet se sloio da su ova kategorija ljudi nevjernici, iako su
neznalice, slijepi sljedbenici svojih vo i prvak.''
Na emu se sloio ummet, brao? Da su ova kategorija
nevjernici, iako su neznalice i slijepi sljedbrnici svojih voa i
svojih prvaka. ta je razlog njihovog nevjerstva? Neznanje i
slijepo slijeenje!
U svojoj knjizi Ibnul-Qajjim navodi miljenje jedne
sekte, koja je ove ljude nazvala nevjernicima na ovome
svijetu, ali je rekla da oni na hiretu imaju propis onih do
kojih nije doao Allhov Poslanik i koji od sebe nisu mogli
odagnati neznanje nevjerstva. To je sekta apologeta-filozofa,
koja kae:
''Ova kategorija su nevjernici na dunjluku, ali e na hiretu biti
kuani.''
Daju im propis onih koji od sebe nisu mogli da
odagnaju neznanje ehlul-fetra. Tj. onih do kojih nije dola
poslanika da'wa, ili onih koji su ivjeli u vremenu izmeu
88

dva poslanika, znai nisu imali mogunost da odagnaju

neznanje od sebe.
Pa kae Ibnul-Qajjim:
''Ovo miljenje nije poznato ni od jednog od ashba, niti ijednog
od tabi'na, ve se spominje da ga je rekla neka od sekti
mutekelimn (apologet).''
Zato kaem:
Volio bih da se ove ''d'ije'' sloe makar sa ovom
sektom u sdu na ovome svijetu, pa da se sloimo da su ove
neznalice nevjernici.
Meutim, ima, brao, pokvarenjaka koji kad nas uju
da govorimo o ovim stvarima misli da to odmah znai da e
neko doi da upa drugome kosu iz glave. Ne! Ovo je
objanjavanje Allhovog propisa, meutim pitanje da'we je
skroz drugo pitanje, a ovo je objanjavanje Allhovog
propisa i objanjavanje ispravne islamske 'aqde, a kako
emo mi kasnije postupati na da'wetskom putu i kako emo
s tom osobom postupati to je skroz drugo pitanje.
I zato ete shvatiti koliko su bili pokvareni oni koji su
napisali ''Proglas'', pa su rekli:
''Naem narodu treba neko ko e bezbolno lijeiti njegove
probleme, ko e prema njemu biti milostiv, pruiti mu ruku
pomoi i koji nee prvo sredstvo prema njemu koje e upotrijebiti
biti amputacija.''
Priaju gluposti, ko da nisu mogli nai neki qur'nski
jet i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
89

pa da obrazloe pitanje, nego mi filozofiraju: ''amputacija'',

''ne-amputacija'', hirurzi i ne-hirurzi.
Kada je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
doao svom narodu da li im je elio hajr, je li im bio poslat
kao milost? Jeste! Meutim, to to im je elio hajr nemogue
je da sprijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
da im kae da oni nisu na vjeri Ibrhma, sallallhu 'alejhi we
sellem, da su u irku i da su nevjernici i da e, ako budu
umrli na tome, biti vjeno u dehennemskoj vatri.
A zato neka znaju potpisnici ''Proglasa'' da e imati
posla, in'Allhu te'l, sa dokazima koje mi iznosimo, prije
svega, a onda poslije, ako budu htjeli da se prave ludi nije
problem, in'Allhu te'l, Allh ima svoju vojsku koja se
brine za Njegovu vjeru. L hawle we l quwwete ill billh.
Onda Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, navodi hadth
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u kojem
izmeu ostalog kae:
''U dennet nee ui (niko drugi), osim osoba musliman.''
U dennet nee ui, osim osoba musliman! Ko e mi
rei, brao, ko je to musliman? Brzo, brao. Znai, to je onaj
koji doe sa dva ehdeta i ostvari tewhd Allhu srcem,
klonivi se od svega to ga negira, a to je veliki irk i veliki
kufr. Ovo vas pitam, da bismo vjebali, da ne bi neko doao
da kae:
''Musliman je onaj koji je osuneen.''
90

Ne, nemojte se smijati, draga moja brao, ja vam

ozbiljno govorim... Ima ljudi, pa i meu d'ijama samo
nek' je ovjek osuneen kod njih je on musliman.
Ili da ne kae neko:
''Musliman je ako mu je nana u kui slavila Bajram.''
I:
''...ako su mu se pekle gurabije, ravanije i hurmaice.''
Jer, naalost, mnogi ljudi kada govore o er'atskim
pojmovima davno su zaboravili i zanemarili sutinu i duh
znaenja tih er'atskih pojmova, da bi im dali nacionalnu i
neku tradicionalnu i regionalnu sutinu, koja veze nema sa
er'atom Uzvinog Allha. Shvatate li? I onda, kad govore o
islmu govore emocijama, kad govore o irku govore
emotivno, kad govore o tekfiru govori emotivno. I,
naalost, veliki broj ljudi se ne moe iz toga izvui. Pitanje
ljubavi i mrnje je pitanje robovanja Uzvienom Allhu.
Zato, teko je...
Koliko ljudi zna ta je haqq, al' kad mu je presjednik
bio iz njegovog plemena ne moe za njega rei da je
nevjernik? Kao oni u Saudijskoj Arabiji. Na primjer, ako su
Fahd i njegov brat Abdullh istog porijekla i iz istog
plemena, ta je to problem da ti njega proglasi
nevjernikom? Ili, ako je kod nas ili kod bilo kog naroda voa
iz tvog naroda, iz tvog plemena, kakva je prepreka da ti
njega proglasi nevjernikom, ako je zasluio? Da vjeruje da
je on nevjernik, znai u onom er'atskom okviru, da ne
upamo ljude za kosu, samo da mu kaemo da vjerujemo da
je on to i to, i gotovo... E, to je el-wel' wel-ber'. U tome se
91

ogleda tvoje robovanje Uzvienom Allhu, da li robuje

Allhu, stalno, objektivno, bez slijeenja strasti, u smislu da,
kad doe sukob izmeu Allhove vjere i tvoje strasti da
uvijek daje prednost Allhovoj ljubavi. A ne, kad su drugi
ljudi u pitanju slobodno opali, meutim, kad je tvoj ne
d.
I to je pitanje saudijske 'uleme, dravne 'uleme.
Kaem: Saudijske pokvarene, prodane, dravne 'uleme. I
drugi su pokvareni, ali ovi su najgori zato to su najopasniji
i zato to ljudi o njima imaju najljepe miljenje. I obaveza je
najvie na njih upozoravati.
Upitan je el-Qdi 'Ijjd u jednoj knjizi ''E-if' '', pa
govori o tome kada ovjek uje drugog ovjeka da je
vrijeao Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali
samo ga je on uo, da li je obaveza njemu da on to obznani
meu drugim ljudima? Pa onda objanjava el-Qdi 'Ijjd da
mu je to obaveza da obznani, pogotovo ako se radi o osobi
koja poduava djecu, ili se bavi poduavanjem znanja, ili
osobi za koju se bojati da to polahko ne usadi (prenese)
ljudima u srce, osoba od koje dolazi teta. Zbog ega je
obaveza? Zbog haqqa Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, i zbog haqqa njegovog er'ata.
Tako ja kaem:
Zbog haqqa Uzvienog Allha, a nakon toga zbog
haqqa Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
haqqa Allhovog er'ata, upozoravam na najopasnije ljude
ovoga vremena, a to su dravni uenjaci, koji nose odijelo
selef, a koji su upropastili mozak mnogim ljudima koji se
bave traenjem znanja. To su najopasniji ljudi. Kao, na
92

primjer, dok borba koristi Amerikancima onda je

dozvoljena, a kada ne koristi Amerikancima onda je
zabranjena. Kad je bila borba u Afgnistnu i dok je koristila
Amerikancima onda je Saudijska Arabija svakome ko je
htio ii u tu borbu plaala 70% trokova i ko god ode ode
na aerodrom u Didu i vrati se tamo. Meutim, kad se
vratio, kad se zavrio rat u Afgnistnu, kad je slomljen
Sovjetski Savez i kad je Amerikancima, zapadu i NATO-u
jedina opasnost ostalo potencijano buenje islma e, onda
je Saudijska Arabija, normalno, poela te momke lino da
''zavrava'', jer je to budui ameriki neprijatelj. Isto tako je i
sa borbom u 'Irqu i na svakom drugom mjestu.
E zato, el-wel' wel-ber', ljubav i mrnja u ime Allha:
Ko je zasluio ljubav dobie ljubav, ko je zasluio mrnju
dobie mrnju, ali na ispravnim dokazima iz Allhove vjere,
i niijeg se ukora ne bojimo u govoru istine na Allhovom
putu. I ovo je jedno od najboljih djela, koja moe ovjek
uraditi.
Govori Ibnul-Qajjim dalje o ovom muqallidu (slijepom
sljedbeniku), pa kae:
''Ovaj slijepi sljedbenik, on nije musliman...''
Tj. ovaj koji je predmet ovog govora, neznalica koji ne
zna osnove vjere on nije musliman.
''...a razuman je i obavezan.''
ta je mukellef (er'atski obaveznik)? To je osoba po
pitanju koje su se ostvarili uvjeti er'atske obaveznosti, to
znai da snosi odgovornost za svoja djela, tj. razuman je,
93

punoljetan je i ovdje nije opravdan neznanjem, zato to je

mogao saznati, a nije, jer je ostao u neznanju, jer slijedi
drugog. I zato je mukellef (obveznik).
Pa kae dalje Ibnul-Qajjim:
''A razumni obveznik ili je musliman ili je kfir. A to se tie
onoga do koga nije dola da'wa on u tom sluaju nije mukellef.''
Tj. u pitanjima koja nisu dola do njega. Zato? Zato
to uvjet er'atske obaveznosti a to je ovdje znanje nije
ispunjen po pitanju njega i on nije mukellef (obveznik) u tom
pitanju. Kakav je onda njegov sud (sluaj) u er'atu?
''Njegov sluaj i status je poput statusa djece nevjernik i ludak
nevjernik.''
Znai, ovjek nikako nije mogao da od sebe odagna
neznanje, jer nema mogunosti iz bilo kojeg razloga,
meutim on je nevjernik, nije mukellef (obveznik), zato to
je opravdan u tom neznanju, ali nije musliman na ovom
svijetu, ve ima status djece nevjernik ili njihovih ludak, a
to znai da mu se na ovom svijetu sdi nevjerstvom, a na
hiretu e imati poseban status i 'ulema je o tome govorila, a
najispravnije miljenje in'Allhu te'l, jeste da e biti
iskuavan na Sudnjem Danu, a to prema hadthu Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u kojem se kae da e se
etvorica ljudi pravdati na Sudnjem Danu, i svaki od njih e
spominjati svoje argumente. Jedan od tih je bio ovjek koji je
ivio u vremenu kada nema znanja, koji e rei:
''Allhu, nije mi doao poslanik od Tebe.''
94

Drugi od njih e biti ovjek koji je bio star, a koji e rei

Allhu:
''Gospodaru moj, doao je islm, a ja nita nisam razumio.''
Trei e biti ovjek koji je bio lud, pa e rei Allhu:
''Gospodaru moj, islm je doao, a djeca su me gaala
brabonjcima.''
A etvrti od njih e biti ovjek koji je bio gluh i koji e
rei:
''Allhu moj, islm je doao, a ja nita nisam uo.''
Znai, svaki od njih ima pri sebi osobinu, koja ga je
sprijeila od saznanja: jedan je bio gluh, drugi je bio star,
trei je bio lud, a etvrti je bio u vremenu u kojem nije
mogao od sebe odagnati neznanje.
Meutim, ak i ovaj koji od sebe nije mogao odagnati
neznanje znate samo kojega od njih 'ulema opravdava?
Samo onog koji je od sebe uloio sav svoj trud u traenju
znanja, pa makar ga ne mogao nai. Shvatate? 'Ulema
opravdava samo onoga od njih koji je uloio sav svoj trud,
pa makar toga znanja ne bilo tu.
Ali, onoga koji nikako ne razmilja o Allhovom putu
toga ne opravdavaju, pa ak i da ga nije mogao nai. A svi
se slau da e onaj koji vrijea Uzvienog Allha poput
psovaa vjeno biti u dehennemskoj vatri, pa makar ivio
u vremenu u kojem nema nikako poslanikog znanja. Ovo je
zato to svaki ovjek, na osnovu razuma, zna da je
nemogue da put koji vodi do Uzvienog Allha bude
psovka Uzvienog Allha. Shvatate li?
95

Tako e Ibnul-Qajjim u ovoj knjizi govoriti o osobama

koje su ivjele u vremenu u kojem nema znanja i da ih
podijeli u dvije vrste:
na ovjeka koji se trudio da sazna i nije mogao
saznati,
na ovjeka koji se nije trudio, ali i da se trudio ne bi
mogao saznati.
Pa opravdava samo onoga koji se trudio, pa nije
saznao, a ne opravdava onoga koji se nije trudio.
Zato o ovome govorim ovdje? Zato to neki od d'ij,
a najvea fitna su studenti koji ue u Medni i koji su u
jednom biltenu koji je izdat u Medini objavili lanak, tj.
izvjetaj dogaaja koji su se desili pri posjeti jednom ejhu
na kojeg su nalagali i kojeg nisu razumjeli, niti su znali
pitati, i u kojem psovaa Allha opravdavaju neznanjem.
I to rade i dan danas i kau:
''Ne moe za njega rei da je nevjernik zato to je neznalica.''
I to (po njima) on nije nevjernik ni na dunjluku ni na
hiretu. A ti vidi (po ovome maloprije spomenutom) da je
on (psova Allha) nevjernik u vremenu fetre, u vremenu
najveeg neznanja, i na hiretu e biti vjeno u vatri. A
glavni za taj bilten je bio Semir Imamovi. I taj je proglas
(izvjestaj sa savjetovanja) otiao za Sandak i u njemu se
upozorava na ''blesane''. A ti ''blesani'' smo ja i ti.
I zato kaem:
U ime Allha emo da se zavadimo, a ako nee da se
zavadi i ako je shvatio da je na pogrenom neka javno
96

izae, on i Sead Jasavi (neznalica) i mnogi drugi koji su se

upetljali u ovu fitnu, i neka javno obznane svoju tewbu. Ako
neznaju od ega treba da se pokaju in'Allh, bie im
objanjeno...
I znate li ta je jo najsmjenije? Novine ''Dani'',
idovska, cionistika novina u Bosni je aktuelizirala pitanje
''Proglasa'' u javnosti, da malo ''naloi'' to, i ''Proglas'' u
kojem su se potpisali njih esnaestorica, koji ''brane
bonjaki narod'' i kae se:
''Jo uvjek se ne zna ko su ti tekfirovci...''
...to znai da je dolo do aktueliziranja pitanja na
jednom posebnom nivou; to je, znai, dravni nivo.
Ja kaem:
A mnogi od onih koji su ga potpisali i koji su ga
''ubacili'' na internet su znali ta e od toga da bude i to su
oekivali. Meutim, nema problema, elhamdulillh.
In'Allhu te'l, nema problema, Uzvieni Allh sve vidi i
sve zna i On e presuditi meu nama i na dunjluku i na
hiretu, in'Allhu te'l.
Sada, brao, Ibnul-Qajjim definie islm, pa kae:
''A islm to je tewhd Allhu, 'ibdet Allhu, Jednom Jedinom,
Koji nema sudruga, mn u Allha i Njegovog Poslanika i
slijeenje Njegovog Poslanika u onome sa ime je doao.''
Kaem: U openitom smislu slijeenja. Ne detaljno,
ve openito, da ne bismo protekfrili ovjeka koji ne die
ruke u namazu, i slino. Shvatate?
97

''Sve dok rob ne doe sa ovim on nije musliman, pa ako nije

kfir prkosnik, onda je kfir dhil (neznalica).''
A, brao? Sluajte rijei ovoga naega borca na
Allhovom putu, nasljednika Muhammeda, sallallhu 'alejhi
we sellem, Ibnul-Qajjima, uenika ejhul-islma Ibn Tejmijje.
Ovo je naa 'ulema. Nema lijevo-desno. Vjerovjesniko
znanje, vjerovjesniki put i dranje Allhovog svjetla, pa
makar svima bilo krivo. Nema podjeavanja vjere ni Qisri ni
Qajzeru, nema...
''Sve dok rob ne doe sa ovim...''
Tj. sa ovim to je definisao kao islm...
'' nije musliman.''
E, sad ja zastajem ovdje i odgovaram Semiru
Imamoviu i njegovim zabludama koje je lupio na kaseti
''Tekfr'' i jo uvijek nee da se pokaje, potpisnicima
''Proglasa'' i svakom ostalom kaem:
Svaki ovjek koji pri sebi ima sutinu demokratije,
sutinu sekularizma, sutinu kapitalizma, sutinu
socijalizma i sutinu bilo koje druge vjere, koja je suprotna
tewhdu i koju Uzvieni Allh ne prima, poput idova,
hriana i hindusa taj ovjek nije musliman. Na licu mjesta
nije musliman.
Zbog ega to kaem? Zato to kae Semir Imamovi... I
nemoj da neko pomisli da je on kod mene neto puno vaan.
Ne, nije uopte vaan. Niti da neko pomisli da je to neto
98

privatno, neke emocije. Ne, ve se radi, to se mene tie, o

osobi koja za ove stvari mora jo dobro da sjedne, da zagrije
stolicu, ali je dolo vrijeme kada moramo prema njima da
postupimo grubo... ekalo se nekoliko godina. Niko od nas
nije priao, a protiv ove da'we se svata prialo...
On na jednoj kaseti, na kojoj misli da je bio na putu
selef, kae:
''Hoemo li sada za svakog demokratu i sekularistu rei da je
nevjernik?''
Odgovor je:
''Neemo rei da je nevjernik, sve dok se ne ispune uvjeti i dok se
ne otklone prepreke!''
Kaem:
Nema ovdje uvjeta! Mogu li ja rei za idove i krane
da nisu nevjenici, sve dok se ne ispune uvjeti i dok ne
nestanu prepreke? Mogu li to rei? Ne, jer se ovdje radi o
ovjeku koji u osnovi ima pt i dri se pta koji je
nevjerstvo.
Meutim, da se radilo o muslimanu koji je bio na
tewhdu i koji je rekao:
''Ja sam demokrata'',
...a znao je ta to znai, ili neto drugo (od spomenutih
stvari, a znao je ta to znai), e onda bih rekao:
''Takav se (moe) opravdava prisilom.''
I onda bih rekao:
''...dok se ne ispune uvjeti i dok se ne otklone prepreke''.
99

A ovdje je jedini uvjet da je to rekao samovoljno, tj.

jedina prepreka bi bila prisila. A neispravno je rei:
''Ne smije rei da je sekularista i demokrata nevjernik, dok se ne
ispune uvjeti i ne otklone prepreke'',
zato to on u osnovi nije musliman, ovjee.
Odnosno, kaem:
Ako su mu bbo i majka bili muslimani i rodio se u
takvoj familiji dobio je propis islma zbog svojih
roditelja. Meutim, kad je postao punoljetan, onda se eka
da se vidi hoe li on svojim djelima nastaviti propis islma.
Ako bi nakon toga postao sekularist ili demokrata kaemo
da je murtedd (otpadnik). Zbog ega? Zato to je dobio
propis islma od svog bbe. Shvatate, brao? Murtedd.
I zato kaemo:
Svaki sekularista danas, koji svedoi ehdet, ali ima
kod sebe sutinu sekularizma, demokratije ili bilo ega od
ovih stvari koje su suprotne tewhdu to nije musliman. To
je murik-nevjernik-murtedd.
Meutim, da li to znai da e ti sada da ga ubije? Ne!
Pitanje ubijanja je druga stvar, mi samo govorimo o imenu i
onome to on zasluuje i propisima koje emo da mu damo
na ovome svijetu. Znai, ponaaemo se prema njemu kao
da je nevjernik.
A ono to mi moemo da uradimo jeste: da ga mrzimo,
da ga smatramo nevjernikom, da ga napustimo, da ne
klanjamo iza njega, da mu ne dajemo nae sestre i nae
kerke, da mu ne klanjamo kada umre, itd. Dakle, sve to
100

moemo da uradimo od propisa mi emo uraditi. L hawle

we l quwwete ill billh.
Kaem:
Kamo sree da je nabasao na rijei Ibnul-Qajjima:
''Sve dok rob ne doe sa ovim on nije musliman.''
Meutim, on nije... Kamo sree da je shvatio rijei
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, poslanika
tewhda, kao to je svaki vjerovjesnik vjerovjesnik
tewhda:
''Ko kae L ilhe illAllh i zanevjeruje u sve to se
oboava mimo Allha sauvao je svoj ivot i svoj imetak,
a obraun e polagati pred Allhom.''
Tj., ako bude neiskren nastradae, a ako bude iskren
imae dennet.
ta znai hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, koji biljei imm Muslim i desetine hadtha, koje
bi mogao lako nai u ''Kitbut-Tewhdu'', koji je preskoio
zato to je imao vanije?
Musliman je onaj koji kae ''L ilhe illAllh'' i ostvari
ga u praksi, jer je Allhovo Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, rekao:
''...i zanevjeruje u ono to se oboava mimo Uzvienog
Allha...''
Tj. zanevjeruje u tgta, tj. mora da zanevjeruje u
demokratiju, u sekularizam, u judaizam i u svaki nevjerniki
put, da ga se odrekne. Meutim, ako bude govorio ''L ilhe
101

illAllh'', a bude imao to pri sebi on nema opis islma u

vanjtini, jer to nije islm. Rekli smo ta je islm, i IbnulQajjim nam je to objasnio i ova je definicija uzeta iz Qur'na,
sunneta i konsenzusa muslimana.
Brao moja, shvatate li me? Znai da je mogao, nauio
bi to iz ''Knjige tewhda''. A one rijei koje je on rekao to je
ogromno neznanje i u sutini su isti u ovim rijeima:
''Da li emo rei za svakog idova i svakog hriana da je
nevjernik? Ne, osim ako se ostvare uvjeti i otklone prepreke.''
Zato? Zato to ta osoba u osnovi na tome ivi, to je
njegov put. Meutim, kaemo:
Ako se radi o murteddima, tj. onima koji su imali ili
imaju propis islma e, onda se on otkinuo od islma onoga
momenta kad je uinio veliki irk, a u velikom irku nema
opravdanja neznanjem kad je u pitanju ime. im se otkine
od Allhove vjere, od islma odmah dobija ime murika,
odnosno murtedda, tj. otpadnika od Allhove vjere.
I jo e nam ove stvari postati jasnije, in'Allhu te'l.
I dobro je da o ovome govorimo ovako i to objanjavamo
ove stvari. Zbog ega? Da se vidi ko je na dnu
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, a ko na dnu Iblsa,
lanetullhi 'alejh, i koji eli da se Uzvienom Allhu drugi
ravnim smatraju.
Iz ovoga e onda shvatiti propis potivanja i velianja
mnogoboakih obiljeja, poput: amblema partija, dravnih
himni, dravnih ustava i zakona, i ono to e nai kod
mnogih bradonja, koji se esto nalaze na mitinzima, koji vise
102

po parlamentima gdje se blebee, uva dravni ustav i

oboavaju laike, mnogoboake i idolopoklonike drave.
L hawle we l quwwete ill billh.
E, onda e tek shvatiti koliko je ovo zaglibilo i daleko
otilo i koliku su nevolju nanijeli muslimanima. Popne se
d'ija, poziva narod u demokratiju i hvali demokratiju.
Meutim, sjeate li se, ako ste zapazili, da sam rekao:
''Ko bude pri sebi imao sutinu demokratije...''
Zbog ega sam to rekao? Jer zamiljamo postojanje
osobe muslimana koja je na tewhdu, al' nema ovjek puno
znanja i uo je nekog doktora ili magistra kako je rekao
njemu da je islm i demokratija isto, kao to nalazimo u
''Novim horizontima'' i slino. Meutim, kada je to uo, on je
mislio demokratija to ti je k'o ra, to ti je neka pravda,
dogovaranje, gdje se potuje miljenje svakog. Ali ne zna ta
znai demokratija, shvatate?
Jer, mi brao znaenje pojmova saznajemo na tri
naina:
Prvi nain je iz jezika, poput rijei ''ruka'', ''sveska'', itd.
Drugi nain je iz er'ata, poput rijei ''namz'' i

''zekt''.
I trei nain je iz tradicije naroda, gdje narod

odreenim pojmovima doda neko odreeno
tradicionalno znaenje. to znai da ga ne moe
saznati niti na osnovu jezika niti na osnovu er'ata,
ve mora znati tradiciju jednog naroda.
103

U tom, treem smislu su pojmovi demokratija i

sekularizam. Jer, u arapskom jeziku nee nai ta znae ovi
pojmovi, niti u er'atu postoji definicija sekularizma i
demokratije, ali e u njemu nai njihova djelimina
znaenja ili dijelove njihovog znaenja.
Vraamo se njihovim knjigama i traimo ta je to
demokratija. ijim knjigama? Onih koji su izmislili
demokratiju. U njima nalazimo da je demokratija ta?
Potpuna i apsolutna vlast naroda nad sobom. Shvatate? I
onda pitamo toga ovjeka koji to nezna:
''Bolan, pa zna li ti ta je to demokratija?''
On e rei:
''Ja sam uo doktora ili magistra da je to ra (dogovaranje), da je
to neto dobro.''
Ma nije! Moramo mu sad objasniti, zato to on ne zna
ta pria. Podvalio mu neko rije i ne zna ta je to. Kaemo:
''Demokratija je irk, veliki irk, odnosno apsolutna vlast naroda
nad sobom, u zakonodavnom i u svakom drugom smislu. A to je u
osnovi suprotno Allhovoj vjeri. Jer islm predstavlja ispoljavanje
jednoe Uzvienom Allhu u svemu, izmeu ostalog i u
zakonodavstvu.''
E, kad mu to fino objasni i opet bude za sebe govorio
da je demokrata i da je sekularista onda je murtedd.
Ali, sve ovo zaokruujemo i kaemo:
...ako osobe poput njega, u njegovom drutvu, u
njegovoj okolini znaju ta to znai (tj. demokratija,
sekularizam i sl.).
104

Zbog ega to kaemo? Prenosimo od nae 'uleme.

Zbog ega? Zato to se gleda na veinu ljudi ili na osobe
koje su bili njegovih intelektualnih sposobnosti. Ako je on
mogao da naui znai da si mogao i ti da naui. Nema
opravdanja, bio si lijen. I zbog toga emo nai u knjigama
islamskih pravnika, koji su govorili o fikhskim pravilima i
drugom a ja se udim kako ti momci nisu nali te knjige
gdje kau (islamski uenjaci):
''Dehl se dijeli na dvije vrste: dehl u kom se opravdava
neznanjem i onaj u kome se ne opravdava neznanjem.''
Meutim, oni ovdje govore sa aspekta kanjavanja na
dunjluku i hiretu, a ne sa aspekta imena. Pa kau:
''Svaki dehl, koji je ovjek mogao od sebe odagnati, a nije to
uradio tu nema opravdanja. A onaj dehl, koji nije od sebe
mogao odagnati e, tu ima opravdanja...''
Kaem:
U pitanjima tewhda na hiretu, ali ne u imenu.
Shvatate, i to je vjera Uzvienog Allha. Ehlamdu lillhi
rabbil-'alemn. Sada dolazimo do druge reenice od IbnulQajjima, Allh mu se smilovao:
''I ako nije kfir prkosnik...''
Ko je kfir prkosnik? Ko e mi rei? To je onaj koji se
suprotstavlja nakon spoznaje. 'Ulema ehlis-sunneta kae da
kufra ima vie vrsta, pa spominju: neznanje, pa negiranje, pa
slijepo slijeenje, pa, izmeu ostalog, spominju nevjerstvo
prkosa, tj. kufru 'ind, poput kufra idova i kufra Eb
Tliba, koji je znao, al' nije htio.
105

Meutim, ove ''d'ije'', na ijem je elu ovaj momak

kojeg sam spomenuo da ga Uzvieni Allh uputi,
in'Allhu te'l kada opravdavaju ovjeka neznanjem u
osnovama vjere, ta to znai? To znai da, kao da svode
nevjerstvo samo na jednu vrstu. A koja je to vrsta?
Nevjerstvo prkosa! I zbog ovoga emo nai desetine
uenjaka ehlis-sunneta kako odgovaraju onima koji
nevjerstvo ograniavaju na nevjerstvo prkosa, a to je btil
(neispravno) po Qur'nu, sunnetu Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i po konsenzusu svih muslimana.
A evo ovdje jo kae Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao:
''I ako nije kfir prkosnik onda je kfir dhil (neznalica).''
L hawle we l quwette il billh... L hawle we l quwwete
ill billh.
Pa zbog ega onda, brao, tol'ka halabuka? A teko
njima, teko njima, l hawle we l quwwete ill billh... ta e
im se desiti ako se ne pokaju Uzvienom Allhu i ako ne
obznane svoju tewbu? A ja im savjetujem da se pokaju
Uzvienom Allhu, da obznane svoju tewbu i svaki svoj
btil, koji su rekli da bace u kantu, da ga unite, da se ne
iri vie.
Kae Ibnul-Qajjim dalje:
''Dakle, prava sutina ove kategorije ljudi jeste da su oni
nevjernici neznalice, a ne prkosnici.''
Shvatate? Znai, prava sutina ove kategorije ljudi
jeste da su oni nevjernici neznalice, al' ne prkose.
106

Pa kae dalje:
''A injenica da ne prkose ne izvodi ih iz njihovog bitka
nevjernik.''
E, sada dolazimo do jedne vane stvari. Da vidimo
pitanje tekfra, tj. da vidimo da je tekfr obaveza svakog
muslimana koji ima znanje. Mislim, svaki musliman treba
da tekfri idove, krane i svakog ko se pribliava
Uzvienom Allhu nekom drugom vjerom, mimo islma.
Meutim, ako se musliman koji je bio na tewhdu otkine od
vjere, a ti ima znanje o onome to izvodi iz vjere i ima
sposobnost da presudi da li su se ispunili uvjeti i nestale
prepreke po pitanju odreene osobe obaveza ti je to da
uradi, kao to kae naa 'ulema, a to emo spomenuti u
knjizi kada bude izala, in'Allhu te'l.
Kae Ibnul-Qajjim:
''Obaveza je robu da bude ubijeen da je svako ko se pribliava
Uzvienom Allhu i robuje nekim drugim dnom, mimo islma
nevjernik...''
Ovo znai da je muslimanu obaveza da vjeruje da su
idovi i krani nevjernici, je l' tako? Ko god ide nekim
drugim putem, nekim drugim dnom, mimo puta islma
to je nevjernik. A da bi bolje shvatio i poto smo mi ovdje,
elhamdulillh, da nauimo tewhd, u to ulaze idovi,
hriani i hindusi, demokrate, sekularisti, komunisti i svi ovi
murici. I obaveza je svakom muslimanu, kada zna za nekog
da je ovakav da vjeruje da je on nevjernik. I ta mu je jo
obaveza? Da vjeruje...
''...i da Uzvieni Allh nee nikoga kazniti...''
107

Ja kaem: Tj. kaznom riddeta na dunjluku za

otpadnitvo, ili dihadom protiv nevjernika otpoinjanjem
borbe protiv njih i isto na hiretu kaznom...
''...osim nakon uspostave poslanikog argumenta nad njim.''
ta to znai? To emo kasnije vidjeti. Znai, Uzvieni
Allh nee nikog kazniti na hiretu ako nije od sebe mogao
odagnati neznanje, ili kao to kae Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, u hadthu koji biljei Muslim:
''Tako mi Onoga u ijoj je Ruci moja dua, nee uti za
mene niko iz ovog ummeta...''
Tj. ko god doe nakon njega, bilo da je idov,
hrianin ili bilo ko, ko nije musliman...
''...a zatim ne povjeruje u ono sa ime sam ja doao a da
nee biti od stanovnika dehennema.''
To znai da je dovoljno da nevjernik-neznalica uje:
''Muhammed, Allhov Poslanik'', da uje za islm, to je
dovoljno za kaznu hiretsku, po hadthu Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. to znai da u pitanjima
osnov vjere, u kojima nema neznanja, poslaniki argument
biva uspostavljen nad pojedincima samim dolaskom
argumenta do ovjeka. Odnosno, tavie, da uje samo za
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem. Ko je uo za
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, ko je uo za islm
bie kanjen na hiretu, ako ne bude bio musliman. Bez
ikakve sumnje.
to znai da ne mora ii svakom pojedinano koji ima
kod sebe nevjerstvo neznanja i da mu dovede 'ulemu od
108

ovih naih momaka iz arapskog svijeta, ''doktore'', i da

razbijaju sebi glavu i da mu izbiju svaki vid neznanja i svaki
vid nejasnoa iz glave. L hawle we l quwwete ill billh. Ovaj
put i ova zabluda, koju oni zagovaraju, uzeta je izgleda iz
svega, al' samo nije iz Qur'na, sunneta Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i puta prvih generacija.
''to se tie uopteno jednog ovjeka na hiretu to je kod
Allha.''
Znai, ovjek eskim ivi u Sibiru, nevjernik, zato to
nije musliman, zamislimo tu situaciju. Pita me:
''Hoe li biti kanjen na hiretu?''
Kaem:
To je kod Uzvienog Allha, ali je nevjernik na ovome
svijetu.
Meutim, ako su bili na mjestu kao ovi ovdje, gdje se
zna za islm i gdje su mogli saznati za islm svjedoimo
pojedincu da e, ako umre u nevjerstvu, biti kanjen
vjenom dehennemskom vatrom.
''Ovo je kada su u pitanju propisi nagrade i kazne...''
Znai, sad nama treba ovaj termin ''propisi nagrade i
kazne''. Koji su to propisi? To su hiretski propisi, tj. da e
biti vjeno u dehennemu. I treba praviti razliku izmeu
hiretskih propisa i dunjalukih propisa, jer ima razlike
izmeu te dvije stvari. Kae dalje Ibnul-Qajjim:
''to se tie dunjalukih propisa...''
109

Tj. propisa na ovom svijetu:

''...oni se veu za vanjtinu stvari. Djeca nevjernika i njihovi
ludaci su nevjernici u ovosvjetskim propisima i imaju propis
svojih staratelja.''
Meutim, kakav im je sluaj u hiretskim propisima?
Ostavljen je Uzvienom Allhu, ali su na ovom svijetu
nevjernici.
Zato kaemo za malo dijete, kad se rodilo kod
nevjernik:
To je dijete isto nevjernik i za njega vae propisi kfira.
ta e biti sa njim poslije na hiretu to je skroz drugo
pitanje.
E, ove tri osobe sada: djeca nevjernika, ludaci i osobe
koje zaista nisu mogle od sebe odagnati neznanje sve
imaju neto zajedniko! A to je ta? Da ni jedna od njih nije
mukellef (er'atski obavezna). Dijete nije mukellef zato to
nema razum i nije punoljetno. Ludak nije mukellef zato to
nema razuma. A onaj koji od sebe nije mogao odagnati
neznanje nije mukellef zato to nije imao znanje, a Uzvieni
Allh nikoga ne kanjava osim nakon znanja, odnosno
nakon mogunosti saznanja. I to to nije znao, ono to ga
uvodi u osnovu islma ne spreava da dobije ime
nevjernika u ovosvjetskim propisima. hiretski propisi, ako
se radi o ovoj osobi, su kod Uzvienog Allha pojedinano.
Meutim, dunjaluki pripis jeste da je nevjernik.
110

Meutim, u ovom vremenu u kojem mi danas ivimo,

gdje su se proirila sredstva komunikacije i postala
raznovrsna osnova je da je do ljudi koji su razumni i
punoljetni dola islamska da'wa i ne smije se rei za osobu
da ona ima propis ovjeka koji nije od sebe mogao da
odagna neznanje. Ovo je zato to je to sada postala osnova
(tj. mogunost saznanja za islm i Muhammeda, sallallhu
'alejhi we sellem). Shvatate li, brao? Tako je govor o ovoj
mes'eli vie teoretski, zato to ga nema.
I sad se ovdje udim i postavljam jedno pitanje:
Zato nas ovi ljudi ne ostave na miru, zato nas ne
ostave ve jednom na miru? L hawle we l quwwete ill billh.
Nego, neko od nas mora da troi svoje vrijeme, svoje
zdravlje i da njima odgovara, a ima vie (drugih) stvari,
kojima moe da slui Uzvienom Allhu, Njegovoj vjeri i da
pomogne islm i muslimane. Kad e nas vie ti ljudi ostaviti
na miru? Neka nas ostave na miru!
Hajd', neka se sloe sa onom novotarskom sektom
apologet-filozof, pa neka nazovu neznalice u osnovama
vjere nevjernicima (na dunjluku), ne moraju rei: ''na
hiretu''. Mada je i to neispravno, al' manje bismo se svaali.
Ali, da mi neko doe i da za ovjeka koji psuje
Uzvienog Allha kae da je opravdan neznanjem, ili da mi
za ovjeka koji ne zna ta znai ''L ilhe illAllh, Muhamedun
reslullh'' kae da je opravdan neznanjem? Za ovjeka koji
ini sihr da je opravdan neznanjem? Za ovjeka koji
pripisuje pravo apsolutnog zakonodavstva nekom drugom
mimo Uzvienog Allha da je opravdan neznanjem? I bilo
koji drugi vid velikog irka...
111

To ja ne prihvatam, niti smijem da prihvatim, niti to

smije ti, niti oni, zato to je to zabranio Uzvieni Allh i
Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, i zato to to nije
put vjernika. Zato to to nije put vjernika...
112

4. predavanje
Hvala pripada Allhu, Njemu zahvaljujemo, Njemu se
utjeemo, od Njega oprosta i uputu traimo. Allhu se
utjeemo od zla naih du i od zla naih loih djel. Koga
Allh uputi za njega zablude, a koga On u zabludi ostavi
za njega nema upuivaa. Svjedoim da nema boga osim
Allha, Jedinog, Koji nema erka (sudruga), i svjedoim da
je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, neka su na
njega Allhovi salawti i Njegov selm.
ini teke stvari lahkima kada Ti hoe. O Allhu, mi Ti se
utjeemo od toga da Ti svjesno uinimo irk, a od Tebe
ni moi, osim od Allha.
A potom:
Poznato vam je, brao, do koje smo teme doli na
prolom predavanju, i da smo, ustvari, govorili o drgu
Allhovog Poslanika, sallallhu te'l 'alejhi we sellem,
Mu'dhu ibn Debelu, i da smo rekli da je zbog jedne
odreene stvari bilo neophodno da progovorimo o nekim
stvarima koje su i te kako vane. tavie, spadaju u
najvanije stvari u vjeri Uzvienog Allha. Vanost govora o
tim stvarima se posebno ogleda u injenici da su odreena
pitanja aktuelizirana na razliitim nivoima, i to sve,
naalost, u pogrenom smislu, koji je pun nepravde i
potvore.
113

Sjeate li se, brao, da smo proli put doli do govora

Ibnul-Qajjima, Allh mu se smilovao, o sedamnaestoj
kategoriji mukellefna, tj. er'atskih obveznika?
Sedamnaesta kategorija er'atskih obveznika: Ko su
oni bili? Kako ih je nazvao Ibnul-Qajjim? To je kategorija
slijepih sljedbenik i neznalica nevjernika, koji slijede svoje
pretke, slijede svoje ejhove, slijede svoje imme u stvarima
koje rue osnovu vjere islma, za koje kae Ibnul-Qajjim,
Allh mu se smilovao:
''Ummet se sloio da su ljudi iz ove kategorije nevjernici, pa
makar bili neznalice ili oni koji slijepo slijede svoje prvake.''
Pa onda kasnije kae:
''injenica da oni nisu mu'nidn oni koji prkose, a imaju
znanja, ne spaava ih od imena kufra i njegovog sda (propisa) i
na dunjluku i na hiretu.''
Sjeate li se? Da ne ponavljam...
Znai ne spaava ih to to ne znaju, zato to su to
neznanje mogli odagnati od sebe, ali nisu. Znai, ovdje se
govori o grupi koja ne zna, ali je mogla od sebe odagnati to
neznanje, to nije uradila, ve je dala prednost neznanju i
slijepom slijeenju, pa je uinila nevjerstvo u Allha.
Pa onda navodi miljenje jedne sekte, koje nije bilo
poznato kod ashb, ni kod tabi'n, ni kod sljedbenika
prvih generacija, koji pripadnike ove skupine isto smatraju
nevjernicima na ovom svijetu, meutim, na hiretu im daju
propis koga? Propis ehlul-fetre, tj. onih koji su ivjeli, a
114

nikako nisu bili u stanju da dou do poslanikog znanja. Tj.

propis onih koji e biti kuani na Sudnjem danu.
Znai: Za ovu kategoriju ljudi kau da su na dunjluku
nevjernici, a da e na hiretu biti kuani.
Meutim, kae Ibnul-Qajjim:
''Ne, ne, ne... To nije zapameno niti preneeno ni od koga od
prvih generacija. Naprotiv, ovi su nevjernici na ovome svijetu, a i
na hiretu su nevjernici.''
U svakom sluaju, brao, vidimo da se ovdje radi o
ljudima koji imaju apsolutne propise nevjerstva i na
dunjluku i na hiretu, tj. bie vjeno u dehennemu ako se
ne pokaju Uzvienom Allahu na ovom svijetu. AllhulMuste'n.
Zbog ega nam je interesantan govor o ovoj kategoriji
ljudi ovdje? Zato to danas imamo aktuelizirano jedno
pitanje, miljenje koje zagovara da se ljudi koji ne znaju
osnove vjere, tj. stvari koje su uvjet za ispravnost osnove
islma, da su oni opravdani svojim neznanjem.
I to je, naalost, ono to ujemo od skoro svakog
''d'ije'' na naim prostorima, osim od onoga kome se Allah
smilovao, a njihov broj nee prei pet prstiju na mojoj ruci.
Sve one ''d'ije'', bilo da su oni koji su potpisali ''Proglas'' ili
oni koji piu za ''Saff'', govore i pozivaju u ovu zabludu i
ovu novotariju, i napadaju druge nazivajui ih raznim
imenima, pa je zbog toga bila obaveza da im se obratimo, da
im se isprijeimo i da zaustavimo irenje te novotarije, koja
115

ja nepoznata i koja je suprotna Qur'nu, sunnetu Allhovog

Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i konsenzusu uenjaka.
Zatim Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, govori
sljedee:
''Nakon ovog detaljnog objanjenja nestaje sva problematika za
ovo pitanje i ovo se objanjenje gradi na etiri temelja:
Prvi temelj: Da Uzvieni Allah ne kanjava nikoga osim nakon
qijmul-hudde (uspostave argumenta nad njim).''
Kae Allh u Qur'nu:

''Mi nikoga ne kanjavamo dok mu ne poaljemo
Poslanika.'' 33
ta znai uspostava argumenta? ta se ovdje misli
rjeju ''argument''? Misli se na dokaz iz Qur'na ili hadtha
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. To je
argument. Znai poslaniko znanje. Znai, Uzvieni Allh
na hiretu nee kazniti (drugoga), osim osobu koja je
saznala i ula argument ili, kao to emo kasnije vidjeti,
osobu koja je mogla saznati, ali se nije potrudila.
Znai isti su kod Uzvienog Allaha: onaj koji je
saznao i onaj koji je mogao da sazna a nije, nije htio, ve se
predao strastima svojim. Kao ljudi iz sedamnaeste
kategorije, o kojima mi govorimo.
33
sra el-Isr', 15. jet
116

To je, znai, prva osnova: Uzvieni Allh nikoga ne

kanjava
osim
nakon
qijmul-hudde
(uspostave
argumenta), i pod argumentom se misli na vjerovjesniko
znanje od govora Uzvienog Allha i sunneta Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a obje su te stvari, kao
to znamo Objava od Uzvienog Allha.
''Drugi temelj: Da se kazna...''
Ja dodajem: Tj. na dunjluku i na hiretu.
''...zasluuje sa jednom od dvije stvari: prva stvar okretanje od
argumenta...''
Okretanje od znanja, od Qur'na, sunneta, konsenzusa
i ispravnog qijsa...
''...ne postojanje volje za njim (argumentom)...''
Tj. za njegovim saznanjem...
''...i ne raenje (ne postupanje) po tom argumentu i prema onome
na ta taj argument ukazuje. Druga stvar...''
Tj. ona kojom se zasluuje kazna...
''...jeste inat (prkos) tom argumentu nakon njegove uspostave...''
Tj. nakon to ga je saznao...
''...i ostavljanje elje onoga na ta u kazuje.''
117

''Prva stvar (okretanje od argumenta) je kufru i'rd (nevjerstvo

okretanja).''
Po pitanju ovoga postoji konsenzus 'uleme i na ovo
upuuju Qur'n i sunnet. I u ove spadaju neznalice iz 17.
kategorije, o kojima Ibnul-Qajjim ovdje govori, koje su
mogle, a nisu htjele, da trae, da naue i da rade i postupaju
prema onome to je uvjet za ispravnost osnove vjere, bez
koje ne postoji islm, a kruna toga i najvea osnova svega
toga jeste ehdet 'En l ilhe illAllh we enne Muhammeden
'abdullhi we reslullh', tj. ostvarivanje tewhda i ostavljanje
velikog irka i jasnog kufra.
''Druga stvar je nevjerstvo prkoenja kufru ind.''
Tj. nevjerstvo koje je dolo nakon saznanja. Znai
saznao, a nee. Meutim, sa obje vrste nevjerstva ili zbog
obje vrste nevjerstva on zasluuje kaznu i na dunjluku i
hiretu. Zbog ega? Zbog toga to se nad njim uspostavio
argument.
Dalje kae Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao:
''A to se tie kufra dehla (kufra neznanja) uz ne-uspostavu
argumenta i nepostojanje mogunosti da se spozna (taj argument)
e, to je ona vrsta nevjerstva za kojeg je negirana kazna, sve dok
se ne uspostavi poslaniki argument.''
Ovo je drugi temelj.
Pa nam Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, kao to
vidimo, spominje dvije vrste kufra neznanja. Koje su to dvije
118

vrste? Da vidimo jeste li me shvatili, da ne priam sam sa

sobom...
1) Znai, nevjerstvo neznanja uz uspostavu argumenta,
ili kufru i'rd (kufr okretanja). Npr. ovaj ne zna da
odbija, on samo nije htio i u osnovi ne zna ta se od
njega trai, a moe saznati. On ne zna ta znai ''L
ilhe illAllh, Muhammedun reslullh'', ne zna ta je
veliki irk, ne zna da se to mora ostaviti i da ga mora
mrziti, ne zna ta je kufr u tgta, ne zna ta je
vjerovanje samo u Uzvienog Allaha, nita on to ne
zna... Poziva u demokratiju, hvali demokratiju, hvali
oboavanje mrtvih, hvali razliite vidove paganstva,
dhilijjeta
i
mnogobotva,
kapitalizam
i
sekularizam...
Uglavnom, prva vrsta nevjerstva neznanja je ono
nevjerstvo neznanja, kod kojeg je dolo do uspostave
argumenta, ali ne sa znanjem, ve sa mogunou
saznanja.
2) Druga vrsta nevjerstva neznanja, koju je spomenuo
Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, jeste koja? To je
nevjerstvo neznanja bez uspostave argumenta i bez
postojanja mogunosti da se sazna argument. IbnulQajjim ovdje tretira kfira dhila, ali je spomenuo i
mu'nida (kfira prkosnika), rekavi:
''Pa, ako nije kfir mu'nid onda je kfir dhil.''
Meutim, nas ovdje interesuje kfir neznalica i
injenica da ih je Ibnul-Qajjim podijelio na dvije vrste:
119

1. Prva vrsta nevjernika neznalica, kod koje je dolo do

uspostave argumenta, iako ga on nezna. Kako je dolo
do uspostave argumenta? Dolo je do uspostave
argumenta smom mugunou da se on (argument)
sazna, to on nije uradio. A rekli smo da su kod
Uzvienog Allaha isti onaj koji ne zna, a mogao je
saznati, i onaj koji zna, a ne radi. Ovo je u pitanju kad
govorimo o osnovi vjere, to znai ono to govori na
narod:
''Ne mogu ja da idem tamo na te dersove, bolje mi je da
ostanem ovako, da nita neznam...''
To nema nikakve veze, da l' ti znao ili neznao, nikakve
to veze nema, kod Uzvienog Allaha, pogotovo u ovom
vremenu sad, isti propis ima kao onaj koji zna, a nee
da radi. S tim to je, normalno, gori onaj koji zna, a nee
da radi.
2. Druga vrsta nevjernika neznalica, po pitanju koje nije
dolo do uspostave argumenta, zbog toga to to uopte
nije bilo mogue. Za ovu drugu vrstu nevjerstva
neznanja kae Ibnul-Qajjim:
''To je ona, ijeg poinioca Uzvieni Allah, nee kazniti sve
dok nad njim ne bude uspostavljen poslaniki argument.''
I to je prvi temelj, na kojem se gradi ovo detaljno
pojanjenje. Ovo znai da ovjeka neznanje ne spaava ni u
kom sluaju, ako nije ostvario osnovu vjere, od dobijanja
imena murik i gubljenja imena musliman. I ovo je konsenzus
'uleme. Neznanje u stvarima koje su osnova vjere, a kruna
tih stvari su ''L ilhe illAllh, Muhammedun reslullh'', ne
spaava ovjeka nikako od toga da dobije ime nevjernikkfir.
120

Ali ga neznanje, ako zaista nije postojala mogunost da

ga od sebe odagna u ovim pitanjima o kojim govorimo, iako
ga ne spaava imena spaava kazne na hiretu ili
dunjluku. hiretska kazna je da bude vjeno u vatri, ve e
prema miljenju veine ehlis-sunneta wel-dem'ata, koje se
gradi na jednom hadthu Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, da e nevjernik-neznalica koji od sebe nije
mogao odagnati neznanje biti kuan na Sudnjem danu.
A to se tie kazne na dunjluku, to znai da, ako bi
takva grupa ljudi postojala, i muslimani dou do njih ne
smiju odmah otpoinjati borbu protiv njih, prije pozivanja
istih u islm. A pozivanje te grupe u islm znai
uspostavljanje poslanikog argumenta nad njima. to znai
da, ako odbiju ulazak u islm nakon pozivanja u islm, to
predstavlja uspostavljanje argumenta nad njima e, onda e
biti kanjeni dihdom protiv njih.
Et-Tirmidh, Allh mu se smilovao, u svom ''Sunenu''
prenosi od imma Ahmeda da je, po pitanju borbe i dihda
protiv Bizantijaca u njegovom vremenu, rekao:
''to se tie Bizantijaca u ovom vremenu sada nije ih obaveza
pozivati ih u islm, jer oni svi snaju ta se od njih trai, i do njih
je dola da'wa, a svi se pravnici slau da je muslimanima obaveza
da one nevjernike do kojih nije dola da'wa prije borbe pozovu u
islm. Pa tek onda, ako odbiju da se bore protiv njih. Meutim,
ako je da'wa dola do njih e, onda muslimanima toj poziv vie
nije obaveza, a moe im biti pohvalno.''
Vidite da ovo pitanje uspostave argumenta ima veze
sa kaznom na dunjluku i kaznom na hiretu. Shvatate li,
brao?
121

Vidjeli smo, takoer, da se kufr kod uenjaka ehlissunneta wel-dem'ata u ovom smislu dijeli na dvije vrste:
1. kufr koji za sobom povlai kaznu i na dunjluku i na
hiretu, i
2. kufr koji za sobom ne povlai kaznu niti na dunjluku
niti na hiretu, i to iz jednog razloga, a to je neuspostava argumenta.
to:
Znai, imamo dvije vrste nevjerstva po ovom pitanju i
kufru mu'adhdhebu 'alejh (kufr zbog kojeg se kanjava),

tj. ono nevjerstvo koje za sobom povlai kaznu i na
dunjluku i na hiretu, i
kufru gajru mu'adhdhebi 'alejh (kufr koji za sobom ne

povlai kaznu, tj. zbog kojeg se ne kanjava), tj. ono
nevjerstvo koje za sobom ne povlai niti dunjaluku,
niti hiretsku kaznu.
Iz ovoga smo, brao, vidjeli da ime kfir (nevjernik)

nema nikakve veze sa argumentom.
Kada ovjek vanjtinski nije ostvario islm, ima li to
kakve veze sa argumentom, u smislu da ga ne moemo
nazvati nevjernikom ako nad njim nije uspostavljen
argument? Nema nikakve veze, jer kad ovaj nije ostvario
islm i kada nije doao sa vanjtinskim islmom s kojim je
Uzvieni Allah poslao sve vjerovjesnike to nikakve veze
nema sa imenom koje e dobiti. Jer, onaj koji ini veliki irk
122

ili oboava nekog mimo Uzvienog Allaha ili psuje

Uzvienog Allaha nemogue je da bude musliman, ve je
kfirun-dhil.
Ali, argument ima veze sa sdom, tj. propisom koji se
vee za to ime, a propis, tj. sd koji se vee za ime kufra je
sd kanjavanja. Znai, postojanje argumenta nije uslov da
bi postojalo ime. Dakle, ime nije vezano za argument, ali je
za argument vezan jedan dio propisa. Tj. kanjavanje na
dunjluku i na hiretu. Zbog toga dolazimo do sljedeeg
pravila, koje spominje 'ulema ehlis-sunneta, a koje glasi:
''Ime i propis su rastavljeni prije argumenta, a sastavljaju su
poslije argumenta.''
ta ovo znai? Znai, ako se radi o ovjeku (teoretski),
koji nije mogao od sebe odagnati neznanje, to znai da nad
njim nije uspostavljen argument onda on ime kfira, ali za
njega ne vai propis obaveznosti kanjavanja na dunjluku i
vjeno kanjavanje u vatri na hiretu. to znai da se ovdje
ime nevjerstva razdvojilo od njegovog propisa. To je prije
uspostave argumenta.
Meutim, nakon uspostave argumenta, bilo sa
znanjem ili postojanjem mogunosti sticanja znanja, to on
ne uradi a bio je u stanju e, tada se sastavljaju ime i propisi
kufra u potpunosti. to znai da je kfir-dhil, ali su se
sada za njega vezali svi propisi nevjerstva u potpunom
smislu, i na dunjluku i na hiretu. to znai da e, ako bi
umro u takvom hlu, vjeno biti u dehennemskoj vatri.
I vidimo da ime nije vezano za argument. to znai da,
kada neko od nas doe i protekfri ovjeka koji je uradio
123

veliki irk i koji je opsovao Uzvienog Allha, ili je uradio

jasan kufr, to ponitava osnovu njegovog islma i njegov
najvei stub, ehdet ''L ilhe illAllh, Muhammedun
reslullh'' da je pogrijeio onaj koji nam uslovljava
uspostavu argumenta da bi ga nazvali imenom nevjerstva i
irka, i to u najmanju ruku. Shvatate me, brao? Jer ime nije
vezano za argument, a argument se tie nekih propisa kufra,
kao to su dunjaluko i hiretsko kanjavanje, s tim to mi
kaemo da je u ovom vremenu u osnovi vjere uspostavljen
argument, i to je osnova.
Meutim, oni koji nas napadaju i koji nas blate i
nazivaju svakavim imenima, oni nam zabranjuju da
ovakvog nazovemo imenom kojim ga je nazvao Allh,
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, i itav ummet. I jo
nam uslovljavaju da to ne moemo uiniti mi koji imamo
dokaz, nego da mora doi neki ovjek, koji pri sebi mora da
ima osobine i karakteristike o kojima Uzvieni Allah
nikakvog dokaza nije objavio.
Dolazimo do drugog pravila koje takoer spominje
naa 'ulema, Allh im se smilovao. Brao, pravila su vam
puno vana, jer vam ona pomau. Kad zapamti pravilo,
moe da raspravlja sa svakim. Rekosmo prije:
''Ime i propis su rastavljeni prije argumenta, a sastavljaju su
poslije argumenta.''
to znai da se pitanje argumenta i njegove uspostave
vee za kaznu i za potpunost propisa, koji se veu za
nevjerstvo, a ne za ime.
124

Drugo pravilo:
''Jedno te isto ime se pripisuje (potvruje) ili negira, s obzirom na
propise koji se veu za njega.''
ta ovo znai? Uzeemo primjer ovjeka kfiraneznalice koji zaista nije od sebe mogao da odagna
neznanje. Za takvu osobu ja mogu da kaem da je kfir i da
kaem da nije kfir. ta sam uradio? Pripisao sam mu jedno
ime, a to isto ime sam mu negirao i nisam pogrijeio. Ali, ja
sam to uradio radi jedne stvari, tj. uzeo sam jednu stvar u
obzir, a to e nai u pravilu:
''Jedno te isto ime se pripisuje (pripisuje) ili negira s obzirom na
propise koji se veu za njega.''
ta ovo znai? Kada sam rekao da je kfir onda sam
mislio u vanjtinskim pripisima, tj. u dunjlukim,
ovosvjetskim propisima. Kao to kae Ibnul-Qajjim (sjeate
se iz prolog predavanja):
''Djeca nevjernika i njihovi ludaci imaju sd (propis) njihovih
staratelja.''
To je po pitanju ovosvjetskih propisa koji se veu za
vanjtinu.
''A to se tie njihovog propisa na hiretu to je kod Allha.''
Ali, na dunjluku imaju ime nevjernik.
I kada sam ja rekao da je on kfir ja sam time mislio
kfir u dunjalukim, tj. ovosvjetskim propisima.
125

Meutim, kada sam rekao da nije kfir elio sam rei

da nije kfir kufrom zbog kojeg e biti kanjen na hiretu, a
ni na dunjluku. Tj. nije kfir kufrom za kojeg se veu
propisi kanjavanja.
Tako sam mu potvrdio ime kufra u ovosvjetskim
propisima, tj onaj kufr zbog kojeg nee biti kanjen prije
nego to bude kuan, pa ako se bude pokorio ui e u
dennet, a ako se ne bude pokorio ui e u dehennem.
A kad sam mu negirao kufr negirao sam mu ime
kufra za koje se veu potpuni njegovi propisi, u ta ulaze
propisi kanjavanja, posebno, a ne ime kufra u osnovi, za
koje se veu ovosvjetski propisi. Shvatate li me, brao?
I ovo je pitanje, brao, koje veina ljudi na ovom
svijetu ne shvata, osim onih kojima se Uzvieni Allah
smiluje. Ne shvataju ga ''d'ije'' na naim prostorima, ne
shvataju mnogi ljudi koji imaju razne titule i koji piu
doktorate, bilo da se radi o Arapima ili ljudima na naim
prostorima. Ne shvata ga Semir Imamovi, niti Devad
Golo, ne shvataju ga potpisnici ''Proglasa'', niko od njih o
ovom pitanju pojma nema. Kao to sam primijetio, naalost,
da ti ljudi pojma nemaju o 'aqdi, pojma nemaju o tewhdu
Uzvienog Allha, pojma nemaju o pitanjima irka, a kako
onda da govore o tekfru i o ovim stvarima? A nas nazivaju
neznalicama, kao to ete kasnije vidjeti, a pripremili smo
im odgovor, svakom od njih, i zaustaviemo njihove
novotarije i njihove zablude, in'Allhu te'l.
U svakom sluaju, brao, nerazlikovanje izmeu ovih
stvari i nepoznavanje ovih stvari jeste razlog pojava mnogih
126

devijacija, katastrofalnih i tekih nesrea i odstupanja od

Allhove vjere, sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, i konsenzusa ashba.
Shvatate li, brao, ove stvari? Da uvrstimo dalje,
koliko ima vrsta neznanja? Dvije.
Prva vrsta je nevjerstvo neznanja, kod kojeg je
uspostavljen argument. Kako je kod njega uspostavljen
argument? Ili sa znanjem, ili samim postojanjem mogunosti
stjecanja znanja? Zbog ega ''samim postojanjem
mogunosti stjecanja znanja''? Zbog toga to, da je on stekao
znanje ne bi vie bio neznalica ve mu'nid (prkosnik), a
mi govorimo o nevjerstvu neznanja. Meutim, ovaj
nevjernik-neznalica, nad njim je uspostavljen argument.
Druga vrsta nevjerstva neznanja jeste kfir dhil nad
kojim nije uspostavljen argument. Zbog ega nije
uspostavljen argument? Zbog nemogunosti stjecanja znanja
i otklanjanja toga neznanja.
Idemo dalje... Prije nego nastavimo, da vidimo jednu
stvar, ta kae Ibnul-Qajjim na jednom drugom mjestu u
''Tarqu Hidretejn'', u govoru o jednoj drugoj kategoriji, tj.
kategoriji broj 14.
''D'ije'' na naim prostorima... Oni miskni, kad uju
da ja spominjem njihova imena, mislee da su oni ogromni,
pa da mora neko da ih spominje! Ne! L hawle we l quwwete
ill billh! Kao to sam rekao proli put:
127

Zaista, to se tie mene i njihovog znanja u tim

stvarima, spominjem te ljude samo zato to su uinili ove
greke i zato to su ih javno obznanili. A inae, to to oni
misle ili ako su im porasle ui ja sa tim problema nemam.
Samo su govorili u javnosti, pa moram da im odgovorim u
javnosti. A to se tie ostalog, zaista oni kod mene nemaju
neko posebno mjesto.
etrnaesta kategorija er'atskih obveznika.
''Narod koji nema ni pokornosti niti grijeha, niti ima kufra niti
mna. Njih ima vie vrsta:
1. ima meu njima onih do kojih nikako nije dola da'wa, niti
su uli ita o njoj,
2. meu njima je ludak, koji nita ne razumije i ne
raspoznaje,
3. meu njima ima gluhih, koji nikad u ivotu nita nije uo,
4. i od njih su djeca murik, koja su umrla prije nego to su
imala mo raspoznavanja.
'Ulema se dosta razila po pitanju ove kategorije.''
Razili su se po pitanju statusa ove kategorije
obveznika na hiretu. Zastanite ovdje!
Kae Ibnul-Qajjim:
''Narod (kategorija) koja nema ni pokornosti niti grijeha, niti ima
imana niti kufra...''
...pa zatim spominje onoga do kojega nije dola da'wa,
pa spominje ludog ovjeka, spominje gluhog i spominje
djecu murika koja su umrla prije moi raspoznavanja.
128

Eh, one ''d'ije'', veliki broj njih, osim onih kojima se

smilovao Uzvieni Allah, Jedan Jedini, wahdehu, l erke
leh, kada bi uli mene ili nekog drugog da kae ovaj govor
rekli bi:
''Ovaj sam sebi protivurjei.''
Je li ovdje Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, upao u
protivurjenost? Jer, ovdje kae za djecu murik i za ludake
da nemaju niti nevjerstva, niti mna! A u sedamnaestoj
kategoriji kae da su nevjernici. ta ovo sad znai? Kako e
izai iz ovog problema sad?
Znai, Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, ovdje kada
im negira kufr koji im kufr negira? Negira im kufr uz
uspostavu argumenta. Bilo da su saznali, pa nisu radili ili da
su mogli saznati, al' nisu htjeli.
A u 17. kategoriji im pripisuje koji kufr i koje ime
kufra? Ime kufra nad kojim nije uspostavljen argument, to
znai da ne povlai za sobom kaznu, hiretsku niti
dunjaluku.
Shvatate li ove stvari, brao? I to je ono pravilo:
''Jedno te isto ime se potvruje i negira, s obzirom na propise koji
se veu za njega.''
I ovdje vidimo da ime kufra, koje im je ovdje negirao
Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, jeste ono ime koje ovjek
dobije nakon dolaska er'ata. A mi znamo, a to je ope
pravilo, da ne postaje jedna stvar ovjeku pojedincu wdib
niti harm, niti ga Allah za to kanjava, osim nakon dolaska
er'ata do njega ili mogunosti saznavanja toga er'ata, a on
129

to ne uradi. Jer, rekli smo da je znanje odreene stvari ili

mogunost saznanja odreene stvari uslov za ispunjavanje
teklfa, tj. er'atske obveznosti u pitanju te stvari. Je l' tako?
Onaj ko se sa ovim ne bavi stalno, ko ne slua
predavanja i koji stalno o ovome ne razmilja, normalno, on
e morati da vue za sobom svoje misli, kad mu ostanu
tamo nazad jedno pet stotina metara, mora da ih vue da ih
tjera da idu sa njim, da razmilja i da prati ovu, da tako
kaem, naunu materiju.
Znai, Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, ovdje nije
upao u protivurjenost. Jel tako?
Zato, kada smo rekli za djecu nevjernika (murika), da
su nevjernici, mislili smo u ovosvjetskim propisima, a nismo
mislili u hiretskim propisima. Znai, ovde im je IbnulQajjim negirao kufr, a tamo im ga je pripisao. Isto kao to
sam ono ja rekao.
E, sada pazite jednu stvar! Postoji, brao, veliki broj
ljudi danas na ovom svijetu, a kaem opet: Nae d'ije!
Neznalice! Ja njih nazivam neznalice. ao mi je to ih tako
nazivam, al' to je istina. U ovom pitanju su neznalice, druga
pitanja ne znam, nisam ih provjeravao. U pitanju dihda su
isto neznalice, to sam vidio, svojim oima. Al' ovdje su
neznalice i zaista pojma nemaju. Vidjeli su ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba, Allh mu se smilovao, i
njegove fetwe u ovom smislu: Nekim ljudima pripisuje kufr, a
nekim ljudima negira tekfr. Poput ljudi koji oboavaju neko
turbe ili ovoga ili onoga. Negira tekfr tih ljudi zbog
nepostojanja nekog ko ih je mogao pouiti.
130

I onda dou nama sa tim izrekama Muhammeda bin

'AbdulWehhba, da nam kau kako smo mi neznalice i kako
smo mi tekfrovci i haridije, itamo njegove knjige, al'
neznamo ta je on rekao; al' eto, naoe se oni, pa nama
''naoe'' te reenice i sve te citate, koje ''mi ne vidjesmo''.
To bi ti isto bilo sad, kao da doe neko od njih i da mi
kae:
''Ebu Muhamede, bolan, pa djeca nevjernika... Ne smije za njih
rei, za one ma'sme da su nevjernici. Pa vidi li da Ibnul-Qajjim
kae ovdje u 14. kategoriji da oni nisu nevjernici?''
A ja mu samo okrenem nekoliko strana i kaem:
''Doi ovamo sa mnom, da ti pokaem ovdje u 17. kategoriji, da
vidi da su oni nevjernici.''
Al' u kojem smislu? Nevjernici u smislu ovosvjetskih
propisa, koji se veu za vanjtinu. Tj. oni nisu muslimani na
tewhdu i ne mogu nikad biti nazvani muslimanima, ve
moraju biti nazvani kfirima. Pa, ako nisu kfiri prkosnici
onda su kfiri neznalice. To kad bismo rekli da nad ljudima
nije uspostavljen argument.
Meutim, ako bismo rekli da je nad ljudima
uspostavljen argument, bilo sa znanjem to ih ini
prkosnicima poslije, ili sa mogunou saznanja, a oni to
nisu uradili to ih ini nevjernicima neznalicama od one
prve vrste e, onda se nad njima uspostavlja ime nevjerstva
i za njega se veu svi njegovi propisi, misli se i na dunjluku
i na hiretu.
131

Dakle brao, Allahul-Muste'n, l hawle we l quwette ill

billh... A znate ko su kolovoe, glavni kolovoe svih ovih
fitni? To su velike neznalice po ovim pitanjima: Semir
Imamovi, Sead Jasavi iz Plava, Sabahuddn Selmani i
Devad Golo, a neke neemo spominjati. To su kolovoe
ove sve smutnje ovdje i ja ih izazivam ovim rijeima ovdje i
svim onim to priam stalno i to aljem i to irim
muslimanima na naim prostorima. L hawle we l quwwete
ill billh...
U ''Proglasu'', kojeg su potpisali njih petnaestorica,
kod dehla, tj. opravdavanja neznanjem, znate ta kau?
Navode rijei Muhammeda bin 'AbdulWehhba, neke
njegove citate koji su svi ovdje kod mene, dobrotom
Uzvienog Allha, gdje Muhamed bin 'AbdulWehhb
objanjava da ne tekfri (drugoga) osim onu osobu koja je
saznala tewhd, pa nakon toga radi to i to...!
I onda ovi hoe nama da kau kako je art (uvjet) za
dozvoljenost proglaavanja pojedinca od murika
nevjernikom da on prvo sazna, ne shvatajui da im
Muhammed bin 'AbdulWehhb ovdje govori o negaciji
kojeg nevjerstva? Negaciji nevjerstva za koje se vee kazna,
dok se ne uspostavi argument! Dok se ne uspostavi
argument!
Dakle, nisu napravili razliku izmeu kufra koji za
sobom povlai kaznu i onoga koji za sobom ne povlai
kaznu. Shvatate li me, brao?
I to je stvar koja je razbila i umorila mnoge omladince i
koja je napravila velike fitne i ne treba nam vea fitna od ove
132

fitne koju vi vidite na ovim naim prostorima: Da doe

petnaest ljudi i da pie o neemu o emu pojma nema, a
zatim da optuuju muslimane, muwehhide koji su ovdje
na haqqu da su tekfrovci, da su ovakvi, onakvi, a oni
smi, l hawle we l quwwete ill billh, posvedoie nad
sobom da su oni, ustvari, ti koji neznaju ove stvari i da su
oni ti koje treba poduiti.
Meutim, nema smetnje, in'Allhu te'l, ako ne ele
da se ohole i ako su skromni Uzvienom Allhu onda
moe da se naue od bilo koga, ako im od njega doe haqq.
L hawle we l quwwete ill billh.
Ahbbi, jeste li shvatili ovo? Jeste li shvatili ovo?
Sigurno? Dobro...
Vratimo se, brao, pitanju uspostave argumenta nad
ljudima, pojedincima, u osnovama vjere, tj. u tewhdu
Uzvienog Allha; da vidimo koliko je to teko i kakvi uvjeti
trebaju za to.
Najbolji primjer za to su ko? Predislamski Arapi.
Imamo hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, kod Muslima, u kojem spominje svoga oca.
Imamo takoer vjerodostojan hadth Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, gdje se spominje
njegova mati.
Imamo hadth koji biljei Ahmed u kojem Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, spominje sve Qurejije i
sve Dewsije.
133

U hadthu kojeg biljei Muslim stoji da je doao ovjek

Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, i pitao ga:
''ta je sa mojim ocem?''
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, mu je
rekao:
''Tvoj otac je u vatri.''
To je ovjeku teko palo, pa se okrenuo. Kada je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, vidio da mu je
palo teko, rekao mu je:
''I moj i tvoj otac su u vatri.''
Bbo Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
koji je ivio u vremenu neznanja...! Je l' tako? Je l' ivio u
vremenu neznanja? Je l' bio internet, je l' bio Qur'n kod
njih? Je l' se uo edhn pet puta na dan? Je l' bio sunnet? Je l'
bilo uenjaka i studenata, na desetine i stotine? A kae se da
je preselio kada je imao oko 16 godina, to znai da je uao i
preao u godine punoljetstva. Kae za njega Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, da je on u vatri.
Kako je nad njim uspostavljen argument? Znai,
injenica da je on u vatri ukazuje da je nad ocem Allhovog
Poslanika sallallhu 'alejhi we sellem, uspostavljen er'atski
argument, kada je u pitanju osnova vjere, tj. tewhd
Uzvienog Allaha, jer je napustio vjeru Ibrhma, sallallhu
'alejhi we sellem.
Kae imm en-Newew u komentaru Muslimovog
''Sahha'', govorei o ovom hadthu:
134

''injenica da su otac Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we

sellem, i ovjek o kome nas je obavijestio Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, tj. babo ovog drugog, u dehennemu
ne znai da do njih nije dola da'wa. Naprotiv, mora da je do njih
dola da'wa, bilo ona koja se tie dna Ibrhma, sallallhu 'alejhi
we sellem, ili nekog od drugih vjerovjesnik, poput Is'a,
sallallhu 'alejhi we sellem, ili Mus'a, sallallhu 'alejhi we
sellem...''
U smislu da je znao da je veliki irk stvar koju je
zabranio Uzvieni Allh i da je znao da je vjera Uzvienog
Allha tewhd, vjerovanje u Njegovu jednou i
ispoljavanje toga vjerovanja i rijeima i djelima, bez krenja
toga
djela
mnogobotvom,
oboavanjem
kipova,
oboavanjem idola, propisivanjem zakona mimo Uzvienog
Allha, i slino. Shvatate li me, brao?
Sad ja pitam:
Je li bila teka uspostava argumenta nad babom
Allhovog Poslanika u njegovo vrijeme?
Zbog ega je vano da razmiljamo i da govorimo o
ovim stvarima? Zato to neki ljudi, vidjeli ste ne samo da
nam brane da nazovemo ovjeka koji ini veliki irk
nevjernikom, ne samo da nam to brane, nego ga, brao,
opravdavaju neznanjem u vremenu u kojem mi ivimo.
Tako su time otvorili stranicu najveeg ludila kojeg
sam ja vidio u ovom vremenu i stranicu najvee smjelosti na
vjeru Uzvienog Allha, Njegovu Knjigu, sunnet Njegovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i put ashba, Allh bio
zadovoljan njima. Shvatate li?
135

Ne d ti da nazove murika imenom murik, mada je

to osnova koju mora uraditi, i govori da se nad njim nije
uspostavio argument, a zatim uslovljava da to bude ''neki''.
Ne moe ti, nego ''neki'', mora da bude veliki, veliki 'lim,
da bi to uradio, to nije ispravno!
Ne, ve uspostava argumenta u osnovama vjere biva
na dva naina: kao to smo rekli:
1. Prvi nain biva ta? Da sazna, tj. da do njega doe ili
qur'nski jet ili hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, u kojem vidi da je Allah zabranio irk, i nije art
da mu to donese 'lim, art je da mu donese bilo ko. Bilo
kojim sredstvom da doe do ovjeka qur'nski jet ili hadth
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u kojem se
vidi da je Uzvieni zabranio veliki irk, nad njim se
argument uspostavio.
2. I druga stvar: ako je bio u stanju da doe do argumenta, a
on to nije uradio, opet se nad njim uspostavio argument.
Opet se nad njim uspostavio argument, jer je bio u stanju a
to nije uradio a to smo vidjeli iz govora Ibnul-Qajjima, Allh
mu se smilovao. To znai da postojanje osobe koja ivi negdje
na djeliu ove Zemlje koja ima ogromno znanje ne znai da
ta osoba mora doi kod svakoga pojedinca i sa svakim od
njih priati. Dovoljno je da pojedinac zna ono to je ta osoba
pojasnila ili da je taj pojedinac bio u mogunosti da sazna, a
on nije htio, nego se okrenuo svom ivotu, da kaemo da se
nad njim uspostavio argument. I zato naa 'ulema kao to
ete kasnije uti, ulema tewhda sva, od ashb, Allh bio
zadovoljan njima, pa do Sudnjega Dana, kae:
''Do koga doe Qur'n do njega je doao argument.''
136

Jer, kae Uzvieni Allh:

"Objavljuje mi se ovaj Qur'n da vas njime upozorim i
svakog onoga do koga on doe." 34
Zato kae naa 'ulema:
''Do koga doe Qur'n do njega je doao argument.''
Do koga doe Qur'n do njega je doao argument.
Ne samo to, brao... ta kae Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, brao, za krane? Kae:

kao to je u hadthu kod Muslima:
"Tako mi Onoga u ijoj Ruci je moja dua, nee o meni uti
niko od ovoga ummeta...''
Na koji ummet misli? Misli na njegov ummet, ali one
koji mu se nisu odazvali, a to su idovi i krani. To znai
da se ummet-narod Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, se dijeli na dvije vrste, tj. grupe:
34
Grupa koja mu se odazvala, a to su muslimani, i

137

grupa koja mu se nije odazvala, a to su idovi i

krani, jer su doli nakon njega. Dakle, svi oni koji
nakon njega dou.
"Nee o meni uti niko iz ovog ummeta... Ni jedan idov

niti krianin, a zatim da umre a nije povjerovao u ono sa
ime sam ja doao, a da nee biti od stanovnika vatre."
...to znai da samo uvenje imena Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, tj. da se desi da je neki
kfir uo za Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, i za
islm, a zatim nije traio i nije umro u islmu taj e biti u
vatri.
Ili da postoji neki kfir od idova i krana, koji je
mogao da sazna, ali nije htio, pa makar nije uo lino isto
se nad njim uspostavio argument i bie vjeno u
dehennemskoj vatri... Bie vjeno u dehennemskoj vatri.
Ali i prije toga ne znai da nije kfir u onom smilu kojeg
smo objasnili. Shvatate li me brao? Dobro.
Zadovoljiemo se sa ovim hadthom Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koji je u Muslimovom
''Sahhu'' i u kojem spominje svoga bbu i bbu onog
drugog ovjeka, a moemo spomenuti i sluaj njegove
majke.
Znate li kakav je bio sluaj njegove majke? Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je zamolio Uzvienog
Allha da mu dozvoli da zatrai oprosta za njegovu majku,
a majka mu je umrla kada je on imao 6 godina u neznanju
pa mu je Uzvieni Allh zabranio da trai oprosta za nju.
138

Pa je onda zamolio Uzvienog Allaha (da mu dozvoli)

da joj posjeti qabur pa je Uzvieni Allh njemu to dozvolio.
Kojim jetom mu je Uzvieni Allah zabranio da moli oprosta
za svoju majku?

"Nije dozvoljeno vjerovjesniku i vjernicima da trae
oprosta za murike, pa makar im oni bili blinja rodbina,
nakon to im je postalo jasno da su oni stanovnici
dehennema." 35
Pa je Uzvieni Allh njegovu mati, koja je umrla u
vremenu neznanja, zbog velikog irka kojeg je uradila
nazvao kojim, brao, imenom? Murikom! Zbog ega? Zato
to je uinila veliki irk. Ne samo to, nego se u hadthima
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, vidi da je
nad njima uspostavljen argument. Ne samo da su dobili
ime, ve da je uspostavljen argument u smislu da imaju ime
i potpune propise, koji se veu za kufr i na dunjluku i na
hiretu.
A u hadthu kod imma Ahmeda, Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, ovjeku nakon toga to mu je
rekao da e mu bbo biti u dehennemu, pa ga je pitao ta je
sa tvojom familijom kae:
''Ako proe pored groba bilo kojeg od Qurejija ili ljudi iz
plemena Dews, reci svakom: 'Raduj se, bie uskoro vuen
na svom licu po dehennemskoj vatri.''
35

139

Pa mu ovjek ree:
''Allhov poslanie, zbog ega to, kad oni nisu znali nita drugo,
do toga?''
Kae:
''To je zbog toga to je Uzvieni Allh na kraju svake sedme
generacije slao...' '
Koga?
''...poslanika.''
A izmeu 'Is'a, 'alejhis-saltu wes-selm, i
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, ima sedam
generacija. To znai kao da je osnova bila, brao, da je nad
ljudima prije vremena Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, uspostavljen argument u pitanjima velikog irka i
osnovama vjere. I zbog toga je Uzvieni Allah poslao sve
poslanike i spustio Knjige. Zbog ega?

"Poslanike, koji su poslati da donose radosnu vijest i da
opominju, kako ljudi vie nikakvog argumenta ne bi imali
kod Uzvienog Allha nakon poslanika." 36
Zato kae naa 'ulema, Allh im se smilovao, da je
argument u pitanjima jednoe Uzvienog Allha, Allhovim
poslanicima, uspostavljen nad svim ljudima, i to je ope
poznata stvar kod ljudi.
36
140

I zato ete kasnije uti jednu fetwu od Muhammeda

bin Ibrhma bin 'AbdulLatfa bin 'AbdurRahmna bin
Hasana bin Muhameda bin 'AbdulWehhba, kad su ga
upitali:
''Ima li opravdanja u velikom irku?''
Kae:
''Kakvog opravdanja u velikom irku? Nema tu opravdanja u
neznanju! Je l' mogue da ovjek ne zna za Sunce?''
Hoe da kae da je ope poznata stvar da je svaki
vjerovjesnik doao sa vjerovanjem u Uzvienog Allha i sa
tewhdom u Njega. Jednoom! Ko ne zna sam je sebi kriv,
ali opravdanja nee imati kod Uzvienog Allha. Jeste li
shvatili ovo?
Znai, pitanje uspostave argumenta u osnovama vjere
je ovako kao to se govori u hadthu Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, a ne, brao, kao to oni kau
miskni... A ja, da vam iskreno kaem: Ja sam puno ljut na
njih. Da vam kaem iskreno, da govorim objektivno po
pitanju njih i da probam da to bude kao to oni kau pod
znacima navoda na ''akademski nain''. Meutim, neka
znaju da su se ogrijeili puno... Tako mi Uzvienog Allaha,
neka znaju da se grijee puno: Sabahudin Selmani, Semir
Imamovi, Devad Golo, Safet Kuduzovi i svi oni koji su
to radili, neka znaju da se kod Uzvienog Allha puno
grijee. I da su veliku tetu nanijeli da'wi, sa svojim
''Proglasom'', sa svojim dersovima, sa svojim upozorenjima i
sa svojim dhulmom. I da su neki od njih, a pogotovu trojica,
i Sead Jasavi meu njima izazvali srdbu mnogih robova
Uzvienog Allha.
141

Ponekad je dobro, brao, da ovjek iznese svoje

osjeaje i osjeanja i da se vidi kako su ovo opasne stvari...
Ovo je dhulm!
Mi se nismo uhvatili u kotac sa ljudima obinim kod
nas, koji su predmet nae da'we. Ne, ve smo protekfrili
najvee kfire, prkosnike, tgte i murtedde od arapskih
vlada i onih smradova koji su zabranili er'at i sve su
mogue od kufra, od rijei i djela, uradili.
A oni su doli, bezobraznici, da njih brane, da bi tu
bitku ta? Uveli i dli joj jedan drugi smjer, da ispadne kao
da je neko od nas uzeo sebi kao jedinu preokupaciju da
govori o narodu, o Bonjacima i drugim, onima koji se
pripisuju islmu na Balkanu. Shvatate li, brao?
Ne! Mi smo, prije svega, govorili o tgtima i o
murteddima i o njihovim vojskama. A to to ogromna
veina od onih koji ive na naim prostorima, koji se
pripisuju muslimanima, ima pri sebi veliki irk to nas nee
sprijeiti, zato to su oni Bonjaci ili neto drugo da ih
nazovemo imenom kojim ih je nazvao Uzvieni Allh. Ali
nas isto to nee sprijeiti da nam bude ao to su takvi i da
ih ispravimo.
Kao to je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
alio za svojom majkom. Vidjeli su ga ljudi da plae nakon
to mu je Uzvieni Allh objavio jete, pa su ga upitali:
''Allhov poslanie, ta je to?'',
142

pa im je on objasnio da mu je Uzvieni Allah objavio

jete u kojima mu je zabranio da Allha za oprost grijeha
svoje majke, pa kae:
''...pa me je obuzelo ono to obuzme dijete po pitanju svoje
majke.''
Bilo mu ao svoju mati, to ne znai da nama nije isto
tako ao kad vidimo ljude koji su u irku, ali nam je
Uzvieni Allh naredio da sve stvari nazovemo njihovim
imenima.
I to to mi vjerujemo, a ponekad kaemo za nekog da
je murik i da je kfir i da je murtedd to ne znai da mi
elimo da to radimo iz strasti i da nam je to jedina
preokupacija.
Ne! Mi ljudima koji ive na naim prostorima, a koji se
pripisuju islmu, elimo da budu Allhovi robovi,
sljedbenici Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, da budu
muslimani i da uu u dennet. A ovi, sa svojim stvarima, sa
svojim zabludama i sa novotarijama, kao da ele da kau
naem narodu:
''Bolje vam je da budete neznalice.''
Tako je taj narod, koji se zapetljao u veliki irk, u
nacionalizam i u demokratiju i razliite vidove oboavanja
nekog drugog mimo Uzvienog Allha (po njima) opravdan
neznanjem, a ja i ti, tj. ja, koji sjedim ovdje ja (po njima)
nisam opravdan neznanjem, nego sam odmah zasluio
odreeno ime i tu nekontrolisanu dozu hajke protiv nas,
bilo internetske, bilo hajke preko tampe!?
143

Shvatate li, brao? Ja nemam opravdanja u neznanju,

jer me nazivaju sigurno neznalicom, a narod onaj kojeg oni
brane i tgti, svi oni imaju opravdanje u neznanju.
E, malo sad nisam bio akademski, ha? Nisam
akademski govorio, al' nee im lako proi ove stvari. Tako
mi Uzvienog Allha, nee im lako proi ove stvari. Za ovu
stvar emo glavu dati. Za tewhd Uzvienog Allha emo
glavu dati, in'Allhu te'l.
Imamo dokaz najjai, imamo dokaze i svaki dan ih
iznosimo, ne krijemo se i priamo i, akoBogda, ovo emo
dijeliti svima i do svakog e doi. A oni su izazvani, kako
god hoe, da se nau svi, da se naemo na jednom mjestu i
da priamo, da snimimo i da objavimo na internetu da
vide muslimani ta je bilo. Allahul-Muste'n... L hawle we l
quwwete ill billh.
Kasnije, brao, in'Allahu te'l, emo doi i navoditi
citate, da se vjebamo. Ja sam danas htio da vam izvadim
nekoliko citata, da vidimo kako 'ulema pravi razliku izmeu
kufra koji za sobom povlai kaznu i onoga koji ne povlai
kaznu, i sva ova pravila koja smo spomenuli. Pa sam,
vjerujte mi, htio da izvadim nekoliko najvanijih citata, da
se nebi oduljili, pa sam izao negdje na nekih 70-80 citata.
Shvatate li? U ovoj knjizi ovdje ima 83 citata, plus ova knjiga
koja je ispred mene ovdje, koja je puna fetwi. to znai,
teoretski, da bih mogao da im doem sa 100 citata 'uleme,
da potvrdim sve ove stvari to govorim. Sve protiv njih. Sa
100 citata, a oni nemaju ni jednog citata! Nijednog. Imaju
citat 'uleme, koji upotrebljuju na drugom mjestu, tj. na
mjestu za koje nije izreen. Ili imaju ono to su oni zakljuili,
144

kao to da optuuju ''jadnog'' Mu'dha i sline stvari, i

govore stvari koje prije njih nije niko rekao.
A ja ih izazivam da mi donesu rije jednog islamskog
uenjaka od prvih generacija neka bude Ibnul-Qajjim, neka
bude Ibn Tejmijje, neka bude neko iz da'we ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba koji kae da ovjek ima
opravdanje neznanjem u velikom irku. Nemoj da mi
''navlae'', nego ovaku reenicu neka donesu, a ja u donijet
83 citata sa drugim.
E, ovdje smo, brao, doli do jedne vane stvari, a to je
stvar da, kada govorimo o opravdanju neznanjem u velikom
irku, to inimo sa dva aspekta:
prvi aspekt je govor o opravdanju neznanjem sa

aspekta dobijanja imena. Rekli smo da tu nema
nikakvog razilaenja kod 'uleme da ovjek zasluuje to
ime (murik), je l' tako? Kad govorimo o opravdanju
neznanjem po pitanju dobijanja imena tu nema
opravdanja. Svi se slau da je on murikun-kfirundhilun. Je l' tako?
Meutim, sa aspekta opravdavanja neznanjem, u

smislu vezivanja svih propisa kufra za njega, u ta
ulazi posebno kanjavanje, e tu su opravdane koje
osobe? Tu su opravdane one osobe koje nisu bile u
stanju od sebe odagnati neznanje, a uloile su
maksimalan trud... A uloile su maksimalan trud.
Vratimo se jednoj vanoj temi, koju morate znati.

Vratimo se nevjerstvu neznanja, kojeg ovjek zaista nije
145

mogao od sebe odagnati. 'Ulema ehlis-sunneta weldam'ata po pitanju ovoga nevjerstva ima dva miljenja:
Manji dio ehlis-sunneta wel-dem'ata smatra da na
dunjluku ne postoji ovjek koji od sebe nije mogao
odagnati neznanje o velikom irku. Kau da nema tog
ovjeka i imaju openitost qur'nskog jeta, kojeg smo mi
spomenuli:

''Allh je slao poslanike sa radosnim vjestima i da
upozoravaju i da ne bi ljudi imali opravdanja kod Allha
nakon poslanika.'' 37
Pa kau:
''Nakon dolaska poslanika nema vie niko opravdanja.''
Pa isto tako imaju openit jet:

''U svakom narodu je bio poslanik.'' 38
Svaki narod je imao poslanika. Qur'nski jet to kae.
Kae Uzvieni Allh:

37
38

sra Ftir, 24. jet
146

''Svakom smo ummetu poslanika poslali: 'Allhu robujte,

a klonite se tgta!' '' 39
Meutim, ima jedan hadth, kojeg biljei imm Ahmed
od Eb Hurejre, Allh bio zadovoljan njime, da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''etvorica ljudi e se pravdati kod Allha na Sudnjem
danu.''
Pa je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
spomenuo onu etvoricu ljudi, koje je spomenuo i IbnulQajjim, Allh mu se smilovao, u 14 kategoriji: gluhog ovjeka,
koji je rekao:
''Gospodaru moj, doao je islm, a ja nita nisam uo'',
...ludog ovjeka, koji je govorio:
''Gospodaru moj, doao je islm, a djeca su me gaala
brabonjcima'' (znai, djeca su ga ismijavala zato to je lud),
...treeg, koji je bio star i nije mogao shvatiti, koji kae:
''Gospodaru moj, doao je islm, a ja nita nisam mogao
razumjeti''
...i etvrtog ovjeka, koji je umro u fetri, koji e rei
Uzvienom Allhu:
''Gospodaru moj, do mene nije doao Tvoj poslanik'',
Odnosno, hoe da kae da nije bilo poslanikog
znanja. Za ovaj hadth uenjaci ovog manjeg dijela ehlissunneta
wel-dem'ata,
poput
el-Qurtubija,
Ibni
39

147

'AbdilBerra, Ibni 'Atijje, Allh im se svima smilovao, kau da je

da'f. Kau da je ovaj hadth slab.
Meutim, i kada bi bio ispravan, ne moemo kau
njime suziti openitost qur'nskih jeta, koji su kategoriki
preneeni (mutewtirom) i koji kategoriki ukazuju na
propis. A ovaj hadth, kau, nije prenesen mutewtir
predajom, ve predajom pojedinaca.
Ima jedna posebna mes'ela u usli fiqhu, koja se tie
ovoga sluaja, gdje ima tri miljenja kod uenjaka usla:
onih koji kau:
''Ili je da'f, ili ne moemo sa njim da suzimo openitost
qur'nskih jeta...''
Meutim, veinski dio ehlis-sunneta wel-dem'ata,
meu kojima su i Ibnul-Qajjim, Ibn Tejmijje, el-Bejheqi i
drugi, rade po ovome hadthu. Kau da je mogue da
postoji ovjek koji od sebe nije mogao odagnati neznanje.
Mogue je da postoji takav ovjek, a dokaz je hadth
Meutim, 'ulema koja kae da je ovaj hadis da'f, i za
koga kae Ibn Kethr da od ovih hadtha ima predaj koje su
slabe, koje su dobre i koje su vjerodostojne, da bi na kraju
rekao da on dostie stepen vjerodostojnog hadtha, koji se
moe uzeti kao argument.
Ali, u svakom sluaju, brao, treba da shvatite da
razilaenje 'uleme ehlis-sunneta nije po pitanju dunjlukog
imena, ve po pitanju hiretskog propisa, jer se svi slau da
148

ovjek koji nije mogao da odagna od sebe neznanje

nevjerstva nije musliman.
Svi se slau da je on nevjernik na ovome svijetu, ali se
razilaze po pitanju hireta. Onaj manji dio e rei da e
sigurno biti kanjen i uzee openite qur'anske jete i hadth
vezan za Poslanikovog bbu, za njegovu majku i za
Qurejije i sve ostale stvari.
A ovi (drugi) e rei:
''Ne! Ako bude postojala takva osoba bie kuana na Sudnjem
danu.''
I moda je ovo miljenje ispravnije. Moda je ovo
miljenje ispravnije, brao, a Allah najbolje zna, jer je hadth
ipak, in'Allhu te'l, vjerodostojan.
U svakom sluaju, htio sam da vam kaem da opet
kod ehlis-sunneta wel-dem'ata postoji grupa koja govori
da je nad svakim ovjekom uspostavljen argument.
A po pitanju rijei Uzvienog Allha:

''Nikog neemo kazniti dok mu ne poaljemo poslanika'',
40
...oni kau da jet nije doao u kontekstu uvjetovanja

kazne dolaskom poslanika, u smislu:
''Ako ne bude doao staviemo ga na ispit'',
40

149

...nego kau:
''Svaki onaj koga Allh kazni na hiretu do njega je doao
poslanik.''
Shvatate li? Allh nas, kau, samo obavjetava o tome
da e ih kazniti zato to im je doao poslanik ili poslaniko
znanje. U svakom sluaju, Allahul-Muste'n, trei temelj na
kojem se gradi ovo detaljno obraloenje kod Ibnul-Qajjima,
Allh mu se smilovao, jeste ta?
Sluajte ta kae:
''Pitanje uspostave argumenta se razlikuje sa razlikom vremena,
mjesta, i osob. Mogue je da Allhov argument bude uspostavljen
nad nevjernicima u jednom vremenu mimo drugog ili u jednom
mjestu mimo drugog ili nad jednom osobom mimo druge.''
Bilo zbog toga to ona nema razum ili nema mo
raspoznavanja kao malo dijete ili kao ludak ili to ne
razumije ta mu se pria, poput osobe kojoj treba prevodilac
a nema ga taj je na stepenu ovjeka koji je gluh, koji nita
ne uje ne razumije, niti je u stanju da razumije. To je jedan
od one etvorice koji e se pravdati kod Uzvienog Allaha
na Sudnjem danu, kao to se prenosi u hadisu el-Esweda i
Eb Hurejre, Allh bio zadovoljan njima, i drugim
hadthima.
Shvatate li, brao? Trei temelj je, znai ta? Da se
uspostava argumenta razlikuje sa razlikom vremena i
mjesta i osobe.
150

Znai, moe u jednom vremenu da se ostvari, a u

nekom ne mora da se ostvari, ili po pitanju jedne se ostvari,
a po pitanju druge ne.
Znai, ima tu razlika koje treba uzeti u obzir. Ali ta?
Svi su oni nevjernici! Svi imaju ime ega? Kuffr na ovom
svijetu, ak ih Ibnul-Qajjim ovdje, brao, naziva, pa kae:
''Allhov argument se moe uspostaviti nad nevjernicima...''
do kraja reenice, pa ih je, dakle, nazvao
nevjernicima, bez obzira da l' je nad njima uspostavljen
argument ili ne.
etvrti temelj, kae:
''Sva djela Uzvienog Allhova su vezana za Njegovu mudrost..."
Tj. hoe da kae:
''Sva djela Uzvienog Allaha su rezultat Njegove mudrosti.''
ta eli da kae time? ovjek se moe upitati:
''Zato Allah eli da na ovom svijetu postoji ovjek koji je
nevjernik, a koji nije od sebe mogao od sebe odagnati neznanje?''
Shvatate? Zbog ega je Uzvieni Allh htio, dozvolio i
tako dao da na ovom svijetu postoji ovjek koji je nevjernik,
ali nije od sebe mogao odagnati neznanje, da bi ga Uzvieni
Allh kuao na Sudnjem danu.
Odgovara Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, ljudima
koji su sebi postavili ovo pitanje:
''To je mudrost Uzvienog Allha.''
151

Sigurno, bez ikakve sumnje, to je mudrost Uzvienog

Allaha, da bi pokazao svoju pravdu. Tu ima milion stvari,
koje se mogu spomenuti po pitanju ove mes'ele, in'Allahu
te'l.
U svakom sluaju, brao, sa ovim bih zavrio govor
Ibnul-Qajjima, Allh mu se smilovao, u knjizi ''TarqulHidretejn'', o sedamnaestoj i etrnaestoj kategoriji ljudi koji
su er'atski obveznici.
Meutim, brao, upamtite jednu stvar:
Kada se govori o imenu kufra, rekli smo da za njega
mogu ponekad biti vezani neki propisi, a neki izostati,
poput propisa kanjavanja. Zbog ega? Zbog ne-uspostave
argumenta. A ponekad se veu svi... to znai da se za ime
kufra ponekad veu neki, a ponekad svi propisi. Jer, to je
ono pravilo koje smo spomenuli:
''Jedno te isto ime se pripisuje ili se negira s obzirom na propise
koji se veu za njega.''
Na jednom mjestu, brao, u knjizi ''Ahkmu ehlidhdhimme'' (Propisi tienika) Ibnul-Qajjim, Allh mu se
smilovao, govori o kranima ili govori o osobama ije je
postojanje negirao onaj manji dio ehlis-sunneta, kao to su
el-Qurtub, Ibni 'AbdulBerr i drugi. Kae Ibni 'AbdulBerr:
''Ovaj hadth je da'f i hiretska kua nije kua er'atske
obveznosti. Poslije smrti vie nema teklfa.''
Zato kae da nije mogue da ovjek doe Uzvienom
Allhu poslije smrti i da mu Allh naredi da neto uradi.
Shvatate li? To je jedna od stvari koju su rekli. Kako da mu
naredi poslije smrti? Meutim, naa 'ulema odgovara:
152

''Ne, mogue je da ovjeku prije denneta ili dehennema bude

nareeno da neto uradi. Meutim, kada ljudi uu u dennet
vie nema teklifa. Ali, prije toga, na skupu pred ulazak u dennet i
dehennem mogue je da Uzvieni Allah ljudima naredi da neto
urade.''
Pa ovdje Ibnul-Qajjim kae:
''S obzirom da ti...''
Tj. ljudi do kojih nije doao dokaz i koji od sebe nisu
mogli odagnati neznanje...
''...nisu na dunjluku bili nevjernici niti mu'mini...''
ta znai ovo ''nevjernici''? Tj. nisu bili nevjernici
nevjerstvom koje za sobom povlai kaznu, niti mu'mini...
''... oni imaju na hiretu propis koji se razlikuje od propisa za ove
dvije grupe.''
Znai, na hiretu nemaju propis nevjernika nad kojima
je uspostavljen argument, niti propis mu'mina koji su imali
mn kod sebe, je l' tako? Ve imaju drugi propis.
Onda mu kae Ibnul-Qajjim, zamiljajui ovo pitanje:
''Pa ako bi neko rekao: 'Ali im vi presuujete na ovom svijetu i
djete im propise nevjernika u pitanju nasljedstva, meusobnom
nasljeivanju u pitanju starateljstva i u pitanju braka'.''
Znai: Ipak im daje neke propise... ta im kae IbnulQajjim?
153

''Mi njima pripisujemo i dajemo im te propise samo u

ovosvjetskim propisima a ne u propisima kazne i nagrade.''
...kao to smo to prethodno objasnili.
A zatim kae:
''Slaemo se s vama da su nevjernici.''
Znai: Prvi put moemo rei: Dajemo im propise
nevjernika, a drugi odgovor da bude ta? Nevjernici su
(moemo ih nazvati nevjernicima), ali negacija njihovog
kanjavanja je zbog neispunjavanja uvjeta ostvarenja
argumenta nad njima.
Znai, ili emo rei:
''Dajemo im propise nevjernika'',
...ili emo rei:
''Nevjernici su, ali nee biti kanjeni zbog toga ta nad njima nije
uspostavljen argument, jer Uzvieni Allh nee kazniti (drugoga),
osim onoga nad kim je uspostavljen Njegov argument.''
U svakom sluaju, ak i da se zamisli postojanje osobe
koja od sebe nije mogla odagnati neznanje takva osoba se
po konsenzusu ehlis-sunneta naziva kfirom ili joj se daju
propisi kfira na ovom svijetu, ali se po konsenzusu ehlissunneta wel-dem'ata ne mogu nazvati ime?
Muslimanom! Po konsenzusu ehlis-sunneta wel-dem'ata,
takva se osoba ne moe nazvati muslimanom, jer kod sebe
nema tewhd, koji je ustvari ta? Islm! Allhul-Muste'n...
154

Jeste li se umorili, brao? Da proitamo jo samo jednu

reenicu od Muhameda bin 'AbdulWehhba, koju je
spomenuo pisac ove knjige.
U svakom sluaju, samo da vam proitam na brzinu.
Pisac ove knjige, koja je ispred mene, a koja se zove
''Opravdanje neznanjem sa er'atskog aspekta'', koja je
fantastina knjiga i jedna od najboljih knjiga koju sam
proitao o ovom poglavlju. I ova itava knjiga je...
ma'Allh.
Kae, kada govori o sedamnaestoj kategoriji kod
Ibnul-Qajjima:
"Dolazimo do sljedeih zakljuaka:
1. Murik-neznalica, koji slijepo slijedi, je kfir.
2. U dennet nee ui (niko drugi) osim musliman. A ovaj
murik koji slijepo slijedi nije musliman.
3. Musliman je onaj koji oboava Allha, jednog Jedinog,
Koji nema druga i onaj koji vjeruje u Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i slijedi ga u onome sa im je
doao.
4. Rob el-mukellef, koji je er'atski obveznik: ili e biti
musliman, ili e biti kfir.
5. Nevjerstvo neznanja uz neuspostavu argumenta nad
njegovim poiniocima, njegovi poinioci su nevjernici u
dunjlukim propisima, a ne u propisima kazne i
kanjavanja, tj. nemaju kod sebe kufr, koji za sobom
povlai kanjavanje.
6. Nevjerstvo neznanja nakon uspostave argumenta. Njegovi
poinioci su kfiri i u ovosvjetskim propisima i u
propisima kanjavanja i kazne.
7. Murik-dhil koji slijepo slijedi svog presjednika ili svoga
imma nije musliman, svejedno da li do njega doao
155

argument ili ne, zato to islm znai ostavljanje irka i

predavanje samo Uzvienom Allahu, jednom Jedinom, i
vjerovanje u Njega i Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, i slijeenja u onome sa ime je doao.''
Znai, sve ovo to smo mi rekli sabrao je u takama, a
zatim spominje samo jednu reenicu od Muhammeda bin
'AbdulWehhba, kojom potvruje ovo, a mi emo
spomenuti osamdeset. Neemo spomenuti osamdeset, ali je
mogue da emo u knjizi spomenuti moda jednu ogromnu
veinu. Zbog ega? Kad im dou ove stvari, neka sjednu,
in'Allhu, te'l, i neka, to se ono kae zagriju stolicu.
Kae:
''Rekao je ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb Ahmedu
Tuwejdriju (ejhovom ueniku):
'Uzimamo Allha za svjedoka, prema onome to zna da je u naim
srcima, da je onaj koji radi po tewhdu i koji se odrekao od irka i
njegovih poinioca da je on musliman (da je takav musliman) u
bilo kojem vremenu i bilo kojem mjestu. A tekfrimo samo onoga
koji Uzvienom Allhu ini irk u boanstvu, nakon to smo mu
objasnili argument po pitanju neispravnosti irka.' ''
Shvatate li ovu reenicu? Kae:
''Uzimamo Allha za svjedoka da ko uradi (ostvari) tewhd i
ostavi irk, odrekne ga se i njegovih sljedbenika, to je musliman na
bilo kojem mjestu i bilo kojem vremenu.''
Je l' tako? Znai, musliman je kod Muhammeda bin
'AbdulWehhba onaj koji ima kod sebe ove stvari.
156

Pa kae:
''A tekfirimo samo onoga koji ini irk, nakon to mu objasnimo
hudde (argument) po pitanju neispravnosti irka.''
Koju negaciju tekfra ini ejh ovdje? Kae:
''A samo tekfrimo onoga koji ini irk, nakon to mu objasnimo.''
Recite mi:
Ovaj ovjek kod Muhammeda bin 'AbdulWehhba,
prije nego to mu on objasni da je to irk je li on musliman
ili je kfir? Kfir!
Kako to znate? Zato to je rekao da je kod njega
musliman onaj koji ima tewhd i koji ostavi irk, u bilo
kojem mjestu i bilo kojem vremenu. Tako je nemogue da
sada ovaj, prije nego to mu je to objasnio, kod njega bude
musliman. Shvatate li? Ali je kod njega kfir kufrom koji za
sobom ne povlai ta? Kanjavanje. to znai da ovdje, kad
Muhammed bin 'AbdulWehhb negira tekfr nad njim, prije
objanjenja negira pripisivanje odreenoj osobi ime kufra
koji za sobom povlai kaznu, koja je vezana za uspostavu
ega? Argumenta.
I ovo nama treba stalno, da se vjebamo na ove stvari.
I vidjeete, in'Allh, brao, da ovo to je rekao IbnulQajjim, a Muhammed bin 'AbdulWehhb je ovo nauio od
njega, a Ibnul-Qajjim je to nauio od Ibn Tejmijje, a to prije
svega stoji u Qur'nu i sunnetu, pa djeca Muhammeda bin
'AbdulWehhba, njegovi uenici, njegovi unuci i sljedbenici
da'we, pa sve do Bin Bza i Ibn Dibrna danas, svi govore
ovo to mi kaemo. Svi govore jedno te isto.
157

Ali, ko se suprotstavio tome? Nakibendije, ekstremne

sfije iz vremena Muhammeda bin 'AbdulWehhba, poev
od ovjeka po imenu Dwd bin Dirds el-'Irq, dakle on
se pojavio malo kasnije, ili ovjek po imenu 'Uthmn ibn
Mensr.
A ''d'ije'' sa naih prostor spominju iste dokaze koje i
ovi spominju. Vjerujte mi, brao, nisam uo nijedan dokaz
naih d'ija, a da ga nisam naao u dokazima ovih
nakibendij.
Kaem:
L hawle we l quwwete ill billh... Kako im se potrefi da
su im prethodnici ove nakibendije, ekstremne sufije?
Allhul-Muste'n.
Znai, ne shvataju, brao, ove osnovne stvari po
pitanju ovog poglavlja.
Molim Uzvienog Allha da uputi mene i vas i sve
muslimane, da nam prihvati djela, da nam oprosti grijehe,
inAllhu te'l, i uljepa zavretak na dunjluku i podari
dennet Njegovom milou na hiretu, da nas ujedini na
tewhdu, na radu po tewhdu i na dihdu, inAllhu
te'l.
Rekoh ovaj govor, od Allha traim oprosta za sebe i
za vas, a traite i vi oprosta od Njega, zaista je On Onaj Koji
mnogo prata i Koji je milostiv.
158

5. predavanje
U ime Allha. Hvala pripada Allhu i neka su Allhov
salawt i selm na Njegovog roba i poslanika Muhammeda.
Allhu, nita nije lahko, osim onoga to Ti lahkim uini, a
Ti ini teke stvari lahkima kada Ti hoe. O Allhu, mi ti
se utjeemo od toga da Ti svjesno uinimo irk, a od Tebe
A potom:
Na prolom predavanju smo se, brao, upoznali sa
nekoliko za veliki broj od nas, novih, nepoznatih pojmova.
Od tih pojmova su:
1. El-kufru mu'adhebu alejh (Kufr koji za sobom povlai
kaznu),
2. El-kufru gajrul-mu'adhebi alejh (Kufr koji za sobom ne
povlai kaznu), i
3. Pitanje qijmul-hudde (uspostavljanja argumenta nad
pojedincem).
to se tie kufra koji za sobom ne povlai kaznu to je
kufr neznanja, kojeg pojedinac zaista nije mogao od sebe
odagnati. On ima vie vidova: da do osobe nije dola da'wa,
ili da osoba iz nekih opravdanih razloga nije bila u stanju da
159

sazna ono to je Uzvieni Allh objavio Svome Poslaniku,

sallallhu 'alejhi we sellem, kao: da je bila luda, ili je bila
gluha, ili sline situacije od kojih se neke spominju u
hadthu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, gdje
se spominju etvorica ljudi koji e argumentirati kod
Uzvienog Allha svojim opravdanjima, traei od Allha
da ih ne kazni zbog njihovih djela.
O ovome nevjerstvu kae Ibnul-Qajjim:
''A to se tie nevjerstva neznanja uz neuspostavu argumenta i
nemogunost sticanja spoznaje e, to je ona vrsta nevjerstva za
koju je Uzvieni Allh rekao da nee kanjavati dok se ne
uspostavi poslaniki argument''.
To je nevjerstvo koje za sobom ne povlai kaznu.
Meutim, to ne znai da ta osoba nee biti nazvana
imenom koje odgovara onome ta radi. To znai da u
er'atu, u Allhovoj vjeri postoje er'atska imena koje osoba
dobija, iako je bila od onih koje od sebe nisu mogle odagnati
neznanje i ima pri sebi odreenu sutinu, pa dobija ime koje
odgovara toj sutini. Kao, na primjer, ako radi veliki irk
da se nazove murikom, ako je idov da se zove idovom,
prije uspostave argumenta, ako je nasrnija (kranin) da
se zove nasrnija, ako je medsija da se zove medsija,
ako je komunista da se zove komunista, ako je sekularista
da se zove sekularista, ako je demokrata da se zove
demokrata,... Svaki e dobiti ono ime koje zasluuje, shodno
sutini onoga na emu je on ili sutini onoga na emu su
njegovi roditelji, ako se radi o maloljetnom djetetu.
160

Dakle, postoje imena koja osoba dobija i ona nisu

vezana za uspostavu argumenta. Zato smo rekli da se ime
rastavlja od sda, od propisa, tj. propisa kanjavanja prije
argumenta. A poslije uspostave argumenta ili nakon realne
mogunosti uspostave argumenta sastavljaju se ime koje
ukazuje na odreenu sutinu i propis koji se vezuje za
odreeno ime.
to znai da, kada govorimo o opravdanju neznanjem
u poglavlju velikog irka i u stvarima koje rue osnovu
vjere, govorimo sa dva aspekta:
Prvi aspekt je govor o tom pitanju sa aspekta smog
imena. I ovdje kaemo, uz konsenzus 'uleme, da ovakva
vrsta neznanja (u poglavlju velikog irka i u stvarima koje
rue osnovu vjere) nije prepreka dobijanja imena onoga to
ovjek radi.
Drugi aspekt je govor o neznanju kao opravdanju u
velikom irku i stvarima koje rue osnovu vjere sa aspekta
kanjavanja. Tu smo rekli da ovakvo neznanje, koje se nije
moglo odagnati predstavlja opravdanje. To znai da osoba
biva nazvana prema onome to je uradila. Meutim, nee
biti kanjena, kako na dunjluku tako i na hiretu, sve dok
se nad njom ne uspostavi argument, ili dok nije bila u
mogunosti da sazna, a ona se okrenula i dala prednost
nekom drugom nad vjerom Allha Uzvienog.
Na ovo ukazuju Qur'n i sunnet, kao i idm'
muslimana. Prvi ajet u suri el-Bejjine, koju veina od vas
sigurno zna napamet, glasi:
161


''Nisu se razdvojili oni koji su zanevjerovali od
sljedbenika knjige i murika sve dok im nije doao jasan
dokaz.'' 41
Vidimo kako ih Uzvieni Allh opisuje jednom
karakteristikom, koja je bila pri njima, u njihovoj 'aqdi, u
njihovim rijeima i djelima. Kako ih Uzvieni Allh naziva?
Daje im ime kufra prije dolaska Muhammeda, sallallhu
'alejhi we sellem, to znai da su kitbije, s obzirom da nisu
bili muslimani, tj. nisu bili muwehhidi na vjeri vjerovjesnika
Uzvienog Allha i murici koji su inili veliki irk, tj. nisu
bili na vjeri Ibrhma, 'alejhis-selm, tj. svih vjerovjesnika
Uzvienog Allha, nisu i nemogue je bilo da budu nazvani
muslimanima. Ne, ve su od Gospodara svih svjetova dobili
opis nevjerstva.
Meutim, moemo da kaemo, u odreenim
sluajevima, da se radi o nevjerstvu koje sa sobom ne
povlai kaznu. Ali, kao to smo vidjeli iz jeta i hadtha
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, veliki je broj
ljudi, meu koje spadaju njegov otac i njegova mati i veliki
broj predislamskih Arapa, zasluio kaznu Uzvienog
Allha, to znai da je nad njima uspostavljen poslaniki
argument po pitanju tewhda.
41
sra el-Bejjine, 1. i 2. jet
162

Kae Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Svako se dijete raa na fitri, pa ga njegovi roditelji uine
idovom, nasrnijom (kraninom) ili medsijom.''
Vidimo da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, djeci nevjernika u ovom hadthu, dao ime onoga na
emu su, prije uspostave argumenta. Njima i njihovim
starateljima. idov, kranin, medsija,..., a ja kaem:
komunista, sekularista, i bilo koje ime koje ukazuje na
sutinu i na neki put koji se suprotstavlja islmu u osnovi,
odnosno tewhdu. Oni ne nogu biti nazvani muslimanima,
jer kod sebe nemaju islm, kojeg smo mi takoer definisali
na prolim predavanjima.
Zbog ega idovi, krani i ostali murici ne mogu biti
nazvani imenom islma, muslimanima? Zato to su islm i
irk dvije suprotne stvari, koje iskljuuju jedna drugu. Ne
mogu biti zajedno, niti mogu obje nestati, tako da ne ostane
nijedna od njih. Znai ili je musliman ili je neto drugo. A ne
moe biti u isto vrijeme musliman i idov. I ne moe biti u
isto vrijeme musliman i murik velikog irka. I ne moe biti
u isto vrijeme musliman i komunista, niti musliman i
demokrata, niti musliman i sekularista, kao to je to sada
moderno. I zato ne mogu biti nazvani muslimanima.
Kae Uzvieni Allh:

''Ako neko od murika zatrai od tebe zatitu, ti mu je
prui dok ne uje Allhov govor, a zatim ga otpremi na
163

bezbjedno mjesto, to je zbog toga to su oni narod koji ne

zna.'' 42
Uzvieni Allh ih je nazvao muricima zbog onoga to
rade, prije sluanja Qur'na. Kae Uzvieni:
''Vjerovjesniku i vjernicima ne prilii da trae oprosta za

murike, pa makar im bili blia rodbina.'' 43
jet se odnosi na sve murike, a povod objave je vezan
za majku Allhov Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kad je
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, traio od Gospodara
svjetova dozvolu da trai oprost za nju. Pa je Uzvieni Allh
mati Allhovog Poslanika sallallhu 'alejhi we sellem, nazvao
murikom, iako je preselila u vremenu prije poslanice
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, to znai da
odreena imena u er'atu nemaju nikakve veze sa
uspostavom argumenta, ve uspostava argumenta ima veze
sa kaznom i ima veze sa potpunou propisa, koji se veu za
ime kufra.
Zato se ime i propis rastavljaju prije argumenta, a
sastavljaju se poslije argumenta. Je li tako? Iz ovoga
zakljuujemo da je pogrijeio onaj koji uslovljava uspostavu
argumenta da bi nazvali odgovarajuim imenom ovjeka
koji je ponitio svoj dn.
42
43

164

S tim to kaemo da je u dananjem vremenu nad

svakim insnom uspostavljen argument u osnovama vjere.
Nad svakim! Jer, ako je uspostavljen argument nad bbom
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, nad
njegovom majkom, nad velikim brojem predislamskih
Arapa i nad velikim brojem kran i idov kakav tek
treba da je sluaj danas?
A rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
u hadthu, kojeg biljei imm Muslim od Eb Hurejre, Allh
bio zadovoljan njime:
''Tako mi Onoga u ijoj je Ruci Muhammedova dua, nee
uti za mene niko iz ovoga ummeta, bilo da je idov ili
kranin, a da zatim umre ne povjerovavi u mene a da
nee biti od stanovnika vatre. ''
to znai da, kada se u jednom predjelu samo uje za
Muhammeda, Allhovog roba i poslanika samo uju za
njega i nakon toga ostanu na onome na emu su bili ne
traei haqq od onoga to je Allh objavio da je nad njima
uspostavljen argument, to znai da zasluuju kaznu na
dunjluku i na hiretu. A to da se oni u osnovi ne zovu
muslimani to je stvar koju smo odavno objasnili! Koju smo
davno objasnili, ali se ovdje vjebamo...
U svakom sluaju, postoje, brao, imena koja se veu
za osobu i koja ukazuju na sutinu koju ta osoba ispoljava, a
to se ne vezuje za uspostavu argumenta. Kao to su imena:
murik,. idov, kranin, medsija, tgt... Ime tgt osoba
zasluuje ako je uradila ono to je ini tgtom, pa makar
bila od onih koji od sebe nisu mogli odagnati neznanje.
Meutim, pitanje kazne kod Uzvienog Allha zavisi od
165

uspostave argumenta. Tako isto kaemo: i sekularista, i

komunista, i demokrata, i bilo koji drugi opis, koji ukazuje
na odreene sutine, koje se kose sa vjerom Uzvienog
Allha, u osnovi i njenom duhu, a to je tewhd Uzvienog
Allha, vjerovanje u poslanicu Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, priznavanje er'ata i pridravanje
er'ata kao jedinog zakonodavstva. U svakom sluaju, puno
je jeta u Allhovoj Knjizi, koji ukazuju na ovo.
Uzvieni Allh je rekao za Belksu, prije nego to je
primila islm:

''Ona je bila od naroda nevjernikog.'' 44
Prije nego to je saznala poslanicu Uzvienog Allha
od Sulejmna, 'alejhis-saltu wes-selm, ona je bila od
naroda nevjernikog. Uzvieni Allh je naziva nevjernicom,
nju i njen narod, zato to su inili seddu Suncu mimo
Uzvienog Allha, kao to kae pupavac. I kaemo da
pupavac ima vie znanja nego ovi, koji trae znanje po
nekakvim fakultetima i potpisuju proglase i lupaju.
U svakom sluaju, kae ejhul-islm Ibn Tejmijje, Allh
mu se smilovao, u 20. tomu, na 37. strani, u poglavlju koje
govori o usli fiqhu, o temeljima islmskog prava:
''Ime murik je potvreno prije poslanice...''
44
sra en-Neml, 43. jet
166

ta ovo znai? Ovo znai da ovjek moe imati ime

murik prije dolaska poslanice, to znai da nije potrebna
uspostava argumenta da bi bio nazvan tim imenom i da bi
izgubio ime islama. Zbog ega?
''...jer on ini irk svome Gospodaru...''
Ovdje se misli se na veliki irk.
''...i druge izjednaava sa Njim...''
Misli se:
Na nain koji izvodi iz islma.
''...i uz Njega izmilja druga boanstva. I izmilja mu ortake prije
poslanika. Iz ovoga se vidi da su ova imena...''
Tj. ime murik i neka druga imena koja je predhodno
naveo...
''...potvrena prije poslanice (poslanikog dokaza). Isto tako ime
dehl i dahilijet...''
I ova su imena potvrena prije dolaska Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, jer kae Hudhejfe bin
Jemn, Allh bio zadovoljan njime:
''Allhov Poslanie, bili smo prije tebe u erru i dahilijetu, pa
nam je Uzvieni Allh poslao ovaj hajr. Ima li poslije ovog hajra
err?''
167

Ovaj hadth biljei imm Buhr i u njemu vidimo da je

Hudhejfe njihovo stanje prije poslanika nazvao zlom i
dhilijjetom.
Ovo znai da se za odreena djela vezuju odreena
er'atska imena, u koja spada i ime murika.
''A to se tie kanjavanja prije spoznaje poslanikog dokaza ona
(tj. prije dolaska poslanikog argumenta) nije potvrena.''
Ono to nas ovdje interesuje jeste da rijeimo jedan
problem, a to je da neko ne pomisli da je potrebno da osoba
zaista stekne znanje, pa da bi za nju rekli da je nad njom
uspostavljen argument. Naprotiv, dovoljno je smo
postojanje mogunosti sticanja tog znanja. Znai, da je
ovjek realno u stanju da stekne to znanje, meutim, on se
okrenuo i nije to htio uraditi. I u tom smislu, moe biti vie
situacija. Na primjer, doe ovjeku i pria mu kao to su
vjerovjesnici Uzvienog Allha dolazili ljudima i govorili im
istinu, a on stavi odijelo preko glave i preko uiju. Nee
uopte da slua to ti pria, ili se ruga, ili bilo koji drugi
razlog. Jednostavno se okree od toga. Kao to kae
Uzvieni Allh:

''I rekoe nevjernici: 'Nemojte sluati ovaj Qur'n,
nadjaajte ga vaim govorom, ne biste li ga vi nadvladali'.''
45
Znai, niko nee da slua, niti da razmilja uopte o

tome ta se govori i ta je to Allh poslao preko Njegovog
45
sra el-Fussilet, 26. jet
168

Poslanika. Ali, da je htio mogao je da uje i da sazna.

Meutim, nije htio, okrenuo se... I veina ljudi je takva.
Veina ljudi koji upadnu u irk i u stvari koje e ih uvesti
vjeno u dehennem takvi su postali zbog neznanja.
Meutim, ovo neznanje, uz postojanje mogunosti
njegovog odagnavanja nije opravdanje kod Uzvienog
Allha. I ovo je drugi dio nevjerstva neznanja, ali uz
uspostavu argumenta, koji u isto vrijeme predstavlja jednu
od stvari koje po konsenzusu 'uleme izvode iz vjere
Uzvienog Allha, a koje je spomenuo ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb u knjizi ''Nawqidul-Islm'', kao jednu od
deset stvari koje izvode iz vjere.
Rekao je:
''Okretanje od Allhove vjere, niti je ui, niti radi po njoj.''
Znai da je osoba dhil, meutim, nije opravdana u
tom svom neznanju. Ne moe biti opravdana zbog
postojanja mogunosti da stekne znanje. I mudrost u
injenici da su kod Allha isti onaj koji zna pa se suprostavi i
onaj koji je mogao da sazna, a nije je oigledna. Jer, kad bi
se uslovilo direktno znanje, to bi znailo potpuno
zanemarivanje i guenje Allhovih propisa. Da ne uzmu
puta do zloinaca, jer bi onda svaki ovjek govorio:
''Ja ne znam''.
I zato moemo da shvatimo koliko je ludo i neda'wetski da se u ovom vremenu nau neke budale, ludaci,
neznalice, miskni, da svom bonjakom narodu koga vole
kau on je opravdan neznanjem. Znai, opravdavaju ga
neznanjem sa aspekta imena i sa aspekta kazne.
169

I kad onaj narod doe do onoga (''Proglasa'') ispada

da je bolje da si neznalica nego da zna. A onaj koji govori
haqq i koji objanjava tewhd Uzvienog Allha on je ve
zasluio er'atska imena, kao tekfr i hrid, i nije bio
opravdan sa neznanjem, niti sa pogrenim shvatanjem. Dok,
onaj Bonjo ili drugi, koji ini veliki irk i koji je nacionalista
i demokrata on ima opravdanje u neznanju. L hawle we l
quwwete ill billh, pored toga to se ovdje radi o potpunom
sprijeavanju da Allhovi propisi uzmu svoj tok kako je
Uzvieni Allh htio. A Uzvieni Allh nam je poruio:

''Bojte se Allha koliko moete.'' 46
Ono to moemo da uradimo, pa makar bilo u smislu
rijei i teorije to moramo da uradimo. A za ono to ne
moemo Allh nas nee teretiti. Iako je da'wetski bilo
ispravno da se to to su oni rekli ne kae ljudima, ak i kada
bi bilo istina, da ne bi narod olahko shvatio vjeru.
Doao je ovjek 'Abdullhu ibn 'Abbsu i pitao ga je:
''Abdellh, prima li Allh tewbu od ubice?''
Od ubice muslimana... A 'Abdullah ibn 'Abbs mu je
vidio u oima da eli da ubije muslimana, pa mu je rekao:
''Ne prima.''
Shvatate li? Da mu je rekao da prima, ovaj bi otiao i
ubio bi muslimana, a zatim bi rekao:
''Ja se kajem.''
46
sra et-Tegbun, 16. jet
170

I to nije da'wetski ispravno. I sa er'atskog aspekta,

ono to moemo da ujemo i to vidimo je jedna katastrofa i
dokaz da su obrukali sami sebe.
A kae Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Ko vjeruje u Allha i u Sudnji dan neka govori hajr ili
neka uti.''
Znai, ako postoji sumnja u to da li e stvar koja e biti
reena ostvariti er'atsku korist ili ne onda mu je bolje da
uti.
A kamoli, Allhu moj, da se potpie petnaest ili
esnaest ljudi i da im se podvuku reenice i pasusi koji su
katastrofalne prirode, a zatim da neko od njih kae:
''Ja to nisam ni vidio, ja sam samo tako potpisao.''
A zatim da se to objavi na internetu, pa zatim da se
objavi u ''Saff''-u, i zatim da se pokrene hajka. L hawle we l
quwwete ill billh... Allhul-Muste'n.
Kae, brao, Slih bin 'Abdillh bin Humejd u jednoj
knjizi koju je nazvao ''Pravilo otklanjanja potekoa u er'atu'',
na 230. strani:
''Mudrost u injenici da je po pitanju spoznaje i poznavanja
Allhovih propisa dovoljna sma mogunost njegovog sticanja
jeste oigledna... ''
Objanjava ta je mudrost u tome da su isti onaj koji
zna (ali ne radi po tome) i onaj koji ne zna, ali je mogao je
saznati da je htio:
171

''Jer, da je direktno znanje uslov za ispravnost er'atske

obveznosti nad osobom koja je punoljetna i razumna nikad teklf
(er'atska obveznost) ne bi mogao biti uspostavljen. Da je to tako
veliki broj ljudi bi pribjegao opravdavanju nepoznavanja
propisa, uz okretanje od traenja znanja. Na ovakav nain se
er'atski propisi obustavljaju.''
Znai, kad bi uslovio da osoba zaista mora znati ta je
Allh naredio i zabranio nikada u ivotu ne bi moglo da
bude uspostavljeno pitanje teklfa (obveznitva) i da neko
nosi svoju odgovornost. Znai, svi kau da ne znaju, a
qadija kae:
''Nema veze, poto nisi znao. Ali, idui put kad doe, mora to
nauiti.''
A kamoli kada govorimo o pitanju tewhda Uzvienog
Allha, koja znaju i idovi i krani.
Hajde, ovako:
Ja izazivam te ''d'ije'' da nau u ''Republici Srpskoj''
deset Srba koji ne znaju da musliman mora da klanja pet
vakata namaza. Je li mogue to? Neka odu u ''Republiku
Srpsku'' i u Srbiju, i neka pitaju Srbe koliko puta musliman
treba dnevno da klanja. Hoe li znati oni Srbi, koji ive
meu muslimanima, koliko puta dnevno musliman treba da
klanja?
Je li onda normalno da doe neko i da primjenjuje
govor Ibn Tejmijje, upajui ga iz konteksta gdje on govori
o ljudima koji su odrasli daleko od 'uleme, pa ih onda
opravdava u tome po pitanju namaza. Je li to normalno?
To nije normalno.
172

Kae:
''er'atski obveznik se smatra poznavaocem, ili smim njegovim
znanjem ili smom mogunou sticanja znanja, bilo uenjem ili
pitanjem uenih ljudi, a boravak muslimana u drul-islmu...''
Ovo je er'atski pojam, koji ukazuje na teritoriju u
kojoj vlada er'atski zakon i gdje muslimani imaju snagu,
pa makar veina bili kfiri...
''...a boravak muslimana u drul-islmu jeste indicija na osnovu
koje se mukellef smatra poznavaocem propisa.''
Dakle, on je mukellef, bilo stvarnim znanjem ili
mogunou sticanja znanja.
Ovdje ukazujemo na jednu stvar. Kada 'ulema navodi
kao primjer drul-islm, uzima govor prijanje 'uleme. Ovim
se ne eli rei da onoga momenta kada u muslimanske
zemlje dou, recimo, Tatari i sprovedu tgtski zakon, tj.
kada ta teritorija dobije ime drul-harb ili drul-kufr, da ovo
ne vai. Ne! Sve dok musliman ivi u sredini u kojoj se
propisi kod ljudi, koji su njemu slini znaju, ovo pravilo za
njega vai. to znai da su onaj koji zna i onaj koji ne zna, ali
je mogao da sazna, isti kod Uzvienog Allha.
Zbog ega nam 'ulema stalno spominje pitanje teklfa i
pitanje mukellefa? Jer Uzvieni Allh nikoga ne kanjava
osim nakon uspostave ovog teklfa, bilo da se radi o
punoljetstvu i o zdravom razumu, to je osnova teklfa, a
zatim saznavanja odreenog pitanja tj. mogunosti njegovog
saznavanja.
173

Zbog toga je 'ulema govorila o djeci i ludacima kfira i

o onome do koga nije dola da'wa. I rekli su da nee biti
odmah kanjeni na Sudnjem danu, jer se kod njih i njima
slinih nije ostvario teklf. Jer, dijete je jo maloljetno, ludak
nije razuman, a onaj do koga nije dola da'wa on ne zna
realno, niti je mogao znati ta mu je Uzvieni Allh naredio,
odnosno zabranio. S tim to ona 'ulema koja kae da postoje
ti ljudi do kojih nije dola da'wa, opravdava samo onoga
koji je uloio maksimalni trud da sazna haqq, a zatim ga nije
saznao, ve je ostao u svojoj vjeri, tj. u irku on e biti
kuan na Sudnjem danu. A onaj koji se nije nikako trudio
on e biti kanjen.
Onaj koji je negirao postojanje Allha u vremenu
neznanja bie vjeno u dehennemu, zato to ga tome
nijedan vjerovjesnik nije mogao nauiti, niti ga razum na to
upuuje. Naprotiv! Oholost ista. Tako isto i onaj koji psuje
Uzvienog Allha ili vrijea vjeru u vremenu neznanja
bie vjeno u dehennemu. A mi smo rekli da je Allh
zaprijetio ljudima koji su govorili da su meleci Allhove
keri. Jer, gdje su to saznali? Mogue da ih Uzvieni Allh
ne bude teretio zbog onoga to nisu znali, ali da govore
neto to ne znaju to je druga stvar. Dakle, Allh ga nee
teretiti za neto to realno nije mogao saznati, ali da radi
neto to ne zna i da izmilja to je sasvim druga stvar.
Dakle, opravdanje onoga kojeg 'ulema naziva ehlulfetra (do kojega nije dolo znanje) nije tako lako kod 'uleme,
ve se opravdava samo onaj koji je ulagao maksimalan trud
da sazna, ali nije uspio. Uz konsenzus 'uleme da se sline
osobe nazivaju kfirima ili kau da se nad njima primjenjuju
174

propisi nevjernika na ovome svijetu, a stvar hireta im je

kod Uzvienog Allha.
Takoer, jedan od suvremenika, koji ima knjigu koja
se zove ''Krivini zakon'', u 1. tomu, na 430. strani kae:
''Dovoljna je u pogledu poznavanja zabranjenosti neega
mogunost sticanja toga znanja. Kada je insn punoljetan i
razuman i lahko mu je da sazna ono to je Allh zabranio, bilo da
e se to ostvariti vraanjem na tekstove koji na to ukazuju, ili
pitanjem uenih smatrae se poznavaocem zabranjenih stvari.
Nije mogue da se opravdava neznanjem ili da argumentira
nepostojanjem znanja. I zbog toga kau pravnici: 'U drul-islmu
se u obzir ne uzima opravdanje nepoznavanjem propisa, a
er'atski obveznik se smatra poznavaocem propisa smom
mogunou sticanja znanja, a ne linim ostvarivanjem znanja.'
Otuda se tekst koji neto zabranjuje smatra (tretira) kao poznat
svima, pa ak i ako veina ne zna taj tekst i nije ga vidjela, sve dok
je sticanje znanja o tom propisu mogue. A er'at nije uslovio
stvarno ostvarenje znanja.''
Zato ete, in'Allhu te'l, na sljedeim predavanjima
uti, a u knjizi koju spremam vidjeti podjelu na kategorije...
Kategorija u kojoj, kada se ovjek suprotstavi ili ne ispuni
gubi ime islma, ali nee biti kanjen. I neke kategorije,
poput ostala etiri rukna islma namza, zekta, posta i
hadda, te kada se ovjek opravdava u tim stvarima.
Ali, treba znati, i zbog toga smo zastali ovdje, da je
kriterijum, koji obuhvata sve te sluajeve ovaj kojeg sam
spomenuo, a to je, ta? Mogunost ili nemogunost sticanja
znanja.
175

I zato 'ulema spominje osobu koja je tek primila islm.

ovjek je tek primio islm i nije imao vremena da naui.
Nauio je tewhd, meutim nije jo stigao da naui propis
namza, shvatate? Ili spominju osobu koja je odrasla u
pustinji ili, recimo, osobu koja je odrasla daleko, daleko od
muslimana, na brdu neka bude, jer u naim zemljama nema
pustinja. Ili osobu koja je odrasla u drul-kufru, meu
nevjernicima...
Ovo su primjeri, iako ponekad moe biti izuzetaka:
Kranin koji je sve vrijeme ivio u islamskoj dravi i
odluio da prihvati islm, koji zna za namz i da mora da
klanja pet vakata, zna da je zinluk harm,...
Ovo napominjemo da se neko ne bi igrao sa
tekstovima er'ata, jer ne poznaje njihov duh i ne zna koji
kriterijum i koja karakteristika je njihov glavni stub. A to je
upravo ovo to smo spomenuli, a to je mogunost sticanja
znanja. L hawle we l quwwete ill billh...
Recite mi:
''Na'' narod, koji nije ostvario tewhd Uzvienog
Allha, je li bio u mogunosti da sazna i da ostvari Allhovu
jednou? Je li ''na'' narod imao mogunost da sazna da su
pet vakata namza propisani? Da su htjeli ljudi, jesu li mogli
to saznati? Zar nema svako selo kod nas mesdid? Zar nije
taj isti ovjek uo da se edhn uje pet puta dnevno? Zar nije
svaki ovjek uo da ima neto to se zove ramaznski post,
da ima neto to se zove blud? Da musliman ne smije da pije
alkohol, da se kocka, da pije alkohol, da jede svinjsko meso?
176

Svi to znaju. I zato islamski pravnici ove stvari

nazivaju ''stvarima koje su opte (nuno) poznate u vjeri''.
Osoba koja ivi u slinim sredinama, u kojima ljudi
poznaju ove propise, jer su oni opte poznati u vjeri
muslimana, a koja porekne zabranjenost opte poznato
zabranjenih stvari, ili obaveznost opte poznato nareenih
stvari takva osoba nema opravdanja.
A kamoli, Allhu moj, da ga opravdamo u velikom
irku. Kamoli da ga opravdamo kada psuje Allha i
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Kamoli da ga
opravdamo kada je uradio stotinu uzroka kufra, razliitih
vrsta velikog irka, ohalaljivanja pederizma, lezbejstva,
alkohola i kamate,... Nema ta nisu ohallili. Pa zatim su se
uzeli ruku pod ruku sa Amerikancima, krstaima i
cionistima i objavili rat islmu. Bilo da se radi o murteddima
sa naih prostora, o murteddima iz arapskih zemalja, ili o
murteddima iz zemalja gdje ive oni koji se pripisuju
islmu, a koje su bili okupirali Rusi. Allhu moj, te
murtedde ne opravdava (niko drugi), osim pas, kfir-dhil
ili munfiq, zindq.
A onima od ''d'ij'', koji brane prvake tgt i
smradove od Allhovih nerijatelj, kaem:
Bujrum, Eb Muhammed ti daje da izabe ta si: Jesi li
kfir-dhil, munfiq ili zindq. I stojim iza ovih rijei ispred
njih stotinu. I spreman sam da dou gdje god hoe, samo da
ne zovu policiju. A ako i hoe Allh e uraditi ta on bude
htio i niko ga ne moe sprijeiti, ali veina ljudi ne zna. L
hawle we l quwwete ill billh.
177

Idemo dalje, insh'Allh. S obzirom da se te ''d'ije''

esto kriju iza neke jadne 'uleme Saudijske Arabije a
kaem ''jadne'' zato to se oni stalno vade da prenose
njihove fetwe, a nas optuuju da govorimo svata za njih
poeemo sada sa navoenjem fetwi, da kaem ''njihove
'uleme'', poto oni njih puno vole. Kako ih vole, razbijaju...
Lau na njih dan i no; tol'ko ih vole.
Nisu se potrudili da fino otvore knjige fetwi od njih,
da vide fetwe ''Stalne komisije za fetwe'' u Saudijskoj Arabiji,
da vide fetwe Bin Bza i Ibn Dibrna, pa da vide ta kae ta
''njihova 'ulema'' o ovim stvarima u kojima nas ovi (neka
izaberu ta su) optuuju da smo mi tekfrovci, haridije,
ekstremna omladina, pa da vidimo ko je na pravom, a ko na
krivom putu.
U knjizi ''Fetwe 'uleme Svete Zemlje'' (a oni su preveli
tu knjigu... Semir Imamovi puno voli tu knjigu, razbija...
ak je on bio inicijator da se ta knjiga prevede. Ja sam
govorio da je ne prevode, da ne veu ljude za puno za
''dravnu 'ulemu''. Rekao sam: Neka veu ljude za Qur'n i
sunnet, pa kada to uvrste, ne smeta da se spomene i neko
drugi. Meutim, preveli su je), na 84. str. stoji pitanje koje
glasi:
''Da li se ovjek opravdava neznanjem u pitanjima irka koji
izvodi iz vjere?''
Odgovor :
''Niko nema opravdanja u tome.''
Zbog ega?
''Allh ima savrene argumente...''
178

Kaem: Poslao je poslanike i objavio je knjige.

''Neznalici nije dozvoljeno da ostane u neznanju. Njegova
obaveza je da pita o propisu svakog djela koje eli da uini. Allh
mu je poklonio razum, kojim razlikuje stvari. A obaveza je uenih
da podue neznalice i da od njih odagnaju neznanje, a neznalicama
je obaveza da trae da se podue i da od sebe odagnaju neznanje,
koje je manjkavost i sramota u dunjluku i u vjeri.''
Niko ne voli da mu se kae da je neznalica u
dunjlukim stvarima. Da kae ovjeku da ne zna da upie
ime u mobilni telefon, on odmah:
''ta ti je, ovjee?''
A kad mu kae da ne zna ta je ''L ilhe illAllh'', on
kae:
''ta ti je to ''L ilhe illAllh'?''
I nije ga sramota.
''I dunost im je da se raspitaju o propisima, o hallu i harmu,
zbog rijei Uzvienog:
''Pitajte uene ako vi ne znate.'' 47

A ako su udaljeni i nisu u stanju da trae oni imaju propis
ehlul-fetre.''
Ko su, brao, ehlul-fetra? Ljudi koji nisu bili muslimani,
jer se ovdje govori o irku, ali od sebe nisu mogli odagnati
neznanje. Kakav je propis ehlul-fetra? Nazivaju se onim to
47

179

su uradili (muricima), ali je pitanje kanjavanja vezano za

uspostavu argumenta. Dakle, u ovosvjetskim propisima su
nevjernici, a na Sudnjem danu je njihova stvar kod
Uzvienog Allha.
Ovo kae Ibn Dibrn, koji je jo iv, a oni nas ''ubie''.
''Granatiraju'' nas nekim fetwama, ne znam ni odakle ih
''vade''. Dodue, nisu nita ni izvadili, ali kau da smo mi na
nekom pogrenom putu.
Idemo dalje, prelazimo na jednu fetwu koju je izdala
''Stalna komisija za fetwe'' u Saudijskoj Arabiji. A ova fetwa
e im razbiti glavu btila, kao to kae Uzvieni Allh:

''Mi bacimo istinu na la, i ona joj razbije mozak, i vidi
kako nestaje.'' 48
Da vidimo sa njihovom '' 'ulemom''... Poto se stalno
kriju iza njih i ine nam dhulm moramo da im
odgovorimo njihovim ''uenjacima''. A poslije emo uzeti
fetwe od 'uleme Nedda, od ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba, njegove djece, unuka, onih koji su bili sa
njima, da vidimo kakav je to menhed...
A ova knjiga koja je preda mnom itava govori o
neznanju, od poetka do kraja. Spominju se dokazi iz
Qur'na i sunneta, pa onda miljenja 'uleme svih mezheb,
pa miljenje 'uleme do dan-danas, a zatim na kraju
odgovara na smutnje i ubuhte koje iznose murdije
48
180

dananjice, neprijatelji vjerovjesnike da'we, oni koji brane

tgte.
464. strana... Pitanje glasi:
''Ima ljudi koji kau: 'Svako ko se pridrava poslanice
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, i koji se u namzu
okree prema qibli, pa makar inio seddu svom ejhu ne postaje
nevjernik', niti ga nazivaju murikom, ak kau da je Muhammed
bin 'AbdulWehhb pogrijeio kad je govorio o muricima i o tome
da e biti vjeno u vatri ako se ne pokaju. I kau: 'Allh e murike
iz ovoga ummeta kazniti, a zatim e ih uvesti u dennet.' I kau
da niko iz ummeta Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem...''
Tj. od onih koji se njemu pripisuju...
''...nee biti vjeno u dehennemu.''
Vidi se da ovaj koji je to priao nema pojma o ivotu,
lud ovjek sto posto. Meutim, ovaj koji prenosi trai da mu
se objasni... Odakle mu ova ubha, moda isto od nekih
momaka koji studiraju, ta zna?
Odgovara ''Stalna komisija za fetwe'', koja ima vie
lanova:
''Svako ko vjeruje u poslanicu naeg vjerovjesnika Muhammeda,
sallallhu 'alejhi we sellem, i u ostalo sa ime je on doao od
er'ata, kada nakon toga uini seddu nekom drugom mimo
Uzvienog Allha...''
Ovdje se govori o seddi 'ibdeta, a ne o seddi
pozdrava.
''...od tzv. ewlij', ili nekom mrtvacu, ili ejhu nekog tariqta
smatra se kfirom, otpadnikom od islma, murikom, tj. onim koji
181

Uzvienom Allhu druge ini ravnim u 'ibdetu, pa ak i ako

izgovara dva ehdeta u vremenu injenja sedde, zato to je
uinio neto to ponitava njegov ehdet, inei seddu nekom
drugom mimo Uzvienog Allha. Ali, ponekad je mogue da bude
opravdan neznanjem...''
Da su oni navodili ovu fetwu, vjerovatno bi prekinuli
ovdje i rekli:
''Evo ti.''
Ali, saekaj malo, saekaj... Kae:
''...mogue je da bude opravdan neznanjem, pa nad njim nee biti
izvrena kazna dok ga ne poduimo i dok nad njim ne bude
uspostavljen dokaz. Dae mu se rok od tri dana, kao opravdanje
pred njim, da se povrati, ne bi li se pokajao. Pa, ako ustraje u
injenju sedde nekom drugom mimo Allha, nakon objanjenja
bie ubijen zbog svog otpadnitva, zbog rijei Allhovog Poslanika
sallallhu 'alejhi we sellem: ''Ko promijeni svoju vjeru ubijte
ga!'' (hadth biljei imm el-Buhr u ''Sahhu'' od Ibn
'Abbsa, Allh bio zadovoljan njime). Dakle, objanjenje i
uspostavljanje argumenta nad njim jeste da bi se opravdalo
izvrenje kazne nad njim, a ne da bi, tek nakon objanjenja, postao
kfir.''
Shvatate li? Ne zbog toga.
''On se zove kfirom zbog onoga to je uradio, zbog sedde nekom
drugom osim Uzvienom Allhu, ili zavjeta nekom drugom mimo
Uzvienom Allhu, ili da prinese rtvu nekom drugom mimo
Uzvienom Allhu.''
Znai da ovo nije opravdanje neznanjem u imenu,
nego u kazni. To je mogue, ali je ime dobio im je uradio
veliki irk. I ako je bio prije toga musliman postao je
182

murtedd, a ako nije svakako je murik. Zatim se fetwa

nastavlja do kraja i odgovara na zablude o muricima koji e
izai iz vatre, ali nas interesuje ovo do ovdje.
Dakle, ''Fetwe'', prvi tom, 220. strana. Bujrum,
potpisnici ''Proglasa'', ejhovi islma Imamovi, Kuduzovi,
Sabahudin Selmani, Devad Golo koji je lupao po ''Saff''-u,
a dobie in'Allh, od nas odgovor za onaj svoj katastrofalni
tekst koji ima staklene noge. Gori je od njega Semir, ali su
svi dobri u iskrivljavanju govora 'uleme. Rasturaju! Zaista,
kako iskrivljavaju govor 'uleme i kako ga znaju zapetljati, to
malo ko zna uraditi... ''Fetwe'', prvi tom, 220. strana: Kada
ovjek uini jasni kufr i veliki irk, a nije prisiljen
promijenio je svoj dn, postao je murik. Tj. ako je bio
musliman postao je murtedd.
Opravdanje neznanjem je ovdje spomenuto sa aspekta
kazne, a ne imena. Ime je dobio odavno, onoga momenta
kad je to uradio.
to znai, ''dragi'' moji potpisnici ''Proglasa'' i drugi
ostali siromasi, a molim Uzvienog Allha da se ne uzohole,
kad uju ta ja priam i da ne nastave da rade ono to rade:
Iqmetul-hudde (uspostavljanje argumenta) nikakve veze sa
imenom nema!
Zato ona vau pria o uspostavljanju argumenta i o
tome da to mora uraditi samo neki veeeliki 'lim to nikakve
veze nema, to je jedna obina katastrofa i dokaz neznanja o
ovom poglavlju. Ako hoe priaj o fiqhu, ti priaj o
hadthu, ti poduavaj ljude tedwdu, poduavaj ljude
neemu to zna. Ali, nemoj priati o neemu to ne zna...
183


''I da govorite o Allhu ono to ne znate.'' 49
Govoriti o Allhovoj vjeri bez znanja to je jedan od
najgorih grijeha kod Uzvienog Allha.
Da naglasimo jednu stvar:
Kada ova '' 'ulema'' ovdje pie, spominje neke vrste
velikog irka. Meutim, mi nismo od onih koji spominju
samo irk qaburova, a ne spominju irk palat i dvorac. U
veliki irk spada sve to su velikim irkom uinili Allh i
Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, i naa borba je
protiv svake vrste velikog irka i svakog murika. A prvaci
velikog irka danas su tgti. Oni koji su sebi pripisali
apsolutno pravo na zakonodavstvo mimo Uzvienog
Allha, koji sude ejtnskim zakonom, koji su izbacili er'at
i koji su objavili rat islmu i muslimanima. To su nama
najvei neprijatelji. Najvei neprijatelji muslimana. A vidim,
Allhu moj, da veliki dio onih koji se pripisuju znanju, koji
brane te tgte, ima propis slian onima koji su se brinuli o
kipovima, koji su se oboavali pored Ka'be, koji su istili i
pazili da se ne isprljaju, skupljali pare i vodili brigu o njima.
Shvatate li, brao? Kod nas robovanje Uzvienom
Allhu znai pokornost samo Njemu i Njegovom Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem. Ako ima dovoljno znanja, robuj
Allahu kroz:
''Rekao je Allh i rekao je Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem.''
49
184

A ako ne zna, dobro se poboj Allha zbog onoga to

pria i ta radi.
Ima ovdje jedna fetwa, 476. strana, zapisao sam pored
nje da je ona vrlo vana... Da vidimo o emu se radi... Evo ti,
ispadoe ljudi tekfrovci! Tekfre ovjeka prije donoenja
dokaza!
Samo jednu stvar, brao, da vam kaem:
injenica da ovjeka neko opravda u dunjlukom
sdu, recimo qadija da ga opravda, ne znai da e ga Allh
sigurno opravdati na Sudnjem danu. Shvatate li? To to ga
qadija ponekad moe opravdati, tako ga tretirati, ne znai
da e tako biti tretiran i kod Uzvienog Allha. U tom
smislu shvatamo i rijei Ibn Tejmijje i Muhammeda bin
'AbdulWehhba, koji negiraju tekfr kazne nad odreenim
muricima iz njihovog vremena, ali im pripisuju ime kufra i
ime irka, i te kako.
Meutim, to to su oni uradili na dunjluku (opravdali
ih) ne znai da su ti murici opravdani kod Uzvienog
Allha... Murici od ekstremnih sfija, i'ja i tgta. Moda
ovjek kod Allha ne bude opravdan neznanjem.
Naprotiv, ja vidim da je ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb bio blag. Vidom da je on u opreznosti sa
tekfrom kanjavanja (a ne sa tekfrom imena) bio puno
blag, jer je opravdao ljude koji itaju Qur'n i sunnet, koji su
od sebe mogli odagnati neznanje. Meutim, kaem da je to
bilo od njegove milosti u tekfru kanjavanja. A trebamo
uzeti u obzir situaciju i vrijeme u kome je ivio.
185

Shvatate li me? I zamislite da mi sada ponemo da

idemo... Kol'ko se mi sada muimo: okolii, pa: nemoj ovako,
pa: haj ovako,... Kad bi preselio neko od nas, a imao dersove:
''Vidite ta je ovaj priao!''
A ne zna da sam ja to rekao u jednom odreenom
stanju, u odreenim uslovima, da sam imao odreene
pritiske, da sam se pazio da ne otjeram ljude...
Da vidimo... 476. strana. Postavlja se pitanje
'Abdul'Azzu bin Bzu:
''Opravdava li se musliman kada uradi neto od irka, poput
klanja ili zavjetovanja nekom mimo Allha iz neznanja?''
Ima toga po arapskom svijetu koliko hoete. Doe
ovjek mrtvacu i kae:
''Ako mi izlijei toga i toga, ja u uiniti to i to.''
isti veliki irk. A na narod bi se i sauvao od ove
vrste irka, samo da mu nema one Islamske Zajednice, koja
zove ljude na Ajvatovicu i na (turbe) Sedmoro brae.
Islamska Zajednica je stvarno odluila da upropasti onaj
narod. ''Na'' narod zaista ne oboava mrtvace, jer ga je
komunizam nauio da nita i ne oboava. I kad nije
oboavao Uzvienog Allha, ne prihvata svojim razumom
da oboava mrtvace. Ali, kod 'uleme je gori onaj koji ne
oboava nita nego onaj koji oboava Allha i nekog
drugog, mimo Njega. Meutim, oni tgti u Islamskoj
Zajednici koji pozivaju u irk i uljepavaju ga a niko ne
sumnja da su oni tgti, osim ovjek dhil-kfir, koji je u
zabludi oni su odluili da narod sistematski odvedu u irk
Uzvienom Allhu.
186

Ovo je pitanje postavljeno Bin Bzu.

Odgovor:
''Ova pitanja se moraju podijeliti u dvije grupe. Jedna grupa
pitanja u kojima se opravdava neznanjem, i grupa pitanja u
kojima se ne opravdava neznanjem. Ako je onaj ko je to uradio bio
meu muslimanima i uinio je irk Allhu, oboavao nekog
drugog, mimo Allha takav se ne opravdava, jer nije ispunio ono
to mu je nareeno. Nije se poduavao vjeri, pa nee biti opravdan
u 'ibdetu nekom drugom mimo Uzvienog Allha, poput
mrtvaca, drvea, kamenja ili kipova...''
A ja dodajem od sebe (nije on to rekao):
...ili velikog irka koji je vezan za laike zakone.
ta kae, zbog ega nije opravdan?
''...zbog svog okretanja od vjere i zbog nemara prema svojoj vjeri.
Kao to je rekao Uzvieni Allh:
''A oni koji su zanevjerovali okreu se od onoga ime su

opomenuti''. 50
I zbog toga to, kada je Vjerovjesnik, sallallhu 'alejhi we sellem,
traio dozvolu od svoga Gospodara da trai oprosta za svoju
majku, zbog toga to je umrla u dhilijjetu Allh mu to nije
dozvolio, zbog toga to je ona umrla na dnu svoga naroda
oboavalaca idol. I zbog toga to je on, sallallhu 'alejhi we
sellem, ovjeku koji ga je pitao o svome ocu rekao: 'On je u vatri.'
A kad je vidio promjenu na njegovom licu, rekao mu je: 'I moj i
tvoj otac su u vatri', Zbog toga to je umro na irku Uzvienom
50
sra el-Ahqf, 4. jet

187

Allhu i na injenju 'ibdeta nekom drugom mimo Uzvienog

Allha. Kakav je onda sluaj onoga koji je meu muslimanima, a
oboava Bedewija...''
Bedew, tgt u Egiptu, mrtvac koji se oboava mimo
Uzvienog Allha.
''...ili oboava Husejna...''
Tj. unuka Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem.
''...ili oboava ejha 'AbdulQdira Dejlnija, ili oboava
poslanika Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, ili oboava
'Aliju i druge. Pree je da takvi i slini njima ne budu opravdani,
jer su uradili veliki irk a meu muslimanima su, i Qur'n je pred
njima. Isto tako je pred njima i sunnet Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, ali su se oni okrenuli od svega toga.
A druga grupa su oni koji se opravdavaju neznanjem...''
Ali pogledajte, brao, o kojem opravdanju on ovdje
govori i sa kojeg aspekta.
''...oni koji se opravdavaju neznanjem, poput onoga ko je odrastao
u zemljama udaljenim od islma, na krajevima ovoga svijeta. Ili
zbog nekog drugog razloga, poput ehlul-fetre i slinih njima, od
onih do kojih nije dola poslanica. Takvi su opravdani neznanjem,
a stvar im se preputa Uzvienom Allhu. A najispravnije je da e
biti kuani na Sudnjem danu. Bie im nareeno, pa ako se pokore
ui e u dennet, a ako se suprostave ui e u vatru, zbog rijei
Uzvieni Allha:
188

''Mi nikoga ne kanjavamo dok ne poaljemo poslanika''

i zbog mnogih vjerodostojnih hadtha koji su spomenuti na ovu
temu. A uenjak Ibnul-Qajjim, Allh mu se smilovao, je ovo
objasnio pitanje na kraju svoje knjige: 'Tarqul-Hidretejn', kada
je govorio o kategorijama obveznika, zato se treba vratiti tim
tekstovima zbog velike koristi koja je u njima.''
Kada ih ovdje Bin Bz opravdava neznanjem sa
kojeg ih aspekta opravdava, brao? Sa aspekta imena ili sa
aspekta propisa i kazne? Samo sa aspekta propisa i kazne!
Jer kae:
''...a stvar im se preputa Uzvienom Allhu.''
Za muslimane to ne kae, je li tako? To je jedna stvar.
A druga stvar:
Od koga nam kae da nauimo? Od onoga od koga je
nauio i Muhammed bin 'AbdulWehhb od Ibnul-Qajjima.
I mi smo se vratili govoru Ibnul-Qajjima,
elhamdulillh. I ubjeen sam da niko od tih esnaest d'ija,
koji su potpisali onaj ''Proglas'', pojma nema da je IbnulQajjim o tome govorio, osim onih koji su kasnije saznali,
kojima je reeno:
''Vrati se na sedamnaestu kategoriju, pa e vidjeti ta pie u
njoj.''
Pojma ti taj o tome nema. A potpisao se, i prenio, i
uskovitlao prainu fitne i smutnje.
U svakom sluaju, brao, vidjeemo ta emo uraditi
na iduim predavanjima: ili emo skratiti fetwe na brzinu, ili
189

emo malo dodati, to se ono kae: ''da kalibar to bude

jai''... Kad pukne da razbije glavu njihovog btila, a da
naa braa, koja vole Istinu i koja su na putu tewhda dobiju
odgovor od njihovog brata, miskna, grijenika Eb
Muhammeda, i da znaju, da se brane i da odgovore tim
momcima, pa da ih ovi ostave na miru.
I zbog toga, brao, trebate sabr (strpljenje), jer neete
samo vi uti ovo predavanje, ve e ovo predavanje, otii u
Evropu, Ameriku i na nae prostore, otii e na internet i
sluae ga ko god bude htio, inAllhu tel. I u tome se
ogleda vanost detaljnog objanjavanja ovih pitanja.
Da vas Allh nagradi za vau panju i vae strpljenje.
Molim Uzvienog Allha da oprosti meni i vama, da
nam podari hajr na oba svijeta, nama, naim enama,
familijama i svim muslimanima i da nam uljepa zavretak
na ovome svijetu.
za vas, a traite i vi oprosta od Njega, zaista je On Onaj Koji
190

6. predavanje
Ti ini teke stvari lahkima kada Ti hoe. O Allhu, mi ti
se utjeemo od toga da Ti svjesno uinimo irk, a od Tebe
A potom:
Znate, brao, o emu smo govorili u prolim
predavanjima. Nastaviemo, insh'Allhu te'l, sa
navoenjem fetwi neke 'uleme dananjice, iza kojih se kriju
mnoge osobe, bile svjesne ili nesvjesne. Rekli smo da smo
otpoeli sa fetwama tih ljudi, kako bi se oni koji e sluati
ova predavanja, insh'Allhu te'l (pogotovo od onih koji
slijepo slijede), bre zadovoljiti, i moda stei jedan vid
spremnosti da do kraja sasluaju ove rijei, a kasnije emo se
vratiti fetwama koje je izgovarao lino ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb, njegova djeca, njegovi unuci i njegovi
uenici.
A, in'Allhu te'l, u knjizi koja se sprema naveemo
veliki broj fetvi od velikih uenjaka prvih generacija svih
pravnih kola, pa onda ejhul-islma Ibn Tejmijje, od IbnulQajjima, pa onda od ovih koje smo spomenuli.
191

Spomenuli smo, brao, prolog puta jednu fetwu od

Ibn Dibrna, je li tako? Spomenuli smo i jednu fetwu
''Stalne komisije za nauna istraivanja i izdavanje fetwi'' u
Saudijskoj Arabiji, je li tako? Kao to smo spomenuli i jednu
fetwu od Bin Bza, u kojoj nas Bin Bz upuuje na jedan od
izvora, na kojeg smo se oslonili na poetku ovih predavanja,
a to je knjiga Ibnul-Qajjima, Allh mu se smilovao ''TarqulHidretejn'', u kojoj govori o kategorijama er'atskih
obveznika...
Danas imamo mogunost, in'Allhu te'l, da
spomenemo jo nekoliko fetwi od Bin Bza, kako bismo u
njegovim fetwama vidjeli sve ovo to mi govorimo i u ta
pozivamo, a to je on, normalno, nauio iz Allhove Knjige,
iz sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
ispravnog shvatanja predhodnik.
Ovdje, preda mnom, je jedna fetwa, za koju sam
razmiljao da li da je spomenemo ili ne. Ona pedeset posto
zasluuje da se spomene zbog koristi u njoj, a pedeset posto
da se izbjegne zbog svoje velike duine. Ali, pitanje je
interesantno i kao da je postavljeno Bin Bzu od strane ljudi
koji pate od iste boljke od koje pati naa da'wa. Sluajte...
Ovo je fetwa ''Stalne komisije za fetwe'', 2. tom, 96.-99. strana.
Pitanje glasi:
''Kod nas je proiren fenomen oboavanja qaburova...''
ta se misli pod ovim oboavanjem qaburova? Misli se
na oboavanje onih koji su zakopani u tim qaburovima,
kroz dovu, traenje pomoi, ef'ata i sl., od stvari koje
192

predstavljaju veliki irk u dovi, bez razilaenja kod 'uleme

ehlis-sunneta.
''U isto vrijeme je kod nas proiren fenomen, koji se ogleda u
postojanju grupa koje brane takve i koji govore da su oni
muslimani i da se opravdavaju neznanjem. Oni kau da nema
smetnje da takvi ene nae keri, da klanjamo namz za njima i da
imaju u potpunosti sva prava muslimana nad muslimanima. Oni
se nisu zadovoljili samo time, ve one koji takve proglaavaju
nevjernicima nazivaju novotarima i govore da je obaveza da se
prema njima postavi kao prema novotarima. tavie, oni tvrde da
vi, o potovana 'ulemo, opravdavate takve njihovim neznanjem,
jer ste vi, navodno, potvrdili neku skriptu osobe koja se zove el
Gib, u kojoj oboavaoce qaburova opravdava neznanjem. Zbog
toga vas molimo da nam poaljete potpun i zadovoljavajui
odgovor, u kojem e biti objanjene stvari u kojima se opravdava
neznanjem i one stvari u kojima nema opravdanja. Jo vas molimo
da nam ukaete na neke izvore, kojima se moemo vratiti u toj
temi i zahvaljujemo vam se na tome.''
Znai, braa navode problem oboavanja qaburova i
grupe koja opravdava njihov irk i koja za one koji ih
proglaavaju nevjernicima govori da su novotari. Zar ovo
pitanje, brao, u sebi ne obuhvata i ne sadri istu situaciju
poput nae? Jer i mi govorimo da ovjek nema opravdanja u
velikom irku i da, im uini veliki irk, a nije prisiljen
automatski gubi ime islma. Takav se zove murik ili kfir,
u okvirima irka. A ako nad njim bude uspostavljen
argument (ako ima mogunost sticanja znanja, tj.
odagnavanja neznanja) onda postaje apsolutni kfir i
dobija opis kufra za koga se veu apsolutno svi propisi.
193

A one ''d'ije'', koje se potpisuju po proglasima i koje,

naalost, zavode narod, kau za nas da smo novotarci,
tekfirovci i haridije, da tekfrimo i ta ti ja znam, i bla-bla...
A onda filozofiraju i nalaze fetwe, krijui se esto iza ove
velike 'uleme, a nama kau da mi ''vrijeamo 'ulemu''. L
hawle we l quwwete ill billh.
Odgovor:
''Zahvala pripada Uzvienom Allhu i neka je salawt i selm na
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, na njegovu
porodicu i ashbe. Propis o tome da li se neka osoba opravdava
neznanjem u stvarima od vjere ili ne ovisi od injenice da li je do
njega doao dokaz ili ne, od vrsta kategorija koje se ne znaju, u
smislu njihove jasnoe ili ne i s obzirom na razlike ljudi i njihovu
sposobnost shvatanja...''
Tj. da li je lud, dijete, starac, itd., kao to smo
spomenuli u prolim predavanjima.
Zatim kae:
''Onaj koji zatrai pomo od mrtvaca, traei da se od njega
odagna teta ili nevolja objasnie mu se da je to irk i bie nad
njim uspostavljen argument radi ispunjavanja obaveze
dostavljanja.''
Kaem:
Ovdje, kao to smo ve objasnili, komisija za fetwe
kada kae: ''objasnie mu se...'' ne misli da se takav ne zove
murikom (da je musliman) prije dostavljanja, ve
potenciraju i naglaavaju obavezu da ga, kad vidi da radi te
stvari, mora upozoriti da su to zabranili Uzvieni Allh i
Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem.
194

Zato kau:
''Ako takav ustraje i nakon objanjavanja on je murik i prema
njemu se na dunjluku ophodi kao prema kfirima i zasluuje
bolnu patnju na hiretu, ako umre na tome. Kae Allh Uzvieni:
''I poslanike smo slali, kao donosioce radosnih vijesti i

opominjae, kako ljudi ne bi imali argument kod Allha
poslije poslanika, a Allh je Silan i Mudar.'' 51 ''
Zatim navode jo jedan jet o obavezi dostavljanja, a
zatim hadth koji biljei imm Muslim od Eb Hurejre da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Tako mi Onoga u ijoj je Ruci Muhammmedova dua,
nema toga od ovoga ummeta koji bude uo za mene, bio
idov ili kranin, a zatim da umre a da ne povjeruje u
mene, a da nee biti u vatri.''
Kae:
''Takoer i drugi jeti i hadthi koji upuuju na obavezu
objanjavanja i dostavljanja argumenta prije kanjavanja.''
Dakle, ovdje se govori o obavezi objanjavanja, a ne o
tome da ime zavisi od objanjavanja, kao to smo
napomenuli u proloj fetwi.
Sluajte ovo:
''A onaj ko ivi u drutvima u kojima uje poziv u islm, a zatim
ne povjeruje niti trai istinu od onih koji je nose takav ima
51

195

propis onoga do koga je dola islamska da'wa, a ustrajao je u

kufru.''
Znai, ne samo da ima ime murika i kfira u okviru
irka, nego se rauna da je nad njim i uspostavljen
argument, zato to je mogao da od sebe odagna neznanje.
U svakom sluaju, kae da o tome svjedoi openitost
hadtha Eb Hurejre, koga smo naveli, iz kojeg se razumije
da svako ko uje za islm i Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, u osnovama vjere iji je vrhunac i glavna
mes'ela veliki irk, da se nad njim uspostavlja argument
samo kada uje za Muhammmeda, sallallhu 'alejhi we sellem.
Znai, kada uje za njega mora da trai haqq. Ako ne
bude naao haqq i ako ne bude na njemu nad njim se
uspostavio argument.
Kae dalje:
''Na osnovu ovoga saznajemo da skupini muwehhid
(sljedbenicima tewhda), koji smatraju da su oboavaoci qaburova
nevjernici nije dozvoljeno da protekfre 52 svoju brau koja su se
uzdrala od proglaavanja oboavaoca mrtvaca kfirima i zato
uvjetuju uspostavljanje argumenta nad njima.''
Kaem: Ako se u fetwi govori o tekfiru nakon uspostave

argumenta ona je bez sumnje ispravna, a ako se govori o tekfru
imena, tj. prije argumenta onda je bez sumnje neispravna i
suprotna Qur'nu, sunnetu, idm'u muslimana i onome na emu
su bili uenjaci da'we. I u njoj je dokaz da svaki muwehhid ima
pravo na tekfr zbog velikog irka, a ne samo uenjaci, kao to kae
Semir i njegova druina (napomena autora)
52
196

Zbog ega?
''To je zato to je to njihovo ustezanje od tekfra oboavaoca
qaburova rezultat ubhe kod njih.''
Znai, ove ''d'ije'' danas, od kojih neki moda smi i
ne ine veliki irk i jasni (otvoreni) kufr, ali odbijaju da
protekfre onog koji ini veliki irk, a koji se pripisuje islmu
imaju ubhu... Mi ih (te ''d'ije'') neemo odmah tekfriti 53
zbog njihovog uzdravanja od tekfra onih koji ine veliki
irk, zbog ubhi koje imaju.
Kakva je to ubha? Sluajte:
''Njihova ubha je: Ubjeenje Da se prije uspostavljanja tekfra
nad oboavaocima qaburova nad njima mora uspostaviti
argument.''
Kao ove ''dije'', koji imaju ubhu da je ime vezano za
uspostavu argumenta.
''Za razliku od grupa po pitanju ijeg nevjerstva nema nikakve
ubhe, poput idova, krana, komunista i njima slinih. Kada se
radi o nevjerstvu ovih spomenutih skupina nema nikakvih ubhi,
kao ni po pitanju nevjerstvu onih koji njih ne smatraju kfirima.
Tj. nad njima se prije uspostave argumenta nee sputati propis
apsolutnog tekfra (tekfra koji za sobom povlai dunjaluku i
hiretsku kaznu). Meutim, smim neodricanjem od onih koji ine
veliki irk, tj. netekfirenjem murik i nazivanjem njih
muslimanima, ove ''d'ije'' gube ime islma i nazivaju se kfirima
u onom uem smislu, a to hoe li biti kanjeni zavisi od
uspostave argumenta nad njima, kao to je ve objanjeno
(napomena izdavaa)
53
197

Molimo Allha da popravi stanje muslimana i podari im znanje o

vjeri.''
Ovim se fetwa zavrava. Vidimo da je u njoj bilo rijei
o obavezi dostave. Dakle, iz prole fetwe smo saznali da je
ovjek, kada ga vidi da je uinio veliki irk izgubio ime
islma. Ako je bio musliman, postao je murtedd. Ako nije
bio musliman, nema ta da izgubi. Ali, ako je bio musliman
ti e mu svakako objasniti. 54 E, ako se poslije toga bude
pokajao Allhu elhamdulillh, a ako se ne bude pokajao
Uzvienom Allhu onda ima potpuni propis nevjernika.
Meutim, ta je, brao, na kraju ove fetwe posebno
interesantno? To to kau da nama nije dozvoljeno da
tekfrimo 55 ove koji ne tekfre murike koji se pripisuju
islmu (a tu se ubrajaju oboavaoci qaburova, a i ovi tgti
koji ne sude po Allhovom zakonu). Meutim, ovima koji
imaju tu ubhu je onaj koji ima znanje duan da ukloni tu
ubhu i da im objasni propis Uzvienog Allha iz Qur'na i
sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a
zatim da im dokae da je odreena osoba rekla neku rije ili
uradila neko djelo, za koje Uzvieni Allh i Njegov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, kau da izvodi iz vjere.
E, ako onda te ''d'ije'' budu odbile da tekfre murike
koji se pripisuju islmu onda postaju nevjernici u onom
Tj. ne kao muslimanu, ve kao muriku od koga se, uspostavom

argumenta, trai da se pokaje (vrati u islm) (napomena izdavaa)
55 Ponavljamo, prije uspostave argumenta ih nije dozvoljeno
tekfiriti tekfrom kanjavanja, dok su ime islma izgubili onoga
momenta kada su murike nazvali muslimanima (napomena
izdavaa)
54
198

apsolutnom smislu. 56 Shvatate li me, brao? E, sad se

postavlja pitanje... D'ije neke neka upitaju smi sebe, a
pogotovo oni koji su nekada proglaavali odreene osobe
nevjernicima, a sad su to promijenili: Hoe li se bojati
Uzvienog Allha da ne uu u prijetnju Uzvienog Allha i
da ne budu od onih koji ne tekfre one koje su potekfrili
Uzvieni Allh i Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem?
A oni vie nemaju ubhi, nego to rade iz politikih
razloga. Zna Allhov propis, zna stanje te osobe, ubjeen je
da je taj nevjernik, a govori da je taj musliman? I zabranjuje
da se taj proglasi nevjernikom? Ako zna Allhov propis i
nema ubhe, i znajui stanje te osobe i dalje govori jezikom
da je ta osoba musliman on je nevjernik kod Uzvienog
Allha, kfir u apsolutnom smislu. Kod nas, meutim, oni
imaju ime kfira, ali im ne garantujemo kaznu. Sada, da li te
d'ije znaju ili ne znaju 57 to je izmeu njih i Uzvienog
Allha.
Tj. tada se na njih odnose propisi kanjavanja na dunjluku

(propis ubistva, uzimanja njegovog imetka,) i na hiretu
(vjenost u dehennemskoj vatri). Mada, primjetno je da je ovdje
autor ''da'wetski blag'': Uslovljavajui njihov tekfr kanjavanja
uspostavom argumenta nad njima, i to uspostavom u vidu
razgovora uenog ovjeka sa njima, autor je napravio da'wetski
ustupak, iako e prije biti da je nad ovim ljudima i te kako ve
uspostavljen argument Allhovom Knjigom i sunnetom
Reslullha, sallallhu 'alejhi we sellem (napomena izdavaa)
57
Tj. da li je time nad njima argument ve uspostavljen...
(napomena izdavaa)
56
199

Ali one koji murika koji ini veliki irk, a pripisuje se

islmu opravdavaju mi njih 58 opravdavamo njihovom
ubhom, dok se kod njih ne uspostavi argument.
I iz ove fetwe se vidi jo jedna stvar, a to je da je od
Allhovih propisa (i da se taj propis ne tie samo 'uleme ve
svakog vjernika) i to da musliman vjeruje u nevjerstvo
svakoga onoga koga su nevjernikom proglasili Uzvieni
Allh i Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, bilo da se
radi o idovu ili kranu, o komunisti ili o nekom muriku
koji se pripisuje islmu. Jer, ovdje se govori o tome da
sprijeavaju grupu muwehhida da svoju brau proglase
nevjernicima (tekfrom kanjavanja). Ovo znai da muwehhidi
itekako imaju pravo da ine tekfr, samo to taj tekfr mora
da bude ispravan, na ispravnim osnovama.
Znai, nije ispravno da tebe ljudi sprijeavaju da
nevjernikom proglasi onoga koga Allh i Njegov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, proglaavaju nevjernikom. I nije
tano da se taj propis vraa samo na 'ulemu, ve tekfr,
brao, spada u osnovu vjere.
Tekfr murika spada u ehdet, spada u rijei ''L
ilhe...''. Tu negira irk, zabranjuje 'ibdet bilo kome osim
Uzvienog Allha, odrie se od irka, mrzi ga, odrie se
od murika, mrzi murike i smatra ih nevjernicima,
ubjeen si u obavezu neprijateljstva prema njima i bori se
protiv njih shodno svojim mogunostima.
Ponavljamo: tj. samo sa aspekta tekfra kanjavanja (napomena

izdavaa)
58
200

L ilhe upuuje na sve ove stvari: zabranu irka,

ubjeenost u njegovu neispravnost, mrnju irka i odricanje
od njega, mrnju murika i odricanje od njih, tekfr murika,
mrnju onoga ko voli murika, ko ga brani i ko se raspravlja
u njegovu korist, ubjeenje u obavezu borbe protiv murika
i borbu protiv njega u okviru tvojih mogunosti. To sve
ulazi u prvi rukn ehdeta ''L ilhe illAllh'' (a taj prvi rukn
je ''L ilhe...''), tj. negaciju boanstva svakom drugom osim
Uzvienom Allhu, i to je jedan dio kufra u tgta.
Sljedee pitanje je takoe postavljeno ''Stalnoj komisiji
za fetwe'' i glasi:
''Ima nekih mladia koji se dre vjere u ovom vremenu. Oni kau
da svi ili veina onih koji upadaju u veliki irk danas u islamskom
svijetu, nisu murici:
1. Ili zbog toga to je dotina osoba poznati i potovani 'lim i zato
to ga je njegov idtihd doveo do dozvole traenja pomoi od
nekog drugog mimo Uzvienog Allha, kao to je bio sluaj kod
Sujtija i Nebhnija, i drugi. Pa takav (mudtehid) ima dvije
nagrade za svoj idtihd ako pogodi, a jednu nagradu ako
pogrijei.
2. Ili su neuki muqallidi (slijepi sljedbenici) i to na emu je on
(slijepo slijeenje) je vrhunac njegovog znanja.''
Shvatate li, brao, ovo pitanje? Znai, neki momci, koji
su malo itali knjige, skontali su malo neke naslove iz islma
(idtihd, slijepo slijeenje, opravdanje,...) i sad hoe da kau da
se onaj ko uradi veliki irk opravdava zbog toga to je veliki
'lim, koji je uloio veliki trud u idtihdu (a ima hadth u
kojima se opravdava mudtehid), ili se onaj neuki musliman
opravdava zbog toga to je slijedio nekoga, a to je vrhunac
onoga to je mogao.
201

I zaista imaju ljudi ubhi u tim stvarima. A mi smo

rekli da nema opravdanja za veliki irk, osim prisile. A dehl
(neznanje), te'wl (pogreno tumaenje), idtihd, taqld... to
nita nije opravdanje kod velikog irka, i ko to kae taj se
suprostavlja Qur'nu, sunnetu, i idm'u muslimana, to e
vam u nastavku postati jasno.
U odgovoru ''Stalne komisije za fetwe'' stoji:
''Onaj koji napravi greku, pa je zbog toga opravdan, jeste osoba
koja pogrijei u pitanjima idtihda koja su podlona diskusiji...''
Tj. u pitanjima gdje nema konkretnog dokaza.
Shvatate li?
''...a ne onaj koji je pogrijeio u nekoj oblasti koja je ustanovljena
jasnim tekstom, niti u onome to je opte i nuno poznato u
vjeri...''
Kao to je obaveznost tewhda Uzvienog Allha i
vjerovanje u poslanicu Muhammeda, sallallhu 'alejhi we
sellem, vjerovanje u Sudnji dan... To su opte poznate stvari
kod muslimana. Kako moe da se desi da mudtehid
pogrijei u tome?
Vidimo iz ovog odgovora da kod velikog irka nema
opravdanja niti mudtehid, niti onaj koji ga slijedi. I
svakome ko kae da mudtehid i muqallid imaju opravdanja u
tim stvarima kaemo da i ''Stalna komisija za fetwe'' kae
suprotno.
Niko nema opravdanja u stvarima koje su opte
poznate u vjeri. A, in'Allhu te'l, brao, kasnije u toku
202

naih predavanja emo saznati, nauiti i podijeliti er'atska

pitanja u kategorije: stvari koje su opte (nuno) poznate u
vjeri, manje poznate mes'ele, itd. Ali, uglavnom, pitanje
tewhda i velikog irka to je opte poznato u vjeri i tu
nema neznanja, niti idtihda, niti te'wla, niti je mogue da
musliman ne zna da je veliki irk zabranjen. Onaj koji to ne
zna on nije musliman.
Sljedea fetwa, na 473. str., je veoma duga i od Bin
Bza je.
Sluajte... Pitanje glasi:
''Uzvieni Allh kae u Svojoj plemenitoj Knjizi:
''Mi ne kanjavamo dok ne poaljemo poslanika.'' 59 Ima

nekih hadtha od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
u kojima nas on obavjetava da su njegovi roditelji u dehennemu.
Zar oni nisu od ehlul-fetre, i zar Qur'n nije konkretan i jasan u
tome da e ehlul-fetre biti spaeni? Poduite nas, Allh vas
nagradio.''
Shvatate li pitanje? Osoba pita o jetu i o hadthima
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u kojima nas
obavijetava da su njegovi roditelji u dehennemu, i pita:
''Zar Qur'n nije konkretan i jasan u tome da e ehlul-fetre biti
spaeni?''
Kao da je osoba koja je postavila pitanje proitala ovaj
jet i iz njega shvatila da e oni (ehlul-fetra) biti spaeni. I nije
mogla da sastavi izmeu tog jeta i hadtha Allhovog
59

203

Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koji kae da e mu bbo

i majka biti u vatri, a bili su u vremenu neznanja. Meutim,
ako bolje proitate jet vidjeete da Uzvieni Allh ne kae
da e biti spaeni, nego da kae da Allh ne kanjava dok ne
poalje poslanika.
Odgovor:
''Nema toga u Qur'nu to ukazuje da su oni (ehlulfetra)
spaeni ili da su nastradali. Allh je Uzvieni samo rekao:
''Mi ne kanjavamo dok ne poaljemo poslanika.'' Uzvieni

Allh iz Svoje savrene pravde nikoga ne kanjava, osim nakon to
mu poalje poslanika sa Istinom. Pa onaj do koga ne doe da'wa,
nee biti kanjen dok se nad njim ne uspostavi argument, jer nas
je Uzvieni obavijestio da On ne kanjava osim nakon uspostave
argumenta, a argument nad njima moe biti uspostavljen na
Qijmetskom danu, kao to je dolo u sunnetu da e oni koji su bili
u ehlul-fetri biti kuani na Sudnjem danu, pa ko se odazove i i
izvri spasie se. Ko se suprostavi ui e u vatru.''
Prije nego to nastavimo, brao, u jetu se negira
kazna (prije uspostave argumenta), ali se ne negira dobijanje
imena, jel' tako?
Jer, znate, ima jedan broj ljudi u ovom vremenu koji
pokuavaju na osnovu ovog jeta da kau da neko, ako nije
kanjen na hiretu zadrava ime islma na ovom svijetu.
Meutim, izmeu to dvoje nema nikakve veze. To to nije
kanjen na hiretu je Allhova pravda, ali on ime islma
gubi.
204

Jer je rekao Ibn Tejmijje:

''Ime murik dobio je prije poslanice.''
Zato to to ime dobija zbog onoga to radi. Znai, ako
ini irk nije musliman.
Za njega sa kae da je kfir, ali kaemo da ga Allh
nee kazniti prije uspostave argumenta, ili se prema njemu
postupa kao prema kfiru u ovosvjetskim propisima.
A to se tie uspostave argumenta, ima hadtha gdje
nas Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, obavjetava
da to moe da bude na Sudnjem danu. Dakle, uspostava
argumenta prije kazne moe biti na Sudnjem danu, ako ne
bude na dunjluku.
Meutim, ovo nije stav svih islamskih uenjaka. Rekli
smo da postoji grupa uenjaka ehlis-sunneta koji kau da
nema osobe nad kojom nije uspostavljen argument. Nema
kategorije ljudi do kojih nije dola da'wa. Ovo zastupa
'ulema poput Ibn 'AbdulBerra, el-Qurtubija i drugih. A za
ovaj hadth koji spominje ejh Bin Bz, ta 'ulema kae da je
da'f.
Kae dalje Bin Bz:
''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je ovjeku, koji ga
je upitao o svom bbu, rekao da je njegov bbo u vatri. Pa je,
nakon to je vidio promjenu na njegovom licu, Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
'I moj bbo i tvoj bbo su u vatri.'
Hadth biljei Muslim u svom 'Sahhu'.
205

To mu je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao kako

bi ga utjeio i kako bi znao da taj propis nije poseban samo za
njegovog oca. Mogue je da je do ove dvojice doao argument, tj.
oca ovoga ovjeka i oca Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem,
pa je zbog toga rekao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem:
'I moj i tvoj otac su u vatri.'
Rekao je iz znanja, sallallhu 'alejhi we sellem, jer on ne govori po
svome hru.
Rekao je Uzvieni:
''Tako mi zvijezde kada padne, va prijatelj nije u zabludi

i ne govori po hiru svome, to je samo Objava koja mu se
objavljuje.'' 60
Mogue je da je nad 'Abdullhom, sinom 'AbdulMuttaliba i ocem
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, uspostavljen
argument, s obzirom da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, za njega rekao da je od stanovnika vatre. Mogue je da je
do njega dolo znanje od onoga to su Qurejije znale od dna
Ibrhma, sallallhu 'alejhi we sellem. Oni su bili na vjeri
Ibrhma, sallallhu 'alejhi we sellem, dok 'Amr ibn Luhajj elHuz' nije uveo ono to je uveo, kada je preuzeo vlast nad
Mekkom, i dok se kod ljudi nije proirilo ono to je 'Amr uradio,
od irenja kipova i pozivanja da se ti kipovi oboavaju mimo
Uzvienog Allha. Mogue je da je do 'Abdullha dolo saznanje
da je to to rade Qurejije btil (neispravno). Qurejije su, dakle,
bile na tom btilu, a on ih je slijedio i zato je nad njim
60
sra en-Nedm, 1.-4. jet
206

uspostavljen argument. Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallhu

'alejhi we sellem, da je rekao:
'Vidio sam 'Amra ibn Luhajja kako vue svoja crijeva u
dehennemu, zato to je on prvi koji je izmislio sew'ib...'''
Qurejijje su imali kamile, jahalice kojima su davali
odreene propise. Znate, u sri el-M'ide: s'iba, behra,
wesila i hm. Spominju se u sri el-M'ide, svaka je imala
svoj propis. Izmislio ovjek propise, i to je isto irk. Taj
propis koji je izmislio, mimo Allhovog propisa to mu je
irk. Dakle, rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem:
'''Vidio sam 'Amra ibn Luhajja el-Huz'ija kako vue svoja
crijeva u dehennemu, zato to je on prvi koji je izmislio
s'ibu i prvi koji je promjenio vjeru Ibrhmovu.'''
'Amr ibn Luhajj... A mi smo rekli da su ga Qurejijje
slijedile zbog ega? Zbog toga to je bio ugledan i uen.
K'o danas. Javi se neki ovjek za koga kau da je ''ejh'', ima
tamo neku ''veliku titulu'', on im dozvoli da uine veliki
irk, i oni svi za njim. A zaboravljaju robovanje Allhu
putem Qur'na i sunneta Allhovog Poslanika sallallhu
'alejhi we sellem.
Kae:
''Takoer je slino ovome ono to je spomenuto u hadthu da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, traio izun da trai
oprost za svoju majku, pa mu nije dozvoljeno. Pa je zatim traio
izun da posjeti njen qabur, pa mu je Uzvieni Allh dozvolio.
Biljei imm Muslim u 'Sahhu'. Mogue je da je do nje takoer
dolo ono ime je nad njom takoer uspostavljen argument, kao to
je dolo do njenog mua 'Abdullha od neispravnosti vjere
Qurejija, tako da je zabranjeno Allhovom Poslaniku, sallallhu
207

'alejhi we sellem, da trai oprosta za nju. Mogue je, takoer, da se

kae: 'Prema onima koji ive u dahilijjetu se postupa kao prema
nevjernicima na dunjluku.' Ne ini se dova za njih, niti se trai
oprost za njih, zbog toga to rade djela nevjerstva, pa se prema
njima postavlja kao prema nevjernicima, a stvar im je kod Allha
na hiretu. Tako onaj nad kojim nije uspostavljen argument na
ovome svijetu nee biti kanjen dok ne bude kuan na Sudnjem
danu, jer je Uzvieni Allh rekao:
''Mi ne kanjavamo dok ne poaljemo poslanika.''

Svako ko je bio u fetri i do koga nije dola poslanika da'wa bie
kuan na Sudnjem danu, pa ako se pokori ui e u dennet, a ako
odbije ui e u dehennem. Isto je i sa starcem ili ludakom, do
kojih nije dola da'wa i ostali slini njima, poput djece nevjernik,
jer je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, kad je bio
upitan o djeci kfira, rekao:
'Allh najbolje zna ta bi oni radili.'
Tako da e i djeca nevjernika biti kuana, pa ako se pokore
spasie se, a ako se ne pokore nastradae. A jedan dio uenjaka
kae da e djeca kfira biti spaena, zato to su umrli na fitri.''
Pa smo mi rekli:
injenica da e oni, prema ovom miljenju, na
Sudnjem danu biti spaeni ne ini ih muslimanima na
dunjluku, iako su umrli na fitri! Ne, ve imaju ime svoga
bbe, svojih staratelja. Jer je njih Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, njih vidio kada je uao u dennetu, u
jednom vrtu zajedno sa Ibrhmom, 'alejhis-selm, njih i
djecu muslimana.
208

Pa kau:
Ovo je jako miljenje zbog jasnoe njegovog dokaza. A
to se tie djece muslimana oni su stanovnici denneta, po
idm'u ehlis-sunneta wel-dem'ata, a Allh najbolje zna i
On je Najmudriji.
Vidjeli smo da ovdje ovjek pita, jer hoe da razumije,
zbog ega Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, kae
ono za bba i majku, a jet negira kaznu bilo kome do koga
nije dola da'wa. A mi kaemo: Ali ne i ime.
Zbog ega su kanjeni bbo i majka Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i mnoge Qurejije?
Zbog toga to je do njih doao argument na dunjluku. Kako
se ti ljudi zovu na dunjluku? Zovu se murici i dobijaju ime
kfira, zato to nisu muslimani.
to se tie njihovog stanja na hiretu, ako je nad njima
uspostavljen argument bie u dehennemu, a ako nije
bie kuani.
A onda spominje pitanje ludak, pitanje djece
nevjernik i razilaenje po pitanju njih, a djeca musliman
e po idm'u biti u dennetu.
A, brao, jeste li se umorili? Ako ne moete ovo sluati
onda se nemojte o ovim temama ni sa kim ni raspravljati.
Ako ne moe ovo da slua i da naui onda nemoj ni sa
kim da raspravlja!
Sljedea fetwa koja je vrlo interesantna: Bin Bz,
''Fetve'', 2. tom, 586. i 587. str. ovjek pita Bin Bza:
209

''Da li je ispravno da klanjam za ovjekom koji trai pomo od

nekog drugog mimo Uzvienog Allha i koji izgovara ove rijei:
'Pomozi nam, o Gauth!' ''
To su ewlije, za koje sfije vjeruju da im je Allh dao
da upravljaju dijelom onoga to je On stvorio i oni direktno
od njih trae pomo u dovi.
'' 'Pomozi nam, o Dejln!' ''
Oboavaju ovjeka koji se zvao 'AbdulQdir elDejln, a koji veze nema sa njima... Trae od njega pomo.
''Ako ne naem drugog imma osim takvog je li mi ispravno da
klanjam u svojoj kui?''
Vidimo da ovdje ovjek pita Bin Bza o propisu onoga
koji ini veliki irk. I nas upravo to i interesuje ovdje, zato
to je to veliki irk, a on se ne ogleda samo u ovoj stvari, ve
sav veliki irk ima isti propis. A ovo su samo primjeri.
Odgovara Bin Bz:
''Nije dozvoljen namz iza bilo kojeg murika...''
Kako Bin Bz naziva ovoga to to radi? Naziva ga
murikom, ne opravdava ga neznanjem. Nego, im to ovjek
radi on ne moe biti musliman. Ko uradi veliki irk ne
moe biti musliman.
''Nije dozvoljen namz iza bilo kojeg murika, a u njih spada i
onaj koji se obraa za pomo nekome mimo Uzvienog Allha...''
210

Kaem:
Obraa se za pomo nekome mimo Allha u stvarima
u kojima ne moe pomoi niko osim Allh. Na to se ovdje
misli pod pojmom istigthe (traenja pomoi).
''To je zato to je istigtha (traenje pomoi) od nekoga drugoga,
mimo Allha, od mrtvaca, od kipova, od dinn sve irk
Uzvienom Allhu, a to se tie traenja pomoi od osobe koja je
iva, koja je tu i u stanju je da ti pomogne to je dozvoljeno.''
Kao da se ja davim, a ti pliva do mene, i zovnem te da
mi pomogne. To nije irk, zato to si ti u stanju da to uini,
da mi pomogne. Shvatate li? Zbog ega? Zato to je
Uzvieni Allh u prii o Mus'u, 'alejhis-selm, rekao:

''Pa onaj iz njegovog naroda zatrai istegthe (pomo
zatrai) od njega protiv onoga iz neprijateljskog naroda.''
61
Dakle, traio je pomo i nije irk.

Kae Bin Bz:
''Ako ne mogne da nae imma muslimana za kojim e klanjati
dozvoljeno ti je da klanja u svojoj kui. A ako bude u stanju da
nae dem'at muslimana sa kojima e klanjati namz u
mesdidu, prije ili nakon imama murika klanjaj sa njima.''
irk.
61
Kako ga on naziva? Imm murik, im je uinio veliki
sra el-Qasas, 15. jet

211

''A ako bi muslimani bili u stanju svrgnuti imma murika i

odrediti i imenovati drugog imma, muslimana koji bi klanjao
muslimanima to bi im bila obaveza, jer to spada u nareivanje
dobra i odvraanje od zla i u uspostavljanje Allhovog er'ata na
Njegovoj zemlji, ako je to mogue da se uradi bez fitne, po rijeima
Uzvienog:
''Vjernici i vjernice su jedni drugima zatitnici (prijatelji),

nareuju dobro i odvraaju od zla...'' 62
I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem:
'Ko od vas vidi munker (zlo) neka ga promjeni svojom
rukom, a ako ne moe onda svojim jezikom, a ako ne
onda svojim srcem, a to je najslabiji mn.' ''
Znai, da srcem mrzi zlo to je najslabiji iman. A ako
ne mrzi srcem zlo onda si nevjernik. A ako srcem voli
zlo i raduje se zlu onda si jo vei nevjernik. I zato, svako
ko se raduje grijehu je nevjernik, a najvei nevjernik u tom
smislu jeste onaj koji se raduje velikom irku.
Opasno je kada se ovjek obraduje velikom irku! A vi
znate na ta ja mislim... Ako se obraduje kada neko ini
veliki irk izlazi iz vjere. A mi se ne radujemo zbog toga,
mi nismo nacionalisti. Ne, nego smo Allhovi robovi,
volimo ono to Allh voli, i mrzimo ono to Allh mrzi. I
radujemo se onome emu se Uzvieni Allh raduje. Nema
62
212

kod nas skretanja sa puta Allhovog Vjerovjesnika, sallallhu

'alejhi we sellem, sa puta tewhda.
U svakom sluaju, ta je ovdje vano? Da ga Bin Bz
naziva murikom i da kae da nije dozvoljen namz iza bilo
kojeg murika. A u njih spada ovaj, i kaem Allhu moj i
svako ko ne sdi po Allhovom zakonu i ko je sebi dao
pravo ohalaljivanja i zabranjivanja i koji se upetljao u pitanje
velikog irka, poput demokrat, sekularist, nacionalist i
slinih kfir, otpadnik i tgt, iza takvog nije dozvoljeno
da se klanja, niti je dozvoljeno da mu se klanja denza, itd.
Znai, dobija propise murika zbog onoga to radi i
automatski gubi ime islma onime to je uradio. AllhulMuste'n.
Meutim, ako neko sumnja u njegovo nevjerstvo
onda za njega vai prijanji propis, tj. da mu se mora
otkloniti ubha, da mu se mora objasniti Allhov propis po
tom pitanju i da mu se objasni da osoba gubi ime islma
onoga momenta kada uradi veliki irk. 63 Shvatate li, brao?
Jer se pitanje kazne se vee za ta? Za uspostavu
argumenta! 64 Allhul-Muste'n.
Sljedea fetwa. 490. strana. ovjek postavlja pitanje,
takoer Bin Bzu, i kae:
''Ako osoba umre, a vjeruje da Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, nije ovjek, ve da on poznaje gajb, i da je tewessul
Tj. da bi se takav (nakon to je, samom sumnjom u kufr
poinioca velikog irka izgubio ime islma i dobio ime kfira)
protekfirio tekfrom kanjavanja (napomena izdavaa)
64 Tj. nad njim se nee sprovoditi propisa tekfra kanjavanja prije
ove uspostave argumenta (napomena izdavaa)
63
213

preko ewlij', mrtvaca i ivih dobro djelo koje pribliava

Allhu...''
Ovdje je rije o tewessulu irka, koji je prisutan kod
sfija koji oboavaju mrtvace i vjeruju da se preko njih i
dove njima mogu pribliiti Uzvienom Allhu. A to nije
er'atski tewessul. er'atski, tewessul znai pribliavanje
Uzvienom Allhu injenjem dobrih djela.
''Da li e takav ui u dehennem i da li se smatra murikom? Ako
taj nije znao drugaije nego to i ako je ivio u predjelu gdje 'ulema
i svi govore da je tako ispravno kakav je njegov propis? Kakav je
propis davanja sadaqe u njegovo ime i injenje djela u njegovo ime
poslije njegove smrti?''
Shvatate li ta ga pita? Pita ga bukvalno za osobu koja
ini veliki irk, a ivi u predjelu gdje se ne zna nita osim
toga, gdje svi tako rade i gdje '' 'ulema'' to govori. Jer, u
islamskom svijetu ima toga koliko hoete, sfijske '' 'uleme'',
recimo, i ovjek raste na tome... Prije nego to proitamo
odgovor, da zastanemo kod ovoga to se kae da zna gajb.
A mi znamo da je onaj koji tvrdi da zna gajb jedan od pet
glavnih tgta, kao to navodi ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb.
Tgta ima puno, a pet je glavnih koje je spomenuo
ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb. Ko e mi rei koji su
tih pet glavnih tgta, brao, ali brzo? To su:
1. Ibls (ejtn),
2. Onaj koji propisuje zakone mimo Uzvienog Allha,
3. Onaj koji sdi zakonima koje je ovaj propisao i
sprovodi ih,
214

4. Onaj koji tvrdi da zna gajb (skriveno),

5. Onaj koga oboavaju mimo Uzvienog Allha, a on
je time zadovoljan.
Vidimo da je onaj koji propisuje zakone mimo
Allhovih tgt. Takoer i onaj koji ih sprovodi i sdi po
njima. A neko doe, pa kae:
''To je musliman.''
Musibet! Tgt musliman? L hawle we l quwwete ill
billh! U svakom sluaju, zato nam treba ovaj uvod? Onaj
koji tvrdi da zna skriveno je tgt. Zbog ega je tgt? Zato
to je sebe poistovjetio sa Uzvienim Allhom. U kojoj
oblasti (vrsti) tewhda? U imenima i svojstvima. Jer,
Uzvieni Allh je Sveznajui i od Njegovih osobina je
aspolutno znanje svega.
Tako, onaj koji se poistovjeti sa Uzvienim Allhom u
ovom smislu taj se u er'atu zove tgt. Znai, tgt je u
er'atu svaka osoba koja se poistovjetila sa Uzvienim
Allhom u Njegovom posebnom prvu, bilo da je to u
Njegovom Gospodarstvu (rububbijet), Njegovim djelima ili
u imenima i svojstvima, svojstvenim Njemu, Uzvienom, ili
u boanstvu. Ili osoba koju su drugi poistovjetili sa
Uzvienim Allhom, a ona uti i zadovoljna je. Zato
kaemo da uti i zadovoljna je? Da bi iz ovoga izali meleki i
vjerovjesnici. Ima ljudi koji oboavaju meleke i
vjerovjesnike, ali ovi nisu time zadovoljni, zato neemo njih
nazvati tgtima. Zato kaemo da je uslov da osoba bude
zadovoljna time.
215

Kae Bin Bz:

''Ko umre na ovoj 'aqdi, tj. da Muhammed, sallallhu 'alejhi we
sellem, nije ovjek i da nije od demove djece, ili da smatra da on
zna gajb ovo je nevjernika 'aqda, pa se takav smatra kfirom.
Tako isto, ako ini tewessul, u smislu da od njega trai pomo, ili
mu ini dovu, ili se njemu zavjetuje, zato to po pitanju tewesula
postoji detaljno objanjenje. Neki ljudi nazivaju dovu mrtvacu i
traenje pomoi od njega tewesulom, i to je od kufra u
Uzvienog Allha. Ako osoba umre u tom stanju umro je u
stanju nevjernika. Ne smije se davati sadaqa u njegovo ime, ne
smije mu se klanjati denza, niti se gasuli, niti se ini dova za
njega, a nakon toga mu se na hiretu sluaj preputa Uzvienom
Allhu.''
Vidimo opet da mu je ejh Bin Bz dao ime, ali nije
spustio potpuni propis, koji zavise od ega? Od uspostave
argumenta. Kae:
''...a nakon toga mu se na hiretu sluaj preputa Uzvienom
Allhu. Pa ako je to bilo iz neznanja i nije imao kod sebe nekoga ko
bi ga pouio onda on ima propis ehlul-fetre na Sudnjem danu.''
Kao to smo rekli davno...
''Oni e biti kuani, pa ako se odazovu spasie se i ui e u
dennet. Ako se suprostave ui e u dehennem. Ali, ako je znao,
ali je bio nemaran i nije se osvrtao onda takav ima propis
nevjernika...''
Ovdje se pod kufrom misli na kufr koji za sobom
povlai uspostavu argumenta, dakle kufr kazne, jer se ovaj
suprotstavlja neemu to zna ili to je mogao znati.
216

''...jer Uzvienog Allha utjeruje u la, Koji je objasnio da je

Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem ovjek, i da gajb zna
samo Uzvieni Allh, te da samo Uzvieni Allh zasluuje 'ibdet.
A onaj koji vjeruje da Muhammed nije ovjek i da on zna gajb
utjerao je Allha u la i on je kfir. Da Allh sauva...''
Pazite, naziva ga kfirom. Znai, ovdje kae:
''A ako zna...''
I njega naziva kfirom, a i onoga prvoga naziva
kfirom. Ali, ta je razlika izmeu njih?
Znai, prvi ima naziv kfira na dunjluku, ali s
obzirom da postoji mogunost da nad njim nije uspostavljen
argument to ime kufra nee za sobom povlaiti sve
propise.
Meutim, kada ga drugi puta naziva kfirom daje
mu potpuni propis nevjerstva, tj. tekfri ga tekfrom
kanjavanja.
Zatim kae:
''A ako je neznalica sluaj mu je kod Allha na hiretu, a na
dunjluku ima propis nevjernika: ne klanja mu se (denza), niti
se za njega ini dova.''
Dakle, ovo je ovjek koji se pripisuje muslimanima, a
radi veliki irk.
Ovdje smo, brao, u ovoj fetwi vidjeli potvrdu svega
onoga to smo mi govorili na prolim predavanjima...
217

Razliku izmeu:
tekfra bez uspostave argumenta i bez mogunosti

uspostave argumenta, tj. kufra koji za sobom ne
povlai kaznu, i
tekfra kod kojeg je uspostavljen argument ili je
postojala mogunost njegove uspostave, tj. tekfra
koji za sobom povlai kaznu.
U ovoj fetwi vidimo sve to, i to da onaj ko uini veliki

irk gubi ime islma na dunjluku, a kazna na hiretu zavisi
od uspostave argumenta. I da za onoga ko uini veliki irk
nema nikakvog opravdanja, jer musliman zna da je veliki
irk zabranjen. A ako to ne zna svakako ne moe da bude
musliman.
U svim ovim fetwama, brao, koje smo naveli; od
''Stalne komisije za fetwe'', od Ibn Dibrna i od Bin Bza
vidimo onu 'aqdu i utemeljivanje onih fundamenata koje
smo spomenuli u prolim predavanjima.
Znai, ta sada elimo da potvrdimo? Kad ovjek uini
veliki irk, a nije prisiljen je li on musliman? Nije
musliman... Ali, je li kfir? Jeste kfir.
Ali, ako nad njim nije uspostavljen argument je li
kfir? Jeste kfir i murik, ali u kojem smislu? U smislu da
dobija ime (murik-kfir), ali ne dobija sve propise.
Meutim, ako se nad njim uspostavi argument ili ako
je postojala mogunost uspostave argumenta nad njim
onda je kfir u apsolutnom smislu, odnosno murtedd i za
218

njega se veu svi propisi. Allhul-Muste'n. L hawle we l

quwete ill billh...
I opet, brao, da znate:
Sve ovo to mi ovdje spominjemo, sve je ovo jo uvijek
openito i ovo su osnove i kapije ulaska u shvatanja ovih
stvari.
U svakom sluaju, nemogue je da musliman ne zna
ove stvari. Nije musliman ako ovo ne zna. I mi smo rekli da,
kada 'ulema u knjigama islamskog prava govori o riddetu
(otpadnitvu), nikada ne govori da se onaj koji je uinio
veliki irk treba poduiti.
Ne, nego kau:
''Ko uini veliki irk otpadnik je i od njega se trai da se
pokaje'',
zato to musliman zna da je to zabranjeno.
Dakle, pitamo nae d'ije i nau siromanu brau
kojima su oni nepravdu uinili:
''Ima li opravdanja neznalica u velikom irku? Ima li opravdanja
u idtihdu, u taqldu, u te'wlu?''
Nema!
Da malo zagrijemo situaciju, prije nego to preemo
na fetwe ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba i njegove
djece, naveemo, in'Allhu te'l, jednu fetwu od ejha
Eb Batna, koji je ivio u vremenu 'AbdurRahmna bin
Hasana, unuka ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba, ak
mu je 'AbdurRahmn bin Hasan bio ejh.
219

U njihovo vrijeme se pojavio ovjek od sfij,

oboavaoca mrtvaca, koji je oivio fitnu opravdavanja
velikog irka neznanjem, pa su mu odgovarali. Kae Eb
Batn, Allh mu se smilovao... To je na ejh i mi ga volimo,
stari muftija.
Kae u knjizi koju je nazvao ''El-Intisr li HizbillhilMuwehhidn'' (''Trijumf Allhove partije monoteista''), na 46.
strani:
''Uenjaci iz svih mezheba su pomenuli mnoge stvari koje se ne
mogu ograniiti, od rijei i djela i ubjeenja ('aqde), iji poinilac
postaje nevjernikom, i to nisu ograniili samo na prkosnika.''
ta znai ovo zadnje? Ovo:
''...i to nisu ograniili samo na prkosnika.''
ta to znai? Ko je prkosnik? To je onaj koji je saznao,
pa se suprotstavlja! Znai, ta hoe da kae? Da govor
'uleme svakog mezheba ne obuhvata samo prkosnika, nego
i onoga mimo prkosnika. A ko je onaj mimo prkosnika? To
je onaj koji ne zna, tj. dhil. Je li tako?
Sjeate li se govora Ibnul-Qajjima, kada kae da je prvi
kufru' ind (nevjerstvo prkoenja), a drugi je kufru i'rd
(nevjerstvo odbijanja i okretanja).
Posluajte ta dalje kae Eb Batn:
''Zato, svako onaj ko tvrdi da je poinilac kufra opravdan te'wlom
(pogrenim tumaenjem), ili idtihdom, ili grekom, ili slijepim
slijeenjem, ili neznanjem suprostavlja se Qur'nu, sunnetu i
idm'u muslimana, bez ikakve sumnje.''
220

Znai, onaj koji tvrdi da se poinilac kufra opravdava

te'wlom, idtihdom, grekom, taqldom (slijepim slijeenjem)
ili dehlom (neznanjem)...
''...suprostavlja se Qur'nu, sunnetu i idm'u muslimana, bez
ikakve sumnje.''
I kaem od sebe:
Takav ovjek zasluuje, brao, uz to to je kfir, da se
za njega kae da je dall, tj. da je u dalletu, tj. velikoj zabludi,
da je dhil dall, zato to se suprotstavio stvari koja je jasna u
Qur'nu i sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i koja je jasna u idm'u (konsenzusu) muslimana.
I zato, brao, kaemo:
Ko kae ove stvari? Kae ih Semir Imamovi na onoj
svojoj budalatini od predavanja koje je nazvao ''Tekfr''.
Takoer, oni koji su potpisali ''Proglas'',... Svi oni govore
ove stvari! Opravdavaju ovjeka u velikom irku
opravdavaju neznanjem, i taqldom, i te'wlom, i
idtihdom, i filozofiraju, nema ime ne opravdavaju!
Shvatate li me?
Slijepo slijeenje? Znai, ako je neko slijedio slijepo ''bin
ovoga'' ili ''bin onoga'' i upadne u veliki irk kau:
''opravdan je''? Nema opravdanja!
Nema opravdanja za ulazak u parlamente, zaklinjanje
da e potovati ustav, donoenje zakona mimo Uzvienog
Allha, suenje palestnskim ustavom, suenje svim laikim
ustavima sve je to veliki irk, nema nikakve sumnje. Ko to
uradi izlazi iz islma, na licu mjesta. Ko poziva na
221

glasanje! A ta znai glasanje? Postavljanje tgta

parlamentaraca, koji e da donose zakone kufra, da budu
zakonodavci u tgtskim parlamentima ima isti taj propis.
Osim, Allhu moj, nekog ovjeka, koji je totalna
neznalica i koji veze nema ta radi onaj murtedd i tgt u
parlamentu, pa makar se zvao kako se god zvao i imao
bradu koliku god imao. Moda neko misli da je on otiao
tamo da pria sa njima, da se uvede er'at, pa glasao za
njega, ali ne zna da e on da se zakune da e da potuje
ustav, da e da podredi er'at tom ustavu i da e da donosi i
propisuje zakone, a sve u okviru tog ustava, ako takav
uopte postoji.
I svaki onaj hoda koji sa minbera poziva na glasanje
taj je izaao iz vjere. Iza njega nije dozvoljeno da se klanja... I
svaki onaj ''d'ija'' koji poziva ljude da glasaju i da se
postavljaju tgti iza njega nije dozvoljeno da se klanja, pa
makar mu to dozvolio ko mu god to dozvolio, jer je to
pitanje velikog irka, l hawle we l quwwete ill billh...
Sjeate li se da je stare murike ejtn prevario tako to
je irku promijenio ime, pa je irk nazvao potovanjem
vjernika i dobrih ljudi i nazvao ga tewesulom? I kad su im
ljudi govorili da je to irk, ejtn im je to predstavio da ovi
nee da potuju vjernike i dobre ljude.
Danas su doli ljudi, koji irk nazivaju ''manjom od
dvije tete''. Shvatate li?
222

Znai, prve sfije, oni njihovi ekstremisti su irk

nazivali potovanjem dobrih ljudi i tewessulom, a u ovom
vremenu fitne irka u zakonodavstvu d'ije kau:
''To nije irk, to je manja od dvije tete.''
Mi kaemo:
To je irk, koji si ti nazvao manjom od dvije tete! Isto
kao to su sfije svoj irk nazvali tewessulom i potovanjem
dobrih ljudi. A injenica da si mu ti promijenio ime ne
mijenja propis. Allhov propis nije vezan za ime, nego za
njegovu sutinu.
Nazovi ga kako hoe, irk je irk!
I ovo je 'aqda tewhda i idemo, in'Allh, do kraja, pa
da vidimo ta e biti. A ko hoe da se krije k'o mi i da se
drui sa sihirbazima, sa murteddima, sa nacionalistima i sa
kukavicama, a odbaci iskrene muslimane, muwehhide iz
svojih dmij i da ih optui i da ih nazove svakavim
imenima bujrum, neka uradi to, ali e mu se na kraju
slomiti o njegovu glavu, kao i svakome ko se god
suprostavlja Uzvienom Allhu i Njegovom Poslaniku,
Da ponemo, in'Allh, sa fetwama ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba, njegove djece i njegovih
unuka, kao i njegovih uenika i sljedbenika njegove kole.
Da se uvjebamo na ove razlike: kufr prije uspostave
argumenta, kufr nakon uspostave argumenta,...
223

U knjizi ''Ed-Durerus-Senijje...'' (''Svjetli biseri...''), koja

ima vie tomova i koja je zvanino bila zabranjena u
Saudijskoj Arabiji jedno vrijeme i do koje se moe teko
doi, a u kojoj su sabrane fetwe od ejha Muhammeda i
sljedbenika njegove kole, u 1. tomu, 142. str. stoji:
''Upitan je ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb o osobi koja je
umrla prije dolaska ove da'we i nije postigla islm.''
Pitaju ga ljudi o osobi koja je umrla, a koja je ivjela
meu ljudima koji izgovaraju ehdet, ili je zatekla svog
bbu i majku kako rade veliki irk, kako oboavaju mrtvace
i umrla u tom hlu (stanju) i do nje nije doao tewhd u kojeg
je pozivao ejh Muhammed.
Odgovara:
''Ko umre od poinilaca irka...''
Kako ih naziva? Poinioci irka.
''Ko umre od poinioca irka prije dolaska ove da'we sd kojim
se njemu presuuje jeste: Ako je bio poznat po injenju irka, da se
njime pokoravao (Uzvienom Allhu) i ako je na tome umro
vanjtina te osobe jeste da je umrla na kufru. Ne ini se dova za
njega, niti se u njegovo ime kolje kurban, niti se u njegovo ime
daje sadaqa.''
O kojoj se, brao, osobi govori ovdje? O osobi koja je
umrla prije dolaska da'we. Znai, ovjek je ivio u neznanju,
prije dolaska tewhda, u vremenu kada je bilo 'uleme sa
turbanima, koja je svakoga dana pozivala narod da ini
veliki irk Uzvienom Allhu i govorila da e tako ui u
dennet.
224

Pa kae ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb:

''Ako je bio poznat po injenju irka onda mu je vanjtina da je
umro u kufru.''
Za njega se ne ini dova, niti se u njegovo ime kolje
kurban, niti se u njegovo ime daje sadaqa. Zbog ega? Zato
to taj ovjek nije musliman. A da li e biti kanjen na
hiretu? Hoe li biti kanjen? Hoe, ako je nad njim
uspostavljen argument. A ako nije kao to je prethodilo
(kao to smo ve objasnili)...
Upitani su, brao, ejhovi sinovi Husejn i 'Abdullh o
ovjeku koji je umro a nije doivio dolazak ove da'we i nije
postigao (doivio) islm. Da li se takav smije proklinjati i
psovati ili ne? Da li je dozvoljeno da njegov sin ini dovu za
njega? Kakva je razlika izmeu onoga koji je umro, a nije
doekao ovu da'wu i onoga koji je doivio ovu da'wu, ali se
suprostavljao vjeri i njenim sljedbenicima, pa umro na
tome?
Jeste li shvatili pitanje? Ko najbolje razumije menhed
Muhammeda bin 'AbdulWehhba? Ko? Kada mi hoemo da
tumaimo njegove rijei, moramo ih tumaiti njegovim
rijeima. Ono to je uopteno na jednom mjestu, mi emo
suziti njegovim rijeima, koje nalazimo na drugom mjestu.
Neemo uzeti njegove uoptene rijei, a ostaviti njegov
govor koji ih objanjava, je li tako? A njegovu da'wu najbolje
poznaju njegovi sinovi, oni koji su kod njega uili i njegovi
unuci, koji su takoer kod njega uili. 'AbdurRahmn bin
Hasan je kod njega uio.
225

Kau njegovi sinovi:

''Ko umre od ehlu-irka (poinitelja irka)...''
Pa vidimo da ih ne nazivaju muslimanima.
''...a prije dolaska ove da'we do njega, sd mu je sljedei: Ako je
bio poznat po injenju irka i to mu je bio dn, pa umre na tome
njegova vanjtina je da je umro na nevjerstvu. Nije dozvoljeno da
se ini dova za njega, niti da se za njega kolje kurban, niti da se na
njegovo ime daje sadaqa, a to se tie prave sutine njegovog
stanja preputa se Uzvienom Allhu. Pa, ako je nad njim za
vrijeme njegovog ivota uspostavljen argument, pa je prkosio
takav je kfir vanjtinski i u sutini'',
Tj. u dunjlukim i hiretskim propisima.
''A ako nad njim nije uspostavljen argument onda mu je sluaj
preputen Uzvienom Allhu.
A to se tie psovanja i proklinjanja njega to nije dozvoljeno.
Naprotiv, psovanje mrtvih uopte nije dozvoljeno, kao to stoji u
hadthu kod Buhrije od ''ie, Allh bio zadovoljan njome, da je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
'Nemojte psovati mrtve, jer su oni otili onome to su
uradili.'
Osim ako se radi o nekoj osobi koja je bila od prvaka nevjerstva, a
po pitanju kojih su ljudi obmanuti. Onda nema smetnje da se
takav psuje, ako u tome ima vjerska korist. A Allh najbolje zna.''
Kada se kae psovanje, misli se na vrijeanje: murik,
ovakav, onakav, shvatate li? Sve u tom smislu. Dakle,
postoji zabrana vrijeanja mrtvaca, ali se iz te zabrane
izuzima ta? Vrijeanje odreenih mrtvaca (pojedinaca),
226

prvaka nevjerstva, pod uslovom da u tom vrijeanju postoji

vjerska korist.
U svakom sluaju, brao, ima dosta fetwi koje se mogu
navesti, i mi emo ih, in'Allhu te'l, postepeno navoditi.
Molim Uzvienog Allha da primi od mene i od vas,
da nas uputi i da nam uljepa zavretak.
Ima li, brao, neko da mu neto nije jasno? Ima li neko
da mu neto nije jasno?
Da vas pitam onda, brao, sada jednu stvar:
Kada Muhammed bin 'AbdulWehhb negira tekfr
onih koji oboavaju mrtvace (to spominje Devad Golo,
kao to stoji u ''Proglasu'', itd.), ta misli pod tim, na koji se
tekfr misli? Misli na tekfr kazne. Jer, iz svega ovoga vidimo
to kae lino on i to kau njegova djeca da oni takve ne
smatraju muslimanima. Jer, onaj koji uini irk taj nije
musliman po idm'u muslimana. Ali, da li je kfir? Jeste
kfir, u smislu irka, murik-kfir u uem smislu. A tekfr
koji on negira jeste tekfr kanjavanja, koji zavisi od
uspostave argumenta.
Pa, kad ti doe neko i kae:
''Ej ti, budalo, to slijedi onoga Eb Muhammeda, doi da ti ja
pokaem, da vidi kako Muhammed bin 'AbdulWehhb ne tekfri
te ljude!''
227

ta e da mu kae ti? Reci:

''Rijei Muhammeda bin 'AbdulWehhba i sline rijei si izvukao
iz konteksta. One se ne tiu negacije tekfra u osnovi, tj. gubljenja
imena, ve se tiu tekfra kanjavanja.''
''Kako zna?''
''Znam, jer njegove fetwe i fetve njegove djece, unuka i uenika,
sve te fetwe ukazuju na to da onaj koji uini veliki irk gubi ime
islma i dobija ime kufra, ali bez kazne prije uspostave argumenta
i mogunosti uspostave argumenta. I taj tekfr koji je ejh negirao,
a koji ti vadi iz konteksta, tie se tekfra kanjavanja.''
Shvatate li, brao? S tim to ja kaem, i ponavljam:
ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb i Ibn Tejmijje su
bili dosta blagi u opravdavanju ljudi u tekfru kanjavanja.
Zbog ega?
Kaem:
Ako su bbo i majka Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, i mnogi predislamski Arapi, te krani i
idovi ako su oni neopravdani svojim neznanjem, u onom
vremenu, kako da opravdava ovjeka koji ima Qur'n kod
sebe? I kaem da su bili blagi.
Meutim, to to su uradili ponekad u odreenim
situacijama ima svoje razloge: situacija, njeni uslovi,
da'wa,...
Shvatate li, brao? Nema smetnja da, kad ovako
ovjeka vidi, da otvori ta vrata opravdanja, da ih poziva.
228

Prenosi se da je Muhammed bin 'AbdulWehhb iao kod

onih koji oboavaju mrtvace, oni bi inili dovu 'Umerovom
bratu, Zejdu, mimo Uzvienog Allha. Pa bi ejh
Muhammed iao meu njih i govorio bi:
''Allh je bolji od Zejda. Allh je bolji od Zejda.''
Znai, inio im je da'wu. Dakle, kada mi govorimo o
ovim stvarima, to ne znai da neemo da inimo da'wu,
nego idemo meu ljude i govorimo:
''To je irk. To je zabranio Allh i Njegov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem.''
Ali, ovjek gubi ime islma i dobija ime irka i kufra u
uem smislu onoga momenta kada uradi te stvari.
Zbog ega je, brao, ovo vano? Mi ove propise
primjenjujemo na svakog murika koji uini veliki irk. U
ovo ulazi i SDA (Stranka Demokratske Akcije) i svako ko
ini veliki irk. Komunisti, nacionalisti, sekularisti,
demokrati, oni koji pozivaju na glasanje, oni koji sude
tgtskim zakonom, oni koji vladaju dravama, Tajib
Erdogan,... Mi sve te ljude tekfrimo.
Meutim, kaemo:
''Ima odreenih pitanja u velikom irku, u kojima moda nije
uspostavljen argument nad ljudima.''
Kao, npr., ovo pitanje ''manje od dvije tete'', jer ljudi
imaju ubhu. Meutim, to to imaju ubhu ih ne spaava da
izgube ime islma. Ali moe ih spasiti kod Allha, da ih ne
kazni dok se nad njima ne uspostavi argument. Shvatate li
me, brao? Znai, mogue je da u stvarima velikog irka ima
229

pitanja gdje nad ljudima jo nije uspostavljen argument, ali

gube ime islma.
I zato iz ovoga shvatamo da smo neprijatelji svakog
murika i da musliman ne moe initi veliki irk. I to je,
brao, tewhd s kojim je poslat Muhammed, sallallhu 'alejhi
we sellem. I ovo govorimo da bismo se svi spasili kod
Uzvienog Allha. Jer, ako neko umre, a bude simpatisao
neto od velikog irka nee uspjeti kod Uzvienog Allha.
Bilo ta! Ako se ne bude odrekao murik nee!
Kaemo:
Oni koji ne tekfre tgte i murike koji se pripisuju
islmu ne mogu biti opravdani zbog ubhe, jer Allh nije
napravio razliku izmeu jedinki irka, taguta, niti murika. I
ovdje nema razlike izmedju onih koji se pripisuju islmu i
onih koji se pripisuju drugim vjerama. Nemaju opravdanja
jer ne znaju sustinu islma, koja se sastoji od naputanja
svih vidova oboavanja nekog drugog mimo Allha i onih
koji to rade, i ista predanost samo Allhu svim 'ibdetima i
pokornou, kao to sutinski ne znaju da irk i islm ne
mogu opstati zajedno na jednom mjestu u istom vremenu,
iako to tvrde jezicima. Jer, kada bi vjerovali i znali sutinu
toga, nikad islmom ne bi opisali onoga koji radi veliki irk
ili odbija 'ibdet, a islm je istoa od irka i 'ibdet samo
Allhu. Otuda, oni ne znaju osnovu dni islma, ili znaju pa
prkose. Nazvati murika muslimanom je, bez sumnje,
vjerska lojalnost (el-muwlh) i ona je gora nego pomagati
njih protiv musliman, uz njihov tekfr, radi dunjluka.
230

A ako, uz to, takve budu pomagali protiv musliman,

pijunirajuci za njih i radei protiv musliman onda je to
jos ei kufr, da Allah sauva.
Allhul-Muste'n. L hawle we l quwwete ill billh.
Ja znam, brao, da je ovo vama teko... Vi razmislite:
Ako hoete da nastavimo sa itanjem fetwi na iduim
predavanjima, recite, pa da ovo predavanje ostane,
ina'Allh, upeatljivo i da ostane muslimanima, koji e ga
uti. A ako neete vi recite, pa da privedemo kraju
predavanja o Mu'dhu ibn Debelu.
Ali, ja mislim da trebamo proi fetwe svih uenika
Muhammeda bin 'AbdulWehhba, od unuka i sljedbenika, a
fetwe Bin Bza i ''Stalne komisije za fetwe'' smo spomenuli,
da vidimo ko je na tewhdu, a ko je skrenuo sa puta
uzvienog Allha.
Allh najbolje zna.
Imate li pitanja, brao? Bujrum.
Brat pita, brao, o ljudima koji su bili u vremenu
komunizma, koji su radili bid'at (novotariju) iz neznanja.
ta je odgovor na to pitanje?
Kaemo:
Bid'at se dijeli na dvije vrste: Bid'at koji izvodi iz vjere i
bid'at koji ne izvodi iz vjere.
231

Ako se radi o bid'atu koji izvodi iz vjere, kao to je to

bid'at velikog irka i jasnog kufra kaemo:
Ima isti propis kao i svi koje smo spomenuli.
Ako nije bio prisiljen i ako je bio poznat po tom bid'atu
velikog irka i jasnog kufra uzimamo mu ime islma i
dajemo mu ime murika i kfira u uem smislu, a kakav mu
je propis kod Allha Allh najbolje zna. to znai: ne
smijemo initi dovu za njega, ne smijemo klati kurban u
njegovo ime, itd... Svi oni propisi. Znai, to nije musliman.
Shvatate li me, brao? Ako je bio poznat po tome.
A ako mu ne znamo hl (stanje), uete u fetwama
kasnije neemo mu presuditi niti da je musliman, niti da je
murik. Ostaviemo ga, a ne smije mu presuditi sa
islmom, jer ne zna da je musliman. Pogotovo to je u tom
vremenu i na tim mjestima bio proiren irk i kufr.
Dakle, brao, ovo e vam pomoi. Onaj koji ostavi
osnovu vjere, a osnova vjere je tewhd gubi ime
muslimana i gotovo. ta e biti na hiretu Allh najbolje
zna.
Ako se nad njime uspostavio argument bie kanjen
vjeno u dehennemu.
A ako nije onda e on po hadthu Allahovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i prema miljenju veine
ehlis-sunneta, biti kuan na Sudnjem Danu.
A Allh najbolje zna.
232

7. predavanje
Ti ini teke stvari lahkima kada Ti hoe. O Allhu,
utjeem Ti se od toga da Ti svjesno uinim irk, a od Tebe
traim oprosta za ono to nesvjesno uinim. Nema snage ni
moi, osim od Tebe.
A potom:
Nastaviemo, brao, in'Allhu te'l, sa naim
predavanijima, koja smo poeli, a koja smo nadovezali na
priu o Mu'dhu ibn Dabelu, Allh bio zadovoljan njime, a
odnose se na opravdanje dehlom (neznanjem), te'wlom
(pogrenim tumaenjem), taqldom (slijepim slijeenjem) ili
idtihdom nekog uenjaka u pitanjima velikog irka.
I normalno, brao, za ove teme je, i meni i vama,
potreban sabr. Potreban je sabr, a mi emo se potruditi,
in'Allhu te'la, da polahko ovo prenesemo, da
prokomentariemo, molei Uzvienog Allha da nam d
bereketa u onome to kaemo i u onome to ujemo i da na
to ljepi nain ovu temu prenesemo onima koji e sluati
ova predavanja, in'Allhu te'la.
233

Rekli smo, brao, da se, kada se govori o opravdanju

spomenutim stvarima u pitanjima velikog irka, to radi sa
dva aspekta.
Prvi aspekt je aspekt imena, a drugi aspekt je aspekt
kazne.
Pa smo rekli da te stvari (dehl, te'wl, taqld, idtihd,...)
nisu prepreka kada je u pitanju ime, ali su prepreka kada je
u pitanju kazna, i to samo za onoga do koga nije dola da'wa,
tj. nad kim nije uspostavljen argument, ko realno nije bio u
stanju da od sebe odagna neznanje i da doe do Istine.
Meutim, ako je bio u stanju, ali to nije uradio onda
nema sumnje da je on kfir u apsolutnom smislu, i na
dunjluku i na hiretu, tj. i u smislu kanjavanja. Znai, to
napominjem da bismo mogli da nastavimo, in'Allhu
te'la.
Nastavljamo sa citatima od ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba, Allh mu se smilovao. On u poznatoj knjizi
''Ed-Durerus-Senijje...'' (gdje su sabrane fetve od njega,
njegove djece i uenika, 'uleme Nedda), u 10. tomu, 333.
strana, on kae:
''Ko od onih koji su ivjeli u dhilijjetu bude radio po islmu,
ostavivi irk takav je musliman.''
Znai, ko je musliman? Onaj ko doe sa tewhdom
Uzvienog Allha i bude ostavio veliki irk, jer nema
tewhda bez ostavljanja velikog irka. To je musliman kod
ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba. Osoba koja je
ostvarila tewhd, znai koja je dola sa osnovom tewhda,
234

ostvarila minimum, a ostavila veliki irk. Mada je ejh rekao:

''e-irk'', a ja kaem veliki irk, zato to veliki irk negira
islm u osnovi, dok ako ovjek poini mali irk ne gubi ime
islma.
''A to se tie onoga koji je oboavao idole, pa je na tome umro
prije pojave ovoga dna (vjere)...''
Kao da govori o ljudima koji su se pripisivali islmu, a
radili su veliki irk, a koji su ivjeli prije nego to je on doao
sa da'wom.
''...vanjtina toga je nevjerstvo...''
Znai, to je njegova vanjtina, a propisi na ovome
svijetu se veu za vanjtinu. Njegova vanjtina je nevjerstvo.
Zbog ega? Zato to nije musliman.
''...iako postoji mogunost da nad njim, zbog njegovog neznanja
ili nepostojanja nekog ko bi ga mogao uputiti nije uspostavljen
poslaniki argument. Ovo je sve zbog toga to mi sudimo na
osnovu vanjtine, a to se tie sutinskog sda...''
Tj. hiretskog suda.
''...preputamo ga Uzvienom Allhu.''
ejh kae da je onaj koji je radio veliki irk u osnovi i
vanjtini kfir i on po idm'u muslimana nije musliman.
Allhu moj, osim kod potpisnika ''Proglasa'', kod naih
''magistara'', ''doktora'' i ostalih siromaha.
235

Ali, postoji mogunost da nad njim moda nije

uspostavljen poslaniki argument zbog neznanja, ali ne bilo
kojeg neznanja, ve onog neznanja kojeg nije mogao
odagnati i zbog nepostojanja nekog ko e ga poduiti. S
obzirom da je takva situacija, kako takvome suditi da je
nevjernik? Zbog toga to je to njegova vanjtina.
Ali, zbog mogunosti da je opravdan tim neznanjem u
smislu kazne, ejh kae da se njegova stvar preputa
Uzvienom Allhu, tj. neemo za njega rei da e biti vjeno
u dehennemu, ali mu na ovom svijetu itekako sudimo tako
to mu uzimamo ime islma, a dajemo mu ime nevjernika,
kao to smo to objasnili u prolim predavanjima.
Idemo dalje...
U jednoj drugoj knjizi pod nazivom ''Medm'atulFetw wer-Res'il wel-Edwibe'', na 136. strani, kae ejh
Muhammed bin 'AbdulWehhb, Allh mu se smilovao:
''Potrudi se da spozna (naui) dni-islm, da spozna ono sa
ime je Allh spoznao Svoga Poslanika i u traenju onoga to je
'ulema rekla po pitanju rijei Uzvienog:
'Ko bude zanevjerovao u taguta, a povjeruje u Allaha, on

se uhvatio za najvru vezu...' 65 ''
Znai, ejh savjetuje da naui vjeru, da spozna ono sa
ime je Uzvieni Allh poslao Muhammeda, sallallhu 'alejhi
we sellem, i da dobro prostudira ta kae 'ulema u vezi
ovoga jeta, koji obuhvata znaenje ehdeta, tj. negaciju i
65
236

potvrdu. Negacija je ''L ilhe...'', ostavljanje velikog irka,

njegovog injenja i kufr u tgta, a potvrda je ''...illAllh''.
''I potrudi se da naui ono to je Allh poduio Svog Poslanika
sallallhu 'alejhi we sellem, i ono emu je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, poduio svoj ummet od tewhda. A ko
se od ovoga okrene, pa mu Allh zapeati srce i d prednost
dunjluku nad vjerom Allah ga nee opravdati neznanjem.''
Znai, ako bude umro, a ne bude znao znaenje
ehdeta i znaenje negacije, i ne bude znao ta je kufr u
tgta i vjerovanje u Uzvienog Allha, a zatim doe
Uzvienom Allhu kao neznalica, a nije opravdan..., ili
oboavajui tgta, inei Uzvienom Allhu drugoga
ravnim u tom sluaju ga Allh nee opravdati neznanjem.
I koja je ovo vrsta nevjerstva neznanja o kojoj ovdje
govori ejh Muhammed, brao? Ovo je kufr okretanja, znai
neznanje koje je on sam prouzrokovao, jer se okrenuo i
poslije toga vie nema opravdanja neznanjem.
Ovdje vidimo da je osnova vjere i da svaki ovjek
mora da zna ta znai ''L ilhe illAllh'', da uini kufr u
tgta i da ostavi oboavanje tgta, da bude vrsto ubjeen
da je zabranjeno da se tgt oboava, da mrzi tgta, da
vjeruje da je obaveza da se protiv njega bori i da to ini
koliko je u mogunosti, i da smatra da je svaki tgt kfir.
Znai, za onu osobu za koju ima dokaza da je uinila
neto od stvari koje je ine tgtom obaveza ti je da
vjeruje da je ta osoba nevjernik, isto kao to vjeruje da su
svi ostali nevjernici nevjernici.
237

to znai, ako bi neko, izmeu ostalog, volio tgta, a

vidi njegovu situaciju i ona mu je oigledna znai da nije
ostvario prvi rukn ''L ilhe illAllh'', odnosno kufr u tgta.
I ovdje, brao, kad ovo govorim, mislim na onoga
d'iju koji je pisao u ''Saff''-u i koji kae da voli svoju
dravu.
Pa kaem:
Ako pod dravom misli na onu tvorevinu koja se
sastoji od vlade, njenih zakona i sistema onda kaem da je
on kfir. Kaem za tog ''d'iju'' da je i tome postao kfir.
A ako pod time misli da voli zemlju, zemlju gdje se
rodio, gdje je odrastao i slino onda kaem da se pogreno
izrazio i da se u ovome moe opravdati, in'Allh.
Ali, ono to se vidi iz te reenice i to je jae jeste da on
kada je rekao da voli dravu voli taj sistem, dravu,
vladu i ostale stvari.
U svakom sluaju, ko kae da voli dravu u onom
prvom smislu koji sam spomenuo to je kfir u Uzvienog
Allha, a ako je prije toga bio musliman onda je murtedd,
zbog toga to nije uinio kufr u tgta ili zato to je ponovo
povjerovao u tgta i prijateljuje sa Allhovim neprijateljem,
bilo da je taj tgt manifestovan u nekoj osobi ili u nekoj
stvari, kao to je, npr., zakon. I ovo, brao, dobro shvatite.
Idemo dalje...
238

U istoj knjizi, na 84. i 85. strani, kae ejh Muhammed

bin 'AbdulWehhb, nakon to u tom dijelu govori o
tewhdu:
''I spoznao si da je to taj tewhd, koji je obavezniji od namza i
posta i da e Uzvieni Allh na Qijametskom danu oprostiti
onome koji doe sa njime, a nee oprostiti onome koji ga ne bude
znao, pa makar bio 'bid (pobonjak).''
ta vidimo ovdje? Kae da Allh nee oprostiti onome
koji doe pred Njega, a ne bude znao tewhd. To znai da u
velikom irku nema opravdanja neznanjem.
''I saznao si da je ta stvar irk Uzvienom Allhu, onaj koga
Uzvieni Allh nee oprostiti onome ko ga uini. I on je kod
Uzvienog Allha gori od zinluka i ubijanja onoga ije je ubijanje
Allh zabranio, iako onaj koji to ini...''
Kaem: To, tj. veliki irk.
''...eli da se time priblii Uzvienom Allhu.''
Ali, Allh mu ga nee oprostiti, iako njime eli da Mu
se priblii. Naprotiv, bie vjeno u dehennemskoj vatri.
Zatim ejh, govorei o 'ulemi svoga vremena, prenosi
ono to oni govore:
''I kau: 'Mi Uzvienom Allhu ispovjedamo tewhd...' ''
Ali, ta je kod njih tewhd? Samo rububbijje...
''Mi znamo da donijeti korist i nanijeti tetu ne moe niko osim
Uzvienog Allha. I mi znamo da ti dobri ljudi...''
239

Tj. koje oni oboavaju mimo Uzvienog Allha.

''...niti mogu nekom pribaviti korist, niti donijeti tetu.''
Znai, misle da je tewhd sa kojim je doao Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, samo rububbijjet, tj. da
vjeruje da je u Allhovoj Ruci sva vlast, upravljanje,
stvaranje, rizq, korist i teta, itd. Ali, kau:
''Kad oboavamo te ljude, mi ne kaemo da oni imaju ita od
rububbijeta, ve je rububbijet sav kod Uzvienog Allha...''
Isto k'o murici...
Znai, pojavili su se ljudi koji su zbog neznanja o
tewhdu vaili za uene, a koji nisu shvatali o tewhdu
nita osim onoga to su shvatali i murici koje je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, pozivao u vjeru.
Pa kae ejh, odgovarajui na njihove rijei:
''Kada spozna (uvidi) da oni od tewhda ne znaju nita osim
tewhd nevjernika, tewhd rububbije...''
Tj. samo tewhd rububbijjeta gospodarstva.
''...spoznae veliinu Allhove blagodati prema tebi. A posebno
nakon to si se uvjerio da e onaj koji sretne Uzvienog Allha, a
ne zna tewhd, ili ga zna ali ne radi po njemu biti vjeno u vatri,
pa makar bio od ljudi koji najvie ine 'ibdet Uzvienom
Allhu.''
Ko radi veliki irk, i ko ne zna ta je tewhd...
240

''Rekao je Uzvieni Allh:''

Ovdje Allh spominje rijei 'Is'a, 'alejhis-selm, Ben
Isr'lu:

''Uistinu ko god Allhu irka uini, Allh mu je dennet
zabranio i boravite e mu biti vatra.'' 66 ''
ta kae ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb? Onaj
koji ne zna tewhd i takav stanju sretne Uzvienog Allha, a
u tom neznanju vie nije opravdan on e biti vjeno u
dehennemskoj vatri. Meutim, mi kaemo i neke druge
rijei koje znamo od njega, da, ako je opravdan u
nepoznavanju tewhda, onda e na Sudnjem danu imati
propis ehlul-fetre i bie kuan, ali da na dunjluku nema
ime muslimana po idm'u muslimana.
Idemo dalje...
Prije nego to preemo, brao, na citate od njegovog
unuka, Sulejmna bin 'Abdullha, elim, brao, da navedem
neke citate i fetwe od djece ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba. Od njegove djece, jer menhed ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba najbolje zna ko? Ne ove
nae sfije nove, ovi... kako da ih nazovem? Ovi miskni to
nanijee tetu islmu, pod izgovorom islma, ''znajui bolje''
pravac ejha Muhammeda od njegove djece, njegovih unuka
i uenika njegove kole.
66
sura el-M'ide, 72. jet

241

U svakom sluaju, naveemo sada, brao, neke citate

od ejhovih sinova i jednog njegovog uenika po imenu
Hamad bin Nsir el-Mu'ammer.
U knjizi ''Ed-Durerus-Senijje...'' u 4. tomu, 136.-138. str.
postavlja im se pitanje:
''Kada onaj koji vjeruje u Uzvienog Allha i Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, kae ili uradi neto to je nevjerstvo iz
neznanja (o tome) vi ga ne smatrate nevjernikom dok se nad
njim ne uspostavi poslaniki argument. Pa ako bi takva osoba bila
ubijena prije dolaska ove da'we, da li joj se oprata ili ne?''
Mi znamo da se ovdje kad se negira tekfr murika
do kojega nije dola da'wa misli na tekfr kazne. Pa oni
odgovaraju:
''Ako neko radi kufr i irk iz neznanja ili zbog nepostojanja
nekoga ko bi ga mogao savjetovati (upozoriti) ne presuujemo
mu nevjerstvom, dok se nad njim ne uspostavi argument.''
Dobro... Ja kaem da se ovdje misli na nevjerstvo
kanjavanja. ta je dokaz? Sluajte:
''Ali, ne presuujemo da je on musliman.''
Nego ta? Nego je murik. Meutim, da li oni za njega
kau da je kfir? Da, ali u onom uem smislu, kako smo ve
objasnili. Kfir kufra irka, bez i prije uspostave argumenta.
Meutim, koji mu kufr ovdje negiraju? Kufr kazne.
''Naprotiv, kaemo da je to njegovo djelo kufr koji ohalaljuje
njegov ivot i njegov imetak, iako nad tom osobom ne donosimo
presudu zbog neuspostavljanja argumenta nad njim.''
242

O emu govore, znai, ovdje? O ubijanju i uzimanju

imetka.
Je li tako? Znai, on ima kod sebe djelo nevjerstva, pa
ga ne nazivaju muslimanom. Nazivaju ga murikom ili
kfirom kufrom irka, ali mu ne presuuju nad njim sdom
nevjerstva, koje za sobom povlai dozvolu njegovog ubijanja
i njegovog imetka. Shvatate li me? Iako kod sebe ima uzrok
toga.
''I ne smije se rei: 'Ako nije kafir, onda je musliman'.''
Kao to bi neko mogao rei: Ako za njega ne kau ga je
kfir onda je musliman. Ne, ne... Ne prihvata se to.
''Naprotiv, kaemo da je njegovo djelo djelo nevjernika, a
sputanje pojedinanog sda nad ovom osobom zavisi od dolaska
poslanikog argumenta do nje.''
Znai, sd kufra koji ohalaljuje ubijanje i uzimanje
imetka i povlai kaznu na Sudnjem danu zavisi od dolaska
argumenta do njega. Ovdje, brao, kada kau:
''...zavisi od dolaska poslanikog argumenta do njega.''
...razumijemo jednu stvar: da u jasnim pitanjima,
pitanjima koja se tiu osnov vjere, u koja prije svega ulaze
vjerovanje u Allha i u Sudnji dan, u meleke, i u poslanike
Allhov argument nad ljudima biva uspostavljen smim
dolaskom argumenta do ovjeka, a ne ovjekovim
shvatanjem. Jer, moe se desiti da se argument uspostavi
nad ovjekom, da doe do nekoga, a da ga on ne shvati.
Shvatate li?
243

Zapamtite ovo. Znai, u pitanjima osnov vjere se

rauna da se argument uspostavio nad pojedincem smim
dolaskom do njega, a ne njegovim prihvatanjem.
I onda kau:
''Uenjaci su spomenuli da e ljudi koji su ivjeli u fetri biti
iskuavani na Qijametskom danu, pa im nisu sd uinili sdom
nevjernika, niti sudom estitih.''
Dakle, oni ih nazivaju ehlul-fetra, daju im propis ehlulfetra. Daju im propis ljudi koji ine irk u vremenu neznanja
i koji su uloili maksimalni trud da odagnaju neznanje od
sebe, ali uprkos tome nisu uspjeli da ga odagnaju i umrli su
na irku.
Takvi se, brao, po idm'u muslimana, ne zovu
muslimani, i za njih se kae: ili da su kfiri, ili da imaju
propise kfira u ovosvjetskom ivotu, a na hiretu im je
stvar kod Uzvienog Allha i ne smije se rei: ''Ako nisu
kfiri, onda su muslimani''.
Ne, jer se sd, brao, vee za vanjtinu, s tim to se
uspostava argumenta u pitanjima osnov vjere ostvaruje
smim dolaskom Allhovog Qur'na do ljudi i vijeu o
Muhammedu, sallallhu 'alejhi we sellem.
Jer, kae Uzvieni Allh:
244

''A meni se objavljuje ovaj Qur'n, da opominjem vas i

onoga do koga doe.'' 67
Dakle, do koga doe Allhova Knjiga nad njim je
uspostavljen argument.
A ova je brao, fetwa od ejhove djece i od Hameda
bin Nsira, ba ona koja treba naim misknima. Ima mnogo,
brao, ovih fetwa od jednog od qadij u gradu Dir'ijje, po
imenu 'Abdul'Azz, koji je takoer istu fetwu dao po pitanju
ljudi koji su bili opisani istim i slinim stanjem.
Nastavljamo dalje, ina'Allhu te'l. Evo jedne fetwe
Hamed bin Nsira, koji je, brao, jedan od uenika ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba.
U istoj knjizi ''Ed-Durerus-Senijje...'' kae u 10. tomu,
336. strana:
''to se tie onoga koji je oboavao idole, pa je umro na tome...''
Pazite, brao! Kad naa 'ulema za nekoga kae da
oboava idole ili nekog mimo Uzvienog Allha to znai
da taj nije musliman. Jer, ne moe ovjek oboavati nekoga
mimo Uzvienog Allaha, a da bude musliman. To nee rei
(niko drugi) osim budala, kao one nae budale. Ja ih
vrijeam svaki dan, elhamdulillhi rabbil-'lemn, dok se ne
opamete. Ili neka se pobune ako hoe. I jesu budale, kad
kau da je murik musliman, i to ne moe rei (niko drugi)
osim kfir, budala, pravi ludak! Mimo novotarije koju su
uradili, a to to oni ine je ogromna novotarija. I mimo
67

245

grijeha kojeg su uinili, jer nisu uloili maksimalan trud u

saznavanju istine.
''to se tie onoga koji je oboavao idole, pa je umro na tome prije
pojave (isticanja) ovoga dna vanjtina ovakvoga je
nevjerstvo...''
Ovdje se pod kufr (nevjerstvo) misli na kufr irka, jer
ne moe biti musliman onaj koji oboava idole.
''...iako je mogue da nad njim nije uspostavljen argument. Zbog
neznanja i nepostojanja nekoga ko bi ga mogao upozoriti na to to
radi. Ovo je zato to mi sudimo po vanjtini, a to se tie
sutinskog suda on se preputa Uzvienom Allhu, a On nee
nikoga kazniti prije uspostave argumenta nad njim. ''
Meutim, brao, ja kaem: Negacija kazne je jedna, a
gubljenje imena islma i dobijanje imena murika je sasvim
druga stvar. I one nisu meusobno povezane na nain kako
to neki ljudi ele rei.
Ima nekih koji ele da kau:
''Ako ga Allh nee kazniti na Sudnjem danu onda je on
musliman na ovome svijetu.''
Ne, ne... Jer, vanjtina mu nije takva. Kao to kae
Uzvieni Allh:
246

''Mi ne kanjavamo dok ne poaljemo poslanika.'' 68

''to se tie onoga ko umre, a ne znamo njegovo stanje...''
Ne zna kakav mu je hl (stanje). Ne zna da li je radio
po islmu ili po irku...
''...s takvim se ne zapoljavamo: niti mu sudimo nevjerstvom, niti
islmom, i to nije od stvari koje su nam obaveza. Kae Uzvieni
Allh:
''To je narod koji je ve proao, njima pripada ono to su

oni zaradili, a vama ono to ste vi zaradili, i vi neete biti
pitani za ono to su oni radili.'' 69 ''
Primjeujemo da ejhova djeca, a pogotovo ejh
Hamed bin Nsir ovdje ''slovo u slovo'' prenosi fetwu od
svoga ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba. I nai ete u
djelima njegove djece i unuka da uvijek prenose ono to su
nauili od svoje 'uleme, od onoga sa ime je Allh poslao
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem.
Idemo dalje, do ejha Sulejmna bin 'Abdullha. Ko je
Sulejmn bin 'Abdullh? Ko zna, brao? Sinovi ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba su, brao, 'Abdullh,
Husejn i Hasan.
68
69

247

Dakle, Sulejmn je unuk ejha Muhammeda bin

'AbdulWehhba preko njegovog sina 'Abdullha. On ima
komentar na knjigu ''Kitabut-Tewhd'', a nazvao ga je
''Tejsirul-'Azzil-Hamd f erhi Kitbit-tewhd'' (''Olakanje
Silnog i Hvale dostojnog u Komentaru Knjige Tewhda'').
Govorei o znaenju ''L ilhe illAllh'', na 140. strani u
komentaru ''Kitabut-Tewhda'' kae:
''jeti koji govore o tome su mnogobrojni i objanjavaju da je
znaenje 'L ilhe illAllh' odricanje (naputanje) 'ibdeta bilo
kome osim Uzvienom Allhu, od ef'adija...''
ta misli ovdje, brao, pod ''ef'adije'' (zagovarai,
posrednici)? Ovdje misli na murike, koji oboavaju dobre
ljude, vjerovjesnike ili meleke. Oboavaju ih i tim
oboavanjem ele da ih oni tako priblie Uzvienom Allhu,
jer smatraju da im je Allh dao neto veliko. Oboavaju ih, a
Allh o njima govorina poetku sre ez-Zumer:

''A oni koji su pored Allha uzeli zagovarae govore: 'Mi
ih ne oboavamo (zbog drugog), osim da nas priblie
Allhu'.'' 70
A u istom jetu kae:

''Allah nee uputiti onoga ko je laov i nevjernik.'' 71
70
71

248

Pa su nevjernici zbog toga to su radili, a laovi su

zbog toga to su slagali na Allha i to su rekli o tim
vjernicima, vjerovjesnicima ili melekima ono to nije istina.
''... od ef'adija i boanstava (endd).''
Znai, endd je mnoina od rijei nidd. A ta znai nidd?
Nidd znai ''isti''. Rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem:

''Zar si me Allhu uinio niddom (istim)?''
Kao to stoji u suri el-Beqare:

''Nemojte Allhu initi endde.''
to znai iste ili ravne, bilo u rububijjetu, ulhijjetu ili
u imenima i svojstvima, bilo srcem, govorom ili djelima. To
biva na dva naina prvi nain je veliki irk, a drugi nain je
mali irk.
A Semir Imamovi ne zna razliku izmeu velikog
irka i malog irka, pa na kaseti o tekfru hoe da dokae da
ovjek ima opravdanja u velikom irku. Uzima primjer
ovjeka koji je rekao Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi
we sellem:
'ta bude htio Allh i ti...'
249

...to je mali irk, pa mu je rekao Allhov Poslanik,

sallallhu 'alejhi we sellem:
'Zar si me Allahu niddom (ravnim) uinio?'
Kae (Semir) da je ovaj ovjek uinio veliki irk jer je
Allhovog poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, uinio
Allhu ravnim, pa ga Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, nije potekfrio zato to je bio dhil, to znai da ima
opravdanja u velikom irku.
Meutim, to nije tano. Nego kako? Nekog Allhu
niddom moe uiniti na dva naina, ne dao Allh:
prvi nain je veliki irk koji izvodi iz vjere, i

drugi nain je mali irk koji ne izvodi iz vjere.
A ove rijei: 'ta bude htio Allh i ti...' su po idm'u

muslimana mali irk i mogu postati veliki irk samo
nijjetom.
Zato kaemo da Semir Imamovi ili jo uvijek ne zna
da je ovo mali irk, ili ta? Ili zna da je to samo mali irk, a
lae, pogreno dokazujui, pa mu preputamo da izabere:
da li jo uvijek ne zna ono to vi znate, elhamdu lillh, ve
nekoliko godina, ili je namjerno slagao, ali je u svakom
sluaju haridija.
Ovo je haridijska 'aqda, jer je stvar koja je ispod
velikog kufra i velikog irka uinio onim to izvodi iz vjere.
Je li tako? Pa ispade da je on ono to ja nisam i to vi niste,
jer oni nas nazivaju tekfrovcima i haridijama, a on za djelo
250

koje je mali irk ovdje kae da izvodi iz vjere. Znamo da su

haridije govorile za velike grijehe da izvode iz vjere.
Tako da mu nudimo da izabere: ili je dhil u ovim
mes'elama, ili je laov ili haridija. Neka izabere on i oni
njegovi papagaji, od kojih neki zamalo da ga nisu uzeli za
boanstvo mimo Uzvienog Allha. Kao to on i njegova
klapa zamalo nisu uzeli neku 'ulemu ovoga vremena za
boanstva mimo Allha, mada esto laui na njih.
Zato kaemo: ''esto laui na njih''? Zato to smo u
prolim predavanjima naveli fetwe od onih za koje oni kau
da su njihova 'ulema, pa smo uli da ta njihova '' 'ulema''
govori isto ono to mi prenosimo od uleme selef.
Znai, ehdet je odricanje od 'ibdeta bilo emu mimo
Uzvienog Allha, odricanje od 'ibdeta ef'adijama,
boanstvima, enddima,... to je prvi rukn. Dakle, navodi
prvi rukn negaciju, a onda navodi i drugi rukn.
''jeti koji govore o tome su mnogobrojni i objanjavaju da je
znaenje 'L ilhe illAllh' naputanje 'ibdeta bilo kome osim
Uzvienom Allhu, od ef'adija i boanstava (endd), i injenje
ibadeta samo Allhu Jedinom. To je uputa i vjera Istine, s kojom je
Uzvieni Allh poslao Svoje Poslanike i s kojom je objavio Svoje
Knjige. to se tie rijei insna 'L ilhe illAllh', bez spoznaje
znaenja tih rijei i bez rada po tome...''
Kaem: Na nain na koji je opisao, tj. putem negacije i
potvrde.
251

''...ili njegove tvrdnje da je od on sljedbenika tewhda, a on ne zna

tewhd, tavie mogue je da nekad nekome drugome mimo Allha
posvjeuje 'ibdet, putem dove i straha, klanja rtve, tewbe,
pokajanja, zavjeta i drugih vrsta 'ibdeta to nije dovoljno za
tewhd.''
Tj. da ga kae, a ne zna ta znai, niti radi po njemu. Ili
da ne radi, pa makar i znao. ta god on ovoga tvrdio, to nije
dovoljno za tewhd.
''Ne, takav nije nita drugo do murik, s obzirom da mu je takvo
stanje, kao to je to stanje oboavaoca qaburova.''
Tj. onih koji oboavaju mrtvace mimo Uzvienog
Allha.
U kojoj knjizi kae ovo? U svom komentaru na
''Knjigu Tewhda'', tj. u svojoj knjizi ''Tejsirul-'Azzil-Hamd'',
na 140. strani.
Dakle, svi oni su mogli da se potrude i da se vrate na
''Kitabut-Tewhd'', a ne da nam filozofiraju s neim to ne
razumiju. Da su proitali objanjenja komentatora ''KitabutTewhda'', ne bi imali ovih problema.
U svakom sluaju, ovakav ovjek je u najmanju ruku
murik, a ako je nad njim uspostavljen argument onda je
murik-kfir.
I ovdje, brao, napominjemo da je ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb ponekad koristio ovu terminologuju, tj.
osobu prije uspostave argumenta bi nazivao bi murikom ako
252

ne bi bila na tewhdu, a nakon uspostave argumenta bi ga

nazvao murik-kfir, tj. sastavio bi ponekad ove dvije rijei.
Ponekad, ali ne uvijek, i to je ono to je mnoge zbunilo. Je li
jasan, brao, ovaj govor? L hawle we l quwwete ill billh.
Isti ejh, Sulejmn bin 'Abdillh, u istoj knjizi, na 80. i
81. strani, nakon to je objasnio i opisao stanje oboavalaca
qaburova (tj. oboavalaca mrtvaca), kae:
''Nema sumnje u to da, kad bi neko od murika izgovarao ehdet
'L ilhe illAllh', i kad bi takoer izgovarao ehdet
'Muhammedun reslullh', a ne zna znaenje 'ilha'...''
Tj. onoga to je negirao izgovaranjem tih rijei 'L ilhe
illAllh'. A mi smo, kada smo komentarisali ''KitabutTewhd'', objanjavali ta je ''ilh'', sjeate li se? I to je mnogo
vano.
''...niti zna ta znai resl, a klanja, posti i obavlja hadd, a ne
zna ta je sve to, osim zato to je vidio ljude da tako rade, pa to
radi i on...''
Znai, govori se o ovjeku koji je odrastao negdje u
nekoj okolini, gdje je vidio bba i deda da neto rade, pa i on
to radi i govori ''L ilhe illAllh, Muhammedun reslullh'', a
ne zna ta je negirao a ta je potvrdio, i ne zna ta je
posvjedoio Muhammedu, sallallhu 'alejhi we sellem. On
klanja, daje zekt i obavlja hadd, a veze nema ta je to.
Slijedi onoga koga je vidio.
''...pa makar da nita od irka nije uinio nema sumnje da niko
ne sumnja da ova osoba nije musliman.''
253

Iako nije uinio veliki irk niko ne sumnja da on nije

musliman, zato to uopte ne zna ta sve to znai.
''Takvu su fetwu svi dali pravnici Magriba poetkom 11. vijeka ili
prije, u vezi jedne osobe koja je bila takva, kao to je to spomenuo
pisac knjige 'Ed-Durruth-Themn' na komentar 'El-MuridulMu'n', od uenjak mlikijske pravne kole. Zatim je rekao
komentator te knjige: 'Ova fetwa je krajnje jasna. Nije mogue da
se u tome dvojica raziu.' ''
ovjek koji govori ''L ilhe illAllh, Muhammedun
reslullh'', klanja i posti, obavlja hadd i nije uradio veliki
irk. Ali se sazna (i zna se) da on uopte ne zna ta je to sve,
ni potvrdu, ni negaciju, ne zna ta je ta je posvjedoio
Muhammedu, sallallhu 'alejhi we sellem. Kau pravnici
mlikijske pravne kole da se ni dva ovjeka nee razii po
pitanju toga da ovakav ovjek nije musliman.
Zatim govori ejh Sulejmn:
''Nema sumnje da su oboavaoci qaburova gori od ovoga, zbog
toga to vjeruju u boanstvo razliitih erbba, mimo Uzvienog
Allha.''
Dakle, oboavaju druge, mimo Uzvienog Allha, ine
irk u polju tewhda el-ulhijje.
E sad, brao, znate li ta mene ovdje interesuje? Ovo
to kae ejh Sulejmn bin 'Abdullh, da nije mogue da se
po pitanju te osobe dvojica raziu. ta vi kaete? Je li
mogue da se danas ljudi oko ovoga raziu?
254

ta mislite, ako ejh Sulejmn kae da su oboavaoci

qaburova gori od ove osobe, ta kaete za tgte i vladare
drav po arapskom i ostalom svijetu, koji su uinili mnogo
vrsta velikog irka Uzvienom Allhu i mnogo vrsta velikog
kufra Uzvienom Allhu, ohalalili ono to je opte poznato
da je zabranjeno u vjeri Uzvienog Allha i zabranili ono to
je opte poznato da je nareeno u vjeri Uzvienog Allha,
koji su stali rame uz rame sa nevjernicima i uradili sve da se
islm ne iri ko sumnja u njihov kufr? Znate ko? Samo
kfir ili zindq munfiq koji se pravda razliitim
opravdanjima samo da ih ne protekfri.
A onoga koga ujem da uradi jasan veliki kufr ili veliki
irk, kao onaj to kae da voli svoju dravu onda je on
nevjernik u Uzvienog Allha. Znai, u kufr ovakvih ne
sumnja (niko), osim kfir i munfiq, zindq.
I ovdje naravno uzimamo u obzir da je stanje
spomenutih tgt i murik opte poznato, a ne poput
stanja grupe Ibn 'Arabija, koje je mnogima bilo nepoznato, a
mnogi dhili nisu razumjeli sutinu njihovih rijei, pa su ih
doivljavali kao govor onih koji su spoznali Allha. Ove
posljednje Ibn Tejmijje naziva dhilun dll (zabludjele
neznalice).
Kao to je bilo i uenih koji su te'wlili (tumaili)
znaenje njegovih rijei, ali sve to uz nepoznatost njegovog
stanja i ostalih jasnih kufrijta.
Razumijete li me, brao? Znai, ponekad osoba moe
da zna propis Uzvienog Allha, ali da ne zna hl (stanje)
255

odreene osobe ili da ga te'wli. Shvatate? Ne zna da je taj i

taj to uradio ili rekao. Takva osoba ima ispravnu 'aqdu.
Meutim, kada zna Allhov propis i zna stanje
odreene osobe, a ne eli da joj presudi Allhovom
presudom nego uti kaemo: moe biti grijean.
Ali, ako kae da je ta osoba musliman onda je on
kfir, zato to je porekao i ponitio osnovu dni islma.
Meutim, ako uti i nee da kae da je kfir, onda
moe ponekad da upadne u vode velikih grijeh, malog
licemjerstva i slino.
A danas veliki broj ljudi zna da su odreeni ljudi
murici i tgti, nevjernici i ne kau za njih da su
muslimani, ali nee ni da kau da su kfiri i murici, radi
nekih svojih interesa. Onda takve osobe imaju propise
grijenik u slinim situacijama.
U istoj knjizi, na 79. strani ejh Sulejmn bin 'Abdillh
oboavaoce qaburova koji govore ''L ilhe illAllh'', a ne
znaju njegovo znaenje poistovjeuje sa idovima. Mi smo
ranije objanjavali da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, pozivao u islm dvije vrste ljudi, pa smo rekli da su
jedna vrsta bili murici od Arap koji nisu izgovarali
ehdet ''L ilhe illAllh'', a druga vrsta murici od idova i
krana koji su govorili ''L ilhe illAllh''.
Prva grupa je znala ta znai ''L ilhe illAllh'', a inila
je veliki irk, a druga grupa nije znala ta znai ehdet, ali
ga je izgovarala.
256

Pa ejh Sulejmn bin 'Abdillh poistovjeuje

oboavaoce mrtvaca sa idovima u vrijeme i prije Alhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koje je Alhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, pozivao, koji su govorili ehdet,
ali nisu znali ta on znai.
Pa kae:
''Oboavaoci qaburova su izgovorili ehdet, a ne znaju njegovo
znaenje i odbili su da dou sa onim na ta on upuuje. Zato su
postali poput idov, koji izgovaraju ehdet, ali ne znaju ta to
znai, niti rade po njemu.''
Isti ejh u svojoj knjizi ''Tewhdul-Hallq f Dewbi
Ehlil-'Irq'' je definisao znaenje riddeta (otpadnitva) i
objasnio da je runoa irka poznata stvar, i da nije doao
nijedan er'at, niti sputena nijedna Knjiga, niti poslat
nijedan poslanik, a da ga nije runim uinio i da na njega
nije upozoravao, dakle opte poznata stvar. Svi ljudi znaju
da su poslanici doli da kau da je Gospodar svjetova
opisan osobinama savrenstva i da su pozivali da se samo
On oboava, a zabranjivali su irk... To svako zna.
Dalje govori da je Allh propisao da se na murike
spusti ponienje na ovome svijetu i da e biti vjeno u
dehennemu, a zatim navodi rijei nekih islamskih
pravnik, koji su spomenuli neka od djela otpadnitva, pa
su rekli:
''...ili uini irk Uzvienom Allhu...''
Na koji se ovdje irk misli, brao, kada se govori o
otpadnitvu? Na veliki irk. Kae:
257

''...ili uini irk Uzvienom Allhu, uzimajui izmeu njega i

Uzvienog Allha posrednike od Allhovih stvorenja, kojima ini
dovu, od kojih se nada, na koje se oslanja...''
Znai, ini tim posrednicma 'ibdet, mimo Uzvienog
Allha. Znai, 'ulema spominje da je ovo veliki irk, da neko
izmeu sebe i Allha uzima posrednike na ovaj muriki
nain. Znai, da oboava posrednike, da bi ih ti posrednici
pribliili Uzvienom Allhu. 'Ulema to spominje zbog rijei
Uzvienog Allha:

''Uistinu, Allh nee oprostiti da mu se ini irk, a
oprostie ono to je manje od toga kome bude htio.'' 72
Tj. ono to je manje od velikog irka i velikog kufra, tj.
od velikih grijeha, onome kome On bude htio. Kae:
''Po pitanju ovoga su se sloili svi uenjaci muslimana...''
Pod tim idm'om se misli na idm' sve 'uleme oko
nekog propisa poslije smrti Allahovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem.
''...i nema opravdanja neznanjem nakon opomene Knjigom i
Poslanikom.''
A mi smo rekli da je u pitanjima jasnih i opte
poznatih mes'el, od kojih je glavna vjerovanje u Uzvienog
Allha, dovoljno da do ovjeka doe Allhova Knjiga ili da
72
258

uje za Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, jer je rekao

''Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, nema ovjeka u
ovom ummetu, bio i idov i kranin, koji e uti za mene i
ne povjeruje u mene, a da nee biti od stanovnika vatre.''
Pa je tako Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
vezao propis za ta? Za samo saznanje o njemu. Znai, ako
si uo da postoji Poslanik Muhammed, sallallhu 'alejhi we
sellem, poslat od Allha mora da se trudi i da naui ono
sa ime je on doao.
Na 233. strani se navode rijei imma afi'je, koje se
tiu uspostavljanja argumenta. Kae, brao, imm fi',
odgovarajui onima koji presudu da je neka osoba izala iz
vjere uslovljavaju time da ta osoba zna da to to je uinila
izvodi iz vjere, tj. da nije dhil k'o to kau ''nai''
indijanci pa kae:
''Kada bi neznalica bio opravdan neznanjem, neznanje bi bilo bolje
od znanja. To je zato to bi neznanje na taj nain sa ovjeka
skidalo teret er'atske obveznosti...''
Po tom miljenju, ako ne zna nije obavezan da bilo
ta radi.
''...i odmara mu srce od razliitih vrsta umora (trudova).
Meutim, rob nema opravdanja u nepoznavanju propisa nakon
teblga (dostave) i mogunosti da sazna!''
Ja kaem: Tj. a poslije toga (te mogunosti) ne sazna...
Zbog ega? Pa navodi rijei Uzvienog Allha:
259


'' ''... da ne bi ljudi imali pred Allhom argument
(opravdanje) nakon poslanika''. 73 ''
A wallhi, brao, nema nijednog ovjeka na ovome
svijetu, a da nije uo da je Uzvieni Allh poslao poslanike.
Je li tako? Pa makar i ne znao sa ime su doli nema
opravdanja! Nema vie opravdanja! Kako da ima
opravdanja u velikom irku?
I ja se zaista udim kako moe neko da opravdava
ljude u velikom irku na ovaj nain: ludaki, bezobrazno,
munfiki, dhilski, i to u ovom vremenu. Pogotovo kada
znamo da Uzvieni Allh nije opravdao Arape, koji su
ivjeli i koji su umrli prije dolaska Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem. L hawle we l quwwete ill billh.
Imam ovdje i rijei od jednog imma. Imm et-Taber
e-afi' prenosi od hfidha Ibn Hadera el-Askalnija...
Ko je on? Jeste li uli za hfidha Ibn Hadera elAskalnija? Napisao je komentar na ''Sahhul-Buhr'' i
nazvao ga je ''Fethul-Br''.
Pa ovaj kae da je Ibn Hader el-Askaln u ''FethulBriju'' spomenuo na tom mjestu ove rijei imama afi'ije,
da bi time odgovorio onima koji tvrde i smatraju da se
osoba ne moe proglasiti nevjernikom, osim ako zna za svoj
73
260

kufr i ako eli da izae iz islma (tj. ako ne zna da ini kufr i
ako ne eli da izae iz islma da onda nije kfir).
I ako pogledate onaj blesavi ''Proglas'', onaj ludi
''Proglas'' koji ima verzij isto k'o Biblija... Ima verzija od
kralja Dejmsa, ima ova i ona verzija... Tako i ovaj ''Proglas''
ima vie verzija. Prva verzija, pa druga verzija sa izbrisanom
reenicom, a umetnutom drugom umjesto nje, pa trea...
Kada sam ja nazvao jednog od d'ija telefonom (neu
rei njegovo ime) i pitao ga:
''Jesi li ti potpisao 'Proglas' '',
on se smije i pita me:
''Na koju verziju misli?''
Znai, ''Proglas'' ima vie verzija, oni su ga
dopunjavali, pa vadili i stavljali, isto k'o Bibliju. U svakom
sluaju, u jednoj od tih verzija stoji (isto k'o na predavanju o
tekfru od Semira Imamovia) da je jedan od uslova tekfra
pojedinca da onaj koji to radi zna da to izvodi iz vjere.
Znai, nije im bilo dovoljno da kau da se opravdava
neznanjem, nego ak mora da zna da je to nevjerstvo, to
znai da, ako ne zna da je to djelo nevjerstvo nema
nikakvih problema. J, Rabb... L hawle we l quwwete ill
billh!
Ne zna vie odakle dolazi ovo ''znanje'', ovo ludilo,
ovo buncanje i ove vesvese, ove lopate, aovi i motike,... Ne
zna vie kakve veze ovo ima sa er'atom!
261

I onda spominje, brao, ejh el-hfidh Ibn Hader elAskaln:

''Ovo je odgovor onome koji kae da nee niko izai iz islma od
onih koji se okreu prema qibli, nakon to je zasluio propis islma,
osim sa nijjetom izlaska iz njega i imajui svijest da to izvodi iz
vjere.''
Ovoga je bilo jo u vrijeme selef, u vrijeme imma etTaberija i imma e-fi'ije, koji su govorili protiv toga.
Murdiluk se pojavio odavno i vue se do dan-danas, kada
je dostigao svoj vrhunac.
''Takav negira rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, u hadthu...
Kaem: Odnosi se na hadth o haridijama.
''Takav negira rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, u hadthu... 'Govorie istinu i itae Qur'n, ali e
izletati iz islma kao to strijela izlee iz lka.'''
Ovaj hadth govori o haridijama. Za njih Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, kae da e izlaziti iz
vjere, a za iste te ljude on kae da e toliko 'ibdetiti, da e
zbog njihovog 'ibdeta ashbi sebe omalovaavati. Ovo
znai da su haridije ljudi koji su htjeli Uzvienog Allha. To
se vidi iz njihovog 'ibdeta. Meutim, uprkos tome, oni
izlaze iz islma, kao to kae Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem.
Da li je taj njihov izlazak iz islma i borba koju su
ashbi vodili protiv njih, da li je to bilo iz njihovog znanja ili
262

iz neznanja? Iz neznanja! Jer, da su oni znali da ih to to ine

izvodi iz islma nikad ga ne bi uradili. S time to
napominjemo da po pitanju tekfra sekte haridija uenjaci
imaju dva miljenja.
U svakom sluaju, ovaj hadth Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, svojom vanjtinom govori da oni
izlaze iz vjere, a 'Al je, Allh bio zadovoljan njime, rekao za
one protiv kojih se borio:
''To su naa braa, koja su nam uinila nasilje, pa se borimo
protiv njih.''
Dakle, on nije protekfirio haridije protiv kojih se
borio, a Uzvieni Allh najbolje zna.
U svakom sluaju, hfidh Ibn Hader kae da je u
hadthu o haridijama dokaz i navodi rijei imama afi'ije.
Jer oni nisu to htjeli (da izau iz vjere), ali uprkos njihovom
neznanju ashbi su se borili protiv njih.
Zbog ega? Zato to je nad njima (haridijama)
argument uspostavljen, iako ga oni nisu skontali. Ali, to to
ga oni nisu shvatili to je druga stvar. Shvatate li me, brao?
Idemo dalje...
Ima jedna fetwa ovdje, brao, i moda da njome
zavrimo, in'Allhu te'l, od ejha Eb Batna.
Znate li ko je ejh Eb Batn, jeste li uli za njega?
'Abdullh bin 'AbdurRahmn Eb Batn, jesmo li ga
spominjali, brao?
263

'Abdullh bin 'AbdurRahmn Eb Batn, koji je ivio u

vrijeme
'AbdurRahmna bin Hasana (unuka ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba) i koji mu je pomagao u
suprostavljanju i odgovaranju na zablude nakibendij,
sfij i oboavaoca qaburova, koji su murike opravdavali
neznanjem.
Eb Batn ima itavu jednu knjigu na ovu temu, koju je
nazvao ''El-Intisr li hizbillhil-muwehhidn'' (''Pomo
Allahovoj skupini muwehida''), u kojoj pobija one koji
poinioca velikog irka opravdavaju neznanjem.
'Ulema ove da'we je svo svoje vrijeme potroila u
pobijanju ove ubhe. A onda neko doe i hoe da njihovim
rijeima dokae ovu ludosti koju oni zagovaraju. L hawle we
l quwwete ill billh!
Uglavnom, brao, ejh Eb Batn ima dosta fetwi,
preciznih i direktnih, kojima se zatvaraju usta ovim
zabludjelim.
On u knjizi ''Ed-Durerus-Senijje...'', u 10. tomu, 405.
strana govori o onima koji ine veliki irk oko qaburova, pa
kae:
''Svako ko uradi te stvari danas kod qaburova (mezarja) je murikkfir i na to ukazuju Qur'n, sunnet i konsenzus. Mada mi znamo
da one koji se pripisuju islmu, a koji to rade na to nije navelo
(nita drugo), nego neznanje.''
I dan-danas, brao, ima sfij, koji ine veliki irk, a
koji zaista hoe Uzvienog Allha. Kada sam ja bio u Medni
i jo uvijek nisam skontao te zablude, sjedio sam jednom u
264

mesdidu Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, a bilo je

vrijeme hadda, kad doe ovjek i sjedne pored mene. Pita
me odakle sam. Ja mu kaem odakle sam, a on kae:
''O nru Muhammedov, o nru Muhammedov!''
Ja gledam oko sebe i ne znam ta ovaj to govori.
Meutim, ima ljudi koji imaju murika ubjeenja po
pitanju Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
misle da je sve to vidi od nra Muhammeda, sallallhu
'alejhi we sellem. A da mu spomene neto od vjere pone
plakati kao malo dijete.
I to to radi on radi iz ubjeenja da ga to pribliava
Uzvienom Allhu, to znai da je neznalica, jer, da zna, on
bi rekao:
''Odoh ja, bjeim od ejtna i od dehennemske vatre.''
I ovdje ejh kae:
''...mi znamo da ih na to nije navelo (nita drugo), nego neznanje.
Oni, kada bi znali da ih to najvie udaljava od Uzvienog Allha i
da je to od onoga irka koji je Uzvieni Allh zabranio nikad ga
ne bi uradili! Uprkos tome, sva 'ulema ih je potekfrila i nisu ih
opravdali neznanjem, kao to neki zabludjeli kau da se takvi
opravdavaju zbog toga to su neznalice.''
Zato neka mi te ''d'ije'', sa razliitim titulama kojima
siluju muslimane i muslimanske mozgove, kau da li im se
svia ova fetwa od ejha Eb Batna, Allh mu se smilovao?
A imamo za njih jo puno, puno fetwi od 'uleme. Mi
Uzvienog Allha ne oboavamo rijeima 'uleme, ve
Qur'nom i sunnetom Muhammeda, sallallhu 'alejhi we
265

sellem, a 'ulema nam samo objanjava i pomae da shvatimo

njihovo znaenje.
Kako da oni ne budu murici i kfiri, kad je Uzvieni
Allh protekfrio idove i krane, koji su inili irk prije
dolaska Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem?
Kako da ovi ne budu murici? Kako?
Ali, ako ima neku drugu knjigu, mimo Qur'na i
nekog drugog poslanika, mimo Muhammeda, sallallhu
'alejhi we sellem moda je to mogue.
A mi, hvala Allhu, uei tewhd, znamo da ne
smijemo poslanike i uene ljude uzeti za boanstva, mimo
Uzvienog Allha, nikada! Nema uzimanja uenih za
boanstva, kao to su uradili krani... Ne. Nema...
Nakon toga to ga ovjek pitao da li se smije osoba
protekfriti i da li se za nju moe rei da je kfir, ako ini
jasan veliki kufr i veliki irk, kae ejh Eb Batn:
''to se tie onoga to si pitao u vezi toga da li je dozvoljeno rei
za insna pojedinano (da je nevjernik) ako uradi neto od stvari
koje izvode iz vjere, stvar na koju upuuju Qur'an, sunnet i
konsenzus uenjaka jeste da ko uradi neto od irka, poput irka u
'ibdetu nekom drugom mimo Uzvienog Allha, ili ga uljepa
nema sumnje u njegov kufr.''
Kaem: Allhu moj, a ta je onda sa onim koji ga uradi,
pa ga uljepa, pa ga brani pukom, onda ubija svakog ko
kae da je to runo i zabranjeno i zabranjuje tewhd. Allahu
266

moj, koga brane oni koji su neprijatelji svoje vjere, a moda

neki i nisu svjesni toga.
I wallhi, brao, neka znaju da smo puno ljuti na njih
zbog toga u ime Uzvienog Allha, mada znam da njih to ne
interesuje. Puno smo ljuti.
''Nema smetnje da, ako si se uvjerio da je neko uradio neto od tih
stvari, kae: 'Taj i taj je zanevjerovao (postao kfir) tim i tim
(djelom).' To pojanjava to to faqhi u poglavlju murtedda
spominju mnoge stvari, kojima musliman postaje murtedd-kfir i
to poglavlje poinju rijeima: 'Ko uini Uzvienom Allhu irk
on je nevjernik'.''
Pazite kako ejh razumije rijei pravnika prije njega.
Znai, rekli su u knjizi o otpadnitvu:
''Ko uini irk nevjernik je!''
Znai, nisu ga opravdali neznanjem, kao to se kae
npr. u pitanju negacije obaveze namza. Tu kau, na
primjer:
''Ko negira da je namz obavezan nevjernik je, osim ukoliko
ljudi poput njega to ne znaju.''
Zato to to nije pitanje od osnove tewhda. Ali, u
pitanjima koja su osnova tewhda nema neznanja.
''Sd takvome je da se od njega trai da uini tewbu, pa ako odbije
onda se ubija. A tewba se ne moe traiti (od drugoga), osim od
pojedinca.''
267

I onda ejh dalje navodi kako se imm afi'

raspravljao sa nekim novotarem, koji je tvrdio da je Qur'n
stvoren, pa mu je imm afi' rekao:
''Zanevjerovao si u Uzvienog Allha!''
To je zato to je rekao da je Qur'n stvoren, a Qur'n
Allhov govor i Njegova osobina, a nita to je osobina
Uzvienog Allha ne moe biti stvoreno. Allhovo svojstvo
ne moe biti stvoreno.
Dalje nastavlja ejh Eb Batn:
''Govor 'uleme po pitanju tekfra pojedinca je mnogobrojan (ima
ga mnogo). A najvea vrsta kufra je irk u 'ibdetu nekom drugom
osim Uzvienom Allhu. To je kufr po idm'u muslimana i nema
smetnje u tekfru onoga ko je opisan time (irkom).''
Kako ejh obrazlae ovaj propis? Kad neko kod sebe
ima ovaj opis, veliki irk ili jasni kufr, a nije prisiljen bio i
nije lud nema nikakve smetnje da ti to za njega kae.
Allahu moj, osim ako ti se isprijei petnaestorica ili
esnaestorica ''velianstvenih'', a svaki dan se po neko
izvlai. Za koji dan e ih biti trinaestorica...
''...nema smetnje u tekfru onoga ko je opisan time, kao to za
onoga ko je uinio zinluk kae: 'To je zinluar', i kao to za
onoga koji jede kamatu kae: 'Taj jede kamatu'.''
Znai, postoji er'atsko ime za odreeno djelo.
Uzvieni Allh je to djelo nazvao irk ili kufr i, kad ga
neko uradi, ne moe biti opravdan osim prisilom i ludilom, i
ti mora da ga nazove imenom kojim ga je Allh nazvao, a
268

to je murik ili kfir, a ako je prije toga bio musliman

onda je murtedd.
I onda kae:
''A Allh najbolje zna i neka je salawt i selm na Muhammeda,
na njegovu porodicu i ashbe...''
Molim Uzvienog Allha, brao, da primi od mene i
od vas, in'Allhu te'l.
Nastaviemo opet idue hefte sa fetwama 'uleme, da bi
se nakupilo to vie, to vei broj fetwi, in'Allhu te'l.
A kad zavrimo ova predavanja, onda emo ih ubaciti
u lanac predavanja komentara ''Knjige Tewhda'', jer se ovo
tie ''Knjige Tewhda'', posebno poglavlja ''Strah od irka'',
pa e ova predavanja biti jedan dio lanca predavanja
komentara ''Knjige Tewhda''sa dozvolom Uzvienog Allha.
Rekoh ovaj govor, molim Allha da oprosti i meni i
vama, a i vi ga molite za oprost. Zaista je On Onaj Koji
Slavljen neka si, o Allhu, i tebi neka je hvala,
svjedoim da nema boga osim Tebe. Od Tebe oprosta traim
i Tebi se kajem.
269

270

8. predavanje
utjeemo Ti se od toga da Ti svjesno uinimo irk, a od Tebe
A potom:
Brao, jesmo li na prolom predavanju spominjali rijei
ejha Eb Batna, Allh mu se smilovao, u vezi tekfra
pojedinca? Odgovor onome ovjeku koji ga je pitao o tekfru
pojedinca? Spomenuli smo. Idemo dalje...
Dalje ejh Eb Batn, Allh mu se smilovao, konstatuje
da u opte poznatim mes'elama nema opravdanja
neznanjem. Nakon toga to je Uzvieni Allh uspostavio
argument nad Njegovim stvorenjima, aljui poslanike i
sputajui Knjige.
Kae ejh Eb Batn, Allh mu se smilovao, a citat je iz
knjige ''Medm'atur-Res'il en-Neddijje'' (''Zbirka poslanic
iz Nedda''), na 513. i 514. strani:
271

''Do koga doe poslanica Muhammeda, sallallhu 'alejhi we

sellem, i do koga doe Qur'n nad njim je (time) uspostavljen
argument...''
Ovdje vidimo ono na to smo neprestano ukazivali na
prolim predavanjima, a to je da u opte poznatim
pitanjima, a kruna svih tih stvari su tewhd Uzvienog
Allha, poslanica Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem,
vjerovanje u Sudnji dan i slino uspostava argumenta biva
smim uvenjem o Muhammedu, sallallhu 'alejhi we sellem,
dolaskom Qur'na do ovjeka ili smom mogunou da
sazna, a on to ne uradi iz nemarnosti i lahkomislenosti, kao
to smo to rekli na prolim predavanjima.
Ovdje, brao, ejh spominje samo dolazak Qur'na do
ovjeka ili da ovjek uje za Muhammeda, sallallhu 'alejhi
we sellem.
Uglavnom, kae da je nad njima uspostavljen
argument. Dalje govori:
''...pa nema opravdanja zbog nevjerovanja u Uzvienog Allha i
Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove poslanike i u Posljednji
(Sudnji) dan. Nakon toga...''
Tj. nakon dostave i uspostave argumenta...
''Nakon toga za njega vie nema opravdanja neznanjem.''
Nakon to je do njega doao Qur'n ili je uo za
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem...
272

''Nakon toga za njega vie nema opravdanja neznanjem. Uzvieni

Allh nas je obavijestio o neznanju mnogih nevjernika, uz jasnu
obavijest o njihovom nevjerstvu.''
Znai, Uzvieni Allh nam u Qur'nu govori da su
veina nevjernika neznalice, ali ih je, uprkos tome, nazvao
nevjernicima.
''Opisao je krane neznanjem, iako nema muslimana koji sumnja
u njihovo nevjerstvo i u nevjerstvo onoga koji sumnja u njihovo
nevjerstvo.''
Dakle, ovdje vidimo da musliman ne smije da sumnja
u nevjerstvo krana i idova, nakon to ga je Uzvieni
Allh obavijestio. Ako bude sumnjao u njihovo nevjerstvo
nema sumnje da je on nevjernik u Uzvienog Allha, a
nevjernik je ak i onaj koji sumnja da je ovaj nevjernik.
Kad ovo, brao, ujemo, onda shvatamo i vidimo
koliko je opasan grijeh i zloin onih koji danas vae za
predstavnike onih koji se pripisuju muslimanima, a koji za
krane i idove kau da su vjernici, da se za njih ne smije
rei da su nevjernici i da je njihov put ispravan, kao to to
kae ko? Mustafa Ceri, Jsuf el-Qardw i bilo koji
zabludjeli, i nema sumnje da je to stvar koja izvodi iz vjere,
jer u sebi sadri otvoreno poricanje qur'nskih jet i
hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
onoga to je opte poznato u vjeri islmu, onoga to svako
zna.
273

Dalje kae:
''I mi kategoriki tvrdimo da su veina idova i krana danas
neznalice i slijepi sljedbenici, kao to vjerujemo da su oni
nevjernici i da su nevjernici oni koji sumnjaju u njihovo
nevjerstvo.''
ta hoe da kae ejh? Veina idova i krana u
njegovo vrijeme, a i danas, su neznalice. Ne znaju i slijepo
slijede... Ali, uprkos tome, ejh kae da su nevjernici, iako su
neznalice, a da je nevjernik ak i onaj koji sumnja u njihovo
nevjerstvo. A i osoba koja sumnja je, brao, neznalica... Kako
je osoba koja sumnja neznalica? ta je to sumnja? Sumnja
je, brao, da se ovjek po pitanju odreene stvari ili injenice
dvoumi. Shvatate li?
Na primjer, pitanje Sudnjeg dana. Nije ubjeen da e
Sudnji dan doi, niti ima neko preovladavajue miljenje,
nego 50 posto misli da e biti, a 50 posto da nee biti. Polapola... To je sumnja.
Tako isto i ovdje, kad je u pitanju govor o kranima i
idovima: moda su nevjernici, a moda i nisu. To je, brao,
sumnja. Meutim, takav je neznalica. Zbog ega? Jer, kad se
definie pojam znanja u islamskim naukama, onda se kae
da je znanje posjedovanje predstave o neemu u njegovom
pravom smislu, tj. da ovjek ima predstavu o neemu kakvo
ono zaista jeste. A ovaj ovjek, s obzirom da sumnja da su
oni nevjernici, znai da on nema znanja, znai da je dhil.
Shvatate li, brao, ovo?
274

Kae dalje:
''Qur'n upuuje da je sumnja u osnove vjere kufr, a sumnja je
dvoumljenje izmeu dvije stvari: niti kategoriki smatra da je
Allhov Poslanik iskren, niti da lae. Isto tako, kada je u pitanju
nastupanje Sudnjeg dana, proivljenja tijela i stvari sline
tome...''
Qur'n ukazuje da je sumnja u ovakve stvari kufr. A
ova osoba, s obziro da je ovakva, je neznalica neznalica, jer
ovjek ko ima znanje zna da je Muhammed, sallallhu 'alejhi
we sellem, poslan od Uzvienog Allha i zna da e biti Sudnji
dan. A onaj koji sumnja on to ne zna.
''...i stvari sline tome, poput onoga koji nije ubjeen u obaveznost
namza, niti u njegovu ne-obaveznost, niti je uvjeren u zabranu
bluda, niti u njegovu dozvoljenost i sl., i to je sve kufr po idm'u
(konsenzusu) 'uleme.''
S time, brao, to mi pravimo razliku izmeu pitanja
tewhda Uzvienog Allha, vjerovanja u Sudnji dan,
vjerovanja u poslanicu Muhammeda, sallallhu 'alejhi we
sellem (sa jedne strane) i izmeu ostalih pitanja koja su opte
poznata u vjeri, kao to su namz i zabrana bluda i pijenja
vina.
Jer smo rekli da je ovjek koji je opravdan neznanjem
po pitanju namza, na primjer, koji ne zna da je Uzvieni
Allh naredio namz ili zabranio blud onaj ovjek koji je
tek primio islm na nekom mjestu gdje to nije mogao
saznati ili ovjek koji je ivio u brdu ili u pustinji i nije
mogao da sazna, ili ovjek koji je primio islm meu
nevjernicima, pa je saznao tewhd i vjeruje u Sudnji dan i
275

poslanicu Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, ali jo nije

imao vremena da naui pitanja namza. Takva osoba se
zove musliman i nee se protekfriti, sve dok se ne podui,
pa odbije. Shvatate li?
Meutim, na prolim predavanjima smo nauili da
ovjek, ako ne doe sa tewhdom nije musliman. Naprotiv
on je murik ili kfir, kufrom irka.
A da li je kfir u apsolutnom smislu, tj. u smislu
ohalaljivanja njegovog imetka, ubijanja i kanjavanja na
Sudnjem danu to zavisi od uspostave argumenta.
U svakom sluaju, ejh Eb Batn hoe da kae da je
sumnja u stvarima od osnove vjere nevjerstvo po idm'u
muslimana, iako je onaj koji sumnja neznalica. I veina
Jevrej i kran su neznalice, ali ih to neznanje ne
opravdava u ovim stvarima.
Koje su neznalice opravdane neznanjem? Tj. ko su
ehlul-fetra, koji e na Sudnjem danu biti kuani? To su oni
koji nikako nisu bili u stanju da od sebe odagnaju neznanje
na ovome svijetu, a time to se nazivaju muricima, sve dok
ne dou sa islmom kojeg je naredio Uzvieni Allh.
U svakom sluaju, on kae:
''...i to je sve kufr po idm'u (konsenzusu) 'uleme. I onaj ije je
stanje ovakvo nema opravdanja u injenici da nije shvatio
dokaze...''
Znai, onaj koji nije shvatio je dhil. Do njega je doao
Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
276

sellem, ali on nije shvatio. On je jo uvijek dhil, ali obzirom

da su ove stvari opte poznate meu muslimanima i
objanjene u Knjizi Uzvienog Allha on u tome
opravdanja nema. Nema opravdanja u tome to nije
shvatio...
''...jer nema opravdanja u tim stvarima, nakon to su do njega
dole, iako ih nije razumio. A Allh nas je (u Qur'nu) obavijestio
o nevjernicima i o tome da ni oni nisu razumjeli.''
U vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, brao, veliki broj nevjernika nije nita razumjeo.
Kae Uzvieni Allh:

''Mi smo stavili na njihova srca koprene da ga ne bi mogli
razumjeti i gluhim smo ih uinili...'' 74
Uzvieni Allh je uinio da ne mogu da uju haqq, da
ne moe da dopre do njih. Znai, oni ne mogu da shvate,
niti do njih moe doi haqq na nain na koji bi se okoristio
od te istine. Dakle, on ne shvata nita, jo uvijek je neznalica.
Ti mu pria, ali on ne shvata...
I kae Uzvieni Allh:

''Uzeli su ejtane za zatitnike mimo Allha i smatraju da
su upueni.'' 75
74
sra el-Kehf, 57. jet

277

Znai, oni smatraju da su upueni, da je njihov put

pravi put, ''priaj ti ta hoe'',...
Pa kae ejh Eb Batn:
''A Uzvieni nas je obavijestio da ni oni nisu razumjeli, i nije ih
opravdao time to nisu shvatili. Naprotiv, Qur'an je jasan po
pitanju nevjerstva ove kategorije nevjernika, kao to je u rijeima
Uzvienog Allha. Kao to je u rijeima Uzvienog Allha:
'Reci: Hoete li da vas obavijestim o onima ija e djela

najvie propasti, o onima iji e trud na ovome svijetu biti
uzaludan? A oni su smatrali da ispravno postupaju.' 76 ''
I vidjeete kasnije rijei imma et-Taberija,
komentatora Qur'na iz prvih generacija, u tumaenju ovog
jeta.
Znai, Uzvieni Allh ovdje, brao, govori o kategoriji
nevjernika koja smatra da je na pravom putu. Smatra da je
to to ona radi i to u ta ona vjeruje pravi put. I ovo je
duplo neznanje, jer ne samo da ne znaju Istinu, ve smatraju
la Istinom. To je duplo neznanje, jer pored nepoznavanja
Istine, imaju i pogreno ubjeenje. Oni smatraju da su na
pravom putu, to znai da su izali iz vjere upravo
neznanjem i da su oni od onih ija e djela najvie propasti
na Sudnjem danu.
75
76

sra el-Kehf, 103. i 104. jet
278

I zato kae imm et-Taber, Allh mu se smilovao, da je u

ovom jetu dokaz i odgovor onima koji izlazak iz vjere
uslovljavaju time da osoba to ini elei nevjerstvo i da zna
da je to to ini nevjerstvo.
Kao to kau oni koji su potpisali ''Proglas'' i kao to
kae Semir Imamovi na kaseti o tekfru, kada kae da je
uslov tekfra pojedinca da on zna da je to to radi
nevjerstvo.
Meutim, to je btil na koji odgovara itava Allahova
Knjiga i sunnet Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, kao i
konsenzus 'uleme.
A ova kategorija nevjernika ovdje smatra da je na
pravom putu, tj. ne zna Istinu, ali im to nita nije koristilo
kod Uzvienog Allha.
Idemo dalje, brao, na jo jednu fetwu ejha Eb
Batna, Allh mu se smilovao.
U sljedeoj fetwi koju emo navesti, ejh Eb Batn
objanjava stav Ibn Tejmijje, Allh mu se smilovao, u vezi
pitanja tekfra pojedinca (proglaavanja pojedinca
nevjernikom). Jer, bilo je u njegovo vrijeme ljudi, a ima ih i
danas, koji su koristili rijei Ibn Tejmijje, Ibnul-Qajjima,
Muhammeda bin 'AbdulWehhba, da bi njima dokazali ono
to oni nisu htjeli rei, trgajui te njihove rijei iz konteksta.
A ovdje govorimo o opravdanju neznanjem u
pitanjima osnove vjere, od kojih je kruna vjerovanje u
Uzvienog Allha, tj. pitanja tewhda i vjerovanje u
279

poslanicu Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem. I to

upravo rade daije o kojima govorimo, a koji islmu i nama
ine ogromnu nepravdu, svjesno ili nesvjesno.
Upravo oni to rade; navode nam rijei Ibn Tejmijje i
Ibnul-Qajjima, pa trgaju iz konteksta i filozofiraju. I nai
emo da je to radio svaki od njih. Da ih ne spominjem vie
po imenima, da ne bude ''jeftino'', svi oni koje sam
spominjao na proli predavanjima... Radio je to Devad
Golo, Safet Kuduzovi, Semir Imamovi, potpisnici
''Proglasa'' svi su oni to radili.
Kae ejh Eb Batn:
''Naprotiv, zadnji dio njegovog govora, Allh mu se smilovao...''
Govori o Ibn Tejmijji.
''...ukazuje na to da on shvatanje argumenta uzima u obzir samo
u stvarima koje su nepoznate mnogim ljudima i u kojima nema
ponitavanja tewhda i poslanice...''
Tj. ''L ilhe illAllh, Muhammedun reslullh'', znai
veliki irk i ono to je vezano za vjerovanje u poslanstvo
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem. Pa navodi primjere:
''...kao to je neznanje o nekim (Allhovim) svojstvima.''
Kaem: Ovoga se tie hadth Eb Hurejre o ovjeku
koji je naredio sinovima da ga spale. Znate li taj hadth? Taj
ovjek nije znao djeli jedne Allhove osobine... I neispravno
je da uzme taj hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, i da njime dokazuje opravdavanje neznanje u
pogledu velikog irka i poslanice.
280

''to se tie stvari koje negiraju tewhd i vjerovanje u poslanicu,

on je, Allh mu se smilovao, na vie mjesta jasno ukazao na
nevjerstvo onih koji to urade i na njihovo ubijanje ako se ne
pokaju...''
Znai, tu nema opravdanja, nema: ''Nisam znao...''.
Nego, im je to uradio nije bio prisiljen, tj. nije kod sebe
imao er'atsku prepreku od njega se trai da se pokaje.
Nema: ''Saekaj da ti ja donesem dokaz, da ti objasnim...''
Ne! Odmah se mora pokajati. Ako se ne pokaje bie ubijen,
to znai da je ve dobio ime murtedd, dobio ime riddeta
(otpadnitva) i da je otpao od islma.
''...i nije ih opravdao neznanjem, iako smo mi vrsto ubjeeni da je
razlog koji ih je naveo da urade te stvari upravo neznanje o
sutini tih stvari.''
ta kae ejh Eb Batn? Kae da oni znaju da su oni
murici svakog vremena te stvari uradili zato to oni to ne
znaju, ali im to nita ne pomae. Dalje kae:
''A da su znali da su te stvari kufr koji izvodi iz islma nikad ih
ne bi uradili. A ovo e nai u govoru ejha (Ibn Tejmijje), Allh
mu se smilovao, na puno mjesta.''
I kaem, brao, ulema da'we, poevi od Muhammeda
bin 'AbdulWehhba, njegove djece i unuka, do dan-danas,
spadaju u one koji su najbolje shvatili govor Ibn Tejmijje i
Ibnul-Qajjima, Allh im se smilovao, jer su ga ''provalili''
dobro. I ejh ovdje objanjava pravac Ibn Tejmijje u ovim
stvarima. Navodi dalje jedan citat od Ibn Tejmijje:
281

''Ko bude tvrdio da su se ashbi, osim malog broja njih koji ne

dostie vie od 13 ili 19, otkinuli od vjere nakon smrti Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ili da su postali fsici
nema sumnje u nevjerstvo onoga koji to kae. tavie, ko sumnja u
nevjerstvo takvog on je kfir.''
Vidimo da Ibn Tejmijje ne opravdava u stvarima koje
su opte poznate. A to se tie ovog pravila ''ko sumnja u
njegov kufr'', tu ovjek treba da ''povue runu'', tj. u te vode
ne treba da se uputa onaj koji nema dovoljno znanja, jer su
to stvari i pitanja koja zahtjevaju preciznost. Naravno, osim
u pitanjima tgtijjeta i velikog irka i odbijanja 'ibdeta
Allhu, jer ovjek nee biti musliman sve dok ne ostvari
sutinu islma, znanjem i djelom, a zatim negira islm
svakom onom koji ga je ponitio tgtijjetom, irkom i
kibrom, to za sobom povlai ehdet ''L ilhe illAllh''.
Dakle, ovo je obaveza svakog muslimana.
Ali, kada ovjek uje nekoga da psuje Uzvienog
Allha ili da vrijea Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, ili vjeru, ili da ini veliki irk nema smetnje da ga
nazove onako kako to nalae islm, jer su to stvari koje su
opte poznate u vjeri. Za to nema smetnje. Naprotiv, to je
obaveza svakog muslimana.
Dalje kae Eb Batn:
''Pogledaj kako je protekfrio onoga koji sumnja, a onaj koji
sumnja je dhil, i ejh ne smatra da je naznanje opravdanje u
slinim stvarima.''
Shvatamo da Ibn Tejmijje u predhodno navedenom
citatu govori o i'jama i da se njegove rijei tiu mjesta i
282

vremena kad je meu muslimanima bilo opte poznato da

su ashbi bili najbolji ljudi, koji nisu uinili fisq i nevjerstvo.
To je bila opte poznata stvar.
Zbog toga bi onaj od i'ja koji ih uvrijedi ili opsuje
time izlazio iz vjere, zato to je to bila opte poznata stvar
meu muslimanima.
I onaj musliman koji zna Allhove jete i hadthe
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, o tome
pitanju (koje je ovaj i'ja pobio svojim rijeima) i koji je
shvatio da se tim rijecima potkopava sav islm putem
napada na njegove prenosioce, i sumnja da je takav
nevjernik onda je on isto nevjernik. To je zbog toga to
sumnja u propis Uzvienog Allha koji se vee za onoga koji
je porekao te jete i hadthe Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. Meutim, danas ovo isto vai.
Sve i'je po 'Irqu i po Pkistnu, a pogotovo u
arapskim zemljama, nemaju opravdanja po pitanju ashb,
niti po pitanju majke vjernika 'A'ie, Allh bio zadovoljan
njome, koju optuuju da je uradila blud nakon toga to ju je
Uzvieni Allh opravdao. Svi su oni nevjernici samo po tim
pitanjima. Da ne govorimo o pitanjima velikog irka koji
rade, kao to je oboavanje mrtvaca, uzimanje imm za
boanstva mimo Uzvienog Allha u svakom smislu, do
pomaganja nevjernika protiv musliman.
Dakle, oni su uradili toliko djel nevjerstva, da se ne
mogu nabrojati na prste ruku. I onda shvatamo da je velika
budala i veliki konj onaj koga danas ujemo da kae kako su
283

i'tska 'ulema kfiri, a njihov narod nije, a opet uzimajui

rijei Ibn Tejmijje, koje nije shvatio.
U knjizi koju smo ve spominjali, ''Ed-DurerusSenijje'', u 9. tomu, na 246. str., kae ejh Eb Batn:
''Rekao je Uzvieni Allh:
'Uistinu Allh nee oprostiti da mu se irk ini, a oprostie

ono to je manje od toga onome kome bude htio.' 77 I rekao
je Uzvieni:
'Ko god uradi irk Allhu Allh mu je dennet zabranio i

boravite e mu biti u vatri, a dhlimi nee nai
pomagaa.' 78 Uzvieni Allh iz ovoga nije izuzeo dhila, niti je
ovaj propis posebno vezan za prkosnika...''
A prkosnik je onaj koji zna.
''...pa ko god iz ovoga izuzme dhila (neznalicu), ili mute'ewwila
(onoga koji pogreno protumai er'atske tekstove) i muqallida
(onoga koji slijepo slijedi) on se suprostavio Allhu i Njegovom
Poslaniku i izaao je iz puta vjernik.''
Tj. suprostavio se Qur'nu i sunnetu i izaao iz puta
vjernika, tj. iz idm'u. Shvatate li, brao? Izaao je iz
idm'a.
77
78

284

Ovdje se radi o tome da arapska rije '' men'' (ko

god, bilo ko), koja je upotrijebljena u jetu:

''Ko god uradi irk Allhu...'', 79
ima sveobuhvatno znaenje. I niko nema pravo da iz
ove sveobuhvatnosti izuzme bilo koga, osim sa dokazom iz
Qur'na ili sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem. Shvatate li? Rije '' men'' je sveobuhvatnog
karaktera. Ko god! I da bi suzio njeno sveobuhvatno
znaenje za to ti treba dokaz iz Qur'na i sunneta
U Qur'nu postoji jedan jet, koji suava ovo znaenje,
a to su rijei Uzvienog Allha u sri en-Nahl (Pela):

''Ko bude zanevjerovao u Allha nakon svog mna, osim
onoga ko bude prisiljen... '', 80
pa u osnovama vjere, tj. po pitanju tewhda i
poslanice i u stvarima koje su opte poznate u vjeri, a vrh
toga je tewhd ima samo jedna jedina prepreka, a to je
prisila!
79
80

285

I ko god bude htio da opravda neznalicu ili bilo koga

slinog njemu mora da donese dokaz iz Qur'na ili
sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
A veina dokaza koje oni spominju nisu na svom
mjestu, niti su izreeni zbog toga.
I na to ukazuje injenica da ejh Eb Batn kae da se
takav suprostavio Qur'nu, sunnetu i idm'u muslimana.
A i prije dva predavanja smo naveli citat od njega, koji je bio
slinog sadraja.
Dalje kae Eb Batn u knjizi koju smo spominjali, ''ElIntisr li Hizbillhil-Muwehhidn'' (''Trijumf Allhove partije
muwehhid''), na 31. i 32. strani:
''Odgovor na sve to jeste da je Uzvieni Allh poslao poslanike da
donose radosne vijesti i da upozoravaju, kako ljudi ne bi imali
argumenta pred Allhom nakon poslanika. A najuzvienija stvar s
kojom su poslati i kojoj su pozivali jeste 'ibdet Allhu Jedinom,
Koji nema sudruga i zabrana irka koji predstavlja 'ibdet nekome
drugom mimo Njega.''
Sluajte ove rijei!
''Pa ako onaj koji ini veliki irk ima opravdanja u neznanju ko
je onda taj koji nema opravdanja?''
Tj. u neznanju. Jer je u islmu poznato da se ovjek ne
opravdava neznanjem u svemu. Danas, kao i ranije, ima
ljudi koji opravdavaju neznanjem apsolutno, u svemu i
svaemu. A ima i ljudi koji suavaju vrata i oblast
opravdavanja neznanjem. Obje su ove strane pogrijeile. A
286

imate pravac ehlis-sunneta wel-dem'ata, koji slijedi ono

na emu su bili ashbi od sunneta Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, koji u odreenim stvarima ne
opravdavaju neznanjem, a u odreenim stvarima
opravdavaju.
Zato kae ejh Eb Batn ovdje:
''Pa ako se onaj koji ini veliki irk opravdava neznanjem ko je
onda taj koji nema opravdanja u neznanju?''
Jer je opte poznato da mora neko da nema
opravdanja. Zatim objanjava neispravnost tog miljenja. I
ejh Eb Batn je ovu knjigu ustvari napisao da bi odgovorio
onima koji opravdavaju neznanjem u osnovama vjere.
Ova knjiga, pa knjiga ejha Muhammeda bin
AbdulWehhba ''Ifdetul-Mustefd f Kufri Trikit-Tewhd'' u
kojoj govori o nevjerstvu onoga ko ostavi tewhd i u njoj
navodi dokaze da ovjek nema opravdanja u neznanju, pa
njegov praunuk Ishq bin 'AbdurRahmn bin Hasan u
knjizi ''Tekfrul-Mu'ajjen'' (''Tekfr pojedinca''),... Svi oni
pobijaju tvrdnju da se u velikom irku opravdava
neznanjem.
I onda neko eli da doe i da nam navodi njihove
rijei, rijei Ibn Tejmijje i Ibnul-Qajjima, koje su oni
''provalili'', da bi nam rekli da murici imaju opravdanje u
neznanju. Shvatate li, brao? Ovo je od stvari koje ukazuju
na ispravnost ovog miljenja...
287

Zatim kae:
''A ono to proizilazi iz ove tvrdnje jeste da Allh nema argument
nad bilo kim, osim nad prkosnikom...''
to znai da Allh nee moi da kazni (nikog drugog),
osim prkosnika. A ovjek neznalica, jo je sm kriv za to
svoje neznanje, i da Allh njega ne kazni? Objasnili smo da
je to neispravno. Po tome ispada da Allh nema argument
(ni protiv koga), osim protiv prkosnika.
Znai, moe ovjek da bude glup i itavog svog ivota
lijen, da nita ne ui, da nita ne razmilja, da ostane dhil
i Allh nema argument protiv njega.
I onda ejh objanjava jednu stvar, kojom se takoer
potvruje neispravnost onoga to su tada tvrdile te
nakibendije u njihovo vrijeme, a to sada tvrde ove d'ije
koje potpisuju proglase i piu po ''Saff''-u.
O emu se radi? Ako ovjek ima jedan ispravan dokaz
i taj dokaz je ispravan mora da ga se dri u svim stvarima i
u onome to iz njega proizilazi. Ako ima dokaz, onda da
vidimo: Moe li on da izdri da ga ''protne'' kroz sva
er'atska pitanja? Jer, takva je priroda ispravne osnove. A
ako ne moe to je znak da ti dokaz nije ispravan. E onda
kae:
''...s time to zagovara ove tvrdnje nije u stanju da se pridrava
ovog temelja do kraja. Naprotiv, mora da doe u
kontradiktornost...''
288

Na koji nain?
''...jer on nee biti u stanju da se uzdri od tekfra onoga koji
sumnja u poslanstvo Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem,
sumnja u proivljenje ili neto drugo od osnova vjere, a onaj koji
sumnja je neznalica.''
Znai, ako oni opravdavaju onoga ko ini veliki irk iz
neznanja, mi njih pitamo:
Da li opravdavate onoga koji sumnja da Uzvieni Allh zasluuje
'ibdet? I da li opravdavate onoga koji sumnja da se ne smije initi
sedda 'ibdeta nekome drugome, osim Uzvienom Allhu?
''Da'',
Ako kau:
kao to govore, s time to oekujem da oni, blesani,

upadnu u smutnju, pa da zbog neznanja opravdavaju
injenje velikog irka, ali kad im kae da sumnja da ga
odmah protekfre, a nema razlike izmeu te dvije stvari,
onda ih pitamo:
Da li tekfrite onoga koji sumnja da je Muhammed, sallallhu
'alejhi we sllem, Allhov Poslanik? Ili onoga koji sumnja u Sudnji
dan? Je li kfir kod vas? A ovjek je neznalica... Je li kfir?
Tu oni sad imaju dvije mogunosti:
1. da upadnu u kontradiktornost, kao to kae Eb Batn,
pa da kau da se opravdava neznanjem u velikom
irku, ali se ne opravdava u ovim stvarima. To je
oigledna kontradiktornost, jer su ovo sve osnove
vjere i stvari bez koje nema osnove mna, pa da budu
289

novotarci, jer je ovo novotarija. A, ova kao sto smo

vidjeli izvodi iz islama.
2. Ili mogu da se dre svog temelja do kraja, pa da kau
da ima opravdanja i onaj ko sumnja da je Muhammed,
sallallhu 'alejhi we sellem, poslanik, i koji sumnja u
Sudnji dan i da ga nazove muslimanom. E onda, za
ovakvoga kae Eb Batn: ''Nema sumnje da je ovaj
kfir.''
Zato i ove d'ije, ako bi rekli da ima opravdanja ovjek
koji sumnja u Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, u Sudnji dan i Knjige i bilo ta od osnov vjere onda
bi i te d'ije postali jasni nevjernici, ije je nevjerstvo
oigledno svakom.
A ako prave razliku izmeu ove dvije stvari neka se
dobro upitaju... Jer, onda neka znaju da nema razlike u
opravdavanju neznanjem u sumnji (sa jedne) i velikom
irku, tj. stvarima koje su osnove vjere (sa druge strane).
Jeste li shvatili ovo, brao? L hawle we l quwwete ill billh.
Dalje kae ejh Eb Batn u ''Ed-Durerus-Senijje'',
navodei primjer haridija, za koje smo ranije rekli da ih nije
navelo da urade to to su uradili nita drugo do neznanje,
jer su njihova djela pokazala da su ti ljudi eljeli Uzvienog
Allha.
U 10. tomu, na 391. strani kae:
''Od stvari, koje ukazuju da neznanje nije apsolutno opravdanje
jeste ono to je rekao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
u vezi haridij, i pored njihovog velikog 'ibdeta. A poznato je da
290

ih na to nije navelo nita drugo do njihovo neznanje. Pa da li im je

to njihovo neznanje bilo opravdanje?''
One haridije koje se nisu odazvale Ibn 'Abbsu,
nakon to se raspravljao sa njima, nisu shvatili njegove
dokaze, imali su druge dokaze. Ne znaju haqq jo uvijek, ali
to nije sprijeilo ashbe da postupe po hadthima Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u kojima se nareuje
borba protiv njih.
Meutim, nas neki ludaci nazivaju haridijama i
tekfrovcima. Sram ih bilo... ak ujem da su u Beu neki
poeli da nas, iza lea i iza zidova, nazivaju tekfrovcima i
haridijama, a ne smiju da dou ovdje da priaju k'o
mukarci. Meutim, ja se na njih i ne osvrem puno, zato to
su to ljudi koji su svojim rijeima i djelima odavno pokazali
da su ''ispuhali'', nema od njih nita vie.
Uglavnom, dalje, brao, ejh Eb Batn objanjava stav
Ibn Tejmijje, Allh mu se smilovao, i pobija tvrdnju onih koji
govore da se tekfr tie samo prkosnika. Naprotiv, u
stvarima koje su opte poznate, on obuhvata i neznalicu.
O kojem se ovdje, brao, tekfru radi? Ovo je tekfr
kanjavanja. O kojem se neznalici radi, ako je tekfr
kanjavanja? O neznalici koji je sm kriv za svoje neznanje.
Shvatate?
Znai, tekfr kanjavanja (apsolutni tekfr) se vee za
neznalicu, kada je ovaj sm kriv za svoje neznanje, to znai
da je nad njim uspostavljen argument. Govori Eb Batn,
objanjavajui rijei Ibn Tejmijje:
291

''Njegove rijei, Allh mu se milovao, po pitanju ove teme su

mnogobrojne. On nije vezao tekfr samo za prkosnika, uz ubjeenje
da su veina njih neznalice i da nisu znali da je ono to su rekli ili
uradili kufr, pa nisu bili opravdani neznanjem u takvim
stvarima, jer u tim stvarima ima onih koje negiraju tewhd, koji je
najvei od svih wdib.''
Znai, u stvarima koje negiraju tewhd nema
opravdanja neznanjem, niti takvog ejh Ibn Tejmijje, Allh
mu se smilovao, opravdava neznanjem.
Ima dalje jedna fetwa od Eb Batna. Da ujete ovu
fetwu... Ona kao da je izreena za ove ''d'ije''. Molim Allaha
da uputi i mene i njih. To mi je elja iskrena, wallhi, brao.
Da se ljudi okupe oko sunneta, oko istine i da nema ovih
gluposti koje oni rade. To je nama najvanije, nama nije cilj
da se prepucavamo, da ima dva ili tri dem'ata, hoemo da
se ljudi sastanu oko haqqa. Ako hoe haqq bujrum. A ako
hoe da se glupiraju, da dolaze sa novotarijama, da brane
tgte i slino e, onda emo da im se suprostavimo i da
branimo dn Uzvienog Allha.
Fetwa je, brao, od ejha Eb Batna, takoer u knjizi
''Ed-Durerus-Senijje'', 10. tom, 401. strana. Ima, brao, ljudi,
meu njima su nae d'ije, a prije su bile sfije-nakibendije,
koji kau:
''Za to djelo kaemo da je irk i kufr, ali ne kaemo za
pojedinca...''
Eb Batn u ovoj fetwi odgovara njima, jer nema
opravdanja osim u prisili. to znai da, ko god ga uradi a
nije prisiljen, ima ime onoga to je uradio. Ishq bin
292

'AbdurRahmn, brao, od praunuk Muhammeda bin

'AbdulWehhba, takoer pobija to miljenje.
Kae ejh Eb Batn, Allh mu se smilovao:
''U vezi tekfra pojedinca, kaemo da vanjtina jeta i hadtha i
govor veine uenjaka ukazuje na nevjerstvo onoga koji uini irk
Uzvienom Allhu, pa oboava uz Njega nekoga drugog i da
dokazi nisu napravili razliku izmeu pojedinca i neega drugog.''
Znai, kao to ovi kau:
''Za djelo kaemo da je kufr i irk, a on nije...''
Qur'nski jeti i hadthi Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, nisu napravili razliku izmeu to dvoje.
''Uzvieni Allh je rekao:
'Allh nee oprostiti da mu se ini irk.' 81

I rekao je Uzvieni:
'Ubijajte murike gdje god ih naete!' 82 ''

Znai, moe biti da ima murik, brao, koji su
neznalice jo uvijek, ali su smi krivi za svoje neznanje i
ulaze u znaenje rijei Uzvienog Allha. Shvatate li? Znai,
protiv njih se treba boriti, iako su neznalice, ako su od onih
nad kojim je uspostavljen argument. O njima Allh govori u
Qur'nu, u suri et-Tewbe i poslije toga Uzvieni Allh
81
82

293

objanjava propis ako neko od njih (murik) zatrai od

muslimana da saslua Qur'n, da naui islm da mu se da
ta mogunost, pa ako ne bude htio da povjeruje da se vrati
na bezbjedno mjesto.
I onda kae Uzvieni Allh:

''To je zbog toga to su oni narod koji ne zna.'' 83
Pa je naredio njihovo ubijanje gdje god se nau, iako
oni ne znaju. Znai da su dhili i da je nad njima sputen
propis tekfra u potpunosti. Shvatate, brao? Ovo su jasne
stvari.
Meutim, ljudi sjede u kolama po pet, est ili deset
godina, nabave titule i ue pravila shvatanja jeta i hadtha i
jezika pravila, a zatim nita od toga ne primjenjuju. I onda
dou neki od njih i govore za mene il' za nekog drugog:
''Taj je zavrio samo kurs arapskog jezika...'', ''ta je taj
zavrio?'', itd.
Normalno, oholi ovjek koji nema argumenata i nema
ime da se brani, onda poinje da udara ispod pojasa,
mislei da e tako nekoga da uvrijedi. L hawle we l quwwete
ill billh.
Zato kae, brao, Eb Batn:
''A ovaj jet je sveobuhvatan i vai za svakog od murik i svi
uenjaci u knjigama fikha spominju sd otpadnika, a prva stvar
83
294

koju spominju od vrsta nevjerstva i riddeta (otpadnitva) je irk.

Pa kau: 'Ko uini Allhu irk nevjernik je!''
I na tome se zavrava njihova reenica. ta se iz toga
razumije? Evo ta se razumije. Kae Eb Batn:
''I nisu iz toga izuzeli neznalicu.''
Znai, nisu rekli:
''Ko uini irk nevjernik je, osim ako je bio neznalica''.
Shvatate li?
Zato kae eb Batn:
''I nisu iz toga izuzeli neznalicu. A ko bude Allhu pripisao enu
ili dijete nevjernik je, i nisu izuzeli neznalicu. Ko optui 'A'iu,
Allh bio zadovoljan njime nevjernik je, ko se bude ismijavao
Allhu, Njegovim poslanicima i Njegovim Knjigama nevjernik
je po idm'u (konsenzusu) muslimana, zbog Allhovih rijei:
'Ne pravdajte se! Postali ste nevjernici nakon vaeg

mna.'
I spominju mnoge vrste djela po pitanju kojih postoji idm'
(konsenzus) da je njihov poinilac nevjernik. I nisu napravili
razliku izmeu pojedinca i drugog. Zatim kau: 'Ko se otkine od
islma bie ubijen, nakon to se od njega zatrai da se pokajeod
njega da se pokaje...' ''
Tj. ako ne bude htio da se pokaje bie ubijen.
''Pa su donijeli propis riddeta (otpadnitva) nad njim prije propisa
traenja tewbe.''
295

Pazite na rijei njihove... Kau:

''Ko se otkine od islma od njega se trai da se pokaje...''
Znai, pazite kako su poreali rijei!
''Ko se otkine od islma od njega se trai tewba...''
to znai da su odmah na njega spustili riddet
(otpadnitvo). im je uradio to djelo kufra ili irka postao
je murtedd. Shvatate?
Kae:
''Traenje tewbe je dolo nakon sputanja propisa otpadnitva nad
njim, a traenje tewbe ne moe biti (od drugog), osim od
pojedinca. Takoer u ovom poglavlju spominju sd onoga koji
negira obaveznost bilo kojega od pet 'ibadeta ili koji ohalli neto
od zabranjenih stvari, poput vina, svinjetine i slino, ili bude
sumnjao u to, kau za takvog da je nevjernik...''
Sluajte sada!
''...ako ljudi poput njega isto to znaju.''
Znai, kad su u pitanju ostala etiri rukna islma,
pored ehdeta, i ove jasne zabrane: vino, svinjetina, blud,...
za njega kau:
''Kfir je...''
Ali, sluajte kada:
''...ako ljudi poput njega isto to znaju.''
296

Znai, ovdje su stavili dodatak. Po pitanju tih stvari su

rekli da je kfir ako ljudi poput njega to znaju. ta to znai?
''Ali to nisu rekli (uvjetovali) za irk.''
Znai, mogue je da u ovim drugim stvarima bude
opravdanja neznanjem, ali ako ljudi poput njega, znai
njegovih intelektualnih sposobnosti u njegovom drutvu to
ne znaju.
Meutim, ako se nae samo mali broj ljudi u tom
drutvu da to zna vai se kao da taj propis znaju svi, pa
makar ga on ne znao.
I znamo onu priu o ovjeku koji je ivio prije dolaska
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a zvao se
Zejd ibn 'Amr. Preselio je prije Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, ali je umro na tewhdu, traio je
dn i uao je u dennet. On je bio jedan od rijetkih meu
Qurejijama, moda jedan jedini. I kae 'ulema da je njegov
primjer i njegova pria kriterij na koji se vraaju ove rijei
'uleme koje navodimo.
Jedan meu njima, koji je bio poput njih, a koji je znao
tewhd i umro na tewhdu (a nije znao propise detaljno)
uao je u dennet, a Poslanikova majka i Poslanikov bbo su
uli u dehennem. Zbog ega? Zbog toga to je taj ovjek to
znao, a oni su radili suprotno tewhdu.
Hoe da kae: Rekli su da ima opravdanja za etiri
'ibdeta i sline stvari (ako osobe poput njega to ne znaju),
meutim, za tewhd to nisu rekli. U tewhdu je svejedno:
297

znao, ne znao,... U pitanjima osnov vjere nema opravdanja

neznanjem.
Dalje kae:
''Ali to nisu rekli (uvjetovali) za irk i slino, od stvari od kojih
smo neke spomenuli. Naprotiv, oni su neogranieno
(sveobuhvatno) izrekli propis nevjerstva po pitanju njega (tj.
irka) i nisu ga ograniili neznanjem...''
Tj. nisu izuzeli neznalicu iz toga propisa.
''...niti su napravili razliku izmeu pojedinca i drugog...''
Tj: ''Djelo ti je ovakvo (kufr), a ti nisi (kfir).''
''...jer, kao to smo spomenuli, traenje pokajanja se ne moe
traiti (od drugoga), osim od pojedinca.''
Sluajte ta sada kae:
''Da li je dozvoljeno da musliman sumnja u nevjerstvo onoga koji
kae da Allh ima enu ili dijete...''
Pazite, ne kae: ''Da li je dozvoljeno da 'lim (uenjak)
sumnja...?'', nego kae:
''Da li je dozvoljeno da ijedan musliman sumnja u nevjerstvo
onoga koji kae da Allh ima enu ili djete, ili da je Dibrl
pogrijeio u dostavljanju poslanice...''
Kao to kau i'je.
''...ili u kufr onoga koji porie proivljenje poslije smrti ili porie
nekog od vjerovjesnik?''
298

Da li je dozvoljeno da musliman sumnja u kufr tih

ljudi, pita ejh Eb Batn?
A onda dalje kae:
''Da li ijedan musliman u tim stvarima pravi razliku izmeu djela
i pojedinca?''
U smislu, kao to kau nai pametnjakovii:
''Najbolje je da mu kae za djelo da je nevjerstvo, a za njega ne.''
I pita ejh Eb Batn, da li to ijedan musliman kae?
Kaem:
''Wallhi, o ejh, da zna da ima ljudi koji to govore... I ne samo
da se smatraju muslimanima, ve se uvrtavaju u proelje povorke
selefizma i islamske sahwe...
I on zna ko je to govorio nakibendije u njegovo
vrijeme, a danas to govore ljudi koji za sebe kau da su na
pravom putu, koji kau da su selefije, a napravie veu fitnu
nego hode za vrijeme komunizma. L hawle we l quwwete
ill billh...
Moda je u nekim situacijama i bolje da su hode tu,
jer su oni bili samo na onom tehvidu i na mevludu, a ovi su
upropastili sve: ohallili demokratiju, ohallili glasanje i
biranje tgta, ulaske u parlamente nema vie stvari koju
nisu ohalalili! I to sve er'atom, kobajagi. Dok hode, koji su
bili za vrijeme komunizma oni nisu znali nita uraditi. I
zato je ponekad bolje neznanje nego ovakvo znanje. Mislim,
manje je tetno. Allhul-Muste'n. L hawle we lquwwete ill
billh...
299

Onda ejh dalje govori, da bi rekao:

''A mi znamo da onaj koji to uradi od onih koji se pripisuju
islmu, da ga na to nije navelo (nita drugo), osim neznanje i da
oni da su znali da ih to najvie udaljava od Allha i da je to irk
nikad ga ne bi uradili. Uprkos tome, sva 'ulema je takve
proglasila nevjernicima i nisu ih opravdali naznanjem, kao to
govore neki koji su u zabludama, kada kau da su takvi opravdani
zbog toga to su neznalice.''
Ovu fetwu smo citirali i u prolom predavanju do
kraja njegovih rijei. U svakom sluaju, on pita da li smije
musliman da sumnja u nevjerstvo tih ljudi i da li ijedan
musliman pravi razliku izmeu pojedinca i drugog, u
smislu da kae:
''Tvoje su rijei i djela ovakva (kufr), a ti nisi (kfir).''
I ovdje, obratite panju, ejh ne kae:
''Da li smije 'lim...?''
to znai da tekfr u ovim pitanjima gdje postoji
jasan dokaz iz Qur'na, sunneta i idm'a 'uleme nije stvar
samo 'uleme Saudijske Arabije, kako to neki hoe da kau,
ili neke njihove 'uleme ili njih, jer moda oni sebe smatraju
posebnom 'ulemom. Ne, to je pitanje svakog muslimana. To
je stvar svakog muslimana...
Ako uje neko da ovjek kae da Allh ima enu ili
dijete, ili da kae da je Dibrl pogrijeio donio Objavu
Muhammedu, a trebao je 'Aliji, to treba da je za tebe
nevjernik i ne smije da sumnja u njegovo nevjerstvo. Jer,
svojim tekfrom njega ti sprovodi jete i hadthe i
pribliava se Uzvienom Allhu.
300

Shvatate li me, brao? To je er'atski propis, mora da

ga spusti na njega. I ne smije da kae: ''Djelo ti je irk, a ti
nisi.''
Ne, nego:
''Djelo ti je irk i ti si murik.''
Ova knjiga, koja je preda mnom, brao, je knjiga
praunuka ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba Ishqa
sina 'AbdurRahmna sina Hasana sina Muhammeda bin
'AbdulWehhba. Knjiga se zove ''Hukmu Tekfril-Mu'ajjen
wel-Ferqu Bejne Qijamil-Hudde we Fehmil-Hudde'' (''Propis
tekfra pojedinca i razlika izmeu uspostave argumenta i shvatanja
argumenta''). Ovu knjigu je ejh Ishq bin 'AbdurRahmn
napisao, elei da odgovori onima koji murike opravdavaju
neznanjem i koji prave razliku izmeu djela i poinioca.
Knjiga poinje ovako:
''Hvala Allhu, Gospodaru svjetova. Nema neprijateljstva osim
prema dhlimima, a lijep kraj pripada bogobojaznima. Svjedoim
da nema boga osim Allha, Jednog Jedinog, es-Sameda, Onog od
Koga se jedino trai pomo u nevoljama i pored Koga se nikom
drugom ne ini dova, pa ko bude oboavao nekog drugog mimo
Njega on je murik-kfir, tekstom Qur'na. Svjedoim da je
Muhammed Allhov rob, Njegov Poslanik i Njegov hall
(prijatelj), neka je salawt i selm na njega, na njegovu porodicu i
na sve njegove ashbe. On je onaj kojim je uspostavljen argument
nad svim stvorenjima, nakon njega nema vjerovjesnik, niti
poslanik.''
Vidimo da je ejh u smom uvodu donio jedan propis.
Kae da je, ko god bude oboavao nekog mimo Uzvienog
Allha on je murik-kfir i vidimo da vee ime murika301

nevjernika za injenje 'ibdeta nekom drugom, mimo

Uzvienog Allha.
ejh je, brao, imao taj problem to je u njegovo
vrijeme ivjela grupa mladia na istoku Arapskog
Poluostrva, u oblasti el-Ahs', koji su smatrali da su oni na
onome na emu je bio ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb.
Kao ovi momci danas, koji nam dre dersove po ''Saff''-u,
koji kau da bolje razumiju njegove rijei.
Ti momci koji su ivjeli u njegovo vrijeme su smatrali
da je pravac ejhovog pradjeda Muhammeda bin
'AbdulWehhba da za djelo treba da se kae da je irk i kufr,
a za osobu ne, dok se ne podui, itd. U svakom sluaju, ejh
Ishq bin 'AbdurRahmn o tome govori na poetku svoje
knjige, koja je malena i koju mogu lahko prevesti ove
''d'ije'', in'Allhu te'l.
Kae ejh:
''Do nas je dola vijest i uli smo od jednog dijela onih koji se
pozivaju na znanje i na dn i koji se, prema svojim tvrdnjama,
povode za ejhom Muhammedom bin 'AbdulWehhbom, pa kau
da se onaj koji uini irk Allhu i oboava idole ne smije
pojedinano proglasiti nevjernikom i murikom, tj. da se ne smije
pojedinano nad njim primjeniti propis. Neki od njih, koji su mi se
direktno obratili po pitanju te teme, uli su nekog od brae, koji je
rekao za ovjeka koji je inio dovu Allhovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem i molio ga za pomo da je murik-kfir. Pa mu
je jedan od ovih ljudi rekao: 'Nemoj ga nazivati nevjernikom dok
ga ne podui!' ''
302

Kao da je ovim ''naima'' napisao knjigu. Sluajte ovo,

ovo se tie nas:
''A isti taj (koji mu je to rekao) i njegova kategorija nisu puno
marili kad je u pitanju mijeanje sa muricima na putu i u
njihovim zemljama. Naprotiv, traili su znanje od najveim
nevjernicima od 'uleme murik...''
Tj. od onih koji se pripisuju islmu, a on ih naziva
muricima.
''...od 'uleme murik, koji su im smrljali ubhe za tu njihovu
tvrdnju, od kojih emo neke spomenuti u toku ove poslanice,
kojima su prevarili (obmanuli) neke obane...''
Znai, ove koji to priaju ejh naziva obanima. Tako i
ja ove to danas to isto priaju nazivam obanima.
''...od njihovih sljedbenika i od onih koji nemaju kod sebe nikakve
spoznaje.''
Govori o njima, da se drue sa muricima, da su se
odvojili od brae... Isto k'o ovi: odvojili se od muwehhid, a
stali na stranu Fahda! Stali na stranu demokrat, stali na
stranu sekularist, stali na stranu murik. I onda govori
kako ih je Uzvieni Allh kaznio da se na njima vide tragovi
zablude, tuge i slomljenosti, zbog druenja sa grijenicima i
muricima.
Zatim ejh govori da je ta njihova ubha kasnije poela
da se iri i da oni, ustvari, ni za jednog murika ne kau da
je kfir. Znai, njihova se ubha kasnije jo vie iskrivila i
izobliila.
303

Onda navodi da je razlog zbog kojeg su skrenuli u

zabludu to to su ostavili izuavanje knjig koje govore o
tewhdu, posebno od ejha Muhammeda i unuka, jer su oni
u detalje objasnili ova pitanja. Onog momenta kada su
odbili iitavanje i studiranje ovih tema dola im je
zabluda.
A za neke sa kojima je on lino diskutovao kae da
imaju ubhu na ovu temu i navodi njihove rijei:
''Mi onima koji oboavaju ova turbeta i one koji su pokopani ispod
njih, kaemo: 'To tvoje djelo je irk, a ti nisi murik'! ''
Pa kae ejh, ismijavajui ih:
''Pogledaj, bolan ne bio! Zahvali se svom Gospodaru i moli ga da
te sauva! Ovaj odgovor je ustvari jedan od odgovora 'Irqija...''
Tj. jednog od nakibendij.
''Kojem je odgovorio ejh 'AbdulLatf (bin 'AbdurRahmn bin
Hasan). Taj koji mi je priao o tome mi je rekao da je pitao neke
uenike koji im je dokaz, pa su mu rekli: 'Kaemo, uopteno, to je
nevjerstvo, ali pojedinano ne spominjemo da je ovjek nevjernik,
osim nakon upoznavanja (poduavanja), a na oslonac za to je u
dijelu onoga to smo vidjeli u poslanicama ejha Muhammeda (bin
'AbdulWehhba), koji se ustegao od tekfra onih neznalic koji
oboavaju turbe el-Kiwz...''
Isto ono to su spominjali u ''Saff''-u i to stoji u
lecima, koji su dijeljeni po Sandaku...
''...i od tekfra onih neznalic koji oboavaju 'AbdulQdira
(Dejlnija), zbog nepostojanja nekoga ko bi im ukazao na to.' ''
304

Pa kae ejh na ove njihove rijei:

''Pogledaj, udo e vidjeti. A zatim moli Uzvienog Allha da te
sauva toga da se vrati u zabludu, nakon to si bio na Istini. Kako
su samo slini jednom dogaaju koji se desio ejhu
Muhammedu...''
Zatim govori kako je ejh Muhammed jednog dana
drao predavanje i dugo priao i objanjavao mes'ele, a
jedan ovjek je sjedio tu na sijelu i nita nije govorio, niti
traio kakvo objanjenje, sve dok ejh Muhammed nije
pogrijeio, pa mu je ovaj rekao:
''Kako to...?!''
Pa mu je ejh Muhammed rekao:
''Allh te ubio! itav dan tu sjedi: niti ta pita, niti trai
objanjenje. A kad je naletio ovaj lapsus (greka) ti si se za njega
uhvatio. Tvoj primjer je isti kao primjer muhe: sputa se samo na
prljavtinu!''
I onda ejh dalje, u toku knjige, objanjava ovo.
Spominje da je njihov dokaz to to se pozivaju na ejha
Muhammeda, na njegovog pradjeda, i spominju to u
kontekstu (navodnog) poricanja njihovog tekfra.
Nego, ja vidim, brao, da ste se vi umorili... Vi ste se
umorili, vi ne moete vie, ja to vidim.
U svakom sluaju, ove rijei ejha Ishqa bin
'AbdurRahmna e nam biti uvod u sljedee predavanje.
I ovdje smo, brao, doli do one ubhe koja je
spomenuta u ''Saff''-u, jer postoji jedan poznati citat od
305

ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba, u kome on kae da

on ne tekfri onoga... Znai, ejha su optuivali da tekfri
uopteno, sve, da ne pravi nikakvu razliku.
Pa je ejh rekao:
''Kako me optuujete za tako neto, kad ja ne tekfrim onoga koji
oboava turbe 'el-Kiwz' ili 'AbdulQdira, zbog toga to kod
njega nema nekoga ko bi ga uputio i ko bi mu ukazao na istinu.''
Meutim, ta smo mi rekli za ove rijei Muhammeda
bin 'AbdulWehhaba? Rekli smo da se ove rijei ejha
Muhammeda tiu kog tekfra? Tiu se tekfra kanjavanja.
Rekli smo i prije da on takve ljude u osnovi ne naziva
muslimanima. On oboavaoce mrtvaca u osnovi ne naziva
muslimanima. Na to ukazuje Qur'an, sunnet i idm', to je
pravac selef, i to je i ejh govorio: da onaj ko ini veliki irk
nije musliman i on ga ne naziva muslimanom. Ponekad ga
naziva kfirom, ali kfirom irka.
Ali, kada negira njegov tekfr i njegov kufr onda
negira tekfr kazne. Znai, ne presuuje mu na takav nain da
e mu odmah uzeti imetak, ubiti ga i zarobiti mu enu i
djecu.
Shvatate li? Meutim, ono to ja kaem i to se vidi iz
rijei Ishqa bin 'Abdurahmna, jeste da je ejh Muhammed
bin 'AbdulWehhb u ovom pitanju ovdje bio malo preblag. I
uzvieni Allh najbolje zna, ali, desi se to ovjeku, optuuju
ga ljudi da tekfri bez ikakve razlike, pa je on otvorio ta
vrata opravdavanja u smislu borbe i ubijanja. Mada mi
306

znamo da je do onoga do koga doe Qur'n i sunnet doao

argument.
Upravo zato, brao, ejh Ishq bin 'AbdurRahmn
njima kae, udei se:
''Kako to da ste ostavili sve rijei koje je ejh Muhammed rekao na
drugim mjestima...''
(U smislu rijei:
''Do koga doe Qur'n, do koga doe da'wa, ko uje za Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem nad njim je uspostavljen
argument.'')
''...a zatim ste uzeli ovo to je rekao uopteno.''
I konstatuje, naravno, da je Qur'an i sunnet Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, prei da se slijedi.
Uzvieni Allh najbolje zna.
U svakom sluaju, ejh Muhammed je u pitanju tekfra
kanjavanja bio to se kae fleksibilan, to je radio radi
da'we. Meutim, te njegove rijei (o tekfru kanjavanja, a
ne o tekfru imena) se moraju uzeti u obzir zajedno sa
ostalim rijeima i citatima koji se prenose od njega.
Ali, zato to ja vidim da ste se vi umorili, ja se bojim da
ne upropastim najvaniju temu i prekidam ovo predavanje.
Molim Uzvienog Allha da oprosti i meni i vama i da
prihvati od nas, da uputi i nas i sve muslimane na Pravi Put,
da nam uljepa zavretak.
307

Molim Uzvienog Allha da nam podari Njegovo

zadovoljstvo i dennet, a da nas sauva Njegove srdbe i
dehennema, da uputi nae ene i nau djecu.
A Uzvieni Allh najbolje zna.
za vas. Molite Ga i vi, zaista je On Onaj Koji mnogo prata i
Koji je milostiv.
308

9. predavanje
A potom:
Na prolim predavanjima smo, brao, rekli da se veliki
broj onih, ili skoro svi oni koji zagovaraju da osoba koja ini
veliki irk ili jasan kufr ima opravdanje u neznanju, esto
oslanjaju, pogreno shvatajui, na neke jete iz Knjige
Uzvienog Allha ili hadthe Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, u kojima nemaju dokaza, osim u njihovim
mislima i njihovom pogrenom shvatanju, i navode nam kao
dokaze citate nekih uenjaka, od kojih je prvi Ibn Tejmijje, a
nakon njega navode neke citate od ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba, Allh mu se smilovao.
Mi smo na prolim predavanjima vidjeli da se ono to
nam oni navode i to prenose od Ibn Tejmijje, Allh mu se
smilovao, uopte ne tie teme o kojoj se govori (velikog irka
i jasnog kufra), ve se tie nekih pitanja koja su manje
poznata ili mogu biti potpuno nepoznata nekim
muslimanima, a po pitanju kojih postoji razlaz izmeu ehlis309

sunneta wel-dem'ata i nekih sekti koje su jo uvijek

unutar islma. Kao to su nam naveli neke citate od ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba, Allh mu se smilovao, u
kojima on izraava svoje suzdravanje od tekfra onoga koji
oboava turbe el-Kiwz ili oboava AbdulQdira, zbog toga
to pored sebe nema nikoga ko bi ga mogao upozoriti i na to
mu ukazati.
I rekli smo, brao, da se na tu ubhu posebno osvre
praunuk ejha Muhammed bin 'AbdulWehhba, ejh Ishq
bin 'AbdurRahmn bin Hasan bin Muhammed u knjizi
''Hukmu Tekfril-Mu'ajjen wel-Ferqu Bejne Qijamil-Hudde we
Fehmil-Hudde'' (''Tekfr pojedinca i razlika izmeu uspostave
argumenta i razumijevanja argumenta'').
ta smo rekli, ta spominje ejh u uvodu ove svoje
knjige, ta je bio povod pisanja ove knjige? Rekli smo, brao,
da je povod pisanja, tj. stvar koja je ejha navela da napie
ovu knjigu sluaj koji se dogodio u podruju el-Ahs', gdje
je jedan od brae muwehhid uo nekog ovjeka kako trai
pomo od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Traio je da mu Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
pomogne... Tog ovjeka je neko od brae nazvao murikom i
kfirom, na to se umijeao neki ovjek koji je bio tu, a koji je
za sebe smatrao da se on povodi za ejhom Muhammed bin
'AbdulWehhbom, Allh mu se smilovao, i ovome rekao:
''Nemoj ga nazivati nevjernikom dok mu ne pojasni!''
Pa onda govori ejh Ishq bin 'AbdurRahmn da su
mu ljudi, koji su tog ovjeka pitali:
''ta je tebi dokaz za to?''
310

...rekli da je ovaj odgovorio da su mu dokaz neki citati

koje je on naao u knjigama ejha Muhammed bin
'AbdulWehhba, u kojima se on uzdrava od tekfra onoga
koji oboava turbe ili mrtvog ovjeka.
Pa smo na prolom predavanju spomenuli uenje
ejha Ishq bin 'AbdurRahmna, te da je cijelu ovu priu on
spomenuo u smislu uenja i pobijanja miljenja ovih ljudi,
ije rijei on smatra novotarijom. U itavoj ovoj knjizi on
dokazuje i potvruje da je to miljenje novotarija i brani
svoga djeda Muhammeda bin 'AbdulWehhba, ejhulislma Ibn Tejmijju i Ibnul-Qajjima, Allh im se smilovao,
govorei da je to u stvari ubha, koju je prije ovoga
zagovarao takoer jedan ovjek, a kome je odgovorio
takoer jedan od praunuk ejha Muhammeda, ejh
'AbdulLatf bin 'AbdurRahmn bin Hasan, a taj koji je to
zagovarao u njegovo vrijeme je bio jedan murik,
nakibendija koji se zvao el-'Irq.
Mi smo, dakle, rekli da su ovu ubhu opravdavanja
velikog irka i velikog kufra neznanjem prvi otpoeli i
upotrijebili ko? Murici, nakibendije, koji su negdje
iskopali i lano protumaili neke rijei Ibn Tejmijje, da bi
kasnije tu ubhu preuzeli i neki ljudi koji su sebe pripisivali
da'wi i pravcu ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba u
njegovo vrijeme.
ejh Ishq bin 'AbdurRahmn u ovoj istoj knjizi kae:
''Slino se desilo u vrijeme ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba, kada mu je ovjek da tim i tim imenom poslao
pismo u kome kae da ima ubhu...''
311

Samo to je on od ejha Muhammeda traio da mu on

otkloni tu ubhu. Pa kae ejh Ishq bin 'AbdurRahmn:
''Ali su ovi ovu ubhu uinili jednim svojim velikim temeljem.''
Znai, opravdavanje ovjeka koji ini veliki irk i jasan
kufr neznanjem.
Kae:
''Ovi su ovu ubhu uinili jednim svojim velikim temeljem, kojim
odbijaju jete Qur'na i hadthe Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, i proglaavaju neznalicom svakoga ko im se
suprotstavi.''
Tj. njega, njegove uenike i nas koji ovo zagovaramo.
''Tako nisu imali podrku od Uzvienog Allha da dou do
Istine.''
Kao to ejh Ishq bin 'AbdurRahmn objanjava,
brao, da je za tekfr pojedinca u velikom irku i jasnom
kufru neispravno usloviti pojanjavanjem argumenta, tj.
upoznavanjem poinioca tog (ne)djela sa dokazom, a sve
emo to, in'Allhu te'l, vidjeti u tekstovima koje emo
citirati od ejha Ishqa bin 'AbdurRahmna, a neke smo ve
citirali.
U svakom sluaju, on spominje ovoga ovjeka i njegov
primjer uporeuje sa primjerom muhe koja se sputa samo
na prljavtinu. Ovim se aludira na to to su oni pored
mnogobrojnih i jasnih tekstova Muhammeda bin
'AbdulWehhba, u kojima ejh Muhammed konstatuje da je
Allhov argument nad ljudima uspostavljen smim
312

dolaskom Qur'na i sunneta sve te njegove rijei ostavili i

iskopali ba ovaj, koji su pogreno shvatili, i uzeli ga da na
njemu grade svoje stavove, u isto vrijeme proglaavajui
neznalicama one koji upozoravaju na neispravnost toga.
ejh Ishq bin 'AbdurRahmn kae u ovoj knjizi:
''Spomenuemo po pitanju ovoga neto ukratko, zato to je sma
ova mes'ela (pitanje) predmet apsolutnog slaganja meu 'ulemom
i zbog skuenosti mjesta, i spomenuemo neto od njegovih
rijei...''
Tj. rijei njegovog
'AbdulWehhba.
djeda,
Muhammeda
bin
''...to e ti ukazati na ubhu kojom dokazuju oni koji spominju

sluaj onih koji oboavaju turbe el-Kiwz i to da se ejh suzdrao
od tekfra slinog. Ali, najprije emo spomenuti kontekst tog
odgovora...''
Tj. odgovora ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba i
zbog ega je on to rekao.
Pa kae dalje:
''Radi se o tome da ejh Muhammed, Allh mu se smilovao, i oni
koji od njega prenose ovu priu, spominju ovo opravdavajui se od
onoga to im pripisuju njihovi neprijatelji, lano tvrdei da oni
tekfre muslimane.''
Zastanimo ovdje malo. U vremenu ejha Muhammeda
bin 'AbdulWehhba, kada je on poeo da iri da'wu tewhda
i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, bilo
je puno ljudi koji su inili irk Uzvienom Allhu. I oni su,
313

normalno, sebe smatrali muslimanima. I kada su uli da je

'aqda ejha Muhammeda (na ta ukazuju Qur'n i sunnet,
kao i konsenzus 'uleme) da je onaj koji ini veliki irk
murik i da gubi ime islma, a ako se nad njim jo uspostavi
argument onda dobija ime murika i kfira i na njega se
primjenjuju apsolutno svi propisi kufra, to znai da
zasluuje kaznu i na dunjluku i na hiretu... Kada su to
uli, a u svakom sluaju im je bilo dovoljno da on njima
(poiniocima irka) negira ime islma optuili su ejha
Muhammeda da on tekfri sve muslimane.
Pa, vidite ta im kae ejh Muhammed, a mu
razumemo terminologiju koju on koristi, jer znamo razliku
izmeu kufra koji za sobom povlai gubljenje imena ''musliman''
i dobijanje imena ''murik'' i izmeu (sa druge strane) kufra
koji za sobom povlai sve propise, tj. kaznu na oba svijeta. Hoe
da kae da ejh Muhammed i oni koji od njega ovo prenose
to najee rade da bi od sebe odagnali optubu da oni
tekfre muslimane.
Pa, kao da im ejh Muhammed kae:
''Ne, ne... Ja ne tekfrim sve te.''
Tj. za koje vi kaete da su oni muslimani. A sluajte ta
u vezi toga kae ejh Ishq:
''Ovo je smo po sebi tvrdnja koja ne moe biti argument...''
Tj. da su oni muslimani.
''...ve je za nju potreban dokaz iz Qur'na i sunneta.''
314

ejh Ishq, dakle, kae:

''Ta vaa tvrdnja da su ti ljudi muslimanima i da ejh tekfri
muslimane ne moe biti nikakav argument sma po sebi. Vi
trebate Qur'nom i sunnetom dokazati da su ti ljudi muslimani.''
Meutim, ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb za sve
one koji rade veliki irk i koji su murici (a im rade veliki
irk ne mogu biti muslimani) nije mogao da kae da su
kfiri u onom apsolutnom smislu, tj. kufrom koji za sobom
povlai kanjavanje na dunjluku i na hiretu.
Shvatate li, brao? Jer, moda meu tim masama
murik koji se pripisuju islmu ima ljudi do kojih nije dola
da'wa. ta to znai? Znai da nad njima nije uspostavljen
argument. I, s obzirom da je tako, ejh Muhammed i oni koji
ovo prenose od njega negira da on njih i takve tekfri u
onom generalnom, apsolutnom, sveobuhvatnom smislu. Tj.
ne tekfri ih u smislu tekfra koji za sobom povlai
kanjavanje na dunjluku i hiretu. Zbog ega? Zato to
moe biti... Moe biti da u tim masama ima ljudi do kojih
nije dola da'wa. Teoretski reeno...
ejh i oni koji ovo prenose od njega kao da su ovime
htjeli da se brane od generalnog tekfra, koji im pripisuju. S
tim to mi znamo da negacija tekfra kod ejha Muhammeda
bin 'AbdulWehhba ni u kom sluaju ne znai potvrivanje
islma (tim ljudima), ve znai negaciju imena kufra ili kfira
koje sa sobom povlai kanjavanje na dunjluku i hiretu i
ohalaljivanje asti, krvi i ostalih stvari, i te stvari.
Meutim, on se naziva murikom ili kfirom irka.
Shvatate li me, moja brao? Zato ejh Ishq kae da je ejh
315

Muhammed ovime htio da se oslobodi ove optube da on

tekfri na ovaj nain.
S tim to ejh Ishq kae da ti ljudi koji ga optuuju da
on tekfri muslimane moraju da donesu dokaz iz Qur'na i
sunneta da su ti ljudi muslimani. A naprotiv, ejh Ishq bin
'AbdurRahmn kasnije u istoj knjizi naglaava da su oni
(oboavaoci mrtvaca) kfiri po idm'u muslimana i da
nemaju pravo da uu u naziv islma.
Znai, prvi razlog koji je spomenuo ejh Ishq bin
'AbdurRahmn u vezi ovih rijei svoga djeda je
opravdavanje od tekfra pojedinca u tom generalnom
smislu. Znai da ejh Muhammed svakog murika koji se
pripisuje islmu ne tekfri na taj nain, jer je mogue da u
tim masama ima ljudi do kojih nije dola da'wa. I to znae
rijei ejha Muhammeda.
Dalje kae ejh Ishq:
''Suzdravanje ejha u nekim odgovorima se tumai da je to
uradio iz nekog razloga...''
to znai da mu to nije osnova. Znai, tumai se da je
suzdravanje ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhb od
tekfra pojedinca u smislu tekfra koji za sobom povlai
kanjavanje na dunjluku i na hiretu bilo iz nekog
razloga, ali mu to nije osnova. Znai, ejh Muhammed kod
sebe ima neki razlog zbog kojeg to ne radi. ak je taj razlog
ponekad bio da'wetske prirode, da im ne kae odmah:
''Ti si to, a ti si to''.
316

Otvorio je vrata da'we, uvukavi se meu ljude,

priajui im i pozivajui ih u tewhd Uzvienog Allha.
Tako se prenosi da je dolazio ljudima koji su inili veliki irk
inei dovu Zejdu ibn Hattbu, pa se kretao meu njih i
govorio:
''Allah je bolji od Zejda!''
Znai, imao je neki razlog.
Ishq bin 'AbdurRahmn navodi jo jedan primjer
kada se ejh Muhammed uzdrao od tekfra odreenih
ljudi... Od kojeg tekfra, brao? Od tekfra koji sa sobom povlai
kaznu, jer je poznato iz svih njegovih pisama i knjiga a na
to ukazuje i govor Ibn Tejmijje i Ibnul-Qajjima, a prije toga
Qur'n, sunnet i idm' 'uleme da poinilac velikog irka
na licu mjesta gubi ime islma.
I to sve spominje Ishq bin 'AbdurRahmn, pa kae
(citirajui rijei ejha Muhammeda):
''A to se tie onoga koji se poveo za ovozemaljskim stvarima ne
znam kakvo je njegovo stanje.''
eli da kae ejh:
''Ne znam ta da kaem za njega. On jeste murik, ali ne znam ta
da kaem, da li se uspostavio argument ili ne...''
Znai, kao da se suzdrao; uglavnom zbog nekog
razloga.
Pa kae ejh Ishq bin 'AbdurRahmn:
''O Allhu moj, za uditi se je kako da se ostave rijei ejha
(Muhammeda) na svim mjestima, sa dokazima iz Qur'na i
317

sunneta i govori Ibn Tejmijje i Ibnul-Qajjima, kao to su rijei

ejha Muhammeda: 'Do koga doe Qur'n nad njim je
uspostavljen argument'...''
To je, znai, osnova kod ejha Muhammeda. Osnova
kod ejha Muhammeda je:
''Do koga doe Qur'n nad njim je uspostavljen argument.''
Na ovo ukazuje Qur'n i sunnet i ovo je pravac Ibn
Tejmijje i Ibnul-Qajjima. Dakle, ejh Ishq bin
'AbdurRahmn se udi kako ljudi ostavljaju sve ove njegove
citate, pored dokaza iz Qur'na i sunneta, te citata Ibn
Tejmijje i Ibnul-Qajjima...
''...a prihvataju jedan njegov citat na jednom mjestu, koji je
openit, i uz injenicu da treba da se pojasni.''
Mi znamo, kada su u pitanju tekstovi u Knjizi
Uzvienog Allha ili u sunnetu Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, da onaj ko ih tumai ne smije da to
radi na taj nain da pobija osnovu (koja je priznata kao
osnova) nekim djeliima koji mogu biti nekad izuzetak iz
nekog odreenog razloga (iako tu ne moe biti nikakve
kontradikcije).
Shvatate li? Isto tako u govoru ljudi. Ako znamo da
neko ima osnovu i ona je opte poznata u njegovim
knjigama, citatima i predavanjima i na jednom mjestu
doemo do stvari, koja moe biti dvosmislena ili u njoj ima
neka vrsta problematike ne smijemo, zbog tog jednog
citata, da pobijemo ono to je opte poznato kod njega kao
osnova. I u tom smislu se ovdje ejh Ishq bin
'AbdurRahmn udi kako da ljudi ostavljaju rijei ejha
318

Muhammeda na mnogim mjestima u njegovim pismima i

knjigama, uz dokaz iz Qur'na i sunneta, uz ono to je
prenio od rijei Ibn Tejmijje i Ibnul-Qajjima, a da zatim
prihvate njegove rijei na samo jednom mjestu, a kojima
treba objanjenje.
U svakom sluaju, brao, ovdje, u ovome to smo
dosada naveli, vidimo da je ejh Ishq ovdje spomenuo
koja dva razloga ejhu Muhammedu bin 'AbdulWehhbu?
Prvi je razlog da je od sebe elio da odagna osnovu
generalnog tekfra, ali kojeg tekfra? Tekfra koji za sobom
povlai kaznu na dunjluku i na hiretu. Meutim, da li ejh
Muhammed za te mase koje ine veliki irk kae da su
murici? Kae! On za sve te mase koje rade veliki irk kae
da su oni murici, da nisu muslimani. Ali, kako to kae ejh
Ishq i oni koji to od njega prenose, od sebe odagnava
optubu generalnog tekfra. Zbog ega? Zato to hoe da
kae da meu tim masama ima ljudi do kojih nije dola
da'wa. Ostavlja tu mogunost... Poput: ovjeka koji je tek
primio islm, ili ovjeka koji je odrastao negdje u pustinji
(na nekoj planini), daleko od znanja, ili ovjeka koji je
odrastao u drul-kufru (zemlji kfira).
Ovo su primjeri, brao, koji treba da ukazuju na ljude
koji nisu imali mogunosti da od sebe odagnaju neznanje.
To su ljudi za koje je mogue da se kae, kao to kae naa
'ulema, da do njih nije dola da'wa. Razumijete? I s obzirom
da je postojala teoretska mogunost postojanja ovih ljudi
meu masama tih murik koji su inili veliki irk ejh
Muhammed bin 'AbdulWehhb, Allh mu se smilovao, od
sebe odagnava optubu generalnog tekfra, odnosno tekfra
319

koji za sobom povlai kaznu na dunjluku i na hiretu, ali ih

generalno sve naziva muricima. To je broj jedan.
Broj dva: Deava se, i mogue je da je to ejh uradio:
''...zbog neke stvari'', tj. neke njemu poznate stvari. Dakle,
naao se u takvoj situaciji u kojoj se, iz njemu poznatih
razloga, suzdrao od tekfra. Pa navodi primjer za to i onda
se udi ovjeku koji ostavlja ejhove citate na ostalim
mjestima, a to je predmet idm'a svih uenjaka islma, jete
iz Qur'na i hadthe Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, a zatim prihvata ovaj njegov citat, koji namjerno ili
nenamjerno nije shvatio. S time to se ovdje radi o negaciji
tekfra, uz potvrdu imena irka. Dakle, kao da se ejh Ishq
bin 'AbdurRahmn, brao, buni ljudima koji se uzdravaju
od tekfra koji za sobom povlai kaznu. Zbog ega? Jer je
argument ve uspostavljen.
Shvatate li? Hoe ejh Ishq da im kae:
''Zato vi u el-Ahs' to radite, kad je argument ve
uspostavljen?''
Jer, do tih ljudi je dola Knjiga Uzvienog Allha.
Shvatate li me, brao? Do njih je dola Knjiga Uzvienog
Allha i pitanje oboavanja mrtvaca je stvar ija je
zabranjenost opte poznata u vjeri. Hoe da im kae ejh
Ishq:
''Takav koji je to rekao u el-Ahs' ne samo da je murik, ve je i
kfir.''
S tim to ja, brao, ovdje napominjem da je bilo
mogue da je u tom vremenu, u vremenu ejha Ishqa, bilo
ljudi a danas ih sigurno ima, a meu njima su i ove ''d'ije''
320

koji tumae rijei ejha Muhammeda i njegovu negaciju

tekfra iz ovog citata kao da je to negacija tekfra uz ostajanja
imena muslimana. Hoe da kau:
''ejh Muhammed onoga koji je uradio veliki irk, oboavajui ovo
turbe ili oboavajui 'AbdulQdira, ne smatra kfirom zato to je
dhil, to znai da je musliman.''
Znai, ovo je sad jedna nova faza metamorfoze ove
novotarije. Nova mutacija ove novotarije... Prvi put je
mutirala u vrijeme ejha Muhammeda (ovjek ne shvata,
trai objanjenje), pa se ponovo pojavila u vrijeme
'AbdurRahmna bin Hasana, pa ponovo u vrijeme
'AbdulLatfa bin 'AbdurRahmna, pa u vrijeme Ishqa bin
'AbdurRahmna, pa u vrijeme Sulejmna bin Sahmna, pa
se vue sve do dan danas.
I zagovaraju je najvie uenici koji su doli iz Medne,
koji sebe smatraju selefijama i smatraju da su na tewhdu i
na ispravnoj 'aqdi u ovim stvarima, branei tgte Allhu
se od ovoga utjeemo i ne shvatajui da ejh Muhammed
pravi razliku izmeu imena irka i imena kufra, te da ime
irka kod njega nema nikakve veze sa uspostavom
argumenta, a da ime kufra dolazi nakon uspostave
argumenta i da se na njega nadovezuje kanjavanje na
dunjluku i na hiretu, da ovdje od sebe odagnava optubu
generalnog tekfra u apsolutnom smislu i da ponekad, kad
to uradi, a to mu nije osnova uradi zbog nekog njemu
poznatog razloga. I to su rijei njegovog unuka. A ko
najbolje razumije njegove rijei, brao? Onaj ko je kod njega
uio i naslijedio znanje ''s koljena na koljeno''.
321

I zato ja kaem da je ejh Muhammed bin

'AbdulWehhb u ovim stvarima ponekad bio blag. Shvatate
li? Jer, kao to kae 'AbdurRahmn bin Hasan:
''Ako Uzvieni Allh nije opravdao narod prije dolaska
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, narod koji nije imao
Knjigu, a koji je radio veliki irk, kako da Allh opravda narod koji
svaki dan ita Qur'n i pred kojim je hadth Allhovog
Poslnanika, sallallhu 'alejhi we sellem?''
Shvatate? Meutim, mutacija ove novotarije i njeno
dananje iskrivljavanje u ovaj novi, ekstremni oblik dovela
je do pojave ljudi koji murike ne nazivaju muricima i
nevjernicima, zbog toga to su dhili, to znai da su
muslimani. I jo uz sve to ne prave razliku izmeu neznanja
koje se moglo odagnati i neznanja koje se nije moglo
odagnati.
I svjesno ili nesvjesno, time su kufr ograniili na samo
jednu vrstu na kufr inata (prkosa). Znai (prema njihovoj
teoriji), tek nakon to je saznao, nakon toga to si mu ti
donio sve knjige, unio mu ih u lice i udario ga po glavi da
shvati i ako onda ne bude htio tek onda moe da kae za
njega da je nevjernik.
U svakom sluaju, ovdje se radi o puno novotarija.
Prva novotarija kod tih ''d'ij'' jeste neshvatanje da u
er'atu ima imen, koje osoba dobija zbog poinjenih dijela
prije uspostave argumenta nad njom. Od tih imen su
imena murik, tgt, dhlim, laov, itd.
Tako, ovjek koji prije dolaska poslanika slae dobija
ime laov. ovjek koji prije dolaska poslanika uini dhulm
322

dobija ime dhulumar. ovjek koji prije dolaska poslanika

uini irk dobija ime murik. ovjek koji prije dolaska
poslanika uini djelo koje ga ini tgtom dobija ime tgt.
Meutim, uspostava argumenta ima veze sa propisima
kazne na dunjluku i na hiretu, izmeu ostalog. Veliki broj
ljudi danas ne zna ovu mes'elu razliku izmeu imen i
propis koji se veu za njih u vezi sa uspostavom argumenta
i onda, normalno, kad to ne znaju, l hawle we l quwwete
ill billh, onda prave ogromnu katastrofu.
A ove stvari o kojima u ovoj knjizi govori ejh Ishq
bin 'AbdurRahmn, to se sve danas deava nama.
Kae on dalje:
''Ova naa mes'ela, a ona je 'ibdet Uzvienom Allhu, Jednom
Jedinom, Koji nema sudruga i odricanje od 'ibdeta bilo kome
drugome mimo Njega, i da je onaj, koji drugog oboava uz
Uzvienim Allhom, uinio veliki irk koji ga izvodi iz vjere ona
je temelj svih temelj.''
Znai, za ta se propis vee? Za djelo! Onaj koji
oboava nekog drugog, mimo i uz Uzvienog Allha
uradio je veliki irk, izaao je iz vjere. To je temelj svih
temelj.
''Sa njim (tim temeljom) je Allh poslao sve poslanike i spustio
Knjige i uspostavio ljudima argument Poslanikom i Qur'nom.
Isti takav odgovor e nai kod prvaka ove vjere (uenjaka) po
pitanju ovoga temelja, kod tekfra onoga ko ini irk Uzvienom
Allhu. Kau za takvog da se od njega trai da se pokaje...''
323

Znai, kau:
''Ko Allhu uini irk od njega e se traiti da se pokaje.''
Nisu rekli ta?
''...da se podui.''
Svi uenjaci islamskog prava u poglavlju o riddetu
(otpadnitvu) kau:
''Ko uini veliki irk od njega se trai da se pokaje.''
...a ne kau:
''Ko uini veliki irk treba mu se objasniti.''
Dakle, kae Ishq bin 'AbdurRahmn:
''Kau za takvog da se od njega trai da se pokaje. A ako se ne
pokaje bie ubijen, pa ne spominju ta'rf (objanjavanje dokaza)
u mes'elama temeljne prirode.''
Shvatate, brao? Dakle, kako kae ejh Ishq bin
'AbdurRahmn, 'ulema nigdje u knjigama fiqha po pitanju
temelja ne spominje upoznavanje s dokazom onoga koji ini
veliki irk, kao to kae ko? Kao to kau ove ''d'ije'' u
''Saff''-u, Semir Imamovi na predavanjima i drugi
zabludjeli.
Oni su zabludjeli, oni su u opasnoj zabludi, brao, i
molimo Allaha da uputi i nas i njih. Ali, nema u tim
stvarima upoznavanja sa dokazom. Gdje se ovjek treba
upoznati sa dokazom?
324

''Oni (uenjaci) spominju ta'rf u manje poznatim mes'elama, iji

dokaz moe biti nepoznat nekim muslimanima...''
Poput mes'el u kojima ima razilaenja izmeu ehlissunneta i novotaraca poput qaderij, murdij i slino. Tu
on navodi neke takve mes'ele, pa kae:
''Kako poduavati oboavaoce qaburova, a oni nisu muslimani,
niti oni ulaze u ime islma?''
Dakle, kako da (prije tekfra) poduava oboavaoce
qaburova, kad oni nisu muslimani i ne ulaze u ime
musliman?
''Pa da li uz (veliki irk) ostaje bilo koje djelo?''
Potom je ejh naveo mnoge jete iz Allahove Knjige,
kojima ovo objanjava. Uglavnom, oboavaoci qaburova
nisu muslimani u osnovi. I vidjeli smo da se pita:
''Kako poduiti nekoga, kad on nije musliman?''
I uenjaci u knjigama fiqha objanjavaju da se od
muslimana koji uini veliki irk trai da se pokaje, a ne da se
podui. Zbog ega? Zato to svaki musliman to zna (da je to
djelo irk). Ako to ne zna ne moe biti musliman. Ako ne
zna da je irk harm ne moe biti musliman. Svaki
musliman zna da je irk harm. Ako ne zna da je irk harm
on onda nije musliman.
I ovdje, brao, kaem:
Molim vas da, kada govorimo o velikom irku, pazite
da ne svedemo irk samo na pitanje namza i na klanje
rtve, ve se borimo protiv svake vrste irka, u obredima i u
325

zakonodavstvu. Kada ovjek posvjedoi jednou Uzvienom

Allhu onda je treba posvjedoiti u svemu. U biu,
imenima, svojstvima, u djelima i u boanstvu.
Znai, sva djela sa nae strane pripadaju samo
Uzvienom Allhu, onako kako je propisao i samo Njegov
zakon prihvatamo. Samo zakon Uzvienog Allha! Znai da
ovjek moe uiniti irk i preko zakon. Zato, nemojmo da
sanjamo i da ivimo u nekim iluzijama. Nalazimo se po est
mjeseci po mesdidima, a moda meu nama ima ljudi koji
jo nisu uli u islm.
A ja vam kaem:
Tako mi Allha Uzvienog, ima mesdid, moda i u
ovom gradu, kao to ima puno mesdid u Bosni i po
Sandaku, gdje ljudi klanjaju i nose bradu po pet godina, a
jo nisu uli u islm. Ima bradu i klanja, a moda u islm
uao nije! Jo ne zna kako se postaje musliman.
Znai, kad hoe da bude musliman, izgovara
ehdet sa potpunim poznavanjem njegovog znaenja.
Negira sve vrste irka i tgte i odbija prijeteljevanje sa
njima i pomaganje njih protiv muslimana, kao i ljubav
prema njima. A zatim ulazi u tewhd, inei 'ibdet samo
Uzvienom Allhu i prihvata samo Allhov zakon sa
obavezom pomaganja vjernik protiv kfir. I kad to
izgovori na nain iz kojeg se d vidjeti da ti sebe
obavezuje na islm onda si musliman. Shvatate li me,
moja brao?
Nema sumnje da su ova predavanja jakog karaktera, a
ja ih vie radim zbog onoga koji e ih uti. Znam da meu
326

vama ima ljudi koji ovo dobro razumiju. Ali, znam da u

Bosni i u Sandaku ima ljudi koji jedva ekaju da dobiju ova
predavanja, in'Allhu te'l. Jedva ekaju i svakog dana
pitaju kad emo zavriti i kad emo ih poslati. Da imaju ova
predavanja, ove dokaze i ove citate, da se brane od navale
siromah, koji misle da su ovo nauili, a jo nisu.
Dalje ejh Ishq bin 'AbdurRahmn objanjava ta
proizilazi iz tvrdnje da ne smije da protekfri onoga koji se
pripisuje islmu a radi veliki irk, dok ga ne podui. Iz toga
proizilazi da Allh nema protiv njih argumenta Qur'nom i
Poslanikom. Jer, Allh je poslao Poslanika i objavio mu
Qur'n i to je Njegov argument protiv svih stvorenja. I, ako
mora da podui njih, koji imaju Qur'n pored sebe, pa
protiv koga to Allh ima argument?
Pa e kasnije rei:
''Ako mora njih da podui, mora poduiti i idove i krane.
Nemoj rei za njih da su kfiri, nego reci da oni nisu muslimani.
Kfiri su u uem smislu, ali nemoj rei da su kfiri koji zasluuju
kaznu na dunjluku i na hiretu.''
to znai da (po tome) ne moe otpoinjati borbu
protiv njih i da nema kazne za njih na hiretu, sve dok ih ti
ne podui. I to je runa 'aqda. To je ono to proizilazi, jer
nema razlike u ovim stvarima izmeu idova i krana i
onih koji se pripisuju islmu, a ine isti grijeh.
Zamislite da doe musliman koji klanja pet vakata
namza i da kae:
'' 'Is je Boiji sin.''
327

Sumnja li neko u njegovo nevjerstvo? Po pravilu naih

d'ij, ne smije mu rei da je nevjernik dok ga ne podui,
zato to je moda neznalica, koji ima ime muslimana. A
Uzvieni Allh je krane proglasio nevjernicima upravo
zbog toga to su rekli da je Isa Boiji sin. I idove, koji jer su
rekli da je 'Uzejr Boiji sin.
Shvatate li, brao? Nema razlike u pitanjima koja se
tiu osnova vjere. Ali znate li ta je glavni problem? Glavni
problem je sektatvo. To jest to su mnogi ljudi sa bradama,
ne znajui, prihvatili sektaka uenja koja su im se podvukla
kroz opravdavanje neznanjem. Zato, nesvjesno, smatraju da
je islm samo ehdet, pa ko kae ehdet taj je za njih
musliman, bez obzira ta radio.
U tom smislu je jedina razlika izmeu nevjernik i
onih koji se pripisuju islmu ehdet, iako je ovima
ehdet prazan od rijei i djela. Znai, teoretski, sad da doe
Klinton ili Jozo i samo da kae: ''Ehedu en l ilhe illAllh we
enne Muhammedun resllullh'' on nema nikakvih
problema. Izvuk'o se...
Shvatate li me, brao? Jedino ako nema jo neki uslov,
da mora da ima nnu sa maramom i da mu se dimi poret
od ravanije i halve za Bajram i te stvari. Onda treba da
nauimo tako i one druge, pa da se spasu i oni. Neka se
presele kod muslimana i neka oponaaju njihove obiaje i
gotovo. Eto uli su u islm...
Dalje kae ejh:
''Iz ovog runog uvjerenja proizilazi drugo runo uvjerenje, a to
je da nad ovim ummetom nije uspostavljen argument Poslanikom
328

i Qur'nom. Utjeemo se Allhu od neispravnog shvatanja, koji je

od njih prouzrokovao zaboravljanje Qur'na i Poslanika.''
I onda im kae ono to mi stalno spominjemo:
''Naprotiv, ehlul-fetra, oni do kojih nije dola poslanica i Qur'n i
koji su umrli u dhilijetu, ne nazivaju se muslimanima po
konsenzusu...''
Od koga smo to nauili? Od Ibnul-Qajjima, Allh mu se
smilovao, u ''Tarqul-Hidretejn''.
'...'niti se ini dova za njih. Jedino su se uenjaci razili po pitanju
njihovog kanjavanja na hiretu.''
Tj. uenjaci ehlis-sunneta, i to radi jedne stvari koju
smo mi objasnili, i tako dalje, pa onda govori:
''Slina ovoj ubhi se desila ljudima u vrijeme ejha Muhammeda
bin 'AbdulWehhba, s tim to su traili da im objasni. Meutim,
ovi koje smo mi spomenuli su ovu ubhu uinili temeljem i donose
sd da se svim muricima prije tekfra mora uiniti ta'rf
(objasniti im se).''
Dakle, brao, ak i ovaj ovjek koji ima ovu ubhu za
njih kae da su murici, ali nije htio da ih protekfri (tekfrom
kanjavanja). Shvatate? A ejh Ishq bin 'AbdurRahmn se
zbog toga buni.
A ovi nai su uzeli rijei Muhammeda bin
'AbdulWehhba i protumaili ih kao da on kae da su ovi
329

muslimani. Znai, dupla zabluda. Jo jedna novotarija. Gora

novotarija nego novotarija ovoga koji je to uradio. 84
Vidimo da jedna zabluda vodi u drugu zabludu. I
wallhi, brao, kada bi vi imali neke informacije kojima ja
raspolaem onda biste shvatili o emu se ovdje radi.
Shvatili biste koliko su ovo opasne stvari i shvatili biste
zato ponekad ovolika ljutnja, a wallhi i mrnja.
''...i proglaavaju neznalicama one koji im se suprostavljaju.''
Tj. na primjer... Pazite ovako: Zamislite da smo se mi
sa d'ijama razili, i da su oni rekli:
''Kaemo za takve da su murici, ali nisu kfiri.''
A mi kaemo:
''I kfiri su, jer sa nad njima uspostavio argument.''
A oni onda nama kau da smo mi dhili. Oni bi time
napravili ogromnu katastrofu.
Shvatate li me? Meutim, stvar je daleko gora. Ovi
nai kau:
''To su muslimani, koje treba poduiti.''
A mi ih molimo:
''Recite makar da su oni murici, da se sloimo barem oko toga.
Nemojte govoriti da su oni muslimani. Samo recite da su murici.
84
Tj. onoga koji je negirao tekfr kanjavanja murika u doba ejha

Ishqa bin 'AbdurRahmna, pod izgovorom da im se treba
objasniti, jer do nekih od njih, navodno, nije stigao argument, to
je, kako smo vidjeli, netano (napomena izdavaa)
330

A tekfr nije problem, poduiemo ih, proiriemo dokaze, da se ne

bi svaali sa te strane.''
Kae ejh:
''I nikako da dou do istine...''
A znate li ta je razlog, kojeg ejh spominje, a zbog
kojeg ne mogu da dou do istine? Sluajte ovo:
''...jer u tim svojim (pravilima) imaju strast...''
A koja im je to strast?
''...a to je to ive zajedno sa muricima.''
Znai, ive u njihovoj dravi. U djelovima ''islamske''
drave, gdje su bile Osmanlije, proirio se veliki irk, veina
ljudi su bili murici... Ovaj ivi sa njima, ui kod njih, dobija
pare od njih... Shvatate li me? Neki e, normalno, kasnije
izokrenuti rijei ejha Muhammeda, da bi mogli da klanjaju
iza njih. Rei e da su to jo uvijek muslimani, jer su
neznalice. E, te pare koje tamo ima i to to ga je strah da
uini hidru kod muslimana, a koju je u stanju da uini, da
bi spasio svoj tewhd e, to mu je razlog to ne moe da
shvati ovu mes'elu. Uzvieni Allh nee da ga podri i da
mu pomogne da shvati ovo pitanje u er'atu, zato to slijedi
strasti. I nema se ta uditi kad takav istrgne govor 'uleme iz
konteksta, kada je taj prije toga ve bacio iza lea Qur'n i
sunnet.
Na kraju kae ejh:
''Allhu na, ne daj da nam srca skrenu nakon to si nas uputio.
Allhu ekber, koliko je samo onih koji su skrenuli, ali to ne
osjeaju...''
331

I zatim navodi citate, i ide sa ove i one strane, ''odozgo

i odozdo'' i ubija onaj njihov btil, tako da se on ne moe
nikako ''osvijestiti''. Znai, kao odgovor ljudima koji su rekli:
''Ovi su murici, ali nisu kfiri.''
To je odgovor tim ljudima. Meutim, razlika izmeu
tih i ovih dananjih je ogromna. Ovi danas ak i ne kau da
su takvi murici, nego kau da su muslimani. Nadam se da
ste ovo shvatili. Shvatate li, brao, ovo?
Ove ''d'ije'' imaju ubhe u pogledu nekih er'atskih
tekstova, kao sto je hadth Mu'dh ibn Debela. Novotarci
prvo izmisle novotariju, pa se onda upute Qur'nu i sunnetu
da trae ono to je manje jasno ili ono to Allh i Njegov
Poslanik nisu htjeli tim jetom ili hadthom, to se ne misli u
tome znaenju.
Tako su nali, izmeu ostalog, hadth Mu'dha, koji je
uinio seddu Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we
sellem, a mi smo rekli da je to sedda pozdrava i poasti, kao
sedda melek demu, sallallhu 'alejhi we sellem. To nije
sedda 'ibdeta. Jer, svaki musliman da bi bio musliman
mora da zna da je sedda 'ibdeta nekom drugom mimo
Allhu irk. To je osnova koju niko od muslimana ne smije
da ne zna, a Mu'dh je bio prvak uenih meu ashbima.
Oni kau da je sedda koju je uinio Mu'dh sedda
'ibadeta, da ''navuku'' i, da bi pomogli svoju novotariju,
pogreno tumae hadth. I, s obzirom da Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, nije protekfrio Mu'dha, jer on
nije znao ta je to, da je to kufr kau da osoba koja uini
veliki irk ima opravdanje u neznanju i neemo za nju rei
ni da je murik, a kamoli da je nevjernik.
332

Meutim, hadth Mu'dha ne govori o tome, ve

govori o seddi pozdrava, koja je bila dozvoljena u
er'atima (zakonodavstvima) predhodnih Allhovih
poslanik, ak i u er'atu Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. I uradio je Mu'dh tu seddu Allhovom
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, pozdravio ga njome, pa
ga je upitao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Mu'dhe, ta je to? ''
Mu'dh mu je odgovorio da je u mu vidio da krani
na taj nain pozdravljaju svoje velikodostojnike i prvake, pa
je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Mu'dhe, kada bih naredio da se ini sedda nekome mimo
Allhu naredio bih da ena uini seddu svome muu.''
Znai, da ga pozdravlja tako, zbog ogromnog prava
mua nad enom. Kao kod Japanaca, vidjeli ste kad se ena
pokloni muu iz potovanja. To nije 'ibdet. Ali, Uzvieni
Allh je zabranio i ovaj postupak, zato to postoji opasnost
da odvede u irk, da se ne bi sedda pozdrava pretvorila u
seddu 'ibdeta.
I to su sredstva i putevi ka irku, koje je er'at
pozatvarao. er'at je zabranio odlazak kod qaburova radi
namaza i dove, da ne bi ovjek poinio irk. er'at je
zabranio crtanje slika i pravljenje kipova, da ne bi ovjek
zapao u irk. er'at je zabranio seddu pozdrava, da ne bi
dovela do irka.
I tako oni ''navlae'' hadth Mu'dha, pa hadth koji
prenosi Eb Hurejre o ovjeku koji je naredio sinovima da
mu spale tijelo kada umre, pa da raspu pepeo, itd.
333

Ali, svi ovi citati koje prenosimo od 'uleme, ija su

miljenja zasnovana na konsenzusu i sa dokazima iz
Qur'na i sunneta, govore da ti hadthi nisu dokaz za to to
oni tvrde. Jer, da su ti hadthi dokaz, niko ih ne bi preskoio,
to pokazuje da ti hadthi ne ukazuju na to, ve da
potvruju ovo to mi govorimo. Shvatate li ovo, brao?
Mi smo odavno objasnili da ko uradi veliki irk gubi
ime islma, osim pod prisilom. Nakon toga dolazi
uspostava argumenta, a nakon toga tekfr u apsolutnom
smislu, u smislu kanjavanja na dunjluku i hiretu.
Meutim, oni nee ni da priznaju da takav (poinilac
velikog irka) gubi ime islma i onda imamo problem.
Kakav problem imamo? Problem to najveu tgtskomuriko-kfirsku pogan nazivaju muslimanima. A ja sam
ih, u ovoj knjizi koju spremam kao odgovor koji im piem,
na jednom mjestu bukvalno zamolio da se sloimo makar da
su murici. Hajde da se sloimo barem da su murici, da se
ne svaamo oko toga vie. Makar da ne klanjamo iza njih i
da kaemo da nema pravo da vlada muslimanima i da se
muslimani moraju njega odrei. Makar to!
Meutim, problem je jo vei kada uje da neka
budala meu njima kae:
''Za onoga ko psuje Allha ne moe da kae da je nevjernik, jer
je neznalica.''
E, kaem za toga ko to kae da je kfir. Ko, od d'ij,
kae da je onaj koji psuje Allha opravdan neznanjem ja
kaem za njega da je kfir po imenu i prezimenu. Svaki
ovjek, svaki d'ija koji opravdava psovaa Allha
334

neznanjem ja ga tekfrim po imenu i prezimenu. Svaki

'lim koji opravdava psovaa Allha neznanjem pa makar
imao tri titule ja kaem da je nevjernik. To je idm' 'uleme
i niko nema pravo da se igra s time...
Takoer sam vam rekao, brao, da je ime tgt ime
koje nije vezano za argument. ta znai ''nije vezano za
argument''? Znai, ovjek moe biti u mraku neznanja, ali,
kad uini djelo koje ga ini tgtom, naziva se kako?
Naziva se tgt. Dakle, ovjeka koji je upao u te stvari
moe nazvati tgtom. Meutim, uspostava argumenta
tie se kanjavanja...
Meutim, oni sada, kada kae za nekoga murika da
je tgt najei im se koa i porastu im ui k'o magarcu.
I ovdje u vam ja citirati neto od ejha Muhammeda u
vezi tgta i kakav je on jednom problem imao sa svojim
uenicima... Ovo je, brao, pismo u kome se vidi 'aqda ejha
Muhammeda koju mi stalno iznosimo. Pismo koje je poslao
ejh Muhammed nekim svojim uenicima, koji su ivjeli u
mjestu Dir'ijje, dok je ejh bio na poetku da'we u gradu el'Ujejna. Imena tih njegovih uenika su 'Is bin Qsim i
Ahmed ibn Suwejlm, a pismo se nalazi u djelu ''Tarhu
Nedd'' (''Historija Nedda''), 410. strana. Ti uenici su,
brao, odreene ljude proglaavali tgtima, ali nisu bili
sigurni da li se nad njima uspostavio argument ili nije. Ali,
to su inili na jedan pogrean nain, pa ih nisu tekfrili. Zbog
ega? Jer njegovi uenici kao da su bili shvatili da uspostava
argumenta znai shvatanje argumenta.
335

A mi smo rekli da uspostava argumenta u osnovama

vjere ne zavisi od shvatanja argumenta. Nego od ega? Od
dolaska argumenta. Hoe li on shvatiti ili nee to ne igra
vanu ulogu. Njegovo shvatanje je vano gdje? U
mes'elama koje su manje poznate. A u osovama mna, je li
on shvatio ili nije to ne utie na propis. Jer, Uzvieni Allh
u Qur'nu objanjava da je On dao da murici ne mogu da
uju, da ne mogu da vide, na srca im stavio koprene!
Shvatate li? Znai, veliki broj njih ne shvata ta im se
govori, ne moe se od toga okoristiti, ne shvata da je to
haqq,... Doao je do njega dokaz? Gotovo! Na Sudnjem
Danu ne moe da kae nita pred Uzvienom Allhom, to
bi ga moglo opravdati.
Takoer na poetku sre et-Tewbe, na prvoj strani,
Uzvieni Allh nareuje da se murici kada prou mjeseci
u kojima su se muslimani dogovorili da se nee boriti protiv
njih ubijaju gdje god se nau, da im se prave zasjede, da se
opkoljavaju. Ali, ako neki poslije toga, znai dok ne uu u
islm, tj. ostave irk, ponu obavljati namz i davati zekt,
ako neki od njih bude traio da naui islm pruite mu
bezbjednost, neka naui. A ako odbije (da prihvati islm)
onda ga vratite na bezbjedno mjesto. I onda Uzvieni Allh
kae:

''To je zato to su oni narod koji ne zna.'' 85
85
336

Znai, veliki broj murik, ak i godine kad je bila

borba na Tebku, iako je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, bio ve dugo vremena tu, prolo vie od dvadeset
godina vjerovjesnitva, ipak ima veliki broj murik, koji jo
uvijek ne znaju nita. Meutim, nad njima je uspostavljen
argument. ta je dokaz da je nad njima uspostavljen
argument? To to je Allh naredio borbu protiv njih i to to
kae da ne znaju. Znai, naredba protiv njih postoji, iako oni
ne znaju, to znai da je nad njima uspostavljen argument!
Jer, mogli su da saznaju, ali nisu htjeli.
U svakom sluaju, ovi uenici ejha Muhammeda su
vjerovali da su ti ljudi tgti, ali su sumnjali da li se nad
njima uspostavio argument ili nije, pa im je ejh porekao to
to su se oni suzdrali od tekfra tih tgt i njihovih
sljedbenika, pod izgovorom da su neznalice i da se zbog
toga nad njima nije uspostavio argument. Uenici ejha
Muhammeda su pogreno shvatili rijei Ibn Tejmijje.
Mi trenutno, elhamdulillh, bolje shvatamo ovo nego
ovi momci. Shvatate li? to ne znai da neko ko je neto
itao iz knjige mora po svaku cijenu biti vei neznalica od
onoga koji je sjedio pred ejhom, kao to ovi hoe da kau.
Pa im kae ejh:
''Ono to sam vam ja spomenuo od rijei Ibn Tejmijje svaki ko
porekne to i to i nad njim se uspostavi argument i to to vi
sumnjate po pitanju tih tgt...''
Znai, oni se slau da su ti ljudi tgti.
337

''...to to vi sumnjate po pitanju tih tgt da li je nad njima

uspostavljen argument ili nije to je stvarno za uenje. Kako
moete sumnjati u to...''
Tj. da su ti tgti kfiri.
''Kako moete da sumnjate u to, kad sam vam to vie puta
objasnio? Onaj nad kojim nije uspostavljen argument...''
Kaem: ''...u pitanjima osnov vjere...''
''...to je onaj koji je tek primio islm...''
Kaem: ''Ali nije bio meu muslimanima prije toga.''
''...ili onaj koji je odrastao daleko u pustinji, ili kad se radi o nekoj
manje poznatoj mes'eli... Takav se ne tekfri dok se ne podui. A
to se tie osnov vjere, koje je Allh jasno objasnio u svojoj
Knjizi, Allhov argument u tome je Qur'n. Pa, do koga doe
Qur'n do njega je doao argument.''
Pa onda kae:
''Ali je osnova vaeg problema to to vi niste shvatili razliku
izmeu uspostave argumenta i shvatanja argumenta.''
Pa ejh Muhammed spominje samo tri vrste ljudi nad
kojima se nije uspostavio argument: onaj koji je tek primio
islm, onaj koji je odrastao u pustinji ili u sluaju da se radi
o nekom manje poznatom pitanju. Shvatate li, brao, ovo?
Dakle, samo se nad ovim ljudima nije uspostavio argument.
Meutim, nemoj da se zabrljaju informacije: Ako je
uradio irk jo uvijek je murik. Hoe da kae: Ti ljudi, ti
338

tgti, ta je sa njima? Je li do njih doao Qur'n? Oni nisu u

islmu. Znai, uradili su irk. Nisu odrasli u pustinji, nisu
daleko od 'ilma (znanja). Mes'ela u kojoj su uradili irk nije
nepoznata mes'ela (pitanje), nego opte poznato pitanje iz
Knjige Uzvienog Allha, mes'ela 'ibdeta, mes'ela
zakonodavstva. Argument Uzvienog Allha je Qur'n. Do
koga doe Qur'n do njega je doao dokaz Uzvienog
Allha, to znai da je nad njim uspostavljen argument.
Ali, ovi su uenici imali problem, jer su mislili da
uspostava argumenta znai shvatanje argumenta, pa ih
zbog toga nisu protekfrili. Pa im onda ejh Muhammed
kae da je to to su uradili opasno, boji se da nije kufr.
Kae:
''Ljudi se oboavaju mimo Uzvienog Allha, a vi sumnjate da li
se nad njima uspostavio argument ili nije!''
Zato, molimo ih barem neka za tgte kau da su
tgti. A kad naue to, razgovaraemo je li se nad njima
uspostavio argument ili nije. Shvatate li me, brao? Ali oni
kau:
''Ne, to su muslimani, to su legitimni vladari muslimana, imaju
pravo na pokornost, ne smije se boriti protiv njih, ni njihovih
vojski...''
Znai, ne smije vie nita od onoga to je Uzvieni
Allh naredio... I onda vidite kako se grijeh nadovezuje na
grijeh: prvi grijeh to ih je nazvao muslimanima, poriui
Allhove jete, drugi grijeh je to kae da nad njima nije
uspostavljen argument, opet porie qur'nske jete, trei
grijeh je to ograniava kufr samo na kufr prkosa, poriui
339

idm' muslimana, etvrti grijeh je to zabranjuje obavezni

dihd, gradei to na njihovom islmu.
To su sve stvari koje moemo nabrojati i svrstati ih u
kufr. Radi jednog grijeha upadne u etiri ili pet stvari koje
su kufr. Radi jednog grijeha upadne u itav lanac stvari koje
izvode iz vjere. Mimo toga to za mene i tebe kae da smo
tekfrovci i haridije i to pravi kampanju protiv nas u
medijima, sredstvima informisanja i po internetu, i bla-blabla.
I zato, ko umre u ovom vremenu kao musliman neka
tekbira. Ko umre na islmu s kojim je doao Muhammed,
sallallhu 'alejhi we sellem neka se zahvali Uzvienom
Allhu. Ljudi shvataju olahko: Misle samo:
''Kae ehdet i zavrio si sve.''
Ne! Doi i naui. Ako si mogao da naui kako se
popravlja auto, guma, bicikl i mnoge druge dunjaluke
stvari onda moe da doe i da naui vjeru Gospodara
svjetova. U tim stvarima ti nema opravdanja neznanjem.
U svakom sluaju, brao, napravili smo jedan saetak
onoga to je rekao ejh Ishq bin 'AbdurRahmn u svojoj
knjizi, na ta je sve upozorio, zbog ega je ejh Muhammed
ono govorio, ta znae njegove rijei, o kakvoj se negaciji
tekfra radi i tako dalje. I kaemo da je ejh Muhammed to
radio radi neke stvari: Ili je od sebe negirao to da on smatra
da se nad svakim murikom uspostavio argument, ili je
imao neki drugi, njemu poznati razlog, s time to
napominjemo da ni ejh Muhammed bin AbdulWehhb nije
bezgrijean.
340

Zato mi kaemo:
''Do koga doe Qur'n do njega je doao agument.''
Nad i'jama koji rade veliki irk u 'Irqu je
uspostavljen argument i oni su ne samo murici, ve i kfiri,
Pogotovo to su stali u saff sa Amerikancima i ostalim
okupatorima protiv muslimana.
Nema tu, brao... Mi ne oboavamo Uzvienog Allha
preko rijei ljudi, ve preko rijei Allhovog roba i Njegovog
poslanika Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem.
Idemo dalje... Sluajte, brao, ovo. Ove rijei su puno
vane i pomoi e nam da ponovo shvatimo rijei Ibnulajjima iz prijanjih predavanja. ejh Ishq bin
'AbdurRahmn se osvre na rijei Ibnul-Qajjima o
sedamnaestoj kategoriji obveznika u ''Tarqul-Hidretejn.''
Kae:
''Razmisli dobro o ovom divnom objanjenju. On (Ibnul-Qajjim),
Allh mu se smilovao, nije izuzeo (drugoga), osim onoga ko je bio
nesposoban da dokui istinu, uz estoko traenje istine i elje za
njom.''
Znai, Ibnul-Qajjim kae za njega da je murik, ali ga je
izuzeo od (opteg) tekfra, tj. od kazne na dunjluku i
hiretu, pod ovim uslovom: da je bio nesposoban da dokui
haqq, uz estoko traenje. Traio, traio, elio ga, ali nije
uspio. E, njega je izuzeo.
''Ova kategorija se eli (na nju se misli) u rijeima Ibn Tejmijje,
Ibnul-Qajjima i drugih od prvaka 'uleme.''
341

Znai, koga izuzima iz propisa tekfra, uz idm' da taj

nije musliman ako radi veliki irk? Ovoga! Ovaj je predmet
pojma ehlul-fetre, koji e biti kuani na Sudnjem Danu.
ovjek koji je u velikom irku, ne moe da nae haqq, ali ga
trai, sve uloio da ga nae. Voli haqq, trai ga i eli da ga
nae, ali ne moe. Takav je umro u velikom irku e, taj e
biti kuan, iako se zove murik i iako ima propise kfira na
ovome svijetu.
''A to se tie 'Irqija i njegove brae laov, oni su pokrenuli
(napravili) ubhu da ejh ne tekfri dhile...''
Znai, uzeli su rijei Ibn Tejmijje i Ibnul-Qajjima,
rekavi ta?
''ejh ne tekfri dhile.''
Znai, uopteno, nikako ih ne tekfri.
''...i da on govori da su takvi opravdani. I ostavili su uoptene
rijei, a nisu objasnili. I ovu su ubhu uinili titom kojim od sebe
odbijaju Allhove jete i hadthe Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, i poeli su da ire kampanju protiv Allhovih
robova muwehhid, kao to se to desilo njihovim precima,
oboavaocima qaburova i murika. A Allhu emo se vratiti i On
e presuditi meu Svojim robovima u onome u emu su se
razilazili. Pa razmisli, ako si od onih koji trae haqq sa dokazom.
Ali, ako si od onih koji su odluili da ostanu na neistini i od onih
koji ele da svoj btil dokau uoptenim govorom 'uleme, onda ti
se ne udim.''
Allhul-Muste'n. L hawle we l quwwete ill billh. A
uvod ovoj knjizi je napisao ''ejh'' kojeg oni priznaju, Slih
bin Fewzn el-Fewzn. To je njihov ejh. On je napisao uvod
342

u ovu knjigu i pohvalio ju je. Onda kae pisac ove knjige da

se iz citata Ishqa bin 'AbduRahmna razumije da je
pogrijeio onaj ko govori da Ibn Tejmijje, Ibnul-Qajjim i
Muhammed bin 'AbdulWehhb opravdavaju neznanjem u
opte poznatim mes'elama, da je to ustvari miljenje 'Irqija i
njegove brae laov koji su pisali ranije i da je to miljenje
nekih suvremenika koji su pisali o ovoj mes'eli.
Kaemo: ''...koje izgleda danas slijede ''nae'' d'ije.''
Ali uvijek, brao, trebate imati na umu, kada govorimo
o ovome, da opravdanje neznanjem moe biti sa dva
aspekta:
sa aspekta imena i
sa aspekta kazne.
U tom smislu, kada doemo do kazne, imamo dvije

vrste neznalica:
neznalicu koji nije mogao odagnati neznanje i

neznalicu koji je mogao odagnati neznanje.
Onaj koji je mogao, a nije htio zasluuje kaznu.
U svakom sluaju, ove stvari ne moete dobro shvatiti

dok ne budete provodili vrijeme sa njima i dok se ne budete
muili i razbijali glavu sa ovim stvarima. Zaista, brao, dok
ne poreate svaku mes'elu da nemate kontradikcije, da
nemate protivrijenosti u shvatanju i reanju ovih pitanja
neete moi shvatiti ovo u detalje. Ali, ovako uopteno nije
problem, in'Allh.
343

Molim Uzvienog Allha da primi od mene i od vas,

da nam podari hajr na oba svijeta, nama, naim enama i
naoj djeci i svim muslimanima.
Rekoh ovaj govor, a Allha molim da oprosti i meni i
vama. Molite ga i vi, zaista je On Onaj Koji mnogo prata i
Koji je Milostiv.
U svakom sluaju, neu se vie brao vraati na govor
Ishqa bin 'AbdurRahmna, niti na tumaenje i
objanjavanje ubhi koje su uzeli ljudi po pitanju citata
Muhammeda bin 'AbdulWehhba i onoga koji ini irk kod
kubbeta i oboava 'AbdulQdira.
Ali u zato pitati vas:
Ko e da mi objasni ta je mislio ejh Muhammed kada
se suzdrao od tekfra onoga koji oboava ono turbe koje
smo spomenuli i koji oboava 'AbdulQdira? Ko e mi to
objasniti? O kakvom se prije svega tekfru radi? Koji je tekfr
negirao, tekfr imena ili tekfr kazne?
Tekfr kanjavanja. Kako to znate? Znai, nazivao ga je
murikom ili kfirom kufrom irka, zato to to znamo iz
njegovih rijei i na to upuuje Qur'n, sunnet i konsenzus, to
znamo iz njegovih knjiga, da onaj ko uini veliki irk nije
musliman, ve je murik. To znai da ne govori o imenu, ve
govori o tekfru kanjavanja.
Zbog ega je to spomenuo, ta su razlozi, ta je
spomenuo Ishq bin 'AbdurRahmn (o tome)? Spomenuo je
dvije stvari. Jedna je da je ejh Muhammed to uradio zbog
nekog razloga koji je njemu poznat, ali mu to nije temelj i
344

osnova. ta je osnova kod njega? Osnova kod njega je da do

koga doe Qur'n do njega je doao Allahov argument i nad
njim se uspostavio dokaz. to znai da, kada nekad nekom
presudi u predhodnom smislu, ima neki razlog. Moda je
da'wetski, moda eka malo. Ima neki razlog, to je jedna
stvar. Znai, prvi razlog kojeg je spomenuo Ishq bin
'AbdurRahmn je taj da bi se (ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb) odbranio od napada da tekfri muslimane.
ejh Ishq bin 'AbdurRahman kae da prije svega ta
tvrdnja treba da se dokae. Prvo neka dokau da su ti
oboavaoci kaburova muslimani, pa neka onda priaju.
A ejh Muhammed, kad je to rekao, nije htio da kae
da nisu murici svi od jednog do zadnjeg koji to rade, ali je
negirao da ih generalno tekfri u smislu kanjavanja. To
znai da je mogue da neko od njih umre, a da ga Uzvieni
Allh nee kazniti prije nego to ga iskua. Meutim, opet
kaemo: Te rijei ejha Muhammeda kao da su malo blage.
I nije pogrijeio onaj ko ih ne bude opravdao. ak i u
tom vremenu, zbog ega? Ako nemaju opravdanje
predislamski Arapi, otkud imaju opravdanje ljudi koji imaju
pred sobom Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem?
Ali, uprkos svemu, ejhu Muhammedu to nije osnova,
i oni koji to spominju od njega, to im nije osnova. Brane se...
Pa, kako neko onda doe i ostavi onu osnovu koja je
poznata u svim njegovim knjigama, uz dokaz iz Qur'na,
sunneta i govor prvaka uleme meu kojima su Ibnul-Qajjim
345

i Ibn Tejmijje a zatim doe i uzme neto to je uopteno i

to moda nije shvatio?
Pa zatim odbija da nekog protekfri, a nad njim se
uspostavio argument, uz priznanje da je murik.
E, onda dolazimo do mutacije ove ubhe i krivljenja
rijei Muhammeda bin 'AbdulWehhba na nain da se kae
da su oboavaoci qaburova muslimani. Shvatate li me,
brao?
Ko e mi navesti neka imena koja ovjek dobija prije
uspostave argumenta? Imena koja nisu vezana za
argument? Tagut... Tagut, ima dokaz u Quranu. Kada je
Uzvieni Allh rekao Mus'u, 'alejhis-selm:

''Idi faraonu, on se uzoholio (tag).''
Ili tgte koji su bili kod Qurejija, takoer, prije
dolaska Allhovog Poslanika sallallhu 'alejhi we sellem, i
nakon vjerovjesnitva Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, itd.
Koja jo imena ovjek dobija prije uspostave
argumenta? Dhulumar, murik, tgt, laov, zinluar, onaj
koji jede kamatu, lopov i sl.
Da li moe ovjek da dobije ime kfir prije uspostave
argumenta? Moe. Ali u smislu imena, a ne u smislu kazne.
ta je dokaz za to? Kako ide prvi ajet u sri el-Bejjine?
346

''Nisu se oni koji su zanevjerovali od sljedbenika Knjige i

od murika razdvojili prije nego to im je doao dokaz.''
Pa ih je Allh opisao kufrom prije dolaska dokaza. ta
je Allh rekao za krane koji su rekli da je 'Is Allhov sin,
da je on bog ili da je jedan od trojice?

''Nevjernici su oni koji su rekli da je Allh 'Is, sin
Merjemin.'' 86
ta je Uzvieni Allh rekao za Belksu, prije nego to
joj je dolo pismo od Sulejmna, sallallhu 'alejhi we sellem?

''Ona je bila od naroda nevjernikog.'' 87
Pa ih je Uzvieni Allh nazvao nevjernicima prije
uspostave argumenta, to znai da se neka imena mogu
dobiti prije uspostave argumenta, a neka se dobijaju nakon
uspostave argumenta. A ono to dolazi nakon uspostave
argumenta specifino je po kanjavanju.
86
87

sra en-Neml, 43. jet
347

Ko e mi brao objasniti ta je islm? Ko e mi

definisati islm? Kako ovjek postaje muslimanom?
Izgovaranjem dva ehdeta. Izgovaranjem dva ehdeta
ovjek postaje musliman, je li tako?
Ko e mi spomenuti definiciju Ibnul-Qajjima, koju smo
naveli iz ''Tarqul-Hidretejn''? Odricanje od oboavanja
svakog drugog osim Uzvienog Allha i oboavanje samo
Uzvienog Allha, Jednog Jedinog. Ili da kae predanost
Uzvienom Allhu sa tewhdom i odricanjem od irka, plus
svjedoenje da je Muhammed sallallhu 'alejhi we sellem,
Allhov rob i Njegov Poslanik, vjerovanje u ono sa ime je
doao i pokoravanje njemu, jedinom, sallallhu 'alejhi we
sellem, u zakonu koji je prenio od Uzvienog Allha.
ovjek svjedoi ehdet i oboava Uzvienog Allha,
Jednog Jedinog, u mnogim stvarima. Meutim, nije
prihvatio sav er'at. Ne prihvata sve iz er'ata. Je li to
musliman? Nije. Nije to musliman brao. Onaj koji ne
prihvata u potpunosti er'at Uzvienog Allha, to nije
musliman.
Ili, ovjek koji je izgovorio ehdet i ini 'ibdet
Allhu, Jednom Jedinom, u mnogim stvarima, ali se nije
odrekao tuih zakonodavstava i jo uvijek sdi drugim
zakonom. Je li to musliman? Nije. Pa makar bio samo jedan
jedini zakon (propis).
Znai, treba se u potpunosti odrei svih lanih
zakonodavstava, svih tgt, brao, i svih vrsta velikog
irka, i u obredima i u zakonodavstvu, a zatim Uzvienog
348

Allha, Jednog Jedinog,

zakonodavstvom.
oboavati
obredima
To je, brao, islm, i onda razmislite koliko je ns i

kojeg dana zaista pravo ulo u islm i odreklo se od irka;
od nacionalizma, od zakona i od ustava, od drava, od
vojski i od gluposti. I od glasanja i nacionalnog razmiljanja,
te SDA, te SDO, te SDP,... Shvatate li me brao? AllahulMuste'n.
Prije svega, ovo ulazi u ljubav i mrnju. Koliko ima
ljudi koji vole i mrze na osnovu tih gluposti? Ko je iz
njegove Bosne, ili iz njegovog SDA, ili iz njegovog Sandaka
on ga voli. A ko nije (iako je musliman) on ga manje voli.
To su sve obine gluposti, koje nikakve veze nemaju sa
islmom. Ljubav i mrnja su dvije stvari koje su vezane sa
ehdetom, brao. Voli u ime Allha i u ime onoga sa ime
je doao Allhov Poslanik Muhammed, sallallhu 'alejhi we
sellem, i mrzi samo u ime toga. Muslimani su ti braa, pa
makar bili na kraju ovoga svijeta, a nevjernici su ti
neprijatelji, pa makar bili u roenoj kui. I to se mora ve
jednom razdvojiti. Naa vojska nije ona vojska koja stoji i
svakog dana eka da se popne ona zastava na vrh. To nije
tvoja vojska. I ona koja brani ustav, i ona koja e da ubija
tebe i da ide po Afgnistnu i po 'Irqu. Teoretski, to su
murici ljudi. Ako je neko prisiljen meu njima to je
izmeu njega i Uzvienog Allha. Ja ne znam ko je on,
sudim po vanjtini. Allahul-Muste'n.
Vjerujte, ponekad mi je najtee to osjeam da priam
sam sa sobom. Pogotovo ova predavanja, da znate. Jedva
ekam kada u poet sa njima, da ima neko da me slua ili
349

veina da me slua, meutim stalno nam se oduuju. Ali

nije nam jo puno ostalo, idue fetwe emo samo...
AkoBogd, probau za jedno predavanje sve. Ali vas vie
neu pitati da li me shvatate. Zato pitajte sada brao, bolje se
ui kad razgovaramo, nego kad ja priam.
(Jedan brat postavlja pitanje o razlici izmeu opte poznatih i
manje poznatih mes'el.)
Evo ovako brao:
'Ulema djeli mes'ele (er'atska pitanja) na dvije vrste:
1. Opte poznate stvari. Nazivaju ih el-mes'iludh-dhhire
(jasne mes'ele) ili mes'ele koje su neminovno poznate u vjeri.
Glavnica ovih mes'el je vjerovanje u Uzvienog Allha, u
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, u Sudnji dan, u
meleke, Knjige, poslanike i qader. To je glavnica. A nauili
smo da pitanje irka ima posebnu stvar kod sebe, u vezi sa
gubljenjem imena. im ga ovjek uradi gubi ime islma.
Zatim u ovim opte poznatim mes'elama dolazi pitanje
namza, zekta, hadda, pitanje zabrane vina i bluda, i sl.
'Ulema ih uvrtava u ovu grupu.
2. Manje poznate mes'ele su one mes'ele iji je dokaz
mogue nepoznat nekim ljudima. To su obino mes'ele u
kojima su se sekte razile sa ehlis-sunnetom. Npr. vienje
Uzvienog Allha na Sudnjem danu. Ovo ne zna svaki
musliman. Moda nije proitao jet u kome se kae da e
vjernik gledati u Lice svoga Gospodara na Sudnjem danu, ili
moda ne zna neke osobine Uzvienog Allha, i slino tome.
350

Ovdje vidimo da je 'ulema ovu podjelu napravila na

nain da je odreena stvar preteno poznata kod
muslimana. U smislu da je namz kod muslimana i u
islamskom drutvu preteno poznata stvar, to znai da ne
moemo zbog jednog podruja i stanja u njemu ili zbog
jednog pojedinca koji ima neznanje da izvadimo sam namz
iz ovog pravila i da ga stavimo u manje jasne mes'ele. Ali, u
svakom sluaju, ovjeka koji je primio islm i uao u tewhd
i nalazi se u mjestu i narodu gdje zaista ne moe od sebe
odagnati naznanje, ne zna da je Allh propisao pet vakata
namza, i ako porekne njihovu obaveznost mi takvog
ovjeka ne tekfrimo. Zato to je tek primio islm, ili je
odrastao negdje u pustinji ili u planini, ili je ivio u drulkufru, dok mu ne objasnimo da je Allh propisao pet
dnevnih namza.
Shvatate li? I to to ga nismo potekfrili nije zbog toga
to ta mes'ela nije opte poznata, nego zato to nad njim nije
uspostavljen argument. Ali, ako bih ponekad htio da kaem
za nju da je postala manje poznata, ali ne u smislu da je
istrgnem skroz iz one kategorije u koju je svrstala 'ulema,
nego u jednom podnaslovnom smislu, u smislu fusnote,
vezano za jedno specifino podruje i specifinog
pojedinca...
Razumijete li ovo? Znai, mogue je da nekad negdje
to postane manje poznata mes'ela, to ne znai da je ona u
teoretskom smislu izala iz opte poznatih. Znai, mogu da
kaem u tom drutvu za njih je ona postala manje poznata,
ali je, u njenom teoretskom smislu, ona svrstana u kategoriju
opte poznatih mes'el.
351

Shvatate li me, brao? Ali, iako ih ne tekfrim prije

dolaska dokaza, ne radim ja to zato to je kod njih manje
poznata, ve zbog toga to nad njima nije uspostavljen
argument. Shvatate li me? Ovo su precizne stvari. Kada vam
neko postavi takvo pitanje, morate mu precizno odgovoriti.
I esto se definicije u ovim pitanjima ukrtaju. Sreu se u
jednom djeliu, a rastaju se u drugim stvarima. Onda je to
teko shvatiti i dokuiti, pogotovo kada ne barata
osnovama termina.
U svakom sluaju, na naim prostorima je ovo pitanje
opte poznato, a i u kavkaskim zemljama takoer. Svaki
ovjek zna da je Allh propisao pet vakata namza. Je li
tako? Zna li? Je li svaki ovjek vidio damiju i na njoj
minaru, je li uo edhn? Ako to zna nema opravdanja kod
Uzvienog Allha, nad njim je uspostavljen argument. To su
opte poznate stvari.
I iz toga shvatamo da nije ispravno da neko kae da su
ljudi sa naih prostora i iz drava biveg Sovjetskog Saveza
opravdani neznanjem. Ako neko kae da je blud dozvoljen
taj je nevjernik, zato to svi znaju da je zinluk zabranjen.
Ako neko kae da su Jevreji i krani vjernici i da e ui u
dennet onda je takav nevjernik, jer svaki musliman zna
da su oni kfiri i da e u dehennem. Takav porie ono to je
opte poznato.
Meutim, uzmite sljedee, i ova vam je korist vana:
Ponekad neko pitanje moe biti u kategoriji opte
poznatih stvari, kao na primjer pijenje vina. Zabrana pijenja
vina je opte poznata mes'ela. Ko kae: ''Dozvoljeno je pijenje
vina, apsolutno...'' (znai, ne kae: ''U darri, kad si edan, kad
352

ti se zaglavi u grlu, itd.'', ve u apsolutnom smislu, kao to

kau ovi kfirski zakoni) to je kfir.
Meutim, ta opte poznata mes'ela moe u sebi
sadrati mes'ele koje se veu za nju, a koje su manje
poznate. U opte poznatim mes'elama se argument
uspostavlja samim dolaskom argumenta ili mogunou
sticanja znanja. Ponekad u opte poznatoj mes'eli moe
imati neki djeli mes'ele koja spada u manja poznate, to
znai da ne moe ovjeka proglasiti nevjernikom, sve dok
mu ne pojasni.
I dokaz za to je primjer jednog ashba koji je
uestvovao u bici na Bedru, Qudme ibn Medh'n, koji je
pio vino. On i jedna grupa muslimana sa njim su pili vino u
vrijeme 'Umera, Allh bio zadovoljan njime, pa su neki
muslimani posvjedoili protiv njih. On je ohallio pijenje
vina, ali ne u osnovi, ne apsolutno. Jer, da je rekao da je
pijenje vina dozvoljeno presudili bi mu da je murtedd i
traili bi od njega da se pokaje. Ohallio je samo za
bogobojazne vjernike koji se, kad popiju, boje i ine dobra
djela, pa vjeruju i boje se, pa... stignu deredu ihsna. Pa je
'Umer sakupio uesnike borbe na Bedru da razgovaraju o
njegovom hlu. I rekao mu je 'Umer:
''Pogreno si protumaio taj jet''.
Traio je od njega da se pokaje, u suprotnom e ga
ubiti kao murtedda, ali mu jo uvijek nije presudio
riddetom, zato to je ova mes'ela djeli od opte poznate
mes'ele, ime postaje manje poznata i onda je potrebno
poduiti se, a ovo je, brao, puno vano da znate.
353

I uvijek treba da pazite, da li je osoba upala u poricanje

i ruenje opte poznatog ili djelia opte poznatog, koje je
ustvari manje poznato.
Neki uenjaci su rekli da, zbog postojanja velikog
broja 'uleme laov, pitanje zakonodavstva prijeti da se
pretvori u manje poznatu mes'elu. Zato je nama cilj da toliko
govorimo o mes'elama zakonodavstva, demokratije,
nacionalizna, sekularizma, da u tim mes'elama bude
uspostavljen argument, da ljudi znaju da je to harm.
Zakonodavstvo mimo Allhovog zakonodavstva, donoenje
kafirskih zakona, suenje njima, itd. Shvatate li me? Zbog
toga moramo stalno o tome da priamo, prvo da bi uli u
islm, da bi se uvrstili u islmu, a zatim da uspostavimo
argument.
(Jedan brat postavlja pitanje, rekavi:
''U vezi glasanja... Ti ljudi, koji podravaju glasanje, oni su ipak
pitali neke ejhove. Ja sam sluao neke od njih kako se raspravljaju.
Oni su kao pitali neke ejhove. Oni navodno znaju ta znai
demokratija, suenje i to sve, ali oni to opet dozvoljavaju pod
nekim izgovorima, kao da je to neka olakica i...'')
Sluaj me: Ti to su pitali te ejhove ne znaju da
postave pitanje na arapskom jeziku. To je jedna stvar. Druga
stvar, kad im ejh odgovori oni ne razumiju ta on govori.
Tree, i kad razumiju oni to iskrive. Shvatate? Ja znam ko
su ti ljudi, to su laovi, pravi laovi. A mogue da veina te
'uleme koju su pitali ne zna ta znai ulazak u parlament, ne
znaju da ima zakletva. To e nai kod mnogih od njih...
Kad im kae da mora da se zakune da e da potuje
ustav oni kau:
354

''E, to onda ne moe.''

Ima dva naina da ovjek ue u parlament. Prvi nain
je bez ikakve zakletve. To je nekada moglo u Aliru, Tnisu
i Turskoj, samo ovjek ue unutra. I drugi nain je sa
zakletvom. 'Ulema se sloila da je ulazak u parlament sa
zakletvom kufr koji izvodi iz vjere. Tu su neki ihwnci
probali da se izvuku. Kau u sebi:
''...(zaklinjem se da u slijediti taj zakon) ali ne na nepokornost...''
Pa kae jedan ejh:
''(To je isto kao da neko kae:) Ja svjedoim da je Mesh (Isus)
Boji sin, ali ne na nepokornost.''
Po pitanju ulaska u parlament bez zakletve postoji dio
uenjaka ehlis-sunneta ovoga vremena, koji kau da je onaj
ko to uradi murik i dio uenjaka koji kae da nije murik,
ve da se pitanje vraa nijjetu. I ja tako tumaim fetwu Bin
Bza, kad je rekao: ''...prema nijetu...'' i da se njegova fetwa
tie ulaska u parlament bez zakletve. to znai da on nije
uao da sjedne u onu stolicu sa nijjetom propisivanja zakona
mimo Uzvienog Allha, nego da je uzme da ne doe neko
drugi, pa makar samo utao. Isto tako tumaim i fetwu Ibn
'Uthejmna, kada je rekao: ''...nemojte ga ostaviti njima...'', da
su te fetwe rekli za parlamente u kojima nema zakletve.
A ako su rekli za parlamente u kojima ima zakletva
onda je to problematino. Jer je ohalaljivanje zakletve
pitanje mna u taguta, to je osnova vjere i to ti niko ne moe
dozvoliti, osim pod prisilom. A ko god zna da ima zakletva
prilikom ulaska u parlament, pa to dozvoli kod mene je taj
u najmanju ruku murik, a pitanje uspostave argumenta je
355

pitanje za diskusiju. Shvatate li? Murik je zato to je to

dozvolio, izgubio je ime islma.
I zato, taj koji poziva ljude da glasanju mora znati ima
li zakletva ili ne.
A ako ne zna ima li zakletva, a poziva muslimane da
glasaju taj je fsiq, zato to daje fetwu i zove muslimane, a
ne zna o emu se radi.
A ako zna da ima zakletva a opet te poziva izaao je
iz islma.
A pitanje uspostave argumenta, to je ve za diskusiju.
Isto k'o pitanje ''Hamasa'' koji sad rade veliki irk,
parlamentarci, zakonodavstva, svi oni rade veliki irk.
Minimum to se kae za tog ovjeka da je murik,
minimum. Jer, tu nema te'wla. Nema opravdanja u imenu.
Meutim, te'wl mu moe pomoi po pitanju kazne, u
smislu da se nee protiv njega boriti dok mu ne objasni,
teoretski.
Jer, on nije rekao:
''To je dozvoljeno.''
...nego je rekao:
''Moe zbog ovog ili onog.''
jet, hadth, znai izvuk'o je opte poznatu mes'elu i
uao u neto to za nekoga moe biti manje poznata stvar. I
najvea opasnost u svemu ovome je kada uju tgti ove
dokaze.
356

Ako tgti saznaju ime se slui Sead Jasavi i ime se

slue ''Hamas'' i ihwnci nastradali smo. I znajte da tgti,
njihove policije i vojske sve ovo naue od hod, jer im
hode i ''d'ije'' daju dokaze koji njima nikad ne bi pali na
pamet. Sve od njih naue. I onda e doi i rei e:
''Jsuf je ovako i onako...''
Allahul-Muste'n.
357

358

10. predavanje
A potom:
Nastavljamo, brao, inshAllh, sa ovim predavanjem,
dok ga ne zavrimo. Znai, radi se o navoenju citat, izrek
'uleme tewhda po pitanju opravdanja neznanjem ili
grekom ili pogrenim shvatanjem jeta, ili slijepim
slijeenjem, u stvarima koje su uslov za ispravnost vjere,
bez kojih nema islma.
Dolazimo do citata ejha Sulejmna bin Sahmna bin
Hanbelija en-Neddija, koji je bio od uenjaka da'we
Nedda, koji je ivio u vrijeme 'AbdulLatfa bin
'AbdurRahmna, praunuka ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba.
U ovome citatu ejh Sulejmn odgovara na lai koje je
iznosio 'Irq, nakibendija koji je opravdavao neznanjem u
velikom irku i krio se iza rijei Ibn Tejmijje. U tim rijeima
ejh Sulejmn objanjava da menhed Ibn Tejmijje nije da
359

ovjeka koji je neznalica opravdava u opte poznatim

pitanjima, kao to objanjava da se rijei Ibn Tejmijje i IbnulQajjima, iza kojih se sakrio nakibendija i iza kojih se kriju
nevjernici neo-dehmij i pokvarenjaci dananjice, tiu
pitanja koja su manje jasna, tj. pitanja koja su predmet
idtihda, gdje nema jasnih dokaza.
Pa kae ejh Sulejmn bin Sahmn u toj svojoj knjizi:
''Nakon to si ovo saznao, do koga god doe poslanica
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, i do koga doe Qur'n
nad njim je uspostavljen argument...''
to to znai kada kae da je nad njim uspostavljen
argument? Da zasluuje kaznu. I ovdje se ponavlja ono to
smo mnogo puta rekli: argument se uspostavlja nad
ovjekom u stvarima koje se tiu osnova vjere samim
dolaskom Qur'na do njega, dolaskom poslanice
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, ili mogunou
saznavanja.
''...pa nema opravdanja zbog nevjerovanja u Allha, Njegove
meleke, poslanike, Knjige i Sudnji dan. A Uzvieni nas je
obavijestio o neznanju velikog broja nevjernika, uz jasnu obavijest
od Njega da su oni nevjernici. I mi smo vrsto ubjeeni da su
idovi i krani danas neznalice koje slijepo slijede, a vjerujemo da
su nevjernici i da je nevjernik onaj koji sumnja u njihovo
nevjerstvo.''
Ovdje ejh tekfri idove i krane zato to su
neznalice, zato to ih je i Uzvieni Allh protekfrio, to
znai da neznanje i slijepo slijeenje nisu opravdanje. Ne
samo to, ve tekfri i onoga muslimana koji ne tekfri idove
360

i krane. Smatra nevjernikom onoga od muslimana koji

sumnja u nevjerstvo idov i kran. A rekli smo da se od
ovih muslimana izuzima samo onaj koji od sebe nije mogao
odagnati neznanje, kao ovjek koji je tek primio islm i
odrastao je meu nemuslimanima i ovjek koji je odrastao
daleko od znanja, u pustinji, ili na nekom brdu i sl. 88
Naravno, ovo je kada se radi o tekfru koji za sobom povlai
kaznu, a to je tekfr nakon argumenta. Meutim, tekfr u
smislu negacije islma je od osnove islma i bez njega niko
nee biti musliman.
Meutim, u islamskoj dravi ili u islamskom drutvu,
gdje je opte poznato da su idovi i krani nevjernici, koji
god musliman bude sumnjao u njihovo nevjerstvo on je
sm nevjernik, nevjerstvom koje za sobom povlaci kaznu.
Zbog ega? Zato sto se nad njim uspostavio argument. I zato
to time porie Qur'n i sunnet, zatim porie konsenzus
Istina po ovom pitanju je da svako ko ne smatra idove i
krane nevjernicima jo nije ostvario osnovu islma (nije
musliman). Jer u osnovu dna spada odricanje o murika, a koje
prije svega biva osjeajem i svjedoenjem da oni i muslimani nisu
istog dna (vjere) i da je njihov dn neispravan. A ako se nad onim
koji sumnja u njihovo nevjerstvo uspostavi argument i on nastavi
po starom onda je kfir (njega se tiu svi dunjluki i hiretski
propise kanjavanja). Ovo se tie i obaveze tekfra murika koji se
pripisuju islmu. Ali, u pogledu uvjeta tekfra koji dolazi nakon
uspostave argumenta, moe se desiti da neki musliman, koji
itekako tekfri murike i tgte pogrijesi, u smislu da ih smatra
muricima, ali da ih ne smatra nevjernicima nevjerstvom koje
dolazi nakon uspostave argumenta, iako su oni ve takvi. Ovo je
kufr bez sumnje, ali pojedinac se ne tekfri prije uspostave
argumenta
88
361

'uleme, kao i ono to je opte poznato meu muslimanima.

Dakle, on kao da se pravi pametan. Ali, ako ih smatra
muricima, ali je pogrijesio u pogledu uspostave argumenta
nad njima onda ima propis kojeg smo spomenuli. Ovo
ukratko reeno, jer nam vrjieme ne dozvoljava detaljno
objanjenje.
ak i da se nae neko da slijedi nekog od ljudi nema
opravdanja kod Uzvienog Allha. Kao, kad bi slijedio
Mustafu Ceria. Ako bi neko rek'o:
''uo sam Mustafu Ceria da ne tekfiri idove i krane'',
...rekli bismo:
''I on i ti ste nevjernici.''
Zato si uzeo da slijedi njega, a ne Knjigu Uzvienog
Allha i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem?
Na drugom mjestu, u jednom djelu koje se zove ''EdDij'ush-Shriq'', na 165. i 166. strani kae ejh,
objanjavajui ega se tiu rijei Ibn Tejmijje:
''Rijei ejhul-islma i mjesto i tema po pitanju koje su izreene su
stvari iji dell (dokaz) moe biti manje poznat i od stvari koje se
ne ubrajaju u neminovnosti vjere. Takoer, nisu od stvari koje su
poznate, ve se, naprotiv, tiu stvari u kojima je dozvoljen
idtihd.''
Hoe da kae ejh:
''O, ti koji opravdava rijeima Ibn Tejmijje bilo da si onaj
koji je potpisao 'Proglas', ili si lupao na predavanju, ili ti, o
'Irqi, ili ti koji si pisao po 'Saff'-u te se rijei ne tiu
362

velikog irka, niti vjerovanja u Allha i Njegove meleke,

Knjige, poslanike, Sudnji dan, qad i qader i u stvari koje su
opte poznate u islmu. Ne tiu se toga.''
Idemo dalje... Citat je od Abdullha bin Hasana luejha. Bio je qadija u Hidzu i jedan od uenjaka da'we. U
jednoj svojoj knjizi po imenu ''El-'Aqdetus-Selefijje lilFirqatil-Mehdijje en-Ndije'' spominje govor 'uleme
mezheb, od hanefija i od drugih, da ovjek, kada su u
pitanju osnove vjere nema opravdanja u neznanju.
Nakon te konstatacije, ejh odgovara ovjeku koji eli
iz toga da kae kako ejh svakog muslimana obavezuje da
bude 'lim.
Pa kae:
''Ako bi neko rekao da iz ovoga rezultira da je svim muslimanima
obaveza da budu 'ulema, odgovaramo im: 'Niko nema pravo da ne
zna Allha, Njegove osobine, dva ehdeta i slino od stvari od
kojih zavisi ispravnost mna. to se tie drugih stvari mimo ovih,
od ogranaka i meuljudskih odnosa, nije svakome obaveza da ih
naui odmah na poetku.' Naprotiv, to je prema potrebi, iako je
spoznavanje svega toga fard-kifje, kao to je na to ukazao imam el
Gazali na poetku svoje knjige 'el - Ihja'. Kako da neznanje bude
opravdanje, kada je Allah pokudio onoga ije se srce ne boji kada
uje Njegovu Knjigu i ne razmilja o Njegovoj Knjizi:
'Zar nije vrijeme da se vjernicima srca poboje kada se

spomene Allah i istina koja se objavljuje?' 89 ''
89
sra el-Hadd, 16. jet

363

Pa onda spominje rijei Ibn Mes'da, Allh bio

zadovoljan njime:
''Izmeu naeg prihvatanja islma i ovog jeta u kojem smo
kritikovani, bilo je etiri godine.''
Uzvieni Allh, etiri godine nakon to su primili
islm, kritikuje ashbe zato im se srca ne poboje kad se
spomene Allh i istina koja se objavljuje.
Pa kae onda ejh:
''Pa kako da istim ovim jetom ne bude kritikovan onaj koji se
itavog svog ivota okree od onoga to je Allh objavio i od
razumijevanja osnova onog sa ime je doao Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem? Nisu oi te koje su slijepe, ve su
slijepa srca u grudima.'' Zavrava se njegov citat.
Idui citat je od ejha 'AbdurRahmna bin Hasana iz
knjige ''Fetve 'uleme Nedda'', 3. tom, 232. strana:
''Uenjaci, neka je na njih Allhova milost, su ili ispravnim
putem i spomenuli su poglavlje o propisu otpadnika. I nijedan od
njih nije rekao da ovjek koji uradi kufr koji ponitava dva
ehdeta...''
Tj. stvari koje se tiu tewhida i poslanice Muhammeda
''... (niko nije rekao da on) time ne postaje nevjernik zbog svojega
neznanja. Allh je u Svojoj Knjzi objasnio da je jedan dio murika
neznalice i slijepi sljedbenici. Pa uprkos tome oni nisu
poteeni Allhove kazne zbog svog neznanja i zbog slijepog
slijeenja.''
364

Ovako, brao, 'ulema razumije Allhovu Knjigu i ti

propisi su jasni svakome ko je ita i iskreno razmilja o njoj.
Ali, nije se uditi onome koji se dao u slubu branjenja
tgt i pokvarenjak i onome koji se okree od Istine, elei
ovaj dunjluk i svoju linu korist i radno mjesto, od njega se
nije uditi.
Sljedei citat je iz iste knjige, takoer od ejha
'AbdurRahmna bin Hasana, na 231. strani:
''Svaki kfir je pogrijeio, a i murici moraju pri sebi imati
te'wlte.''
Tj. pogrena tumaenja.
''Oni su uvjereni da je irk koji ine oboavajui dobre ljude
ustvari samo potovanje njih. I vjeruju da im to pomae i da od
njih odagnava zlo. Tako je kod ovih koji se pripisuju islmu, a tako
je bilo i kod prijanjih naroda, pogotovo kod Nhovog naroda koji
je oboavao dobre ljude Wed'a, Suw'a, Jegtha, Je'ka i Nesra,
kao to se govori u sri Nh, pa nisu bili opravdani tom grekom,
niti te'wlom.''
ejh 'AbduRahmn bin Hasan hoe da kae da se
ovjek u pitanjima velikog irka ne opravdava niti grekom,
niti pogrenim tumaenjem, niti slijepim slijeenjem, niti
neznanjem, zato to su to opte poznate stvari u vjeri
Uzvienog Allha i Njegov argument su Njegovi poslanici,
'alejhimus-selm.
Sljedei citat je od ejha Eb Batna en-Neddija, iz iste
knjige, 3. tom, 223. strana:
365

''Qur'n odgovara onome koji kae da je u irku opravdan slijepi

sljedbenik. Takav, koji to kae, je slagao na Uzvienog Allha i
izmislio.''
Zatim kae kasnije:
''Uenjaci su sloni da slijepo slijeenje nije dozvoljeno u tewhdu
i poslanici.''
A kae 'AbdurRahmn bin Hasan u istoj knjizi:
''Nema sumnje da Allh nije opravdao sljedbenike dhilijjeta koji
nisu imali Knjigu (tj. prije Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem) u ovom velikim irkom. Pa kako da On opravda narod
pred kojim je Allhova Knjiga koju itaju, a ona je Allhov
argument protiv Njegovih robova?''
Dakle murici, bilo da se radi o Arapima, Perzijancima
ili kranima i idovima, koji su radili veliki irk, kao i oni
koje je spomenuo Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, naglasio kao za svoje roditelje, njih Uzvieni Allh
nije opravdao to su inili veliki irk, iako su ivjeli u
vremenu ogromnog neznanja i nisu imali Knjigu.
Pa kako da bude opravdan narod koji ispred sebe ima
Qur'n? To ne opravdava (niko drugi) osim budala, pravi,
teki idiot, ili ovjek kome su pare boanstvo mimo
Uzvienog Allha, ili mangup koji je mislio da je ovo
shvatio, a nije htio da razmilja o tome i onda se uvalio u
probleme i kontradikcije, i kad skonta ta je radio ne zna
kako e se iskobeljati. Ova trea vrsta to je mangup, zato
to nee da sjedne, da naui i da popria. Znai, hoe da se
potpisuje i da pria iza lea, a kad ga zovne da se
raspravlja, kae:
366

''Neu ja da se raspravljam ni sa kime.''

Znai nee da se raspravlja, a hoe da pie
gluposti?
Idemo dalje... ejh Sulejmn bin Sahmn u istoj knjizi
kae:
''Veliki irk od 'ibdeta nekom drugom mimo Uzvienog Allha i
davanje tog 'ibdeta onome koga su uinili Allhu ravnim, od
vjerovjesnik, ewlij' i dobrih ljudi to su stvari u kojima niko
nema opravdanje u neznanju. Naprotiv, spoznaja toga i vjerovanje
u to je od neminovnosti islma.''
Znai, nemogue je da ovjek bude musliman, a da ne
zna ta je ''L ilhe illAllh, Muhammedun reslullh'' i da ne
zna da je samo Allhovo pravo da bude oboavan. Ne smije
da bude oboavan ni melek, ni vjerovjesnik, ni ewlij', a
kamoli da bude oboavan grijenik, ili ejtn, ili strasti. I ne
smije se priznati (prihvatiti) niiji zakon, osim zakona
Uzvienog Allha.
Ne smije se priznati nijedan zakon koji je u suprotnosti
sa Allhovim zakonom. Nijedan! Ako to uradi ponitio si
''L ilhe illAllh'', nisi musliman.
A ako to ne zna opet nisi musliman. Znai, spoznaja
toga i vjerovanje u to je od darrijta islma. Zato je onaj koji
je sline osobe nazvao muslimanima, zabranivi nama da ih
nazovemo nevjernicima sm sebe proglasio neznalicom,
jer je opis islma potvrdio osobi koja ne zna da jedino
Uzvieni Allh zasluuje da bude oboavan. Na osnovu
ega ga je onda nazvao muslimanom? Jer, mi ovjeka
367

nazivamo muslimanom kada kod sebe ima islm. A zna se

ta je islm. Definisali smo ga puno puta.
I zato kaemo da emo te ''d'ije'' uskoro morati da
nazovemo jednim posebnim imenom. Nazvaemo ih
''hitnije'', od arapske rijei koja znai sunneenje. Znai,
nazivaju ovjeka muslimanom, samo ako mu je stidno
mjesto obrezano. Ili emo ih nazvati ''ravanijje'' ili
''gurabijje'', zato to nazivaju muslimanima one koji jedu
ravanije i gurabije za Bajram. Ili emo ih nazvati ''ismijje'',
od rijei ism (ime), jer ljude nazivaju muslimanima samo
zbog imena.
I nema sumnje da je ovo sektako uenje. A u osnovi
oni imaju uenje sekte kermij, jedne od najekstremnijih
sekti murdij, koja je osobi pripisivala islm samo ako
izgovori ehdet, pa makar srcem vjerovao kako vjerovao i
radio ta god radio, sve dok rijeima ne poniti isto.
Meutim, ovi su jo gori, i to se vidi u onom
''Proglasu'', u prvoj verziji, verziji ''kralja Dejmsa''. King
James version, k'o to kae Ahmed Didat... Sprdamo se sa
njima, jer ''Proglas'' ima verzij isto k'o Biblija, svaki as
tampaju novu. U prvoj verziji ''Proglasa'' kau da se ni za
jednog od tih ljudi (tj. Bonjak, koje oni mnogo vole) ne
smije rei da je nevjernik, sve dok se ne deklarie kao ateista.
Nisu kufr ograniili samo na izgovor, kao kermijje, nego su
stvari koje izvode iz vjere, a koje se deavaju jezikom sveli
samo na ovo.
I ja sam svjestan da mnogi od njih nisu ni proitali
(tekst ''Proglasa''), ali su me neki slagali da jesu, a kasnije se
368

saznalo da nisu proitali, nego je Sead Jasavi napisao

''Proglas'', i Semir Imamovi, i Sabahudin iptar, oni su bili
glavni. Zatim su to poslali, taj ''Proglas'' i potpisali ga, a da
ne znaju seljaci ta u njemu pie. Pa su doli sa takvom
'aqdom...
Za onu reenicu ja, Ebu Muhammed, kaem da izvodi
iz vjere.
Ja kaem:
Postoji idm' uleme da onaj ko je to napisao i onaj ko
u to vjeruje da izlazi iz vjere, zato to je ono to je opte
poznato kod muslimana da je kufr, svrstao izvan toga. ak i
onaj koji kae da vjeruje u Uzvienog Allha, pa Ga opsuje
po njima je i taj musliman, jer se nije deklarisao kao ateista.
Onaj ko je napisao ovu reenicu izlazi iz vjere, a onaj
ko je potpisao neka se dobro upita...
E, poslije su ispravili i dodali ehlis-sunnetsku:
''...osim ako kae neku rije ili uradi neko djelo za koje se u
er'atu zna da izvodi iz vjere, i po pitanju njega se ostvare uvjeti i
nestanu prepreke.''
Dakle, tada su ubacili sunnetsku, nakon to su iz
Medne dobili odgovore u kojima im je reeno da je to
najodvratnija i najekstremnija 'aqda koja moe biti na
Zemljinoj kugli. A ja im kaem da je to nevjerstvo, mimo
drugih stvari koje rade.
Znai, kod kermijj je kufr samo na rijeima; ne moe
biti ni u srcu, ni u djelima. A kod ovih je, po onoj prvoj
369

verziji, ''King Dejms'' kufr samo u rijeima, ali i tad ne u

svim rijeima, nego samo kad se deklarie kao ateista. E, to
je filozofija. Kod filozof je vjernik onaj koji vjeruje da Allh
postoji, a nevjernik onaj koji porie Njegovo postojanje. Oni
su dakle kermijskoj 'aqdi dali jedno filozofsko znaenje.
Shvatate li me brao? Ko vjeruje da Bog postoji taj je
vjernik, ko ne vjeruje taj nije. Meutim, u islmu to nije
tako. U islmu je ko god uini Allhu nekoga ravnim u bilo
emu murik. Bilo da se radi o Njegovom Biu,
osobinama, djelima, svojstvima, boanstvu ili gospodarstvu.
Allahul-Muste'n.
Idemo brao dalje. Naveemo nekoliko citata od
imma et-Taberija, prvaka mudtehid i feqh.
Imm et-Taber u svome ''Tefsru'' navodi rijei
Uzvienog Allha o munficima u sri el-Beqare:

''Oni su ti koji nered siju, ali ne znaju.'' 90
Pa kae imm et-Taber:
''U ovom jetu je Allhov propis po pitanju njih i u njemu je
najjasniji dokaz i poricanje rijei onih koji kau da Allhovu kaznu
ne zasluuje (drugi), osim prkosnik.''
A ko je prkosnik? Onaj koji neto radi nakon znanja. I
ovaj jet odgovara na tu zabludu.
90
370

Kao to kae imm et-Taber:

''Nije tano da samo prkosnik zasluuje kaznu, ve i dhil koji je
sam kriv za svoje neznanje.''
To je kufr okretanja od vjere i svako onaj kod koga je
on prisutan je nevjernik, pa makar bio neznalica. Isto tako i
onaj koji ima pogreno tumaenje pri sebi; ni on nije
opravdan ako se radi o osnovama vjere. Isto tako ako je
pogrijeio ili ako nekog slijepo slijedi.
ejh Eb Batn je takoe odgovorio onima koji su rekli
da se kufr svodi samo na kufr prkosa. Pobijajui njihove
rijei, kae ejh Eb Batn, Allh mu se smilovao:
''Takoer, mi ne moemo znati da je on prkosnik, sve dok ne kae:
'Ja znam da je to istina, ali je se ne drim'.''
Dakle, kako emo mi znati da je neko prkosnik, tj. da
zna, a da nee da radi i nee da govori po tom znanju?
Neemo to znati sve dok nam on lino to ne bude rekao, jer
on moe da nas lae i da svaki put kae da ne zna. Niko
nee rei:
''Ja znam'',
...pa da bude sankcionisan na dunjluku prije hireta.
I onda slijedi citat koji smo ve spomenuli:
''Ulema iz svakog mezheba je spomenula mnoge stvari koje se ne
mogu ograniiti, od rijei, uvjerenja i djela koje izvode iz vjere a
koje nisu ograniili samo na prkosnike. ''
Znai, onoga momenta kada je bio u stanju da sazna, a
nije saznao kod njega nema vie nikakvog opravdanja.
371

''Zato, svaki koji tvrdi da je poinilac kufra iz pogrenog

shvatanja, ili slijepog slijeenja, ili idtihada, ili greke, ili
neznanja opravdan, taj se suprostavlja Qur'nu, sunnetu i
konsenzusu 'uleme. ''
A po ovima:
ta god ovjek radio, ti mora da doe i da ga pita:
''Da li ti to zna?''
I im kae da ne zna on je opravdan. I onda stalno
moe da se ''vadi'', to znai da po njima Allhov er'at
moe da se zaustavi samo jednom rjeju:
''Ja to nisam znao.''
A ovjek se itavoga ivota okree, ali i zabavlja se...
Allahul-Muste'n.
Shvatate li brao ove stvari? Ovo (po njima) znai da
Uzvieni Allh na Sudnjem Danu nee moi da kazni
(drugoga), osim osobu koja zna da je islm haqq. A veina
ljudi ne zna da je islm haqq...
Zaista: krani, hindusi, eskimi... uli su za islm, ali
ne znaju da je on haqq. Moda je uo o islmu rune stvari,
kao to su uli murici u vrijeme Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem:
''Razdvaja brata od brata, govori da su nam oevi i djedovi bili u
zabludi.''
I umre tako, i u dehennem vjeno. Zato to je uo za
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i vie nije
traio. Ovo to su ovi rekli znai da na Sudnjem Danu svi
imaju opravdanja kod Uzvieni Allha (da Uzvieni Allh
372

na Sudnjem Danu nee moi da kazni (drugoga), osim

osobu koja zna da je islm haqq) je opasna aqidetska
greka i iz nje rezultiraju ogromne stvari.
Idemo dalje... U svakom sluaju, u onom ''Proglasu'' i
na kaseti o tekfru Semira Imamovia se kae:
''Od uslova proglaavanja pojedinca nevjernikom jeste to da on
ima namjeru da uini kufr...''
Ili:
''...da zna da je to to je uinio kufr.''
To su napisali i u ''Proglasu'', pa su kasnije izbrisali u
drugoj verziji, a Semir isto na kaseti kae da ovjek mora da
zna da je to to radi kufr.
Mi se suprostavljamo, pa kaemo:
''U osnovama vjere, ak i kad ne bi znao da je to zabranjeno on
je kafir.''
A kamoli da zna da je to nevjerstvo. Mi ga smatramo
nevjernikom, pa makar ne znao da je to zabranjeno. A
kamoli da jo uslovljavamo da on zna da je to kufr.
Hajde da su rekli:
''...da zna da je to haram'',
pa bismo rekli da ima samo jedan dio zablude. Ali,
da kae da mora da zna da je to nevjerstvo to je zaista
stvar koju nikad niko nije rekao. U Qur'nu imamo toliko
jeta koji pobijaju ovo miljenje. Uzvieni Allh u sri elE'rf o muricima Arap kae:
373


''Oni su uzeli ejtane za prijatelje mimo Allha i vjerovali
su da su na pravom putu.'' 91
Ljudi su mislili da su na pravom putu to to rade, niko
nije znao da je to nevjerstvo. idovi, krani, hindusi i oni
to se odvoje godinama, ne jedu, ne piju, preputaju se
asketizmu... Oni misle da e ih to spasiti poslije smrti. Po
tom pravilu, on mora da zna da je to nevjerstvo, s time to
oni imaju ubhu pa kau:
''Ne, ovo se nae pravilo odnosi samo na muslimane.''
Jer je islm kod njih samo rije, a ne tewhd. I kad ih
pita:
''Kako si mu dao ime islma, propis muslimana, kad on o islmu
pojma nema?'',
odgovaraju:
''Pa, rekao je.''
Znai, kermijje, najekstremnija sekta murdija.
U sri el-Kehf Uzvieni Allh kae:
91
374

''Reci: 'Hoete li da vas obavijestim o onima ija e djela

najvie propasti? Onima iji e trud na ovome svijetu
propasti, a oni su mislili da neto dobro rade'.'' 92
Znai, po qur'nskom jetu, najvie e propasti djela
onih ljudi koji su na ovom svijetu bili na kufru, ali su mislili
da rade neto super, pa im Uzvieni Allh prijeti kaznom.
Imm et-Taber navodi taj jet u svome ''Tefsru'' u 16.
tomu, na 28. i 29. strani, pa kae:
''Da je istina onakva kao to govore oni koji tvrde da ne moe biti
nevjernik niko osim onaj koji zna iz toga bi rezultiralo da ovi...''
Tj. spomenuti u jetu...
''...budu nagraeni za ono djelo za koje su mislili da je ispravno.
Ali, istina je suprotna, pa nas je Allh obavijestio da su oni
nevjernici i da e im propasti sva djela.''
Dalje brao, sljedei citat je od 'Abdul'Azza bin Bza.
Od njega i od Ibn Dibrna smo naveli ve neke fetwe, ali
ovu nismo navodili prije.
On kae:
''Ko umre na irku kao neznalica zbog toga to niko nije doao do
njega da ga podui znaenju tewhda i da je zavjetovanje i dova
'ibdet koji se ne smije uputiti nikome osim Uzvienom Allhu
on je murik. Nije dozvoljeno da mu se ide na denzu, niti da mu
se klanja namz, niti da se za njega dovi da mu bude oproteno,
niti da se u njegovo ime obavi hadd, niti da se za njega daje
sadaqa. Takvi nisu opravdani onim to se o njima kae, da niko
92
sra el-Isr', 103. i 104. jet

375

nije doao da ih obavijesti da je to to rade irk. To zbog toga to su

dokazi u Qur'nu jasni, a meu njima (tim ljudima) postoji
'ulema i bili su u mogunosti da pitaju po pitanju stvari koje su
inili od irka. Meutim, oni su odbili i bili su zadovoljni onim to
su inili.''
Ova fetwa je takoer iz knjige ''Fetwe 'uleme Nedda'',
3. tom, 339. strana.
Vidimo da Bin Bz ovjeka koji radi veliki irk iz
neznanja naziva murikom. I ne samo to, nego ga tekfri u
apsolutnom smislu, tj. pored murika, naziva ga i kfirom,
zato to je bio u stanju da pita. To znai da e biti kanjen na
Sudnjem danu.
Znate li ta je problem, brao? Problem je to to mnogi
ljudi ne znaju da je zavjetovanje 'ibdet. Kao, na primjer, da
doe ovjek mrtvacu i kae:
''AbdulQdire...''
Dejln, pobonjak i 'lim, koji je preselio.
''...ako mi izlijei ovoga moga brata, zavjetujem ti se da u ti
postiti tri dana.''
To je veliki irk koji izvodi iz vjere i mnogi ljudi to ne
znaju. Ponekad se desi da ljudi znaju da se nikome osim
Uzvienom Allhu ne smije initi 'ibdet, ali zaboravljaju da
neka stvar ulazi u 'ibdet. I opet nisu opravdani, zato to je
to stvar tewhda.
376

Kao to se desilo kranima i idovima, prije i za

vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, to
se jasno vidi u hadthu 'Adijja ibn Htima, Allh bio
zadovoljan njime, koji je doao Allhovom Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem, a prije toga je bio od uenih
kran. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, mu je
prouio jet iz sre et-Tewbe, u kojem nas Uzvieni Allh
obavjetava da su krani i idovi uzeli svoje monahe i
svetenike za bogove mimo Uzvienog Allha, kao i Mesha,
sina Merjeminog. 'Adijj ibn Htim, koji je bio meu ljudima
koji su izgubili znanje o tewhidu u ovim djeliima, je rekao:
''Allhov Poslanie, mi ih nismo oboavali.''
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, mu je
rekao:
''Zar im se niste pokoravali kada bi vam oharmili hall i
ohallili harm?''
Tj. ako doe sveenik, pop, papa, ili ovaj ili onaj, i kae
za harm da je hall, ili za hall da je harm.
'Adijj ibn Htim ree:
''Jesmo.''
Pa ree Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:
''To je vae oboavanje njih.''
to znai da ljudi ponekad mogu zaboraviti da je
odreena stvar 'ibdet, ali su (i pored toga) murici, ako je
uine. I nema opravdanja kod Uzvienog Allha, jer kae
Uzvieni na kraju jeta:
377


''Slavljen neka je On, kako mu irk ine.'' 93
Pa ih naziva muricima,
(gospodare) mimo Njega.
koji
su
uzeli
erbbe
I danas ljudi za puno stvari ne znaju da su irk i ine

ih, ali najopasnija stvar danas to je zakonodavstvo. Ima
ljudi koji ine irk po pitanju zakonodavstva, prihvataju
dravne ustave, meunarodne zakonike i druge mimo
Allhovog er'ata, slijede i pokoravaju se drugima u
ohalaljivanju harma i oharamljivanju halla, takav je njih
uzeo za boga mimo Uzvienog Allaha i uinio veliki irk
koji ga izvodi iz vjere. I ne pomae im to ne znaju da su te
stvari 'ibdet.
I ejh Eb Batn kae za hadth 'Adijja ibn Htima da je
on jasan dokaz da nema opravdanja neznanjem u velikom
irku, jer su ga oni radili, a nisu znali da je to 'ibdet, pa ih
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nije opravdao.
I zato, brao, upozoravajte ljude i svakoga ko eli da
bude musliman, da ''L illhe illAllh'' znai da se ne
oboava niko, osim Uzvienog Allha, i da se ne prihvata
niije nareenje i zabranu i niiji zakon, osim Allhovog
zakona, s kojim je doao Muhammed, sallallhu 'alejhi we
sellem.
93
378

I nema pomaganja niijeg zakona, niti smije da bude

iija vojska, osim vojska Uzvienog Allha i er'ata
Muhammeda sallallhu alejhi we sellem. Nema pomaganja
dhilijjetskih, murikih, laikih i sekularistikih drava.
Musliman s tim nema nikakve veze. Naprotiv, oni su
predmet nae borbe, nakon da'we, koja je svakako do njih
dola, to znai da vie nije obavezna. Allhul-Muste'n.
'AbdulLatf bin 'AbdurRahmn bin Hasan u istoj knjizi
''Fetwe 'uleme Nedda'', 3. tom, 195. strana, odgovara
'Irqiju, neprijatelju da'we, koji je tvrdio da su oboavaoci
mrtvaca opravdani ubuhtima i pogrenim tumaenjem i
neznanjem.
Znai, nakibendija hoe da kae:
''Kako moete vi, tekfirovci i haridije, za one koji oboavaju
mrtvace govoriti da su nevjernici, a oni govore 'L ilhe
illAllh'?''
Govore ehdet i oboavaju mrtvace, ali zbog toga to
su neznalice mi ne bi smjeli da im kaemo da su
nevjernici.
Pa kae ejh 'AbduLatf bin 'AbdurRahmn:
''to se tie mes'ele oboavanja qaburova i injenja dove njima
(mrtvacima) mimo Allha to je pitanje o ijoj zabrani postoji
opta saglasnost, i ak da je onaj koji uradi to grijenik, takva
mes'ela ne ulazi u rijei ejha...''
Tj. ejhul-islma Ibn Tejmijje.
379

''...zato to je njen dokaz jasan, i jasnoa tih dokaza. I zbog toga

to se ubha u tim pitanjima ne uzima u obzir.''
Znai, nejasnoa se u tim pitanjima ne uzima u obzir.
Rijei ejhul-islma koje vi navodite, o 'Irqi i nakibendije,
o ''Saff''-u, Devade Golou, Semire Imamoviu, te rijei Ibn
Tejmijje su iupane iz konteksta i koriste se tamo gdje im
nije mjesto. Da li vi to znali ili ne znali to je svejedno kod
Uzvienog Allha.
Slijedi fetwa 'uleme osmanskog hilfeta. ejh se zove
Ism'l Haqq. On u svome tefsru ''Rhul-Bejn f TefsrilQur'n'', 3. tom, 386. strana, nakon to navodi rijei
Uzvienog Allha iz sure en-Nahl:

''Da bi nosili svoje grijehe u potpunosti na Sudnjem danu,
a i grijehe onih koji vode u zabludu bez znanja.'' 94
kae:
''Rijei 'bez znanja' su:
- ili stanje poinioca (tj. onoga koji vodi u zabludu), tj. oni
ih vode u zabludu ne znajui da je ono emu ih pozivaju put
zablude i ne znajui ta ih eka od estoke kazne zbog toga
to rade,
- ili stanje onoga koji je odveden u zabludu, tj. vode u zabludu
onoga koji ne zna da su oni u zabludi.
Korist od ovog ogranienja...''
Tj. dodatka rijei:
94
sra el-Nahl, 13. jet
380

''...bez znanja...''
''...jeste ukazivanje na to da njihove spletke ne mogu proi kod
pametnih ljudi.''
Znai, njihove gluposti mogu proi samo kod
neznalica, zato to pametan ovjek ima znanje.
''Takve slijede samo neznalice i glupaci. Iz ovoga se vidi da to to
oni to ne znaju nije opravdanje, jer im je bila obaveza da trae i
da naprave razliku izmeu onoga koji govori Istinu i kojeg je
obaveza slijediti, i onoga koji govori la.''
ejh kae da je u ovom jetu dokaz da i onaj koji tjera u
zabludu bez znanja i onaj koji ga slijedi u zabludi bez znanja
obojica imaju kaznu kod Uzvienog Allha.
Pa, odakle onda njima da opravdavaju ovjeka u
onome to je jasno kao Sunce u sred bijela dana? Allhova
Knjiga kae:

''...bez znanja...''
...na puno mjesta. I opet ovjek doe i kae da su
opravdani neznanjem. Allahul-Muste'n.
I kaemo, brao, naa borba i ovo to radimo nije
vezana za slabie, ve je ovo u ta smo se upustili nain da
sprijeimo da se lano, er'atom, brane tgti i neprijatelji
ove vjere, prkosnici i ratnici. Jer, ovi su stali u njihov saff,
svjesno ili nesvjesno.
381

I ovim stvarima mi vodimo protiv njih da'wetski rat. I

svakom muriku od tgt i njihovih vojnika kaemo da ih
tekfrimo, da su nam neprijatelji, sve dok ne budu vjerovali
u Allha jedinog, i da su izmeu nas i njih jasni i oigledni
neprijateljstvo i mrnja. Kao to je rekao Ibrhm, sallallhu
'alejhi we sellem, svom narodu i kao to govori svaki vjernik,
kao to nam je Uzvieni Allh naredio.
Prvi korak u toj da'wi jeste objanjavanje ovih propisa i
zatvaranje ovih vrata, a to zahtjeva udaranje po glavi onoga
koji je odluio da brlja i dere se na megafonu, pijan i
nemaran.
Zatim se, brao, u ovoj knjizi navode citati 'uleme
potonjih generacija. Spomenuemo rijei ejha Muhammeda
Hamida el-Feqija, koji je bio od 'uleme u Misru. U knjizi koja
je bila komentar djela Ibn Tejmijje ''Iqtid'u SiratilMusteqm'' o zabrani oponaanja nevjernika, ejh
Muhammed Hamid el-Feq na 351. strani kae:
''Tekstovi Qur'na i sunneta su jasni da je neznanje zloin, a ne
opravdanje. I opte je poznato, prema osnovama i pravilima
razumskih neminovnosti da onaj koji neto ne zna, da e to
upropastiti i da ga nee ispravno uraditi.''
...bilo da se radi o dunjluku ili vjeri. Ako ne zna
popraviti auto kako e? Upropastie ga skroz. Ne zna
vjeru nema vjere kod sebe.
''udno je da od onoga to je Allh uinio zloinom zbog kojeg On
kanjava najeom kaznom naprave opravdanje kojim On
oprata novotarije i dhilijjetske legende, koje su ljude vratile iz
islma u prvi dhilijjet.''
382

Moda ljudi imaju dokaz u rijeima Uzvienog Allha:

''Pokajanje e Allah primiti samo od onih koji ine zlo iz
neznanja.'' 95
To nije dokaz, jer se neznanjem ovdje misli na
lakomislenost, ludilo, zanijetost i zaborav. U Qur'nu stoji
da je Jsuf, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao Uzvienom
Allhu:

''Ako od mene ne otkloni njihove spletke (od tih ena), ja
u se za njima povesti i biti od neznalic.'' 96
ta znai ovo ''biti od neznalic''? To znai da e se
ogrijeiti, iz lakomislenosti, itd. I u ovom jetu koji smo
spomenuli misli se na lakomislenost i nemar, zato to
Uzvieni Allh onoga koji uradi neke grijehe koji nisu od
osnova vjere iz neznanja ne kanjava, zato to on jo uvijek
nije er'atski obavezan u dotinom pitanju, to znai da
nee snositi odgovornost za ono to je uradio.
Ali, pazite ta kae ejh:
''udno je da od onoga to je Allh uinio zloinom zbog kojeg On
kanjava najeom kaznom naprave opravdanje...''
95
96
sra en-Nis, 17. jet

sra Jsuf, 33. jet
383

Zato mi kaemo da dehl u pitanjima velikog irka nije

opravdanje, ve je kufr u Uzvienog Allha. I rekli smo da
ima vrsta kufra koja se naziva ''kufr neznanja'', zato to je
kufr zloin, a ne opravdanje kao to kau neki, AllhulMuste'n.
Zato ete nai te ''Indijance'' koji su zavravali
fakultete po Medni, da su otili kod 'Abdullha elGunejmna i pitali ga o propisu onoga koji psuje Uzvienog
Allha, za koga postoji konsenzus da je, ne samo nevjernik,
nego najvei kfir na svijetu. Nema goreg nevjernika na
svijetu od psovaa Uzvienog Allha. I Gunejmn im je
rekao da je to vrhunac neznanja. ta je on mislio ovdje? Da
je to vrhunac neznanja, koje je nevjerstvo. Vrhunac
lakomislenosti i ludila. I do'o budala, Sead Jasavi
murdija, Semir Imamovi i njihova klapa i napisali u svom
izvjetaju:
''Gunejman je rekao da se takva osoba opravdava neznanjem.''
Ja kaem:
Ko opravdava psovaa neznanjem ja ga tekfrim po
imenu i prezimenu. A ne dao Allh da je to rekao 'Abdullh
el-Gunejmn. Ko ne smatra psovaa Uzvienog Allha i
psovaa Poslanika nevjernikom, opravdavajui ga
neznanjem ja njega smatram nevjernikom po imenu i
prezimenu, lino. I nemam prema njemu nimalo milosti, jer
je takav gori od onoga koji sumnja u nevjerstvo idov i
kran.
Zato ja predlaem, nakon to ne prihvate ovaj haqq
da ih neko dobro stegne. Steg'o bih ih ja, nego, sramota je da
se tue hoda. A ja bih, tako mi Allha, znao kako s njima.
384

Wallhi, ako se ne pokaju treba im, u najmanju ruku,

zabraniti da se pojave u naim mjestima. Nek' ode u
''Islamsku'' Zajednicu, nek ode u Saudijsku Arabiju, nek se
zabije u vladu, nek se zabije u parlament, u sd, u
policiju,..., kao to hoe. Tamo mu je mjesto! Tamo neka ue,
ali nemoj da se mota oko nas. Osim kada se pokaje, javno.
Jer tewba onih koji se bave znanjem jeste:

''Osim onih koji su se pokajali, i popravili i obznanili.'' 97
Da izae javno, kao to je napisao javno, i da kae:
''Ja sam pogrijeio tu i tu.''
Sve dok to ne uradi nije se pokajao i za bojati se da se
na njega ne odnose rijei Uzvienog Allha:

''Na njima je prokletstvo Allha i meleka i svih ljudi.'' 98
...zato to kriju ono to je Allh objavio, a znaju. A
pogrijeili su, Allhul-Muste'n.
Dalje, na drugom mjestu, isti ejh komentarie govor
Ibn Tejmijje, objanjavajui ta znae rijei Ibn Tejmijje koje
je navlaio nakibendija 'Irq i koje navlae ''Saff''-ovci,...
Zaista ne volim da spominjem imena i ne elim da zvui
jeftino, ali moramo da znamo o kome govorimo, to je cilj.
97
98

385

Kae ejh:
''to se tie rijei Ibn Tejmijje, da rije ponekad moe biti kufr, ali
da se odreena osoba ne proglaava nevjernikom, dok se nad njom
ne uspostavi argument...''
Doe, a on ti se kezi, oi mu se sijaju, isto ko i'ji.
Hoe da ti kae da si ti haridija i tekfrovac, jer jo nisi
nauio da imaju prepreke i uvjeti itd., i da je Ibn Tejmijje
rekao da ne mora biti da je svako ko uini kufr kfir, dok
mu se ne uspostavi argument.
Ja kaem:
''Jeste, ali ga ti nisi razumio. Da vidi o emu se radi...''
''Ovo detaljisanje, a Allh najbolje zna, tie se sljedbenika strasti i
novotarij, u kojima nema jasan dokaz iz Qur'na i sunneta da je
poinilac kfir.''
Tj. manje poznate mes'ele, kao to smo definisali.
''to se tie novotarij o kojima postoji tekst, ejhul-islm, niti bilo
ko drugi od selef, se nije suzdravao od obznanjivanja njihovog
tekfra, poput onih koji obznanjuju irk i idolatriju, injenjem dove
mrtvacima i traenjem dove od njih, injenja tawfa oko kipova
koje su napravili sa njihovim imenima, davanjem imetka da bi
postigli njihovo zadovoljstvo i sauvali se njihove kazne, i
organizovanje murikih praznika pod njihovim imenom, iako
itaju jasan Qur'n u kome stoji da je to irk. Ali, tako tumae
qur'nske jete, kao da se ne tiu njih. Sve knjige ejhul-islma
jasno ukazuju na nevjerstvo takvih. Namz iza njih nije ispravan,
koliko god ih opravdavali ili ih smatrali neznalicama u njihovu
korist.''
386

Kaem:
Allahu moj, isto tako i oni koji sude tgtskim
zakonima i propisuju ih, koji su ohallili harm i oharmili
hall, koji se bore protiv islma i pomau nevjernike protiv
muslimana, sve su to kfiri u Uzvienog Allha, pa makar
bili naa roena braa.
Oni znaju ovo sve, ma'Allah, jer puno ''vole 'ulemu''.
Dalje, brao, Slih ibn Abdillh ibn Humejd ima knjigu
pod imenom ''Ref'ul-hared fi-er'atil-Islamijje'' (''Pravilo
otklanjanja potekoe u islamskom er'atu''). Na 230. strani on
objanjava u kojim se stvarima opravdava neznanjem, a u
kojima ne, i ove rijei prenosi od jednog mlikijskog
pravnika po imenu el-Karaf, iz knjige ''El-Furq'', pa kae:
''Ima er'atskih propisa u kojima nije mogue da se uzme
neznanje kao opravdanje. Takvi se uopteno djele na dvije vrste:
Prva vrsta: Nepoznavanje osnova vjere...''
Tj. vjerovanje u Allha, meleke, poslanike, Knjige,
Sudnji dan, qader,...
''...i univerzalne stvari 'aqde, poput neznanja nevjernika o
Allhovom biu i Njegovim osobinama savrenstva, i poslanstva
Muhammeda sallallhu 'alejhi we sellem, zbog toga to je
Zakonodavac bio veoma estok u osnovama vjere. Neznanje se ne
smatra opravdanjem u ovim stvarima, zato to se suprostavljanje
u ovim stvarima nakon jasnoe dokaza i mudiza smatra
oholjenjem.''
Tj. odbijanjem.
387

''Druga vrsta: Stvari koje su opte poznate u vjeri. U njih ulaze

svi er'atski propisi, od onih stvari koje su poznate i proirene u
islamskim zemljama, poput (obaveze) namza, zekta, posta i
hadda, i zabrane bluda, krae, pijenja vina i bespravnog
ubijanja.''
Znai, ovo su sve stvari koje smo mi spominjali u
prolim predavanjima, a ija je zabranjenost opte poznata u
vjeri islmu. I pazite ta kae ejh nema opravdanja
neznanjem.
Ima jo jedna fetwa, brao, od Bin Bza koju bih volio
da proitam i zavrili smo citate. Onda samo malo sabura i
zavriemo predavanje o Mu'dh ibn Debelu, Allh bio
zadovoljan njime, a zatim emo kasete poslati u Sandak i u
Bosnu, u Kosovo i Makedoniju, po Evropi i u ''Goranistn'',
svugdje, in'Allhu te'l.
Upitan je ejh Bin Bz:
''Mnogi neuki upadaju u veliki broj stvari koje krnje tewhd.
Kakav im je propis? Imaju li oni opravdanja u neznanju? Kakav je
propis jedenja mesa koje oni zakolju, enjenja sa njima i da li je
dozvoljeno da uu u asnu Mekku?''
Odgovor:
''Ko je poznat po injenju dove mrtvacima, traenju pomoi od
njih, zavjetovanju njima i slino od vrsta 'ibdeta takav je
murik-kfir. Nije dozvoljena enidba za njega, niti da ue u asni
Harem, niti da se prema njemu postavi i ophodi kao prema
muslimanu, pa makar tvrdio da je naznalica, dok se ne pokaje
Uzvienom Allhu, zbog rijei Uzvienog Allha:
388


''Nemojte eniti murikinje dok ne budu povjerovali.
Robinja vjernica je bolja od murikinje, pa makar vam se
ona dopadala. I nemojte udavati vae ene za murike dok
ne budu povjerovali...'' 99 ''
Ovaj jet je objavljen po pitanju murik koji se ne
pripisuju islamu. Govori o muricima od Arap. Kako moe
Bin Bz da uzme ovaj jet, koji se odnosi na murike koji se
ne pripisuju islmu, pa da ga upotrijebi za one koji se
pripisuju islmu? Zato to oboje ulaze u opte znaenje
jeta. jet govori o muricima, a murik je onaj koji ini
veliki irk, a nije prisiljen, pa makar govorio ''L ilhe
illAllh''. Pouka je u openitosti jeta, a ne u povodu objave.
I ne moe jet da vai samo za jedne, a da ne vai za druge.
Ko god uradi veliki irk, a nije na to prisiljen tiu ga se
jeti o muricima, pa makar se pripisivao islmu. To e biti
interesantno kada doemo do jeta:

''I ubijajte murike gdje god ih naete.'' 100
A, ehlut-tewhd? A, muwehhidi? Kad doemo do tih
jeta, koji su vezani za borbu, podizanje islamske drave i
neprimanje dizje, da vidimo gdje je taj dio er'ata? I ta e
99

100
389

po pitanju tih jeta rei ljudi koji kau da vjeruju da je Allh

Jedan?
I, wallhi brao, iskreno vam kaem:
eznem za onim koji e da uje ovaj govor i ko e da mu se
odazove.
To je to se tie enidbe: Nema enjenja sa njima. To
neka daju ovi... Da je Sulejman Tihi malo mlai mogao bi
neko od ovih ''d'ij'' da mu malo d nekog iz svoje familije,
poto mu je on zatitnik. Meutim, sad su ovi nacionalni
politiari poeli da ga optuuju da je izdajnik, zbog ovih
ustavnih amandmana koje je probao da proturi, a koji
tretiraju nacionaliste izdajom sekularne, dhilijjetske,
murike,
nacionalistike,
demokratske
Bosne
i
Hercegovine.
Nastavlja Bin Bz:
''I zbog rijei Uzvienog Allha u sri et-Tewbe:
''O vi koji ste povjerovali, murici su prljavtina. Neka se

ne pribliavaju asnom haremu poslije ove godine.'' 101 ''
Ko god bude murik ne smije ui u Ka'bu. Ne smije
Fahd ui unutra, ne smije njegov brat ui unutra, ne smije
Gadafi ui, ne smije Abdullh iz Jordna, ne smije ni jedan
murik ui unutra... I ne smije se skretati panja na to to su
neznalice. Obaveza je da se prema njima postupi kao prema
101
390

nevjernicima, dok se ne pokaju Uzvienom Allhu, zbog

rijei Uzvienog Allha po pitanju slinih njima:

''Kada urade neki razvrat kau: 'Nali smo na tome nae
pretke, Allh nam je to naredio.' Reci: 'Allah ne nareuje
razvrat! Zar govorite o Allahu ono to ne znate?' '' 102
Allh kae da ne znaju, a to je ogroman grijeh. I pazite
kako Bin Bz shvata stvari... I to se tie dobrog djela teorije
i 'aqide Bin Bz je bio na 'aqidi selef, samo to je u nekim
pitanjima skrenuo. ta se to desilo Allh najbolje zna... Pa
navodi dalje:

''Jednu grupu je Allh uputio, a druga je zasluila dallet
(zabludu). Oni su uzeli ejtane za prijatelje mimo Allaha, i
mislili su da su upueni.'' '' 103
Ovaj jet smo ve navodili, a tie se neznalica. Oni
nemaju opravdanje... Zato nisu nauili?
''..i zbog rijei Uzvienog Allha po pitanju krana i njima
slinim:
102
103
sra el-Enfl, 28. jet

sra el-Erf, 30. jet
391


''Reci, hoete li da vas obavijestim o onima ija e djela
najvie propasti? O onima iji e trud propasti na ovome
svijetu, oni misle da rade dobro.'' 104 ''
Gdje emo sve ovo nai? Vratite se knjizi ''TuhfetulIhwn bi Edwibetin Muhimmetin Tete'alleq bi Erknil-Islm'',
137. i 138. strana.
Fetaw ima, brao, koliko hoete... To je 'aqda ehlissunneta wel-dem'ata i to je pitanje konsenzusa.
Navodili smo veinom fetwe Ibn Tejmijje, IbnulQajjima i 'uleme Nedda, a uskoro emo spomenuti fetwe
'uleme svih mezheb, a oni neka navedu samo jedan
dokaz...
Jedan dokaz! Jedan ispravan citat!
U svakom sluaju, ovim zavravamo citate 'uleme po
pitanju opravdanja neznanjem, idtihdom, te'wlom,
slijepim slijeenjem u pitanjima koja se tiu osnov vjere.
Vratimo se Mu'dhu ibn Debelu i shvatiemo, kada
zavrimo ovo predavanje, in'Allh, zato smo upravo
njega ubacili u govor o opravdavanju neznanjem.
104
sra el-Isr', 103. i 104. jet
392

Rekli smo da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we

sellem, poslao Mu'dha u Jemen da poduava ljude islmu i
rekli smo da se Mu'dh vratio u Mednu tek nakon smrti
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kad je ve
bio hilfet Eb Bekra, Allh bio zadovoljan njime. Bilo mu je
teko kada u Medini nije zatekao Allahovog poslanika
sallallhu alejhi we sellem.
Na poetku hilfeta 'Umera, Allh bio zadovoljan
njime, 'Umer alje Mu'dha da podjeli zekt i sadaqu u
plemenu Ben Kilb. Mu'dh je podijelio meu njima zekt
kako je Allh propisao, a zatim se vratio kui samo sa neim
to se stavlja konju ispod sjedla, to je vjerovatno nekakva
tkanina. Kad je doao eni, ona ga pita:
''Mu'dhe, gdje su t pokloni koje inae donose halfini slubenici
koji djele zekat?''
Pa je rekao Mu'dh:
''Nisam nita donio, bio je jedan koji je neprestano motrio na
mene.''
Pa mu kae ena:
''SubhanAllh, bio si pouzdan i vjerovali su ti ljudi u vrijeme
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i Eb Bekra, pa
zar da ti 'Umer poalje nekoga da motri na tebe?''
I tako, kad je bila kod 'Umerovih ena, priala im je
neto u tom smislu, pa je stvar dola do 'Umera. Doao je
'Umer Mu'dhu i pitao ga:
''Mu'dhe, zar sam ja poslao nekoga da te pazi?''
393

Ree mu Mu'dh:
''Halli, o voo pravovjernih, nisam mogao drugaije da se
opravdam, pa sam rekao to.''
A on nije rekao da je 'Umer poslao nekoga, nego je ona
tako shvatila. Motrio je na njega Uzvieni Allh, ko bi drugi?
Pa se 'Umer slatko nasmijao i dao mu neki poklon koji bi
mogao da pokloni svojoj eni. I tako, enama treba ponekad
dati poneto, da se smire...
U svakom sluaju, poslije je 'Umer ibnul-Hattb dobio
pismo od namjesnika ma, Jezda ibn Eb Sufjna, u kome
se izraava potreba za nekim ko bi muslimane poduio
vjeri. I traio je od 'Umera da mu poalje grupu ashb koji
e ljude poduavati Qur'nu, islamskim propisima i svemu
ostalom. 'Umer se obratio petorici ashba, koji su jo bili
ivi, a bili su poznati kao oni koji su uzeli cijeli Qur'n, sa
propisima i svime, jo za ivota Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem. Bili su to: Mu'dh ibn Debel, Eb
Ejjb el-Ensr, Eb Derd', 'Ubejj ibn Ka'b i Ubde ibn
Smit. 'Umer im je predloio da izvlae strelice, koja e
trojica od njih ii u m, ili da on odabere trojicu izmeu
njih. Rekoe:
''O voo pravovjernih, nema potrebe za tim. Eb Ejjb el-Ensari
je ostario, a 'Ubej ibn Ka'b je bolestan.''
Pa su ostali Mu'dh, Ubde i Eb Derd'. Zatim im je
'Umer naredio da sva trojica prvo odu u Hims, a zatim, kada
budu zadovoljni islamskim obrazovanjem stanovnika
Himsa, neka se podijele, pa da jedan ostane u Himsu, drugi
da ode u Damask, a trei u Palestnu. Ubde ibn Smit je
394

ostao u Himsu, Eb Derd' je otiao u Damask, a Mu'dh

ibn Debel u Palestnu.
Kasnije e Uzvieni Allh iskuati muslimane u
Palestni kugom. Proirila se bila kuga od koje je preselilo na
hiljade muslimana. Meu njima je bio i Mu'dh ibn Debel, i
njegov qabur se nalazi danas u Jordnu na granici sa
Palestnom. Mi znamo da je smrt od kuge vrsta ehdeta
Allhovim robovima. Kad je dola smrt Mu'dh ibn
Debelu, on se okrenuo prema qibli i izgovorio stihove,
rekavi:
''Dobrodola o smrti, dobrodola.
Doe mi posjetilac nakon odsustva
i voljeni mi doe uz enju.''
Zatim je pogledao prema nebu i rekao:
''Allhu moj, ti zna da ja nisam volio ivot na ovome svijetu
zbog ljepote drvea i rijek koje teku, ve zbog ei u podnevnim
satima...''
Tj. kad posti...
''...i borbe sa satima...''
Tj. u nonom namazu...
''...i da bih se druio i zbijao uz 'ulemu u halqama dhikra, gdje se
Ti spominje.''
395

A zatim je zamolio Allha rijeima:

''Allhu moj, prihvati moju duu na najbolji nain kojim
prihvata vjernike due.''
I preselio je daleko od svoje kue, od ene i djece,
muhdir na Allahovom putu, d'ija, borac i mudhid,
vrsto ubijeen u Allha i Poslanika i Sudnji dan.
Kamo sree da je takav svaki musliman. Kakve koristi
ima u ovim dunjlukim glupostima i gubljenju vremena, u
stvarima u kojima nema nagrade? Tu moe biti samo kazne.
U svakom sluaju, zato smo drali ova predavanja o
Mu'dhu ibn Debelu?
Prije svega, ovi koji kau da ovjek, poinilac velikog
irka i velikog kufra, ima opravdanje, oni su neto izmislili i
sada im za to trebaju dokazi. Moraju da nau dokaze za to
to tvrde. Od dokaza, koje su navodno nali i koje su
navukli na svoju stranu, jeste jedan dogaaj vezan za
Mu'dha ibn Debela. O emu se radi?
U hadthu stoji da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, poslao Mu'dha ibn Debela u m da poziva
ljude u islm, da se raspravlja sa uenim od krana i
idova, da ih poziva u tewhd, u islm...
Mu'dh je tamo vidio da se ljudi iz potovanja prema
svojoj 'ulemi, njima poklanjaju, ine im seddu. A mi znamo
da je Uzvieni Allh, kada je stvorio dema, sallallhu 'alejhi
we sellem, naredio melekima da mu uine seddu potovanja
i poasti. To nije bila sedda 'ibdeta, jer Allh ne nareuje
396

razvrat. Takvu istu ili slinu seddu su uinili Jsufu,

sallallhu 'alejhi we sellem, njegovi roditelji i njegova braa:

''I oni mu svi padoe na seddu.'' 105
Sedda pozdrava, to je bilo propisano u prolim
zakonodavstvima vjerovjesnik, 'alejhimus-saltu wesselm.
Mu'dh se vratio u Mednu. Kada je doao Allhovom
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, on mu je uinio tu
seddu. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, ga je
pitao:
''ta to radi, Mu'dhe?''
On je odgovorio:
''Allahov Poslanie, u mu sam vidio da oni rade to svojim
pretpostavljenima.''
Pa mu ree Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Kad bih ikome naredio da uradi seddu nekom drugom
mimo Uzvienog Allha ja bih to naredio eni prema
njenom muu, zbog veliine njegovog prava nad njom.''
E, ono to oni sada ele da kau jeste ovo... Ovo je
njihovo dokazivanje:
Mu'dh ibn Debel je uinio Allhovom Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem, seddu 'ibdeta. Jer, njima je
105
sra Jsuf, 100. jet

397

potrebna sedda 'ibdeta, da bi im bio ispravan propis. Pa

ga Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nije
protekfrio zato to je on bio neznalica, to, po njima, znai
da onaj ko uini veliki irk Uzvienom Allhu ima
opravdanje u neznanju.
Mi njih pitamo ovako:
''Sedda koju je uinio Mu'dh ibn Debel, je li to sedda 'ibdeta
ili pozdrava?''
Nadam se da e najpametniji od njih rei da je to
sedda pozdrava i poasti, kao to je to bila sedda meleka i
brae Jsufa, sallallhu 'alejhi we sellem.
Ako to kau onda smo sve zavrili, onda vie nemaju
dokaza u hadthu, jer je takav postupak koji je Mu'dh
uradio bio dozvoljen sve dok Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, nije izrekao ovaj hadth. I tim hadthom
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, zabranjuje
seddu pozdrava, mimo toga to je i prije bilo poznato da je
zabranjena sedda 'ibdeta, to znai da nakon ovoga
hadtha niko nema pravo da se pokloni nekom ovjeku, da
ga pozdravi i da mu na taj nain iskae poast. I opet se ta
stvar ne smatra irkom, ve grijehom koji vodi u irk. A mi
znamo da je ovaj er'at zabranio sve stvari i puteve koji
vode u irk. I zato Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, ne dozvoljava ni eninu seddu njenom muu. Iako
on ima veliko pravo kod nje, Uzvieni Allh to zabranjuje,
da ne bi ljudi poeli da oboavaju druge, mimo Uzvienog
Allha. I nai emo kod sve 'uleme, kod imma ewknija,
imma Ibn Kethra, imma el-Qurtubija, Eb Bekra elDesssa el-Hanefija, da u svojim tefsrima govore da je u
398

prijanjim zakonodavstvima bila dozvoljena sedda

pozdrava, ali da je zabranjena ovim hadthom Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. I iz njihovih rijei se
jasno i lahko shvata da sedda Mu'dha nije bila sedda
'ibdeta, ve sedda pozdrava.
Meutim, ako kau da je to bila sedda 'ibdeta, to
rezultira iz njihovih rijei, ali ih mi ne potvaramo time dok
ne prihvate ovo miljenje, ako kau da je Mu'dh uinio
seddu nekom drugom mimo Allha i da nije znao na to
se nadovezuje da je Mu'dh ibn Debel bio kfir sve vrijeme,
jer nije znao ta znai ''L ilhe illAllh''. Toliko godina je bio
sa Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem, prije
odlaska u m i to jo uvijek nije bio nauio, to znai da je
veliki odbija istine. E, onda iz toga rezultira da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, poslao u m neznalicu,
koji e pozivati ljude u tewhd, a ni sam ne zna ta je tewhd.
I da ga Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nije
nauio, tj. da ga je poslao prije nego to ga je nauio. Pa iz
toga rezultira da Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
ne tekfri onoga koga mora protekfriti.
Sve te stvari rezultiraju iz ove gluposti. I obino
gluposti koje rezultiraju iz gluposti, ukazuju na veliinu te
gluposti. Pogreni rezultati neega ukazuju na neispravnost
osnove iz koje proizilaze. Zato mi njima kaemo:
''Vi ste protekfrili Mu'dha ibn Debela i optuili ste Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, za sve ove stvari. To
proizilazi iz vaih rijei i zato je bolje da se zaustavite i povuete se
nazad.''
399

Zbog ega protekfrie Mu'dha Ibn Debela? Da bi

odbranili Fahda i njegovog brata 'Abdullha i da bi
odbranili murike i kfire. Brani njih, a udara po Mu'dhu
ibn Debelu, vrijea Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, i lae na er'at.
Kao to se kae u poeziji:
''Ne vode se, Sa'de,
tako kamile na pojilo.''
Nije to put...
U svakom sluaju, vidjeli smo na emu ovi temelje svoj
dokaz. Ali ova sedda je sedda pozdrava i iz toga ne moe
izvui propis da se neznalica opravdava u velikom irku. Da
je to bila sedda 'ibdeta onda da, ali to nije bila sedda
'ibdeta.
U svakom sluaju, vidjeli smo da 'ulema nije tako
protumaila ovaj hadth, kao to oni ine. A 'ulema dobro
zna ovaj hadth, to znai da taj hadth nije i ne moe biti
argument da je poinilac velikog irka opravdan neznanjem.
I, normalno, nai ete da su im svi dokazi poput
ovoga. Po njima, Mu'dh nije znao da je kfir, u osnovi
nikad nije ni uao u tewhd. Naprotiv, bio je munfiq, koji je
iskazivao islm, a u srcu nije imao tewhd, dok se nije
pokazao njegov kufr. Zatim ga je Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, postavio za muftiju, a on neznalica. Pa ga
nije poduio, zatim ga nije protekfrio, i tako dalje i tako
dalje...
400

A ne dao Uzvieni Allh da je tako... I zbog svega

ovoga smo ubacili sve one citate u ders o Mu'dhu ibn
Debelu. I rekao sam da planiram da ovo predavanje
ubacimo u lanac predavanja o komentaru''Knjige tewhida''.
Ubaciemo ova predavaja u etvrto poglavlje, jer se govori o
opravdanju po pitanju velikog irka.
Od ljudi koji su pogrijeili je Semir Imamovi na
kaseti, pogrijeio je Safet Kuduzovi u ''Saff''-u. Opravdao
je poinioca velikog irka neznanjem. Pitaju ga za dokaz, a
on kae: ''Dokaz je hadis Muadha Ibn Debela.'' Samo to je on
jo vie pogrijeio kad je napisao u ''Saff''-u da je Mu'dh
vidio kako u mu ine seddu kipovima, to znai da je
njegovo lino shvatanje da je to bila sedda 'ibdeta. Pa je
Mu'dh qijasio (analogijom ''prenio'') seddu kipu na
seddu Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem,
izvrio analogiju. To je direktni tekfr Mu'dha ibn Debela.
Ja sam saznao da se to njemu otelo. Meutim, ja nisam vidio
da se pojavio lanak u ''Saff''-u, u kome stoji da se to njemu
otelo, da je pogrijeio.
Pa kae:
''Mu'adh je tu uradio veliku stvar, ali ga Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, nije protekfrio.''
Ja kaem da Mu'dh nije uradio tu veliku stvar uopte,
zato to je to tada bilo dozvoljeno, zato to nije bilo zabrane.
I nije ga Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
protekfrio; ne zbog toga to je opravdan neznanjem u
velikoj stvari, nego zato to to nije bila stvar zbog koje se
tekfri. I tako dalje, i tako dalje.
401

Hajren, in'Allh...
Molim Uzvienog Allha da prihvati moja djela i vaa
djela i da nam podari Njegovo zadovoljstvo i dennet, da
nas sauva Njegove srdbe i dehennema. Molim Allha da
uputi nas i nau djecu i nae ene i one koji su zabludjeli od
naih familija i poznanika.
Allhu te'l e'alem.
Es-Selmu 'alejkum we rahmetullhi we berektuh.
402

Muaz Ibn Dzebel

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Muaz Ibn Dzebel

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Moe li se opravdavati neznanjem

u djelima velikog irka i jasnog kufra?

Moe li se opravdavati neznanjem

Moe li se opravdavati neznanjem

Moe li se opravdavati neznanjem

Moe li se opravdavati neznanjem

sra li 'Imrn, 102. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

bojte s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske

sra en-Nis', 1. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a koje mogu

Moe li se opravdavati neznanjem

Ove stvari su bile glavni razlog nesree ljudi na

sra el-Beqare, 91. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

je dokau svojim srcem, govorom i djelima... Kae Allh

sra Gfir/el-Mu'min, 83. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

U svakom sluaju, brao, kada je dola najvea

Moe li se opravdavati neznanjem

spremnou i voljom za rad kad su u pitanju plemenite

Moe li se opravdavati neznanjem

ili da se radi o jednoi Njegovog boanstva, tj. da ovjek ne

Moe li se opravdavati neznanjem

I onda sam nastojao da se sjetim jeta u Allhovoj

Moe li se opravdavati neznanjem

negativnog, ve bih alio to moda nisam doao ovjeku u

''Ko ljepe govori od onoga koji poziva Allhu, koji dobra

sra Fussilet, 33. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

Ne! Nego, kad Uzvieni Allh kae:

Moe li se opravdavati neznanjem

Nikad... I nikad nemoj da ostavi uenje o ovoj temi,

Moe li se opravdavati neznanjem

''...ja nisam od murik.'' 9

sra Jsuf, 108. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

je okupljao ljude oko sebe u poetku, oko ega? Je li ih

Moe li se opravdavati neznanjem

sra el-E'rf, 59. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

Prenosi se od jednog ashba da je rekao:

Moe li se opravdavati neznanjem

I u tom smislu su doli jeti u sri el-Enfl, i na puno

Moe li se opravdavati neznanjem

''Poslat sam sa sabljom pred Sudnji dan, da bi se oboavao

Moe li se opravdavati neznanjem

To kae Gospodar svjetova. Znai, nema zbliavanja

sra el-Kfirn, 1.-6. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

I zato kae Ibn Tejmijje, Allh mu se smilovao:

sra el-E'rf, 33. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

onog ije je ubijanje Uzvieni Allh zabranio. Shvatate li,

sra en-Nahl, 106. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

se zakune, onaj kranin donio Bibliju, onaj iskrivljeni

sra el-Ahzb, 39. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

U svakom sluaju, brao, Mus'ab ibn 'Umejr je od

sra el-Enbij', 57. jet

Moe li se opravdavati neznanjem

to znai da vjerniku, brao, nije potrebno da ga