Filozofski fakultet

Sveuilita u Zagrebu
Odsjek za istonoslavenske jezike
i knjievnosti
Katedra za ruski jezik
Kolegij: Uvod u rusku civilizaciju 2

seminarski rad

Moskovski metro

student, -ica: Petra Grebenac

mentor: eljka eli
ak. g. 2013./14.

u Zagrebu, 30.5.2014

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
RADNO VRIJEME.....................................................................................................................3
NAINI PLAANJA I CIJENE KARATA...............................................................................3
PRAVILA KORITENJA MOSKOVSKIM METROOM........................................................4
POVIJEST...................................................................................................................................4

Metro kao sredstvo irenja staljinistike ideologije.......................................................5

STANICE....................................................................................................................................6
ZANIMLJIVOSTI......................................................................................................................8

Metro 2............................................................................................................................8

SIGRUNOST, NESREE I TERORISTIKI NAPADI............................................................9

DALJNJI RAZVOJ.....................................................................................................................9
KLJUNI POJMOVI................................................................................................................10
LITERATURA..........................................................................................................................11

UVOD
Moskovski metro V. I. Lenina ( .. ) brzi
je tranzitni sustav Moskve i njezine okolice ija tehnika, arhitektonska i umjetnika obljeja
ne nalikuju ni na koja druga u svijetu. Otvoren je 1935. godine s jednom linijom od 11 km i
13 stanica. Bio je prvi sustav podzemnih eljeznica u Sovjetskom savezu. Danas ima 194
stanice, 12 linija i 325.4 kilometra. U 2012. godini bio je drugi najoptereeniji tranzitni
sustav na svijetu, nakon podzemne eljeznice u Seoulu. Sustav eljeznica uglavnom je pod
zemljom, a najdublji se dio nalazi 74 metara ispod zemlje. Metro je u vlasnitvu drave.
Prosjeno njime putuje 7 milijuna putnika dnevno, a najvie se putuje radnim danima, kada
kroz metro proe 9 milijuna putnika u jednom danu.
Svaka je linija imenovana i oznaena brojem i bojom. Spiker koji u vlaku informira
putnike, linije imenuje brojevima. Muki glas najavljuje iduu stanicu kada se putuje prema
centru grada, a enski glas kada se putuje od centra grada. Ako se putuje krunim linijama,
muki glas najavljuje stanice u liniji kojom se putuje u smjeru kazaljke na satu, a enski glas u
liniji kojom se putuje suprotno od smjera kazaljke na satu. Veina linija vozi radijalno od
centra Moskve prema okolnim podrujima, a radijalne linije povezuje Kol'cevaja linija1 duga
20 kilometara.
RADNO VRIJEME
Metro je za putnike otvoren od 5:30 do 1:00 sat. Tono u jedan sat zaustavljaju se pokretne
stepenice na ulazu u metro i iz njega se moe samo izai. Od 1:20 do 1:40 posljednji vlakovi
voze jedino iz centra prema periferiji grada. U vrijeme nekih praznika kao to su Nova godina,
Boi i Uskrs radno vrijeme metroa produuje se do 2:00 ili 2:30. Ne postoji vozni red
vlakova zato to u prosjeku pristiu na stanicu svake dvije minute, a u vrijeme velikih guvi
interval pristizanja vlakova je devedeset sekundi. Noi i praznicima vlakovi pristiu svakih
deset minuta, a na manje prometnim stanicama svake etiri minute.
NAINI PLAANJA I CIJENE KARATA
Koritenje metroa plaa se bezkontaktim kartama na ulazu u metro, gdje se nalaze automatske
rampe. Kroz povijest su se kao sredstvo plaanja koristile papirnate karte, koje su na ulazu u
metro provjeravali nadzornici, etoni i magnetne karte. Posljednje je uvedeno plaanje
bankovnom karticom s beskontaktnim ipom. U veljai 2013. godine kao sredstvo plaanja
uvedena je univerzalna karta koja vrijedi za sav gradski promet. U travnju iste godine uvedene
su karte koje vrijede 90 minuta i karte troika koje se mogu koristiti vie puta, a ako se plaa
njima, vonja u jednome smjeru kota 26 rubalja. Od 2014. godine trokovi jednokratnog
koritenja metroa iznose 40 rubalja.

rus. = prsten

PRAVILA KORITENJA MOSKOVSKIM METROOM

U metrou je zabranjeno:

putovati bez karte

puiti
piti alkohol ili biti u alkoholiziranom stanju
lijepiti plakate ili bilo kakve oglase
nositi veliku prtljagu, bicikl, vatreno oruje i zapaljive ili eksplozivne tvari
voziti se u stanicama na rolama, skateboardu ili slinim prijevoznim sredstvima (ne
vrijedi za invalidska kolica)
silaziti s platforme prije dolaska vlaka
naslanjati se na vrata vagona i ometati ulazak i izlazak putnika
ulaziti u vlakove koji nisu namijenjeni putnikom prometu
otvarati vrata vagona tijekom vonje i sprjeavati njihovo zatvaranje
prolaziti tunelima ili mjestima radova
slikati i snimati pomou statine opreme bez pismene dozvole uprave metroa
(doputeno je slikanje i snimanje bez takve opreme)

POVIJEST
Prvi planovi o izgradnji podzemne eljeznice datiraju jo iz vremena carske Rusije, ali
su odgoeni zbog niza okolnosti - Prvog svjetskog rata, Oktobarske revolucije i Ruskog
graanskog rata. Nakon ovih dogaaja panja se ponovno posveuje izgradnji podzemnog
prometnog sustava. U 15. lipnja 1931. doneena je odluka o izgradnji metroa.
Prve linije izgraene su po Moskovskom generalnom planu koji je dizajnirao Lazar
Kaganovi (
). Metro je nosio njegovo ime sve do 1955. godine,
kada je preimenovan u Metro Vladimira Ilia Lenina. Ininjeri koji su radili na metrou
suraivali su s ininjerima londonske podzemne eljeznice, inae najstarije podzemne
eljeznice na svijetu, danas poznete pod nazivom The tube. Zbog razmjene ideja engleskih i
ruskih ininjera, Gants Hill, jedna od stanica londonskog metroa, podsjea na stanicu
moskovskog metroa, iako je njezina izgradnja zavrena mnogo kasnije. Pri izgradnji
eljeznice sovjetski radnici bili su izvor radne snage, sovjetski umjetnici svojim su djelima
ukrasili metro, a za ininjerski dizajn i plan konstrukcje bli su zadueni britanski ininjeri.
Kako je izgradnja metroa zapoela u vrijeme Staljinove vlasti, strog je reim ostavio
posljedice i na ovome podruju. Naime, tijekom izgradnje eljeznice tajna je policija uhitila
brojne britanske ininjere, optuujui ih za predobro poznavanje fizikog izgleda grada. 1933.
godine deportirani su iz zemlje i tako zavrava suradnja britanskih i ruskih ininjera u
izgradnji metroa.
U prvoj fazi izgradnje, 15. svibnja 1935. godine u sedam sati ujutro otvorena je prva
linija metroa. Bila je dugaka 11 kilometara i prolazila je kroz trinaest stanica, a povezivala
je stanice Sokol'nik i Park kulture. Kasnije je izgraena i linija prema Kijevskoj stanici koja je
preko mosta prelazila rijeku Moskvu.
U drugoj fazi, koja je zavrena prije Drugog svjetskog rata, izgraene su jo dvije
linije Abratskaja i Gorkovskaja. Zbog razvoja tehnologije poelo se graditi na dubokim
4

nivoima, a postaja Majakovskaja jedna je od prvih tako izgraenih stanica. U dizajnu je bio
popularan spoj art-deco stila i socijalistikih motiva. Tijekom rata gradnja je usporena, ali ne i
prekinuta. U treoj fazi otvorene su dionice Kurskaja-Partizanskaja i TeatralnajaAvozavodskaja, koja dubokim tunleom prolazi kroz rijeku Moskvu. U jesen i zimu 1941.
godine, za vrijeme opsade Moskve, stanice su sluile kao sklonita od zranih napada. Vijee
ministara preselilo je svoje urede na Majakovskuju platformu, gdje je Staljin vie puta drao
svoje javne govore.
Nakon rata zapoela je etvrta faza izgradnje u kojoj je izgraena kruna Kol'cevaja
linija. Ponekad se zasluge za izgradnju ove linije pripisuju samome Staljinu. Vjeruje se da je
do ideje o izgradnji krune linije dolo kada su mu ininjeri jednom prilikom predstavili plan
izgradnje. On je na sredinu mape s rasporedom linija odloio alicu kave koja je ostavila
smeu mrlju u obliku krunice. Ta je krunica povezala ostale linije metroa. I danas je
Kol'cevaja linija na mapama oznaena smeom bojom, a ova se anegdota smatra samo
dijelom Staljinova kulta linosti. Osim krune linije, u etvrtoj je fazi izgraen i dublji dio
linije Arbatskaja, koji je povezivao Trg revolucije i Kijevskuju stanicu, te povrinski
produetak iste linije do Prvomajske stanice. Te su stanice za vrijeme Hladnog rata bile
zatvorene, a kasnije ponovno otvorene kao dio linije Filovskaja. U ovoj je fazi izgradnje
dizajn metroa dosegao svoj vrhunac. Razlog za izgradnju dubokih dionica linije Arbatskaja
bio je poetak Hladnog rata. Stanice su trebale biti sklonita u sluaju nuklearnog napada.
Tijekom pedesetih godina, za vrijeme vladavine Nikite Hruova, izbjegavala se
raskona dekoracija i osmiljen je tipian izgled stanica nazvan sorokonoka2. Sve
novoizgraene stanice izgledale su identino, s 40 betonskih stupova rasporeenih u dva reda.
Za izgradnju stanica koristila se jeftinija tehnologija. Zbog snanih vibracija vlaka, slabo
privrene keramike ploice poele su otpadati. Tijekom sedamdesetih godina stanice se
opet raskono ukraavaju i u njihovoj se izgradnji koriste kvalitetniji materijali, ali je
zadrano arhitektonsko rjeenje sorokonoke.
Metro kao sredstvo irenja staljinistike ideologije
Moskovski metro bio je jedan on SSSR-ovih najekstravagantnijih projekata. Stalin je
htio da dizajn metroa utjelovljuje svet (sjaj) i svetloe budushchee (svjetlu budunost). Zbog
reflektirajuih mramornih zidova, visokih stropova i velianstvenih lustera, mnogi su metro
nazivali umjetno podzemno sunce. Motivi svjetle budunosti i nade u bolji ivot izazivali su
osjeaj sigurnosti i sree pod vlau socijalistikog reima.
Ininjeri Abram Damskij i Leonid Poliakov radili su na rasvjeti metroa. Koristei
razne tehinke i materijale kao to su bronca, aluminij, elik i mlijeno staklo, istaknuli su
rasvjetu kao motiv svijetle budunosti. Poznati lusteri u Taganskoj stanici imaju oblik baklje
koji simbolizira pobjedu. Spoj ruske klasine arhitekture s ekspresivnom ulogom rasvjete
primjer je naina na koji su u umjetniku kompoziciju metroa uklopljene propagandne poruke
Komunistike partije.
Izgradnja metroa bila je uinkovita i ubrzana zbog Stalinovih petoljetki, petogodinjih
planova ekonomskog i drutvenog razvoja. Plan prve Staljinove petoljetke bila je
industrijalizacija. Njezin je cilj bio usmjeriti inae argarni narod prema industrijskim
djelatnostima. Industrijalizacija je imala kljunu ulogu u izgradnji metroa jer je osigurala
2

rus. c = stonoga

dovoljne koliine graevinskog materijala, posebice elika iji bi nedostatak ograniio

veliinu sustava podzemne eljeznice i njegov tehnoloki razvoj. Glavni motiv izgradnje
metroa bila je utrka sa zapadom i industrijska, tehnoloka i umjetnika pobjeda nad njime.
Stalin je htio dokazati da socijalistiki dizajn moe nadmaiti onaj kapitalistiki. Za brzu i
uinkovitu izgradnju bilo je potrebno mnogo radne snage. Socijalistiki reim dovodio je
ljude iz svih regija Saveza - rudare iz Ukrajine i Sibira, radnike iz mlinova elika i eljeza iz
Magnitogorska, Turkestana, Sibira i Dnjeparske hidraulike stanice. Od materijala se uvozilo
eljezo iz Sibirskog Kuznjecka, drvo iz sjeverne Rusije, cement iz regije Volge i sjevernog
Kavkaza, te mramor i granit iz kamenoloma u Kareliji, Krimu, Kavkazu, na Uralu i
sovjetskom dalekom istoku. Osoba zaduena za mobilizaciju ljudi i materijala bio je Lazar
Kaganovi, glavni naglednik projekta. On je dijelio Staljinovu fanatinu energiju i sposobnost
da prijetnjama i kaznma natjera radnike na brz i uinkovit rad. Zbog toga je prozvan
elinim naelinikom. Metrostroi, organizacija odgovorna za izgradnju metroa,
organizirala je velike kampanje za zapoljavanje. Tiskano je 15 000 primjeraka Udarnik
metrostroia, dnevnih novina organizacije, i mnogo drugih obavijesti na razliitim jezicima
kako bi se privuklo nekvalificirane radnike.
Osim to je bio centar prometnog sustava, glavna je uloga metroa bila kontrola
populacije i irenje strahopotovanja meu ljudima prema sovjetskom reimu. Veliina i
rasko metroa izazvale su divljenje sovjetskoj umjetnosti. Metro je popularizirao socijalni
realizam. Svaka je stanica morala biti spoj umjetnosti, tehnologije i ideologije. Ako je jedan
od ova tri elementa nedostajao, plan izgradnje nije bio odobren. Bez jedinstva ovih triju
aspekata metro ne bi odraavao ideju socijalnog realizma, u svijest graana ne bi se usadila
ideja o nacionalnoj povezanosti i jedinstvu novog drutva idealne socijalistike drave. Na
primjer, na stanici Sverdlov Trg nalazi se porculanski plitki reljef koji je prikazuje
svakodnevni ivot sovjetskih ljudi, a plitki reljef u sportskom kompleksu Dinamova stadiona
velia fiziku mo snanog novog Homo Sovieticusa. Socijalni realizam zapravo je bio
metoda na koju je utjecao Leninov omiljeni nihilist Nikolaj Gavrilovi ernievskij, koji je
tvrdio da umjetnost nema koristi ako ne slui politici. Metro je zbog irenja takve ideologije
postao simbol novog drutvenog poretka.
Dan otvorenja eljeznice slavio se kao ideoloka pobjeda socijalizma i staljinizma.
285000 ljudi ponosno se vozilo metroom, na ulicama su se odravlae parade, koncerti i
predstave. Bol'oj teatar odrao je zborski nastup 2200 radnika koji su radili na izgradnji
metroa, a brojni plakati propagirali su metro kao najbri i najprometniji prometni sustav na
svijetu. Ovo javno predsavljanje naglasilo je superiornost metroa nad svim drugim svjetskim
metroima. Prosjena brzina metroa bila je 47 km/h, s najveom brzinom od 80 km/h, to je
bilo bre od njujorke gradske podzemne eljeznice.
STANICE
Od 194 stanice metroa, 192 nalaze se na prostoru Moskve, a dvije (Mjakinino i
Novokosino) na prostoru Moskovske oblasti. Mnoge su stanice kroz povijest po nekoliko puta
mijenjale svoje nazive. Veina se stanica nalazi ispod zemlje, jedanaest stanica nalazi se iznad
zemlje, a njih pet na mostovima ili nadvonjacima. Svaka stanica Metroa bogato je ukraena
plitkim reljefima, mramornim i bronanim kipovima, staklenim i mramornim mozaicima i
arenim vitrajima koji prikazuju slike bivih revolucionarnih i povijesnih likova, njiovih
pobjeda, sporta, industrije, poljoprivrede, ratovanja, zajednica sovjetskih ljudi radnika,
vojnika, seljaka, studenata. Procesom destaljinizacije prestaje raskono ukraavanje i
uklanjaju se neke Staljinove slike, ali originalni dizajn ranijih postaja veim dijelom ostaje
6

netaknut. O stanicama moskovskog metroa pie i hrvatski knjievni i kulturni povjesniar

imun Jurii:
Postoje meunarodne stanice: tako su Praku stanicu (Praskaja) uredili eki umjetnici,
Rimsku stanicu (Rimskaja) talijanski umjetnici i dr. Stanica Kijevskaja puna je mozaika i
dekoracija u ukrajinskom stilu. Stanica Novokuzmjeckaja uraena je reljefima znamenitih
bitaka i likovima velikih ruskih vojskovoa: Aleksandra Nevskoga, Dimitrija Poarskog,
Aleksandra Suvorova, Donskog i Mihaila Kutuzova.3
Komsomolskaja stanica
Komsomolskaja stanica otvorena je 1935. godine. Poznata je po bogato ukraenom utom
baroknom stropu na kojem se nalazi osam mozainih slika sastavljenih od malih dragocjenih
kamenia. Slike predstavljaju rusku borbu za slobodu i neovisnost u povijesnom presjeku.
Novoslobodskaja stanica
Izgraena 1952. godine, Novoslobodskaja stanica najpoznatija je po svojim vitrajima, koji su
djelo latvijskih umjetnika E. Vejlandana, E. Krestea i M. Riskina. Svaka je slika uokvirena
raskonim limenim okvirom i postavljena u jedan od stupova postaje te osvijetljena iznutra.
Na kraju platforme nalazi se poznati mozaik Pavela Korina nazvan 'Mir diljem svijeta'.
Stanica Majakovskaja
Stanica Majakovskaja smatra se jednom od najljepih postaja metroa. Na njezinom se stropu
nalazi 34 mozaika Alexandra Deyneka koji se nazivaju 24-satno sovjetsko nebo. Slike
prikazuju svjetlu sovjetsku budunost. Stanica je u Drugom svjetskom ratu sluila kao
sklonite, a 7. studenog 1941. godine Staljin je u sredinjoj dvorani stanice odrao masovno
okupljanje stranakih lidera i graana Moskve.
Stanica Elektrozavodskaja
Stanica Elektrozavodskaja ime je dobila po tvornici elektrinih svjetala koja se nalazi u blizini.
Njezin je strop prekriven sa 318 svjetala rasporeenih u est redova. Dvanaest mramornih
reljefa prikazuju nacionalnu borbu u svjetskom ratu, a ostali reljefi prikazuju motiv srpa i
ekia.
Stanica Trg revolucije
Stanica je ukraena sa 76 skulptura koje prikazuju sve slojeve sovjetskog drutva roditelje i
djecu, sportae, poljoprivrednike, radnike, lovce i vojnike. Tu se nalazi i kip graniara sa
psom iji nos ljudi trljaju za sreu.

Jurii (2001:26)

ZANIMLJIVOSTI
Od 2004. godine glasovi poznatih rusa svake su godine na Dan grada, roendan metroa i u
vrijeme novogodinjih praznika zamjenjivali uobiajene muke i ense glasove koji najavljuju
stanice. Taj je projekt nazvan Glas metroa, a provodio se sve do smrti jedne od sudionika,
pozante glumice i pjevaice Ljudmile Gruenko.
U moskovskom metrou kao strojovoe su radile i ene. Kada je poznati francuski general i
dravnik Charles de Gaulle razgledavao moskovski metro, vozio se u vagonu s enama
strojovoama i bio zadivljen njihovom sposobnou. ene su radile u metro u vrijeme ratnih
godina, kada su mukarci bili u ratu. Danas u moskovskom metro ene vie ne rade kao
strojovoe, a zadnja ena koja je obavljala taj posao prestala je raditi u metrou prije nekoliko
godina.
Prema podacima Instituta za probleme ekologije i evolucije iz 2008. godine, u metrou boravi
oko petsto pasa lutalica. Neki se ak i koriste eljeznicom kao prijevoznim sredstvom.
Najpoznatiji od njih zasigurno je pas Mal'ik koji je ivio na stanici Mendelejevskaja i bio
vrlo popularan meu zaposlenicima i putnicima jer je titio stanicu od drugih pasa i pijanaca.
U zimu 2001. dvadesetdvogodinja ena Julia Romanova brutalno ga je ubila kuhinjskim
noem nakon to je zalajao na njezinog terijera. Kasnije je Romanova podvrgnuta psiholokoj
terapiji jer je otkriveno da je sklona muenju ivotinja. Maliku je 2007. Godine na njegovoj
omiljenoj stanici podignut bronani spomenik.
U zidovima vie od dvadeset stanica metroa nalaze se razni fosili, kao to su amonci, koljke
nautilus i druge prapovijesne koljke.
2013 godine, u svrhu promoviranja Olimpijskih igara u Soiju i zdravog naina ivota, metro
je instalirao aparat koji daje korisnicima besplatnu kartu u zamjenu za 30 unjeva.
Moskovski metro nema svoj karakteristian logotip. Postoji barem deset varijanti njegova
logotipa i na svima se nalazi crveno slovo M, ali svakom su od njih ostali elementi razliiti.
Metro 2
Navodno postoji drugi, dublji sustav eljeznica koji se naziva Metro 2 ili D-6, a
izgraen je za hitne evakuacije kljunih osoba u sluaju nuklearnih napada tijekom Hladnog
rada. Postoje razne teorije o duljini Metroa 2 i broju njegovih linija. Prema jednoj od njih,
Metro 2 dugaak je vie od 150 kilometara i ima tri linije. Prva i najstarija od njih povezuje
Kremlj i Staljinovu rezidenciju u Matvejevskom. Druga je linija navodno izgraena u vrijeme
Hruova i povezuje Gentab, Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjskih poslova,
Ministarstvo komunikacija i zranu luku Vnukovo. Trea je linija, kako neki tvrde, izgraena
na dubini od 200 metara i povezuje podzemni grad Ramenkij-2 s Moskovskim dravnim
sveuilitem. Posljednji dio ovog sustava izgraen je 1997.godine. Teorije o tajnom sustavu
eljeznica postale su posebno popularne objavljivanjem knjige Dimitrija Gluhovskog Metro
2033, ija je radnja smjetena upravo u prostorima Metroa-2. O ovom tajnom prometnom
sustavu postoje samo nagaanja u koja jedni vie, a drugi manje vjeruju.

SIGRUNOST, NESREE I TERORISTIKI NAPADI

Zbog njegove veliine i velikog broja ljudi koji njime dnevno prou, uprava metroa
nastoji provoditi to bolju kontrolu i mjere sigurnosti. Policijski ured moskovskog metroa
zapoljava vie od pet tisua ljudi koji se svakodnevno bore s vandalizmom, neredima,
kraama i razbojstvima. Osim ljudskog, osiguran je i tehniki nadzor - na mnogim stanicama
i u mnogim vagonima postavljene su kamere pomou kojih se, ako doe do incidenta, moe
na vrijeme intervenirati, a kasnije i utvrditi okolnosti dogaaja. Na svim se stanicama nalaze
telefonske govornice namijenjene komunikaciji putnika s Centrom za sigurnost. Pomou njih
putnici mogu dobiti sve potrebne informacije o radu metroa ili upozoriti deurne slubenike u
sluaju izvanredne situacije. Osim toga, putnici se mogu obratiti i zatitarima koji se nalaze na
svakoj stanici, a moe ih se prepoznati po crvenim kapama.
Iako je moskovski metro jedan od najpouzdanijih podzemnih prometnih sustava na
svijetu, i u njegovoj je povijesti bilo teroristikih napada. Prvi takav napad dogodio se 8.
sijenja 1977. godine kada je u vagonu izmeu Izmajlovske i Pervomajske stanice
eksplodirala bomba. Suenje optuenima odralo se u strogoj tajnosti, a osueni su na smrtnu
kaznu. Drugi se teroristiki napad dogodio 11. lipnja 1996. godine. U eksploziji koja se
dogodila izmeu stanica Tul'skaja i Nagatinskaja stradalo je etvero ljudi. Ovaj je sluaj do
danas ostao nerazrijeen. U iduem je napadu 8. kolovoza 2000. godine u hodniku Pukinske
stanice stradalo trinaestero ljudi. etiri godine kasnije, 6. veljae 2004., terorist-samoubojica
postavio je bombu koja je usmrtila 41 ovjeka. Iste se godine, 31. kolovoza, dogodio jo jedan
teroristiki napad u kojem je stradalo desetero ljudi. 29. oujka 2010. godine dogodio se niz
teroristikih napada, prvi u 7 sati i 57 minuta na stanici Lubjakna i drugi manje od sat
vremena kasnije, u 8 sati i 37 minuta na stanici Park kulture. Smrtno je stradalo 40-ero ljudi.

DALJNJI RAZVOJ
4. svibnja 2012. godine Gradsko poglavarstvo Moskve donijelo je odluku o izgradnji
160 kilometara i 79 stanica metroa u razdoblju od 2013. do 2020. godine. Na tom projektu
planira se zaposliti 40 tisua radnika. U 2014. godini planira se produiti Dimitrovskuju liniju
od stanice Marijin lug do stanice Seligerskaja otvaranjem pet novih stanica. Solol'nieskuju se
liniju planira produiti od Jugozapadne stanice do stanice Salarevo. Na TaganskoKrasnopresnenskoj liniji otvorit e se za stanica Kotel'niki, a ponovno e se otvoriti i stanica
Spartak. Krajem 2011.godine poeli su radovi na sjeverozapadnom dijelu linije Tretij
peresadnonovij kontur. Produivanjem te linije do stanice Aviamotornaja i njezinim
spajanjem s Kahovskom linijom smanjio bi se promet na Kol'cevoj liniji. U 2017. godini
planira se pustiti u promet prvi dio linije Solncevskaja od stanice Park pobjede do stanice
Ramenki. Plan je za 2019. godinu produiti Kalininskuju liniju od stanice Tret'jakovskaja do
stanice Poslovni centar. Daljnji je plan spojiti ove dvije linije u jednu.
Ako se svi planovi provedu, do 2025. godine ukupna duina svih linija moskovskog
metroa iznost e 650 kilometara. Planira se i produivanje Zamoskvorecke, Sokol'nieske,

Tagansko-Krasnopresnenske i Butovske linije. Nakon provoenja ovih planova, obnovit e se

stare linije u centru grada, izgraene jo u sovjetskom vremenu.

KLJUNI POJMOVI
15. svibnja 1935. 1 linija, 11 km i 13 stanica
danas - 12 linija i 325.4 km i 194 stanice
2025.g. 650 km
cijena karte 40 rubalja
radijalne linije i kruna Kol'cevaja linija
dizajn stanica sorokonoka, socijalni realizam, umjetno podzemno sunce
Josif Vissarionovi Stalin, Lazar Kaganovi - elini naelinik
Metrostroi
Metro 2
teroristiki napadi

10

LITERATURA

Jurii, imun: Mosva ili trei Rim, Split: Zbirka Marko Polo, 1982.-2005.
http://mosmetro.ru/
http://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D
1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BC%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%BE%D0
%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B5%D0%BD
http://en.wikipedia.org/wiki/Moscow_Metro
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/871792.stm
http://www.amusingplanet.com/2013/05/art-and-decor-of-moscow-metro-stations.html

11