Trg J. F.

Kennedya 6
10000 Zagreb, Hrvatska
Telefon +385(0)1 238 3333
http://www.efzg.hr/wps
wps@efzg.hr

SERIJA LANAKA U NASTAJANJU

lanak broj 13-01

Nina Poloki Voki

Ivana Bulat

to ene lideri unose u politiku

psiholoka i radna obiljeja,
stil voenja, interesi i
perspektive

EFZG

SERIJA

LANAKA

NASTAJANJU

13-01

to ene lideri unose u politiku

psiholoka i radna obiljeja, stil
voenja, interesi i perspektive
Nina Poloki Voki
npoloski@efzg.hr
Ekonomski fakultet Zagreb
Sveuilite u Zagrebu
Trg J. F. Kennedyja 6
10 000 Zagreb, Hrvatska
Ivana Bulat
ivana.bulat@gmail.com

Sve izneseno u ovom lanku u nastajanju stav je autora i ne odraava nuno slubena stajalita Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu. lanak nije podvrgnut uobiajenoj recenziji. lanak je objavljen kako bi se potaknula rasprava o rezultatima
istraivanja u tijeku, a u svrhu njegovog poboljanja prije konanog objavljivanja.
Copyright oujak 2013 by Nina Poloki Voki & Ivana Bulat
lanak je prezentiran na 1st PAR International Leadership Conference Women's leadership
u Opatiji, 2012. godine
Sva prava pridrana.
Dijelove teksta doputeno je citirati uz obavezno navoenje izvora.

Stranica 2 od 10

EFZG

SERIJA

LANAKA

NASTAJANJU

13-01

Saetak
Rad istrauje to ene lideri, kojih je u politici u svijetu sve vie, unose u politiku. Opisana su njihova
psiholoka i radna obiljeja te primarni stil voenja, koje obiljeavaju visoka briga za druge i meuljudske
odnose te poticanje participacije i jednakosti, a to uvjetuje njihove interese i perspektive u politici,
odnosno za njih prioritetne teme (kao to su one vezane uz ene, djecu, obitelj i ugroene skupine) i
poglede na politike teme. Kao uvod u navedeno opisan je i sekundarnim podacima ilustriran poloaj ena
u visokoj politici u svijetu, a koji ukazuje da je trend sve veeg ukljuivanja ena u politiku prisutan
svugdje u svijetu, potaknut filozofijom upravljanja razliitostima odnosno koristima od razliitosti.
Kljune rijei

ene lideri, enski stil voenja, visoka politika, enski politiki interesi
JEL klasifikacija
M1, M5

Stranica 3 od 10

EFZG

SERIJA

LANAKA

NASTAJANJU

13-01

1. UVOD
Danas kada se govori ili razmilja o znaajnim dogaajima ili utjecajnim osobama njihovi glavni
protagonisti nisu vie nuno mukarci, kao to je to bilo do prije stotinjak godina. Suvremene organizacije i
nacije poele su shvaati da se veim ukljuivanjem ena u sve sfere rada (menadment, poduzetnitvo,
politika, razliite industrije itd.) postie nuna raznolikost pristupa te stilova rada i voenja, to dovodi do
potpunijih i stoga kvalitetnijih rjeenja problema. Vee ukljuivanje ena podudara se s postulatima
filozofije upravljanja razliitostima, koja kae da razliitosti donose koristi jer se u organizacije, bilo
profitne ili neprofitne, unose novi pogledi i ideje.
Sfera politike predstavlja oblast drutva u kojoj je bila prisutna izrazita dominacija mukaraca sve do 1970tih, kada broj lanica u politikim strankama poinje rasti (Christensen, 1999. prema Krivokapi, 2009.).
enska zastupljenost u nacionalnim parlamentima nakon Drugoga svjetskog rata stalno raste (inko, 2007.,
71), no ene, uz iznimke na elu sa skandinavskim zemljama, u prosjeku jo uvijek ine tek oko 20%
parlamentarnih zastupnika (Inter-Parliamentary Union, 2012.). Ipak, usprkos jo uvijek prisutnim kako
objektivnim tako i subjektivnim zaprekama1 brojnijem ukljuivanju ena u sferu rada a tako i u politiku,
nikada u povijesti na visokopolitikim dunostima (u parlamentima, na predsjednikim i premijerskim
pozicijama itd.) nije bilo toliko ena kao danas. Danas je u parlamentarnim demokracijama oito
opredjeljenje za jednakost ena i mukaraca u politikom odluivanju kao preduvjetu istinske demokracije
(Leinert Novosel, 2007.).
Kljuna pitanja koja proizlaze iz navedenog je hoe li poveani udio ena u politici dovesti do promjena u
stilu rada i politikoj retorici te hoe li se vei naglasak stavljati na skupine problemima za koje su ene
tradicionalno zainteresirane. Stoga je potrebno istraiti to to ene lideri unose u politiku koja su to
njihova psiholoka i radna obiljeja, uroeni stil voenja te interesi i perspektive koje zastupaju u politici. S
obzirom da razliitosti openito podrazumijevaju drugaije i razliite odnosno nove pristupe, za oekivati je
da e vee ukljuivanje ena u politiku dovesti do novih principa, naglasaka i rjeenja.
Tri su cilja ovog rada. Prvi je istraiti psiholoka i radna obiljeja ena koja ene unose u politiku odnosno
njihove vrijednosti i norme rada koje su razliite od donedavno dominantnih mukih. Drugi je cilj opisati
stil voenja ena koji mijenja odnos prema suradnicima i ljudima openito. Trei cilj je analizirati teme na
koje ene politiari stavljaju naglasak te njihova stajalita prema razliitim politikim temama. Dodatno,
kao uvod u navedeno opisan je i sekundarnim podacima ilustriran poloaj ena u visokoj politici u svijetu.
2. POLOAJ ENA U VISOKOJ POLITICI DANAS
Moe se rei da su ene zakoraile u svoju politiku adolescenciju (inko, 2007.). Naime, pravo glasa su
prvi put ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine i danas tek nekolicina zemalja enama negira to pravo
(inko, 2007.) te kao to je navedeno u prosjeku ine 20% parlamentaraca. Usprkos jo uvijek prisutnim
preprekama2 ulasku ena u parlamente, broj ena u visokoj politici raste3, iako je jo uvijek relativno nizak.
U nastavku su prikazani prikupljeni sekundarni podaci o prisutnosti ena u visokoj politici u svijetu.

Zapreke brojnijem ukljuivanju ena u razliite sfere rada (menadment, poduzetnitvo i slino) a tako i u politiku mogue je
podijeliti u etiri skupine: (1) zapreke koje proizlaze iz tradicije, (2) obrazovne zapreke, (3) organizacijske zapreke te (4)
psiholoke zapreke. Vie o tome vidi u: Poloki (2001.).
2
imbenici koji utjeu na ulazak ena u parlamente dijele se u tri skupine (inko, 2007. na temelju Kenworthy i Malami, 1999. i
Shvedova, 1998.): (1) politiki izborni sustav, stranaki sustav (ideologija stranke), politika kao ,,muki klub, (ne)suradnja s
ostalim drutvenim skupinama, pravo glasa za ene, (2) drutveno-ekonomski obrazovanje ena, (ne)zaposlenost ena,
(ne)zaposlenost ena u III. i IV. sektoru, razina ekonomskoga razvoja drave, veliina i snaga enskoga pokreta, razina siromatva
ena, dvostruko optereenje ena, te (3) drutveno-kulturni tip politike kulture drave, religija, spolna diskriminacija, nedostatak
samopouzdanja ena.
3
Trenutno je u svijetu i 9 ena predsjednica te 10 ena premijerki (Female leaders, 2012.), to je takoer veliki napredak za ene u
svijetu.

Stranica 4 od 10

EFZG

SERIJA

LANAKA

NASTAJANJU

13-01

2.1. Prisutnost ena u visokoj politici u svijetu

Tablica 1. prikazuje apsolutne i relativne frekvencije ena u donjim domovima parlamenata diljem svijeta
(zemlje u tablici su poredane po postotku ena u parlamentu). Prosjeno ene ine 23,8% zastupnika
parlamenata. Iznadprosjena zastupljenost ena prisutna je samo u Andori (cca. 54%), uz koju na listi
prednjae sjeverno-europske zemlje (vedska, Island i Finska), Juna Afrika i Kuba s vie od 40% ena u
parlamentima, dok su zadnje na listi s manje od 10% ena u parlamentima Maarska, Brazil i Ukrajina, te
je na zaelju Saudijska Arabija bez ena u parlamentu. Tablica pokazuje da se mnoge od najrazvijenijih
zemalja svijeta, kao to su Francuska i Velika Britanija te SAD, Kanada i Australija, ne mogu pohvaliti
velikim ueem ena u parlamentima, jer sve redom imaju manje od 25% ena u donjem domu. Hrvatska
se pak s 23,8% ena u 7. sazivu Sabora od prosinca 2011. godine (DZS, 2012.)4 nalazi na 30. mjestu (od
70. zemalja na listi), dakle u sredini liste. Iz tablice je naalost vidljivo i da vie od polovice zemalja svijeta
ima manje od etvrtine ena u parlamentima, no ono to je pozitivno je izrazito rastui trend udjela ena.
ena je u prosjeku u parlamentima diljem svijeta 2005. godine bilo 16% (Inter-Parliamentary Union,
2011.), to u usporedbi s dananjih cca. 24% ukazuje na porast od 8% u zadnjih est godina. Konano,
tablica ukazuje i da vie ne stoje dosadanji nalazi o tome kako nia stopa prirodnog prirasta, vea
izdvajanja za javnu potronju, osobito visoko obrazovanje, te vii udio ena meu radno aktivnom
populacijom (pogotovo na menaderskim pozicijama) djeluju pozitivno na ensku participaciju (Women in
politics and decision making, 1992. prema Leinert Novosel, 2007.).
Tablica 1: ene u donjem domu parlamenata diljem svijeta, stanje 2011. godine
Zemlja
Andora
vedska
Juna Afrika
Kuba
Island
Finska
Norveka
Belgija
Nizozemska
Argentina
Danska
panjolska
Novi Zeland
Njemaka
Ekvador
Bjelorusija
Makedonija
vicarska
Trinidad i Tobago
Austrija
Etiopija
Afganistan
Portugal
Meksiko
Monaco
Bolivija
Irak
Australija
Kanada
Hrvatska

Ukupno
28
349
400
586
63
200
169
159
150
257
179
350
122
622
124
110
123
200
42
183
547
249
230
500
23
130
325
150
308
151

Broj ena
15
157
178
253
27
85
67
59
59
99
68
128
41
204
40
35
38
58
12
51
152
69
61
131
6
33
82
37
76
36

Postotak ena
53,6%
45,0%
44,5%
43,2%
42,9%
42,5%
39,6%
39,3%
39,3%
38,5%
38,0%
36,6%
33,6%
32,8%
32,3%
31,8%
30,9%
29,0%
28,6%
27,9%
27,8%
27,7%
26,5%
26,2%
26,1%
25,4%
25,2%
24,7%
24,7%
23,8%

Zemlja
Srbija
Peru
Kina
Italija
Bugarska
Dominikanska re.
Latvija
Luksemburg
Poljska
Estonija
Izrael
Litva
Francuska
Grka
Venezuela
SAD
BiH
Albanija
Slovaka
Tajland
Irska
Slovenija
ile
Turska
Rusija
Kolumbija
Rumunjska
Japan
Crna Gora
Indija

Ukupno
250
130
2987
630
240
183
100
60
460
101
120
141
577
300
165
432
42
140
150
500
166
90
120
550
450
166
334
480
81
545

Broj ena
54
28
637
134
50
38
20
12
92
20
23
27
109
52
28
73
7
23
24
79
24
13
17
78
63
21
38
54
9
59

Postotak ena
21,6%
21,5%
21,3%
21,3%
20,8%
20,8%
20,0%
20,0%
20,0%
19,8%
19,2%
19,1%
18,9%
17,3%
17,0%
16,9%
16,7%
16,4%
16,0%
15,8%
14,5%
14,4%
14,2%
14,2%
14,0%
12,7%
11,4%
11,3%
11,1%
10,8%

ene su u Hrvatskom Saboru 1990-tih godina inile cca. 5% zastupnika, dok od 2000. godine ine u prosjeku 20% zastupnika
(DZS, 2012.). Dok je na prvim izborima 1990. godine u Sabor birano 4,6 posto ena, danas ene ine 23,8% zastupnika (DZS,
2012.). Nadalje, prve tri Hrvatske vlade (1990. i 1991.) nisu imale enske ministre, sljedee tri vlade (1992., 1993. i 1995.) imale su
manje od 10% ministrica, sedma vlada (od 2000.) imala je 10% ministrica, dok su tri vlade nakon toga (2002., 2003. i 2008. ) imale
vie od 20% ministrica (Vlada Republike Hrvatske, 2012.). Najvie je ministrica (28,6% odnosno 4 od 10) imala vlada od 2003. do
2008. godine, dok ih je danas 18,2% (4 od 18) (Vlada Republike Hrvatske, 2012.). Konano, Hrvatska je do sada imala samo jednu
premijerku te niti jednu predsjednicu.

Stranica 5 od 10

EFZG

SERIJA

UAE
Pakistan
Filipini
eka
Velika Britanija

LANAKA

40
342
280
200
650

NASTAJANJU

13-01

9
22,5%
Cipar
56
76
22,2%
Maarska
386
62
22,1%
Brazil
513
44
22,0%
Ukrajina
450
143
22,0%
Saudijska Arabija
150
Izvor: Inter-Parliamentary Union (2011.) i DZS (2012.)

6
35
44
36
0

10,7%
9,1%
8,6%
8,0%
0,0%

Analiziramo li podatke iz tablice na regionalnoj osnovi, po postotku ena u donjem domu

parlamenta prednjae nordijske zemlje5 (42,1%) odnosno Europa (zajedno s nordijskim zemljama
22,2%), nakon ega slijedi Amerika (22,0%), iza koje se s manje od 20% ena u parlamentu u
prosjeku nalaze Sub-saharska Afrika (19,7%), Azija (18,3%) i Pacifik (12,5%), dok su na zaelju
Arapske drave (10,9%) (Inter-Parlimanetary Union, 2011.).

2.2.

Prisutnost ena u visokoj politici u Europi

Usprkos ravnopravnosti ena koju Europska unija zagovara u mnogim svojim dokumentima, u
Europskom je parlamentu (tablica 2.), kao i u vladama Europskih zemalja (tablica 3.), jo uvijek
daleko manje ena od mukaraca. U Europskom parlamentu je 35,2% ena, te ene zauzimaju
samo 22,8% ministarskih pozicija. Skandinavske zemlje opet prednjae, no vidljiv je i u prosjeku
vei udjel europskih parlamentarki i ministrica u starijim lanicama Unije.
Tablica 2: Broj ena u Europskom parlamentu prema lanicama, stanje 2011. godine
Zemlja
Finska
vedska
Estonija
Nizozemska
Bugarska
Danska
Francuska
Austrija
Slovaka
Latvija
Belgija
Njemaka
Maarska
Portugal

Ukupno
13
18
6
25
17
13
72
17
13
8
22
99
22
22

Broj ena
8
10
3
12
8
6
32
7
5
3
8
37
8
8

Postotak ena
Zemlja
Ukupno
61,5%
Rumunjska
33
55,6%
panjolska
50
50,0%
Cipar
6
48,0%
Luxemburg
6
47,1%
Velika Britanija
72
46,2%
Grka
22
44,4%
Slovenija
7
41,2%
Irska
12
38,5%
Litva
12
37,5%
Italija
72
36,4%
Poljska
50
37,4%
eka
22
36,4%
Malta
5
36,4%
Izvor: Inter-Parliamentary Union (2011.)

Broj ena
12
18
2
2
24
7
2
3
3
16
11
4
0

Postotak ena
36,4%
36,0%
33,3%
33,3%
33,3%
31,8%
28,6%
25,0%
25,0%
22,2%
22,0%
18,2%
0,00%

Tablica 3: Broj ena u vladama zemalja EU, stanje 2011. godine

Zemlja
vedska
Finska
Austrija
panjolska
Danska
Njemaka
Latvija
Luxemburg
Poljska

Ukupno
24
19
14
14
23
16
14
15
19

Broj ena
12
9
6
6
9
6
4
4
5

Postotak ena
50,0%
47,4%
42,8%
42,8%
39,1%
37,5%
28,6%
26,7%
26,3%

Zemlja
Francuska
Nizozemska
Bugarska
Rumunjska
Portugal
Slovaka
Irska
Litva
Estonija

Ukupno
25
20
17
18
12
15
15
15
13

Broj ena
5
4
3
3
2
2
2
2
1

Postotak ena
20,0%
20,0%
17,6%
16,7%
16,7%
13,3%
13,3%
13,3%
7,6%

Varijable koje su uinile moguim veliki postotak zastupljenosti ena u skandinavskim zemljama su injenica da su skandinavske
stranke prve poele uvoditi kvote za poticanje ena u politici, egalitarna politika kultura, skandinavski model drave blagostanja te
dobro organiziran i na institucionalnu politiku usmjeren enski/feministiki pokret (inko 2007. na temelju Dahlerup, 1988. i
Phillips, 2001.).

Stranica 6 od 10

EFZG

SERIJA

Cipar
Italija
Velika Britanija
Malta

LANAKA

12
25
22
9

NASTAJANJU

13-01

3
25,0%
Slovenija
15
1
6
24,0%
Grka
16
1
5
22,7%
eka
16
1
2
22,2%
Maarska
10
0
Izvor: izrada autorica na temelju internetskih stanica pojedinih zemalja

3. PSIHOLOKA I RADNA OBILJEJA, STIL

PERSPEKTIVE ENA LIDERA U POLITICI

VOENJA

6,6%
6,3%
6,3%
0,0%

TE

INTERESI I

Blankenship i Robson (1995.) analizirale su komunikaciju politiarki i zakljuile da postoji pet

oblika enskog politikog stila: (1) politike tvrdnje temeljene barem djelomino na konkretnom
iskustvu, (2) govor koji posebno istie vanost odnosa meu ljudima, (3) govor kojim se izraava
da je mo (dobivena politikom) samo nain da se neto promijeni, uini te da se mo podijeli s
drugima, (4) holistiki pristup politici, te (5) teme koje su smatrane tipino enskima stavljaju se u
prvi plan. Navedeno proizlazi iz psiholokih i radnih obiljeja koje ene unose u politiku te
njihovog stila voenja, a to utjee na podruja koja ih zanimaju i stavove koje imaju prema
razliitih politikim temama.

3.1.

Psiholoka i radna obiljeja koja ene unose u politiku

Psiholoka obiljeja pojedinca posljedica su njegovih naslijeenih osobina (genotip) i okoline u

kojoj je odrastao odnosno odgojno-obrazovne dimenzije (fenotip). Zahvaljujui genotipu,
mukarci su veinom vjetiji od ena (popraviti neto, uiniti da neto funkcionira ili u snalaenju
u prostoru), a ene su sposobnije u komuniciranju s ljudima, pomaganju, savjetovanju i slino
(Bahtijarevi-iber i sur., 2008., 617.). Takoer, dokazano je da su ene bolje u razumijevanju
neverbalne komunikacije, u itanju tuih emocionalnih stanja (Moir i Jessel, 1995.), odnosno
posjeduju tzv. ensku intuiciju. Gen tehnologija mukarce ini nezavisnima, samopouzdanima,
ambicioznima, aktivnima, agresivnima, dominantnima, upornima, avanturistima, natjecateljima i
slino, dok ene ini osjeajnima, obzirnima, njenima, ljubaznima, taktinima, plaljivima,
urednima, orijentiranima domu itd. (Moir i Jessel, 1995.; Poloki, 1999.). Osim genetike, na
psiholoka obiljeja mukaraca i ena utjee i odgoj, putem kojeg se tradicionalno kod djevojica i
djeaka razvijaju i potiu razliite vrijednosti. Tako se djevojice odgaja da budu krhke, ovisne,
popustljive, osjeajne i da surauju, dok se djeake odgaja da budu neustraivi, nezavisni, aktivni,
asertivni, agresivni i bez emocija, odnosno, kod djeaka se potie kontakt s okolnim svijetom i
predmetima, a kod djevojica ovisnost i socijalna komponenta (Heim i Golant, 1993.).
Dokazano je da se mukarci i ene razlikuju s obzirom na svoja radna obiljeja. Razlikuju se s
obzirom na svoj odnos prema radu, stil rada, odnos prema pogrekama, pristup odluivanju,
pristup pregovorima, nain komuniciranja te izvore motivacije, kako to prikazuje tablica 4.
Tablica 4: Razlike izmeu mukaraca i ena s obzirom na njihova radna obiljeja
Radna obiljeja
Odnos prema radu

Stil rada
Odnos prema
pogrekama
Pristup
odluivanju

Opis
ene su u radu orijentirane na procese i meuljudske odnose, a mukarci na zadatke i
rezultate. ene brinu o tome kako ljudi tretiraju jedni druge za vrijeme obavljanja zadataka,
dok su mukarci usredotoeni na realizaciju, output, ostvarenje cilja i slino.
ene obiljeava kooperativan i kolektivistiki a mukarce konkurentski i individualni stil rada.
Mukarci nerado priznaju pogreku dok se ene svojih pogreaka i neznanja ne srame jer
smatraju da je grijeiti prirodno.
ene probleme u pravilu rjeavaju intuitivno, dok mukarci ee odluuju racionalno te su
vie analitini.

Stranica 7 od 10

EFZG

SERIJA

Pristup
pregovorima
Nain
komuniciranja

Izvori motivacije

LANAKA

NASTAJANJU

13-01

ene su sklone pobjednik/pobjednik (engl. win/win), a mukarci pobjednik/gubitnik (engl.

win/lose) pristupu pregovorima.
ene razgovor smatraju vanim za drutvene kontakte, dok mukarci razgovaraju o poslu,
nastoje rijeiti probleme, prikupiti informacije, postii ciljeve, dati naputke, iznositi svoja
stajalita, savjetovati kako obaviti neki posao te govoriti o tome to su napravili, postigli, gdje
su bili i slino. ene se smatra boljim sluaima te da su, za razliku od mukaraca koji su
pasivni, aktivni sluai.
Mukarce prvenstveno motiviraju ekstrinzini imbenici kao to su novac, priznanje, mo,
status, napredovanje, dok ene motivatorima smatraju prvenstveno intrinzine imbenike kao
to su drutveni kontakti, pomaganje drugima da zadovolje svoje potrebe na radnom mjestu,
suradnja s drugim ljudima, samoispunjenje, osobni rast, zadovoljstvo poslom itd.
Na temelju: Poloki (1999.), Hahn i Litwin (1995.) i Heim i Golant (1993.)

3.2.

Stil voenja koji ene unose u politiku

ene sa sobom u pravilu unose tzv. enski stil voenja (engl. feminine leadership style)
demokratski, osjeajni, meki stil voenja. Mnogobrojna istraivanja (npr. Rosener, 1990.; Heim
i Golant, 1993.; Poloki, 1999.) dokazala su da su ene primarne nositeljice ovog interaktivnog
stila voenja, odnosno da ovaj stil voenja ene upravo zbog svojih obiljeja primjenjuju ee od
mukaraca, pa se on stoga prema njima i naziva. Za razliku od toga, muki stil voenja (engl.
masculine leadership style), kao autokratski, tvrdi stil, uobiajeniji je za mukarce. 6 Obiljeja
mukog i enskog stila objanjena su u tablici 5.
Tablica 5: Muki i enski stil voenja

Muki stil voenja

autokratski, transakcijski ili
racionalni stil voenja
centraliziranje autoriteta,
zapovijedanje, oekivanje
pokoravanja
konkurentski stav prema okolini
na ljude se gleda kao na
konkurente u borbi za poloaj i
prevlast (suradnici su konkurenti za
dobivanje posla i napredovanje,
podreeni u zadobivanju panje
viih menadera, nadreeni u
zaradi i moi u organizaciji);
sudjelovanje nije dovoljno,
potrebno je pobijediti; poticanje
natjecateljskih odnosa
mo koja proizlazi iz pozicije u
organizaciji mo se temelji na
statusu u hijerarhiji odnosno
formalnom poloaju u organizaciji
(mo kanjavanja, mo
nagraivanja, informacijska mo)
instrumentalni odnos prema
zaposlenicima ljudi su sredstvo
za ostvarivanje ciljeva; usmjerenost
na izvrenje zadataka, na postizanje
ciljeva, a ne na proces obavljanja
zadataka i meuljudske odnose

enski stil voenja

demokratski, participativni, transformacijski, interaktivni,
prijateljski, osjeajni, suradniki stil voenja ili stil podrke
konzultiranje podreenih o akcijama i odlukama te ohrabrivanje
njihovog sudjelovanja u odluivanju na svim razinama
suradnja rjeavanje poslovnih i drugih problema prilagodbom
(izglaenjem spora), kompromisom i suradnjom; izbjegavanje sukoba
kako bi se sauvali dobri meuljudski odnosi te rjeavanje sukoba
kompromisom kako bi svi bili pobjednici
poznavanje vlastitih zaposlenika sluanje to ljudi imaju rei o sebi,
svojem poslu, to ele od budunosti, odnosno gradnja iskrenih i
potpunih meuljudskih odnosa
razvijene interpersonalne vjetine shvaanje vanosti razvijanja i
odravanja dobrih meuljudskih odnosa, sluanja drugih, osjeajnosti za
potrebe drugih, poticanja drugih da iznose svoje ideje, osjeaje i vienja
te davanja povratne informacije
poticanje participacije poticanje sudjelovanja zaposlenika u svim
dijelovima poslovanja, od postavljanja ciljeva i odreivanja strategija i
taktika do ostvarivanja zacrtanog
mo koja proizlazi iz osobnosti mo osobne (karizmatska, struna ili
referentna), a ne poloajne prirode; mo koja se pripisuje osobnom
utjecaju, interpersonalnim vjetinama, napornom radu itd.
dijeljenje moi i informacija vertikalno i horizontalno distribuiranje
moi i informacija
poticanje razmjene informacija meu zaposlenicima
poticanje samopotovanja kod zaposlenika koritenje pohvala kako
bi se potakao bolji rad zaposlenika, izbjegavanje isticanja vlastitih
kvaliteta, nesklonost pokazivanju superiornosti putem statusnih simbola
(npr. parkirno mjesto, odvojeni dio u restoranu)

Naravno, u svijetu postoji mnogo ena koje obiljeava autokratski odnos prema suradnicima, kao to postoje i mnogi mukarci
koji su svjesni prednosti koritenja participativnog stila voenja.

Stranica 8 od 10

EFZG

SERIJA

LANAKA

sklonost kritici sklonost

kritiziranju umjesto davanju
pohvala; rijetko pohvaljivanje
podreenih za dobar rad, ali
kritiziranje i najmanjih pogreki

NASTAJANJU

13-01

poticanje entuzijazma i zadovoljstva poslom zaposlenika

pozitivan uzor ukazivanje vlastitim ponaanjem na ponaanja koja
organizacija cijeni i potie
timski rad rad u suradnji s drugima; dobro upravljanje timovima i
svim procesima koji se odvijaju unutar njih

Na temelju: Rosener (1990.), Heim i Golant (1993.), Hahn i Litwin (1995.), Helgesen (1995.) i Poloki (2003.)

3.3. Interesi i perspektive ena u politici

Obiljeja, prvenstveno psiholoka, i stil voenja ena kojeg obiljeava visoka briga za meuljudske odnose,
zasigurno su razlozi zato se ene u politici vie od mukaraca bore protiv nejednakosti i diskriminacije te
zanimaju za teme vezane uz djecu, obitelj, prava manjinskih skupina, potrebite skupine i slino.7 Takoer,
ene upravo zbog podruja u kojima su tradicionalno prisutnije (tzv. enske djelatnosti kao to su odgoj,
obrazovanje, zdravstvo i slino), imaju znanje i uvid u neke probleme i teme u koje mukarci nemaju
(Diamond i Hartstock, 1981. prema Leinert Novosel, 1990.) te su stoga za njih i zainteresiranije. Drugim
rijeima, iskljuenjem ena iz procesa odluivanja njihovi se interesi nedovoljno zastupaju u donoenju
politikih odluka (Broz, 2007.).
Mnogi su autori argumentirali te svojim istraivanjima dokazali da su enama u politici prioritet enska
pitanja (Saint-Germain, 1990. prema Thomas, 1991.; Thomas, 1991.; Chaney, 2006. prema Leinert
Novosel, 2007.; Dubljevi i sur., 2006.; Broz, 2007.; Leinert Novosel, 2007.; inko, 2007.), odnosno da
one iniciraju i bave se unapreenjem zakona vezanih uz ene, djecu, obitelj i ugroene skupine, kao to su
zakoni vezani uz prava ena, brigu za djecu, djeje doplatke, obiteljsko nasilje i slino.8 Naime, ne samo da
ene ukljuene u politiku bolje poznaju i razumiju enske potrebe i interese, ve se openito kao jedna od
osnovnih pretpostavki politikog djelovanja uzima injenica da to je vie razliitih grupacija ukljueno u
donoenje politikih odluka, to e biti pokriven iri dijapazon razliitih interesa (Dubljevi i sur., 2006.).
Takoer, ene osim razliitih prioriteta u politiku unose i razliite poglede odnosno stajalita o politikim
temama (Lovenduski i Karam, 1998. prema inko, 2007.; Gurirab i Cayetano, 2010.).
Naposljetku, ene su zaslune i za novu politiku kulturu (Dahlerup, 1988. prema Leinert Novosel, 1990.;
inko, 2007.), odnosno nove oblike komuniciranja te poboljanje u jeziku i ponaanju u parlamentima
(Hunt, 1994. prema Leinert Novosel, 1994.; Blankenship i Robson, 1995.; Gurirab i Cayetano, 2010.).
4. ZAKLJUAK
Danas je sve vie ena angairano u politici, jednom od zadnjih uporita muke dominacije u drutvu. One
sa sobom u politiku unose drugaije pristupe, interese i poglede na politika pitanja. Kako bi se meki
pristup koji sa sobom donose ene lideri, te zakoni koji se bave enskim pitanjima koji su od njihova
primarnog interesa, nametnuli unutar dominantne muke politike retorike i agende, potrebno je ostvariti
kritinu masu ena u politici (Thomas, 1991.; inko, 2007.). S obzirom da manjinske grupe poinju
ostvarivati utjecaj tek kad prijeu granicu od 15% zastupljenosti u grupi (Kanter, 1977. prema Thomas,
1991.) te se pokazalo da je vjerojatnije da e ene predloiti neki novi zakon kada imaju znaajnu podrku
(Thomas, 1991.), na globalnoj je razini potrebno poticati vee ukljuivanje ena u politiku.
Hvalevrijedne iznimke skandinavskih zemalja, s u prosjeku 40% ena u parlamentima, ne bi trebale biti
iznimke, jer ene u politiku, kao i u druga podruja rada i ivota, unose razlike. Prema postulatima
filozofije upravljanja razliitostima maksimalni su uinci mogui iskljuivo ukoliko se u odluivanje
7

Osim zbog predstavljanja interesa ena, smatra se da su razlozi potrebe za veim brojem ena u politici i proporcionalna
ukljuenost ena (s obzirom da ine polovicu ukupne populacije) i uz to vezano vee povjerenje graana u institucije, vei utjecaj i
poloaj ena u drutvu, te potreba za uzorom, posebice mladim enama, i razbijanjem stereotipa da je politika muko zanimanje
(Dubljevi i sur., 2006.; Broz, 2007.; inko, 2007.).
8
S druge strane, mukarcima su ee nego enama prioritet poslovno i ekonomsko zakonodavstvo (Thomas i Welch, 1991. prema
Thomas, 1991.).

Stranica 9 od 10

EFZG

SERIJA

LANAKA

NASTAJANJU

13-01

ukljue razliite skupine razliitih obiljeja, kompetencija i interesa. Drugim rijeima, zadovoljavanje
potreba razliitih skupina u drutvu te rjeavanje raznolikih problema s kojima se drutva suoavaju, kao i
sveobuhvatnost i kreativnost u djelovanju, mogui su samo ako e se problemska podruja i pitanja
sagledavati iz razliitih kutova, a to u politiku dananjice donose upravo ene.

LITERATURA
1. Bahtijarevi-iber, Fikreta, Sikavica, Pere i Poloki Voki, Nina. (2008) Suvremeni menadment
vjetine, sustavi i izazovi. Zagreb: kolska knjiga.
2. Blankenship, Jane i Robson, Deborah C. (1995) A feminine style in women's political discourse: An
exploratory essay. Communication Quarterly, Vol. 43/1995 No. 3, str. 353-366.
3. Broz, Tajana. (2007) Preporuke za poveanje politike participacije ena. Zagreb: Cesi Centar za
edukaciju, savjetovanje i istraivanje.
4. DZS Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske. http://www.dsz.hr/ (22.02.2012.)
5. Dubljevi, Maja, Galekovi, Sanja i Obradovi-Dragii, Gordana. (2006), ene i voenje. Zagreb:
Cesi Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje.
6. Female leaders. http://www.filibustercartoons.com (22.02.2012.)
7. Gurirab, Theo-Ben i Cayetano, Pia. (2010) Women in politics the fight to end violence against
women. UN chronicle, Vol. 47/2010 No. 1, str. 33-36.
8. Hahn, Sophie i Litwin, Anne. (1995), Women and Men: Understanding and Respecting Gender
Differences in the Workplace. U: Ritvo, Roger A., Litwin, Anne i Butler, Lee (eds.) Managing in the
Age of Change Essential Skills to Manage Today's Diverse Workforce. Burr Ridge, IL: Irwin, str.
188-198.
9. Heim, Pat i Golant, Susan K. (1993) Hardball for Women: Winning at the Fame of Business. New
York, NY: A Plume Book.
10. Helgesen, Sally. (1995) The Female Advantage, New York, NY: Currency Doubleday.
11. Inter-Parliamentary Union. http://www.ipu.org/wmn-e/world.htm (03.11.2011.)
12. Krivokapi, Nataa. (2009) Rodni balans jednaka prava za jednako uee. Socioloka lua, Vol.
3/2009 No. 2, str. 29-39.
13. Leinert Novosel, Smiljana. (1990) ene i politika u viestranakom sistemu. ena, Vol. 48/1990 No. 12, str. 58-67.
14. Leinert Novosel, Smiljana. (1994) ene u politici: je li intervencija potrebna?. Politika misao, Vol.
31/1994 No. 4, str. 137-146.
15. Leinert Novosel, Smiljana. (2007) Politika ravnopravnosti spolova: kako do kritine mase ena u
parlamentima?. Politika misao, Vol. 44/2007 No. 3, str. 85-102.
16. Moir, Anne i Jessel, David. (1995) Muki spol enski spol. Zagreb: Izvori.
17. Poloki, Nina. (1999) Suvremeni menadment i ,,enski stil voenja''. Magistarski rad. Zagreb:
Ekonomski fakultet.
18. Poloki, Nina. (2001) Basic requirements for the successful implementation of the feminine
leadership style in Croatian enterprises. Management, Vol. 6/2001 No. 1/2, str. 119-131.
19. Poloki, Nina. (2003) enski stil voenja empirijsko istraivanje primarnih nositelja u hrvatskim
organizacijama. Ekonomski pregled, Vol. 54/2003 No. 1-2, str. 38-54.
20. Rosener, Judy B. (1990) Ways women lead. Harvard Business Review, Vol. 68/1990 No. 6, str. 119125.
21. inko, Marjeta. (2007) ene u parlamentima globalna perspektiva. Politika misao, Vol. 44/2007 No.
2, str. 71-92.
22. Thomas, Sue. (1991) The Impact of Women on State Legislative Policies. The Journal of Politics, Vol.
53/1991 No. 4, str. 958-976.
23. Vlada Republike Hrvatske. http://www.vlada.hr/ (22.02.2012.)

Stranica 10 od 10