14.

ISPIT
1.a)ANARHISTI
Rodonaelnici ANARHISTIKE TEORIJE SU Proudhon i Bakunjin. Ostali
predstavnici
su
Godwin,Kropotkin,Chomsky,Malatesta,Goldman,Wolff;Marcuse.Oni se okreu
protiv svega onoga to onemoguuje slobodni i nesputani ljudski razvoj.Svaka
drava tlai i porobljava ovjeka i zato je treba dokinuti. Godwin u svojoj knjizi
Istraivanje o plotikoj pravdi 1793. se zalaga za "bezdravno drutvo", jer svaka
dravna vlast predstavlja zlo. Anarhija nije kaos, ve ureenje bez vlasti.Hobbes
kae da takvo to nije mogue.Anarhistika teorija je egalitarna i antihijerarhijska,
te decentralistika.
Proudhon i Bakunjin umjesto dravnih oblika koji tlae ovjeka predlau male
ljudske zajednice koje se zasnivaju s onu stranu svake hijerarhijske vlasti budui
da nijedna vlast ma koliko bila "demokratska" i izraz narodne volje, nema istinsku
demokratsku legitimaciju.
Proudhon zagovara radikalnu decentralizaciju, a osnova nove zajednice trebala
bi biti komuna. Ona bi imala pravo samoupravljanja,iznad nje ne bi postojali
vlastodrci.U takvoj bi zajednici svatko sam sebi bio gospodar.Komuna je
suvereno bie, temelj na kojoj bi se ujedinili svi narodi u konfederaciju.Odbacuje
centralizaciju i svako moe istupit iz zajednice u bilo kojem trenutku. Za radikalan
su obraun sa dravom.Anarhija je odsutnost vlasti, drutva koja su slobodna od
vlasti.Ona su akefalna i egalitarna.
b)STAVOVI LIBERALA o dravi
Predstavnici liberalne doktrine u 19.i 20.st.; Tocqueville,Smith, Acton,
Keynes,Nozick,Rawls, ,Berlin , Popper, Mill, Hayek.Oni polaze od
individualizma.Sve slobode promatraju sa stajalita pojedinca.Pojedinac je o
dravi neovisan.Ona titi a ne propisuje stoga je drava nuno zlo.
Mjeanje drave je opravdano samo ukoliko titi pojedinca od drugih ili od same
vlasti.Berlin razlikuje pojmove negativne i pozitivne slobode.Negativna je
odsutnost vanjske prepreke djelovanju subjekata po vlastitoj volji, pozitivna
sloboda je sloboda za djelovanje koje odgovara volji subjekata;ona predstavlja
ispunjenje prostora uspostavljenog negativnom slobodom.Liberali se protive
intervencionistikoj dravnoj politici.Zalau se za minimalnu ulogu drave jer je
samo minimalna/noobdijska drava dostojna da bude legitimna i ona mora biti
jeftina, ograniena sustavom ustavnih pravila.Politiki se liberalizam zalae za
prava i slobode osoba, svi su ljudi jednaki.
2.a)BIROKRATSKA VLAST(objasni) b) POSLJEDICE BIROKRATSKE VLASTI
Patoloka promjena normalnih odnosa izmeu politikih tijela i upravnih organa
Do nje dolazi kada vlastodrci izgube podrku lanova birakog tijela pa se
odravaju na vlasti oslanjajui se na upravni aparat. Birokratska vlast je vlast na
temelju uprave.Birokratizam je nain provoenja vlasti.Postojanje monog vojnog

i policijskog aparata omoguava gospodarima tog aparata ostajanje na vlasti i

kroz dulje vrijeme, bez oslonca na bilo kakvu politiku podlogu, unato
nepostojanja demokratske legitimacije.Tijekom 20.st.etablirani su staljinistiki
reimi u kojim aje dolo do birokratske degeneracije vlasti, ali i nacistiki poredak
u Njemakoj od 1933-1945.Fridrich kae da takvi reimi imaju 6 zajednikih
karakteristika-ideologiija ima status dravne religije, lojalnost putem
karizme,sistematski teror tajne politike policije,monopol sredstava javne
komunikacije,monopol nad vojskom,centralizacija.
POSLJEDICE BIROKRATSKE VLASTI::Enorman patoloki porast upravnog
aparata, osobito vojnog i policijskog.Usporedo s tim uprava se izolira unutar
drutva ,a vodstvo se zatvara u sebe i rijetko se mijenja.ANOMIJA-raspad
pravnog i vrijednosnog sustava,otuenje ljudi od politike vlasti.
3.a) TO MORA SADRAVATI ORGANIZACIJSKI PLAN ?
1.Zadatak organizacije mora biti utvren,poznat i jasan 2. treba predvidjeti
potrebne ljude i njihovo obrazovanje i broj 3. Treba brinuti o pravnim propisima,
4.predvidjeti opseg organizacije u glavnim pokazateljima 5.teritorijalni
smjetaj,lokacija organizacije 6.treba predvidjeti mjeru politike kontrole nad
radom upravne organizacije 7. sudjelovanje graana u radu organizacije.
b)RASPON KONTAKATA
Javlja se u svezi s pitanjem koliko podreenih treba imati nositelj funkcije
vodstva.Predstavnici starije upravne teorije, Graicunas smatrali su da je taj broj
izmeu 4 i 6. jer ako se broj povea javlja se problem kontrole i koordinacije. Ne
postoji univerzalni optimum.Problem raspona kontakta treba rijeavati od sluaja
do sluaja.Za svaki posao postoji maksimalna granica do koje se organizacijska
jedinica smije poveavati.to je neki radnik struniji tee ga je nadzirati i obratno.
RASPON VERTIKALNE VEZE-raspon izmeu najvieg i najnieg stupnja u
hijerarhiji jedne organizacije.Raspon vertikalne veze u organizaciji ne smije biti
prevelik jer e dolazit do potekoa u komuniciranju po vertikali.Ako je linija dua,
vjerovatnost iskrivljavanja informacija bit e vea. Preporuka je da se raspon
vertikalne veze ne poveava preko etiri stupnja.
4.a)TO JE KORUPCIJA I NEPOTIZAM
KORUPCIJA je zloupotreba javne slube radi osobne koristi. Korupcija je
patoloka pojava u kojoj vladajua politika klasa osobni interes stavlja iznad
interesa politike zajednice.Krenje normi radi ostvarenja osobnog
interesa.Ukljuuje pomiivanje (primanje novca),zloupotrebu poloaja za osobnu
korist (ilegalno koritenje javnog dobra) i nepotizam. Svako odstupanje od
principa jednakosti smatra se korupcijom. NEPOTIZAM je popunjavanje mjesta
odnosno funkcija u vlasti rodbinom, prijateljima i znancima ime se ugroava
naelo jednakosti graana.
b)SREDSTVA U BORBI PROTIV KORUPCIJE

Politika kontrola rada upravnih organizacija, to ea kontrola znai da je

vjerovatnost masovne pojave korupcije manja. Obavjetavanje javnosti o radu
uprave je vrlo vano sredstvo u borbi protiv korupcije.Kljunu ulogu imaju
slobodni mediji(tisak, radio, tv). Raskrinkavanje pojava korupcije u upravi djelovat
e demotivirajue na upravne slubenike da dou u iskuenje primanja mita.
5.a)TO JE SASTANAK I KAKO GA DIJELIMO?
SASTANAK je zajedniki misaoni rad vie ljudi radi postizanja nekog
neposrednog cilja.Sastanak je po vanosti odluka i vremenu koje na sastancima
provode kljuni slubenici, najvanije sredstvo komunikacije u upravi.Sastanak
omoguava istodobno postizanje vie ciljeva: koordinaciju djelovanja vie
pojedinaca, koncentraciju razliitog znanja,maksimalnu komunikaciju meu
sudionicima,izlaganje pojedinih miljenja i prijedloga istodobnoj kritici. Glavni
razultat je zakljuak. Sastanci se dijele prema vie kriterija. S obzirom na
SVRHU-informativni,odluujui,ORGANIZACIJUmonocentriki,policentriki,NAIN RADA-formalni(kvorum),neformalni.
b)PSIHOLOKI PROBLEMI SASTANKA
Za postizanje cilja, sastanak mora rijeit dvije vrste problema: psiholoke koji se
javljaju u ljudskim grupama u neposrednom kontaktu i tehnike u vezi s
maksimalnim iskoritenjem radnog vremena sudionika na sastanku.
Psiholoki problemi odnose se na tipske i specijalne osobine linosti,
trenutno stanje sudionika sastanka koje utjee na njihov rad i nain
reagiranja,stajalita sudionika kao relativno trajnije dispozicije
reagiranja,pogreke u miljenju i diskutiranju na sastanku, sukobi koji
nastaju tijekom sastanka, odnos sudionika spram zakljuaka koji su
doneseni na sastanku.

16. ISPIT
1.a)PRINUDA?
Prinuda-svjesno djelovanje radi nametanja odreenog ponaanja drugome koje
on ne bi izabrao bez tog djelovanja. Fizike i psihike prinude. Prinuda ima
dvostruku ulogu.Prema lanovima zajednice i unutar uprave radi odravanja
kohezije i organizacijske povezanosti.
b)ULOGA PRINUDE?
Bila je najjnaglaenija na poetcima upravnog razvoja,jer je svaka uprava u
poetku bila vojnog i policijskog karaktera, a i zbog niske kultirne i civilizacijske
razvijenosti.Drava je prinUdom motivirala podanike na suradnju. Ograniavanje
prinude kroz graanske revolucije. Proklamirale su naela vladavine prava i
pravne drave. Tehnizacija-mjerodavan lex artis a ne sankcije.

2.a)PREDSTAVNITVO GRAANA KAO SREDSTVO POLITIKE KONTROLE

UPRAVE?
U donoenju odluka koje se odnose na upravu sudjeluju tijela sastavljena od
izabranih predstavnika graana.Danas je jedino mogua predstavnika
demokracija s parlamentom kao temeljnom institucijom.
b)METODE UTJECAJA?
Predstavnika tijela utjeu na rad uprave.osnivanjem, ukidanjem upravnih org. ,
postavljanjem i smjenjivanjem upravnih funkcionara, odobravanjem ili
uskraivanjem materijalnih sredstava. Sudjelovanjem u pojedinim upravnim
odlukama,nadzorom nad radom putem radnih tijela. Graani Unutarnje
sudjelovanje(kola)Vanjski utjecaj(skupine za pritisak, udruge)
3.a)CENTRALIZACIJA I DECENTRALIZACIJA?
Svaka tendencija k jaanju kontrole iz jednog mjesta u organizaciji nad nekom
djelatnou.Decentralizacija-svaka tendencija k slabljenju takve kontrole,prema
diobi kontrole na vie mjesta.
b)STUPNJEVI DECENTRALIZACIJE S OBZIROM NA ORGANIZACIJSKE
KONZEKVENCE?
U Organizacijskom pogledu postoje tri stupnja u smjeru prema decentralizaciji.
DELEGACIJA:prijenos zadataka s openitijih centara na specijalni, bez
mijenjanja organizacijske strukture. ORGANIZACIJSKA DECENTRALIZACIJA:
Prijenos zadataka na specijalni centar i istodobno stvaranje novih organizacijskih
jedinica oko specijalnog centra. POLITIKA DECENTRALIZACIJA: Prijenos
zadataka,organizacijsko proirenje specijanog centra i stvaranje posebnih
politikih kontrolnih mehanizama nad uim centrima.
4.a)TO MORA SADRAVATI SVAKI KLASIFIKACIJSKI SISTEM?
Klasifikacijski sitem-skup kategorija na koje se provodi klasifikacija slubenika.
Mora sadravati: Nazive i definicije pojedinih klasaJasna pravila za uvrtavanje
slubenika u pojedine klase.
b)U EMU JE RAZLIKA IZMEU
KLASIFIKACIJE RADNIH MJESTA?

KLASIFIKACIJE

SLUBENIKA

Klasifikacja slubenika obuhvaa sve slubenike s jednakim osobnim

svojstvima(npr.kolska sprema). Klasifikacija radnih mjesta obuhvaa sva radna
mjesta koja imaju jednake ili sline radne dunosti(npr.sva referntska radna
mjesta). Klasifikacija slubenika:jedinice klase su slubenici;prednostjednostavan je i jeftin;slabost-ne pravi se dovoljna razlika meu slubenicima s

obzirom na sadraj, kvantitet i kvalitet rada. Klasifikacija radnih mjesta:jedinice

klasifikacije su radna mjesta;prednost-omoguuje bolju i racionalniju organizaciju
rada i primjenu naela nagraivanja prema radu;slabost-sloen je,kompliciran i
skup.RH-kombinacija,mjeoviti sustav u kome prevladavaju elementi sistema
klasifikacije radnih mjesta.
5.a)RASPOLAGANJE MATERIJALNIM SREDSTVIMA?
Skup vlasnikih ovlatenja u odnosu na sredstva. Ovisi o dosegnutom stupnju
drutvenog razvoja i sloenosti samih sredstava.
b)KOJA SU DVA REIMA RASPOLAGANJA?
Povijesno najstariji reim je REIM POJEDINANOG RASPOLAGANJA.
Materijalna sredstva su u rukama vladara(feudalizam). Nakon graanskih
revolucija
javlja
se
REIM
RASPOLAGANJA
U
DRAVNOM
VLASNITVU.lanovi graanskog drutva slobodno odluuju to e proizvoditi.
Autonomija osoba, osigurana je institucijom privatnog vlasnitva.Upravna
sredstva su u vlasnitvu drave kao institucije. Hegel graansko drutvo
naziva:sistem potreba.

1.a)TENDENCIJA I POPRATNE OKOLNOSTI?

Tendencija je takav slijed pojavnih oblika u razvoju kod kojega su vremenski blii
oblici sliniji sadanjem izgledu pojave od vremenski udaljenijih oblika.
Intervenirajui faktori ili popratne okolnosti su pojave u razvoju drutva koje ne
moemo obuhvatiti tendencijama. Ratovi djeluju na brojnost stanovnitva, potresi
na urbanizaciju, karakter vlasti djeluju na upravu.
b)RAZLIKE IZMEU TENDENCIJA I STATISTIKOG TRENDA?
Tendenciju treba razlikovati od statistikog trenda, budui da izraava i takve
promjene koje se ne daju kvantitativno izraziti, a statistiki trend ima samo jedan
smjer kretanja te kod njega nema vraanja unazad. Kod statistikog trenda se
moe utvrditi daljnji tijek, a kod tendencije nema mogunosti tonog
izraunavanja daljnjeg tijeka.
2.a)KOJI JE PRVI POVIJESNI OBLIK LJUDSKE SURADNJE?
Primarna kooperativna grupa je povijesno najstariji sistem ljudske suradnje.
Skupina ljudi izvrava neki vremenski ogranien zadatak, a posao na izvrenju
tog zadatka se dijeli ad hoc. Zajedniki posao je u interesu svih lanova grupe.
Primarna kooperativna grupa nema trajne strukture, raspada se nakon
obavljenog zadatka. Meu lanovima grupe postoji interesna solidarnost. Najtea
kazna prema pojedincu je ostracizam tj. Iskljuenje iz zajednice. Takav oblik

suradnje nalazimo i u modernim drutvima kada se radi o najjednostavnijim

zadacima koji traju kratko vrijeme, a najee ga nalazimo prilikom elementarnih
nepogoda.
b)KARAKTERISTIKE VOENE GRUPE?
SUDIONICI NISU UVIJEK U NEPOSREDNOM
AUDIO-VIZUALNOM
KONTAKTU. RJEENJE PROBLEMA PRIVREMENO OMOGUAVA VOENA
GRUPA. U GRUPI NEMA TRAJNE RASPODJELE ZADATAKA. POSAO RADI
ONAJ KOME GA DODJELI VOA. SVI POSTUPAJU PREMA UPUTAMA VOE.
ZBOG SVE MANJE MOGUNOSTI ODRAVANJA OSOBNOG KONTAKTA
IZMEU VOE I I VOENIH, EFIKASNOST GRUPE JE UPITNA, A JAVLJAJU
SE I INTERESNI SUKOBI IZMEU VOE I VOENIH. ZBOG TOGA JE TAJ
SISTEM U KRIZI.
3.a)POJAM BIROKRACIJE?
IZRAZ PRVI RABI PREDSTAVNIK FRANCUSKE FIZIOKRATSKE KOLE
deGOURNAY. IZRAZ BIROKRACIJA JE KOVANICA OD DVIJU RIJEI.
FRANCUSKEBUREAU VUNENA TKANINA KOJOM SE POKRIVAJU
UREDSKI STOLOVI I STAROGRKEKRATEINZAPOVIJEDATI,VLADATI.
DVA SU OSNOVNA ZNAENJA.
SKUP NEGATIVNIH POJAVA U SVAKODNEVNOM RADU UPRAVE,
KAO TO JE NELJUBAZNOST, AROGANTAN ODNOS SPRAM
GRAANA, FORMALIZAM.
DRUGO
OSNOVNO
ZNAENJE
BIROKRACIJE
U
SMISLU
BIROKRATSKE VLASTI SU PATOLOKE PROMJENE NORMALNIH
ODNOSA IZMEU POLITIKIH TIJELA I UPRAVNIH ORGANA.
BIROKRATSKA VLAST: VLAST NA TEMELJU UPRAVE. BIROKRATIZAM:
NAIN PROVOENJA VLASTI. POSTOJANJE MONOG VOJNOG I
I
POLICIJSKOG APARATA OMOGUAVA GOSPODARIMA TOG APARATA
OSTAJANJE NA VLASTI I KROZ DULJE VRIJEME.
b)POSLJEDICE BIROKRATSKE VLASTI?
ENORMAN PATOLOKI PORAST UPRAVNOG APARATA,OSOBITO VOJNOG
I POLICIJSKOG. USPOREDO S TIM UPRAVA SE IZOLIRA UNUTAR
DRUTVA, A NJEN VODEI SLOJ ZATVARA SE U SEBE I RIJETKO SE
MIJENJA.
ANOMIJA RASPAD PRAVNOG I VRIJEDNOSNOG SUSTAVA,OTUENJE
LJUDI OD POLITIKE VLASTI.
4.a)IMBENICI POSTUPKA?

OSNOVNI IMBENICI POSTUPKA SU ODGOVORI KOJE TREBA DATI

TIJEKOM IZRADE PRAVILA ZA POSTUPANJE(NACRT POSTUPKA) NA
PITANJA:
1.KOJI JE SADRAJ DJELATNOSTI KOD KOJE SE POJEDINE RADNE
OPERACIJE STANDARDIZIRAJU?
KOJI JE CILJ STANDARDIZACIJE?
KOJIM REDOSLIJEDOM TREBA IZVODITI STANDARDIZIRANE RADNE
OPERACIJE?
NA KOJEM MJESTU, PROSTORNO I ORGANIZACIJSKI TREBA
IZVODITI POJEDINE STANDARDIZIRANE RADNE OPERACIJE?
KOJE SU GLAVNE ULOGE U POSTUPKU?
b)KAKO SE MJERI KVALITETA POSTUPKA?
TRI SU SKUPINE POKAZATELJA:
1.U KOJOJ SU MJERI PROPISI POSTUPKA KAO PROGRAM POSTUPANJA U
BUDUIM SLUAJEVIMA PODESNI ZA POSTIZANJE POSTAVLJENOG
TEHNIKOG ILI ZATITNOG CILJA?
2. U KOJOJ MJERI SE PROPISI O POSTUPANJU ZAISTA PRIMJENJUJU I
KOJI JE REZULTAT POSTUPKA U PRAKSI?
3.U KOJOJ JE MJERI POSTUPAK ELASTIAN,KOJE SU MOGUNOSTI I
TROKOVI NJEGOVA MIJENJANJA?
5.a)KLASINA KOLA-PREDSTAVNICI NA TO SU ORJENTIRANI?
MEHANICISTIKO SHVAANJE ORGANIZACIJE. OD TEMELJNIH IDEJA
TAYLORA I FAYOLA POLAZE GULICK, GRAICUNAS, URWICK I MOONY.
ZAOKUPLJENI
SU
PROBLEMOM
MAKSIMALNE
EFIKASNOSTI
ORGANIZACIJE. NJOJ JE SVE PODREENO; STRUKTURA ORGANIZACIJE
VANIJA JE OD POJEDINCA. POSEBNA SE POZORNOST POSVEUJE
DIOBI RADA. ONA JE TEMELJ ORGANIZACIJE.
b)KOLA MEULJUDSKIH ODNOSA?
PREDSTAVNICI ELTON MAYO; LEWIN,MORENO. ELTON MAYO UPOZORIO
JE NA VANOST OSOBLJA I NJIHOVE MOTIVACIJE. SPROVEO JE
ISTRAIVANJE
POD
NAZIVOMHAWTHORNE
EKSPERIMENT.
ISTRAIVANJE JE SKRENULO POZORNOST NA VANOST NEFORMALNIH
GRUPA
UNUTAR
ORGANIZACIJE
I
MEULJUDSKIH
ODNOSA.
PRODUKTIVNOST RADA OVISI O RADNOJ OKOLINI O OSJEAJIMA
RADNIKA. INSTRUMENTALNI ODNOS SPRAM OSOBLJA REZULTIRA
OPADANJEM U STUPNJU PRODUKTIVNOSTI.
ISPIT 2
1. a) Javni poslovi

Uprava obavlja poslove koji imaju javni karakter. Javni poslovi su poslovi koje
vlastodrci (politika tijela) smatraju da ih treba obavljati, a iz bilo kojeg razloga ih
pojedinci ne obavljaju sami za sebe. Nije bitno moe li pojedinac posao obaviti
sam za sebe ve je bitno miljenje relevantne skupine u zajednici koja je
ovlatena donositi odluke. U modernom drutvu poslove poput socijalizacije
najmlaih, lijeenja, odvoza smea i dr. obavljaju posebne organizacije koje se
nalaze u sklopu javne uprave te zadovoljavaju potrebe svih ljudi.
b) Trajna podjela dunosti i ovlasti
Trajna podjela dunosti i ovlasti znai takve odnose meu ljudima u organizaciji u
kojima su radni zadaci svakog pojedinca istodobno njegove dunosti i ovlasti.
Ljudi u upravi motivirani su specifinim mehanizmom da trajno izvravaju poslove
za koje su naelno zadueni. Postoje normativni sistemi, prije svega pravni, koji
zahtijevaju od svakog lana upravne organizacije obavljanje poslova koji su mu
na odreeni nain dodijeljeni
2. a) Vanjska kontrola uprave
Prema Pusiu se politika kontrola uprave dijeli na dvije osnovne skupine,
organizacijsku i funkcionalnu. Organizacijska se sastoji u razliitim oblicima
organizacijske dekoncentracije uprave, dok se funkcionalna sastoji u razliitim
formama vanjskog utjecaja na funkcioniranje uprave.
b) Koja su funkcionalna sredstva politike kontrole uprave?
Funkcionalna sredstva politike kontrole uprave su:
1. odluivanje graana
2. predstavnitvo graana
3. sudjelovanje graana
4. ograniavanje uprave pravilima
3. a) to mora sadravati organizacijski plan?
a) U njemu mora biti utvren zadatak organizacije, mora biti jasan, poznat svim
sudionicima i svi ga moraju priblino jednako shvaati. b) Treba predvidjeti
potrebne ljude, kljune strunjake i organizatore, materijalna sredstva te
raspoloive izvore ljudi i sredstava. c) Potrebno je imati ped oima pravne
propise koji sadre potrebne ovlasti u vezi s osnivanjem i radom organizacije. d)
Valja predvidjeti opseg organizacije u glavnim pokazateljima. Opseg organizacije
proizlazi iz konanog organizacijskog plana, no i prije pristupanja planiranju valja
imati grubu predodbu o opsegu. e) Teritorijalni smjetaj organizacije. f) Treba
predvidjeti mjeru politike kontrole nad radom upravne organizacije (kojem
politikom tijelu organizacija odgovara za svoj rad). g) Poeljna mejra
sudjelovanja graana u radu organizacije.

b) Koji je najmanji dio organizacije, temeljni element koji ini grau?

Posao-ukupnost radnih operacija koje slue obavljanju najmanjeg pojedinog jo
cjelovitog zadatka na koji je svrsishodno podijeliti ukupni zadatak organizacije
Radno mjesto- skup radnih zadataka koje izvrava jedan ovjek s potrebnim
sredstvima.
Radna jedinica- najmanja formalna skupina u hijerarhiji organizacijskih jedinica
unutar organizacije.
4. a) to je slubeniki sistem i to obuhvaa?
Slubeniki sistem je kategorija u koje se razvrstavaju radna mjesta, odnosno
slubenici prema unaprijed utvrenim kriterijima, a koje su temelj za njihovo
nagraivanje i okvir za kretanje u slubi. Slubeniki sustav obuhvaa sistem
klasifikacije, platni sistem i sistem napredovanja.
b) Svrha
Svrha mu je osiguranje maksimuma svrsishodnosti sa stajalita upravnih
organizacija i maksimuma pravednosti spram pojedinog slubenika. S jednakim
se postupa jednako. U tok kontekstu se namee problem politizacije
slubenikog sistema. Koliko politika (aktualni reim) zadire u upravni sistem
ime se dovodi u pitanje druga svrha slubenikog sistema. Tijekom 1990-tih
Tumanov nedemokratski reim nanio je mnogo tete upravnom sistemu na svim
razinama.
5. a) to je funkcija voenja?
Voenje u upravi je pokretanje, usmjeravanje i povezivanje djelatnosti vie ljudi ili
vie organizacijskih jedinica, na temelju ovlasti, a uz odgovornost za cjelokupni
rezultat rada organizacije. Voenje se sastoji od iniciranja procesa rada,
usmjeravanja aktivnosti onih koji su podreeni vodstvu i njihove koordinacije
tijekom rada.
b) Koje dunosti obavlja voditelj u odnosu prema drugim organizacijama?
Poslovi nositelja funkcije vodstva u organizaciji mogu se podijeliti u dvije skupine,
prva skupina poslova koje nositelj funkcije vodstva obavlja unutar organizacije, a
u drugoj skupini su poslovi koje obavlja spram okoline organizacije. Dunosti koje
obavlja spram okoline su:
a) kontakti voditelja s hijerarhijski viim organizacijama u sustavu.
b) Uspostavljanje i odravanje kontakata s organizacijama s kojima
organizacija surauje.
c) Odravanje kontakata s predstavnikim i drugim politikim tijelima kojima
je upravna organizacija odgovorna u svom radu.

d) Ostvarivanje naela javnosti u radu upravne organizacije, organiziranjem

kontakata s predstavnicima masovnih medija.
Kako Hegel gleda na dravu i upravu?
Za Hegela je drava oblik objektivnog duha, uz obitelj i drutvo u kojima pojedinac ivi, te im se
stoga nuno mora pokoravati. U Hegelovoj filozofiji obitelj je teza, drutvo antiteza, a drava
sinteza odnosno vrhunac zajednitva. Drava je hod boji po svijetu, odnosno zbiljnost
udoredne ideje. U analizi drave on je nastojao pokazati kako svjetska povijest zapravo
ostvaruje svoj razvoj napredovanjem u svijesti o slobodi. Hegel je problem dr. uprave tematizirao
u djelu Osnovne crte filozofije prava. On osvjetava injenicu da je nakon francuske revolucije,
koju usporeuje sa divnim izlaskom sunca, dolo do razlikovanja na graansko drutvo i politiku
dravu. Drutvo ima svoje vlastite ustanove i zahvaljujui njima osigurava kakvu takvu
autonomiju i sudjeluje u dravi. Upravna vlast brine za sve interese u okviru zakona pridravajui
se opeg interesa drave. U poslu upravljanja nuna je podjela rada. Glavna toka o kojoj se radi
u upravnoj vlasti je podjela poslova, ona se tie prijelaza od onog openitog u ono posebno i
pojedinano njene poslove treba razdvojiti na razliite ogranke.

Kako Hegel eli rjeiti zlouporabu vlasti inovnika?

Osiguranje drave i upravljaa spram zlouporabe vlasti od strane oblasti i njihovih inovnika lei s
jedne strane, neposredno u njihovoj hijerarhiji i odgovornosti, a s druge u ovlatenju zajednica,
korporacija, s pomou kojih se sprjeava mijeanje subjektivne proizvoljnosti u vlast, koja je
povjerena inovnicima, te s pomou kojih se u pojedinanom ponaanju inovnika nedovoljna
kontrola odozgo dopunjava odozdo.

Koja je razlika izmeu rel. i apsol. tendencije poveanja upravnih org.?

Apsolutan znai da s razvojem upravni sistemi pojedine zemlje obuhvaaju sve vei broj ljudi i
sve vie organizacija. Relativni porast uprave znai da razvijajue se upravni sistemi neke zemlje
angaira sve vei postotak radne snage i materijalnih sredstava u toj zemlji.

Kako veliina zadatka utjee na poveanje uprave?

Veliina zadataka moe biti u prostranosti podruja na kojem odreena zajednica ivi ili u broju
ljudi koji obuhvaa. Ona takoer moe biti i u specifinim prirodnim okolnostima koje trae
organiziranu djelatnost velikog razmjera, poput, navodnjavanje, regulacije rijeka...
Njemaki sociolog Wittfogel pie o hidraulinom drutvu, odnosno o zajednicama kojima njihov
geografski poloaj namee krupne poslove vodogradnje i opskrbe vodom. (npr. Egipat). Tom
initelju pripisuje zlokobnu mo stvaranja apsolutistikih i totalitarnih politikih poredaka budui da
organizacija potrebnih hidrotehnikih radova sama po sebi namee koncentraciju i centralizaciju
vlasti.

U ijim je rukama koncentrirana vlast na kraju 18. stoljea?

Na kraju feudalnog razdoblja politika je vlast koncentrirana u rukama monarha, dok raniji nositelji
polotike vlasti feudalni stalei sudjeluju u drutvenoj moi kao njegovi suradnici i o njemu bitno
ovisni ili sudjeluju sve manje i bivaju potpuno politiki marginalizirani. Glavni instrument
koncentracije je profesionalna dravna uprava, koja nastaje postupnim irenjem vladareva dvora i
kuanstva, ponajprije ustanovljavanjem vojske neposredno podreene vladaru i neovisne o
tadanjim kontigentima to ih vode pojedini velikai. To je trenutak kada se moe govoriti o
stvarnom monopolu legitimne fizike sile kao bitnoj znaajki drave.

Koji su problemi u praktinom organiziranju uprave u bivim real-soc

dravama?
U zemljama Istone Europe dolo je do problema u razvojima politikih sustava. U bivem SSSR
diktatura proleterijata izravno se nastavlja na caristiki reim, odnosno na prvu etapu suvremene
drave. Nakon 1990.g. u tim zemljama poinju se izgraivati institucije demokratske
dekoncentracije. Drugo pri nastupanju druge etape razvoja politikih sistema postojale su

drutvene snage koje su vodile privrednu izgradnju, klasa kapitalistikih poduzetnika. U bivim
real socijalistikim zemljama takve snage ne postoje. Bive real socijalistike zemlje rjeavaju
zapravo probleme druge etape demokratske dekoncentracije dok su im politiko upravni sistemi
duboko u treoj etapi industrijsko-urbane koncentracije, te e se morati oslanjati na iskustvo
steeno u hodu. etvrto-pritom e morati savladati tekou nedostatak strunjaka.
Navedene zemlje i Hrvatska su pred velikim izazovima i zbog procesa globalizacije, moraju
prevladati totalitarno naslijee i izgraditi politiki sistem koji e se dtemelji9ti na diobi vlasti i zatiti
temeljnih ljudskih prava i sloboda, moraju raditi na prosvijeivanju stanovnitva. Veliki problem je i
slubeniki sistem koji su bili utemeljeni n a podobnosti umjesto sposobnosti.

Koji su idealni ciljevi komunikacijskog sustava?

Komunikacijski sustav ima 3 idealna cilja:
1. filtriranje informacija, odnosno odabir iz potencijalno neogranienog broja info. onih koje su
relevantne za upr. org.
2. spjeavanje iskrivljivanja i gubitka sadraja info. Iskrivljene info. ispravljaju se: ponavljanjem
obavijesti i provjeravanjem da li je sadraj ispravno prenesen. Opasnost je iskrivlavanja vea ako
su komunik. kanali slabo propusni, ako je komuniciranje istodobno/simultano i to su vee tzv.
semantike potekoe u prenoenju info. Semantiki problemi proizlaze iz nedovoljen preciznosti
i jednoznanosti jezika.
3. svaki sistem info. mora imati memoriju odnosno mjesto gdje se odlau obraene info. Bez
stvaranja zaliha info. sustav nemoe funkcionirati. Memorija treba biti potpuna, pouzdana,
jednostavna pri uporabi, jeftina. Jedna od glavnih evidencija jest arhiv.

Po emu se odreuje kvaliteta komunikacijskog sustava?

Kvaliteta komunik. sustava prosuivati e se prema sljedeim imbenicima; selektivnost (treba
osigurati info. koje su relevantne, a izbjei preoptereenost upr. org. informacijama), otpornost
prema iskrivljavanju i brzina u ispravljanju iskrivljenih sadraja info., mjera utjecaja info. na
ponaanje adresata i ekonominost sredstava i toka komuni., odnosno to manji trokovi
komunikac. sustava.

Kibernetski sustav (predstavnici i znaajke).

Predstavnici Lucien, Mehl. Kibernetika se poinje upotrebljavati nakon 2 svjetskog rata. Zauzima
znaajno mjesto u prouavanju organizacije. Mehlov predmet interesa je tzv. kompleksni sistem
sa finalitetom. Moe biti: mehaniki, biologijski i drutveni.
Takav sistem sastoji se od tri glavna dijela:
SELEKTOR-aksiolokom aktivnou odreuje finalitet ili ga pak registrira ako je utvren izvan
sistema
TRANSDUKTOR-prenosi upute ili nareenja od selektora efektoru, te nadzire njegov rad u skladu
s ciljevima koje je odredio selektor
EFEKTOR-prema naredbama transduktora ostvaruje ciljeve sistema.
Mehl kompleksne sisteme dijeli na izolirane/pasivne koji ne podljeu nikakvom vanjskom utjecaju
i aktivne/neizolirane koji mogu mijenjati okolinu. Kompleksni sistem najee je mjeovit.
Izolirani sistemi regiliraju se na tri naina:
Sekvencijalno reguliranje - najednostavnije, kod njega je rije o jednom siguronosnom sistemu
nego o stvarnom reguliranju.
Otvoreni lanac - naredbe i upute teku prema efektoru, ali nema povratnog toka informacije.
Zatvoreni lanac - kod njega postoji povratni tok informacije, kod njega se transduktor diferencira
na tri elementa:
- mjeri uinak efektora
-drugi koji utvruje odstupanja izmeu eljenih i stvarnih rezultata i oblikuje naredbu za
prilagodbu
- trei koji korektivnu naredbu odailja prema efektoru
Time se pored vertikalne linije (selektor, transduktor i efektor) dobiva i horizontalna na razini
transduktora.
Mehl diferencira pojmove:

Postreguliranja - reguliranje s povratnim djelovanjem i predreguliranja.

Neizolirani sistemi sastoje se od postreguliranja i predreguliranja. Model kompleksnih sistema
Mehl rabi za ostvarivanje kibernetskog modela poduzea i politiko upravnog sistema:
- selektor - parlament i vlada
- transduktor - upravni aparat bez javne slube
- efektor - javne slube, poduzea, grupe ljudi i pojedinci

Autopoietski i samoreferentni pravac (predstavnici i znaajke).

Predstavnici: Maturana, Varela, Ulrich, Luhmann.
Predstavnici teorije samoreferentnih i autopoietskih sistema naglaavaju nazonost ljudske
svijesti koja onda organizacije dijeli od mehanikih i biologijskih sistema.
Prema turmu ova teorija prola je dvije etape: najprije se bavila samo tzv. samooorganizacijom
sistema i pritom prouavala unutarnju sistemsku strukturu, a u drugoj se uvrstila pod imenom
teorija samoreferentnih ili autopietinih sistema. A teorija samoreferentnih sistema nastaje iz
uvjerenja da je razlikovanje izmeu sistema mogua samo na podlozi samoreferentnosti. Kako bi
to ostvarili sistemi moraju biti sposobni samodokazati svoje bie Radi toga moraju koristit
diferencijaciju izmeu sistema i okoline kao orijentaciju.
Razvoj samoreferentnih sistema su prema turmu pokrenula najnovija zbivanja na podruju
biologije kao teorije ivih organizama. Nakon to sistem dosegne visok stupanj kompleksnosti
stabilnost postie samo ako sam od sebe stvara podsisteme interne podstrukture. Teorija koja je
razvijena u biologiji poglavito se bavila pitanjima vezanima za tzv. zatvorne sisteme.
U djelu Nikolasa Luhmanna, kao predstavnika novije faze ovog teorijskog pravca, osobito dolazi
do izraaja razlikovanje sistema i okoline. On pokuava rjeiti jedan od glavnih problema-problem
smanjivanja sloenosti svijeta. Sistemi se moraju pojmiti krajnje formalno kao identiteti koji se
odravaju u kompleksnoj i promjenjivoj okolini stabiliziranjem razlike unutranjost/vanjskost.
Sistemi primjenjuju razliite strategije radi redukcije kompleksnosti i promjenjivosti okoline.
Luhmann navodi pet strategija:
- strategija subjektiviranja - u kojoj se objektivna situacija zamjenjuje jednostavnom predodbom
zbilje
- strategija stvaranja konsenzusa - o subjektivnim predodbama zbilje institucionalizacijom
ponaanja.
- strategija diferenciranja okoline - u svrhu lakeg kontroliranja dijelova okoline
- strategija unutarnje diferenciranje sistema kako bi se sistem prilagodio promjenjivosti okoline
- strategija poveanja neodreenosti sistemske strukture - kako bi sistem mogao apsorbirati
utjecaje bez dubljih unutarnjih potresa
Sistemskim pristupom reducira se kompleksnost svijeta/okoline. Sve sisteme karakterizira
selektivan odnos spram okoline, a time se reducira kompleksnost. Luhmann pozornost poklanja
identitetu sistema. Kod strojeva i organizama identitet utvruje vanjski promatra, a kod psihikih
i drutvenih sistema identitet za sebe utvruje sistem kroz samoidentifikaciju. Sistem koji je u
stanju sam stvarati neke informacije koje na nj utjeu je autopoietan.

15. ISPIT
1.a)MARX? (1818-1883)
Utemeljitelj znanstvenog socijalizma. U spisu Graanski rat u Francuskoj upuuje
na parazitski karakter francuske dravne uprave.Smatra da se revolucijom
proleterijat mora radikalno obraunati sa nasljeenim centralistikim dravnim
aparatom i zamjeniti ga novim koji e realizirati njegove povijesne ciljeve, napose
ekonomsko osloboenje. Marxu je pritom za uzor sluila Parika komuna kao
ustrojstvo budue proleterske drave u tzv. prijelaznom razdoblju izmeu
kapitalizma u komunizam.Rasputanjem stajae vojske, liavanjem politike
policije njenih funkcija i ograniavanjem broja inovnika, Komuna je realizirala

parolu svih graanskih revolucija, a to je jeftina vlada.Novi nain drutvenog

ureenja omoguio je jaanje drutva. Za Marxa je drava "iluzorna" zajednica.
Ona je historijski prolazan oblik ljudskog ivota, a nestat e s prevladavanjem
klasne podjele u drutvu.Njegov je ideal prevladavanje podjele izmeu
graanskog drutva i drave.U radu Kritika Gothskog programa , 1875. Marx je
naglasio vanost politikog prijelaznog razdoblja, a drava u tom razdoblju ne
moe biti nita drugo do revolucionarna diktatura proletarijata.To bi bio nuni
uvjet za stvaranje socijalnog osloboenja.
Zamjena buroaskog dravnog aparata proleterskim. Izbornost, dnevnice,
oduzimanje ovlasti policiji. Komunistiko drutvo:nagraivanje prema radu,
obrazovanje.
b)ANARHISTI-ALTERNATIVA CENTRALISTIKOJ DRAVI?
Rodonaelnici ANARHISTIKE TEORIJE SU Proudhon i Bakunjin. Ostali
predstavnici
su
Godwin,Kropotkin,Chomsky,Malatesta,Goldman,Wolff;Marcuse.Oni se okreu
protiv svega onoga to onemoguuje slobodni i nesputani ljudski razvoj.Svaka
drava tlai i porobljava ovjeka i zato je treba dokinuti. Godwin u svojoj knjizi
Istraivanje o plotikoj pravdi 1793. se zalaga za "bezdravno drutvo", jer svaka
dravna vlast predstavlja zlo. Anarhija nije kaos, ve ureenje bez vlasti.Hobbes
kae da takvo to nije mogue.Anarhistika teorija je egalitarna i antihijerarhijska,
te decentralistika.
Proudhon i Bakunjin umjesto dravnih oblika koji tlae ovjeka predlau male
ljudske zajednice koje se zasnivaju s onu stranu svake hijerarhijske vlasti budui
da nijedna vlast ma koliko bila "demokratska" i izraz narodne volje, nema istinsku
demokratsku legitimaciju.
Proudhon zagovara radikalnu decentralizaciju, a osnova nove zajednice trebala
bi biti komuna. Ona bi imala pravo samoupravljanja,iznad nje ne bi postojali
vlastodrci.U takvoj bi zajednici svatko sam sebi bio gospodar.Komuna je
suvereno bie, temelj na kojoj bi se ujedinili svi narodi u konfederaciju.Odbacuje
centralizaciju i svako moe istupit iz zajednice u bilo kojem trenutku. Za radikalan
su obraun sa dravom.Anarhija je odsutnost vlasti, drutva koja su slobodna od
vlasti.Ona su akefalna i egalitarna.
17. ISPIT
1a)TRAJNA PODJELA DUNOSTI I OVLASTI?
ZNAI TAKVE ODNOSE MEU LJUDIMA U ORGANIZACIJI U KOJIMA SU
RADNI ZADACI SVAKOG POJEDINCA ISTOVREMENO NJEGOVE DUNOSI,
A SADRE U SEBI ODREENE OVLASTI. PRAVNI SISTEMI ZAHTJEVAJU OD
SVAKOG LANA UPRAVNE ORGANIZACIJE DA OBAVLJA SVE POSLOVE
KOJI SU MU NA ODREENI NAIN DODJELJENI. JEDNA OD POSLJEDICA
ISTOVREMENOSTI DUNOSTI I OVLASTI JE HIJERARHIJA, SUSTAV
NADREENOSTI I PODREENOSTI.

b)PROFESIONALIZAM?
U UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA RADE LJUDI KOJIMA JE POSAO U UPRAVI
GLAVNO ILI JEDINO ZANIMANJE. ZA TAJ SE POSAO OBRAZUJU. LJUDI U
UPRAVI SU PROFESIONALCI.
2a)RAZVOJ POLITIKIH SISTEMA?
O dravi su suvremenom smislu moe se govoriti nakon pojavljivanja
profesionalne dravne uprave, a to znai u razvijenim zemljama prije 300 godina
u okviru apsolutistikih monarhija u vrijeme prosvijeenog apsolutizma. Uprava je
dio drave ili politikog sistema. Politiki se sistemi u europskim zemljama kreu
izmjeninim jaanjem i slabljenjem koncentracije drutvene moi i utjecaja u
instituciji drave.
b)APSOLUTISTIKI MONARH?
Na kraju feudalnog razdoblja politika vlast je koncentrirana u rukama monarha,
a raniji nositelji vlasti, feudalni stalei, sudjeluju u drutvenoj moi kao njegovi
suradnici ili o njemu bitno ovisni ili sudjeluju sve manje te na kraju bivaju potpuno
politiki marginalizirani. Profesionalna dravna uprava glavni je instrument
politike moi monarha. Bitna znaajka drave je monopol fizike sile koji ima
monarh. Vladarev upravni aparat ima zadau osiguranja vlasti od napada izvana i
iznutra. U okviru vanjske sigurnosti, razvija se i diplomacija, a u okviru unutarnje
sigurnosti se javlja policija, pravosue i financije. Ekonomskom politikom se
promie gospodarski prosperitet, donose se norme koje reguliraju ljudsko
ponaanje. Vladari brinu o dobrobiti naroda u svojstvu Oca svog naroda.
3a)FUNKCIJA?
Suprotnost izmeu funkcije i hijerarhije jedna je od suprotnosti organizacijske
strukture. Dioba rada rastavlja cjelovit radni zadatak na dijelove, na ue
podzadatke, a ove opet na dijelove sve do kad daljnja podjela ne bi bila
svrsishodna. Svaki od tih zadataka predstavlja funkcije. Dioba openitih zadataka
na slojevite stvara slojeve zadataka, dakle i slojeve funkcija. Zadatak nositelja
funkcije je da nositeljima svih specijalnih funkcija u krugu svoje openitije
odreuje granice djelovanja. Sve funkcije su relativno trajne prirode, stoga je
odreivanje granica relativno trajni proces. Odreivanje granica specijalnim
funkcijama i samo postaje funkcija, funkcija vodstva.
b)HIJERARHIJA?
Odnos izmeu openitijih i specijalnih funkcija s obzirom na funkciju vodstva,
kao i odgovarajue odnose izmeu nositelja, nazivamo hijerarhijom. Smisao
hijerarhije je reducirati ljudske kontakte na radu na nuni minimum. Na taj se

nain nastoje relativno urno rijeiti svakodnevni problemi s kojima je

organizacija suoena. Nositelji specijalnih funkcija tee ka samostalnosti, a
nositelji openitih funkcija nastoje ograniiti tu tenju to dovodi do posebne
dinamike u organizaciji.
4.a)PERSONALNA POLITIKA?
SISTEMSKA DJELATNOST OKO POPUNJAVANJA RADNIH MJESTA U
UPRAVNOJ ORGANIZACIJI S CILJEM POSTIZANJA MAKSIMALNE
DJELOTVORNOSTI ORGANIZACIJE, TE OPTIMALNOG RAZVOJA I
OSOBNOG ZADOVOLJSTVA LJUDI KOJI U NJOJ RADE.
b)KOJE POSLOVE OBUHVAA?
Obuhvaa tri grupe poslova:
1. Poslovi oko prijema na rad i razmjetaja slubenika na radna mjesta
2. Poslovi u vezi sa strunim usavravanjem slubenika
3. Poslovi u vezi sa stvaranjem optimalnih uvijeta za rad.
5a)AOP I EOP ?
Sustav komunikacija u upravi razvijenih zemalja obuhvaa automatsku obradu
podataka (AOP) i elektronsku obradu podataka (EOP). U pitanju je rukovanje
informacija pomou sustava strojeva ije je sredite raunalo. Glavni ciljevi
AOP/EOP su poveavanje efikasnosti i ekonominosti, a ostvaruju se
automatizmom, odnosno odvijanjem niza operacija u kojima strojevi zamjenjuju
ljude i brzinom operacija uslijed brzine elektrikih kontakata u kompjuteru. Javlja
se uteda osoblja i vremena. Podruje primjene AOP/EOP su poslovi sastavljeni
od rutinskih operacija. Upotrebljavaju se na svim razinama teritorijalnog
upravljanja.
b)POSLJEDICE?
1. Vea djelotvornost, iako ne uvijek ekonominost upravnog poslovanja
2. Vea koliina informacija kojima uprava raspolae i moe ih koristiti
3. Odreena tendencija prema koncentraciji radi velikog kapaciteta strojeva
4. Odreen stupanj neelastinosti zbog cijene mijenjanja sloenih programa
strojne obrade
5. Potreba za novim specijalizacijama osoblja, ali i tendencija prema
diferencijaciji osoblja
6. Ubrzanje usluga i drugih transakcija uprave i graana, ali manja mogunost
individualiziranja u postupanju
ISPIT 1
1. a) Prinuda i koja je uloga prinude u poecima upravnog razvoja?

Prinuda je svjesno djelovanje radi nametanja odreenog ponaanja drugome

koje on ne bi izabrao bez tog djelovanja. (Pusi) Prinuda implicira lomljenje
otpora na strani drugoga kojeg se prisiljava da neto uini protiv svoje volje.
Postoji fizika prinuda i rafiniraniji oblik, psihika prinuda u kojem se
manipulira osjeajem straha.
U poecima upravnog razvoja prinuda je bila posebno naglaena, a bila je
iskljuivo vojna i policijska, npr. Prikupljanje haraa slanjem vojske. Uprava
primjenjuje prinudu kao ekonomski i tehniki jednostavniju metodu. U
poecima upravnog razvoja prinuda se koristila zbog niske kulturne i
civilizacijske razine stanovnitva. Kljunu ulogu u ograniavanju prinude u
upravi imale su graanske revolucije koje proklamiraju naela vladavine prava
i pravne drave.
b) Dvostruka uloga prinude
Dvostruku ulogu prinude primjenjuju upravne organizacije u obavljanju svojih
zadataka u odnosu prema lanovima zajednice, a primjenjuje se i unutar
uprave radi odranja kohezije i organizacijske povezanosti.
2. a) Teritorijalna decentralizacija
Teritorijalna decentralizacija stvara regionalne i lokalne upravne organizacije
u veoj ili manjoj mjeri neovisne o centralnim dravnim tijelima. Lake se
mogu podvrgnuti razliitim kontrolnim utjecajima u krugu lokalnih poslova.
Svoj krajnji oblik dobiva u lokalnoj samoupravi, tj. Takvom ureenju gdje uz
organizacijske lokalne i regionalne samouprave postoje takoer stalne
politike institucije (npr. Predstavnitvo graana) kojima lokalno stanovnitvo
koliko-toliko utjee na njih.
b) Stvarna decentralizacija
Stvarnu decentralizaciju obiljeava stvaranje vie upravnih organizacija , no
ne prema kriteriju irih ili uih teritorijalnih jedinica ve prema kriteriju raznih
upravnih poslova npr. Izdvajanje uprava carina iz ministarstva financija. to je
samostalnost u odluivanju organizacija na koje su preneseni poslovi vea, to
je uinak decentralizacije jai. Stvarna decentralizacija dovodi do labavosti
monolitnosti upravnog sustava te omoguava laki politiki utjecaj na pojedine
posebno organizirane dijelove.
3. a) Vanjska organizacijska jedinica
Vanjske organizacijske jedinice obavljaju one poslove kojima se ostvaruje
zadatak zbog kojeg je organizacija osnovana. Npr. Na fakultetu je vanjska

organizacijska jedinica katedra za Upravnu znanost. One imaju tendenciju

prema funkcionalnoj samostalnosti, a nastoje izbjei utjecaj iz organizacijskog
centra.

b) Unutarnje organizacijske jedinice

Unutarnje ili stoerne (tapske) organizacijske jedinice slue za obavljanje
onih poslova potrebnih da bi organizacija kao takva mogla postojati i djelovati.
One obavljaju poslove koji olakavaju rad vanjskim organizacijskim
jedinicama i slue za njihovo meusobno povezivanje i stvaranje kohezije
unutar organizacije. To dovodi do odreenog sukoba koji je prouavan pod
nazivom sukob izmeu linije i stoera (taba).
4. a) O emu ovisi reim raspolaganja materijalnim sredstvima uprave?
Raspolaganje materijalnim sredstvima znai skup vlasnikih ovlatenja u
odnosu na sredstva, dok reim raspolaganja materijalnim sredstvima uprave
ovisi o dosegnutom stupnju drutvenog razvoja i o sloenosti samih
sredstava. Takoer mnogo toga ovisi u ijim su rukama ovlasti raspolaganja.
b) Razvoj reima pojedinanog raspolaganja
Reim pojedinanog upravljanja je povijesno najstariji reim. Materijalna
sredstva uprave su u rukama vladara (vlastelina) koji financira upravni aparat,
a takav reim je karakteristian za feudalizam. Karakteristika te etape
svakako je i jedinstvo politike i ekonomske vlasti u jednoj osobi. Nakon
graanskih revolucija u 18. i 19. stoljeu javlja se reim raspolaganja u
dravnom vlasnitvu. Graansko (civilno) drutvo se poima kao udruenje
slobodnih i pravno izjednaenih pojedinaca koji nastoje zadovoljiti svoje
potrebe. Hegel graansko drutvo naziva sistem potreba. Proizvodna
sredstva nalaze se u vlasnitvu dravljana i to kao privatno vlasnitvo
pojedinaca, a pod opim jamstvom politikog poretka.
5. a) Pravovremenost kontrole
Pravovremenost kontrole prvi je pokazatelj uspjenosti sistema kontrole. Kako
bi kontrola bila uspjena mora biti pravodobna, dakle mora se poduzeti prije
nego tetne posljedice nastupe. Kontrola koja se poduzima nakon to doe
do pogreke nije pravodobna i sama po sebi ne poboljava rad jer ona nema
za svrhu utvrivanje odgovornosti i krivnje, ve lake i efikasnije obavljanje
upravne djelatnosti.
b) Uravnoteenost kontrole

Prema naelu uravnoteenosti kontrole, proces kontrole ne smije indirektno

dovesti do zanemarivanja nekih upravnih djelatnosti ili nekih aspekata
zadataka upravne organizacije. Ne smiju se sve aktivnosti uprave prebaciti na
kontrolu.
1. a) to je predmet, a to graa upravne znanosti?
Predmet upravne znanosti ispitivanje je zakonitosti drutvenih pojava u svezi s
upravnim organizacijama i djelatnou upravljanja. Upravna znanost ima zadau
osvijestiti pravilnosti vezane za organizacijski i funkcionalni pojam uprave. Graa
upravne znanosti jesu upravne organizacije , ali i druge institucije (npr. Politika
tijela) u svezi s njezinim predmetom.
b) U emu se sastoji metoda nauke o upravi?
Metoda upravne znanosti se stoga bitno ne razlikuje od metode drugih drutvenih
empirijskih znanosti (sociologije, ekonomije), odnosno od znanstvene metode
uope; opis i klasifikacija grae na kojoj se stalno provjeravaju pretpostavke o
pravilnostima u pojavama. I opisu i klasifikaciji pristupa se s odreenom, makar
najopenitijom pretpostavkom o pravilnostima koje emo nai u pojavama. Bez
takve pretpostavke ne bismo uope imali kriterij prema kojem valja iz
nepreglednog arenila stvarnosti izabrati relevantne injenice. Znanstveno se
istraivanje sastoji u ispitivanju prvotnih pretpostavki na temelju prikupljenih
injenica, njihovom naputanju kao neosnovanih i zamjenjivanju drugima,
odnosno njihovom ispravljanju, upotpunjavanju i usavravanju.
2. a) U emu je razlika izmeu apsolutnog i relativnog porasta uprave?
Porast uprave moe biti apsolutan i relativan. Apsolutni porast uprave znai da se
razvojem upravni sistemi pojedine zemlje obuhvaaju sve vei broj ljudi i sve vie
organizacija, npr. Ako je 1990. broj zaposlenih u upravi neke zemlje iznosio 170
000, a 2000. godine 270 000 rije je o apsolutnom porastu. Relativan porast
uprave znai da razvijajui upravni sistem neke zemlje angaira sve vei
postotak radne snage i materijalnih sredstava u toj zemlji.
b) Uzroci porasta uprave?
1. Glavni uzrok porasta uprave je nedvojbeno razvoj drutvenih proizvodnih
potencijala. U tehnikom smislu taj proces znai poboljanje i proirenje
tehnoloke osnove, ne samo proizvodnog rada ve i drugih ljudskih
djelatnosti. U ekonomskom smislu, razvoj proizvodnih potencijala neke
zajednice oslobaa ljudsku radnu snagu za neproizvodne, ali drutveno
korisne djelatnosti kao to je uprava.
2. Urbanizacija je proces kojim se poveava udio gradskog stanovnitva u
ukupnoj populaciji. U gradovima se mnoge djelatnosti pojavljuju kao javne,

koje su se u agrarnim zajednicama ili nisu obavljale ili su ih obavljale

obitelji same za sebe (npr. Vodoopskrba, kanalizacija)
3. Veliina zadataka to ih odreena zajednica treba svladati. Moe biti u
prostranosti podruja ili u broju ljudi koje obuhvaa.
4. Meusobna povezanost ljudi u svijetu tj. Globalizacija takoer je uzrok
poveanja upravnih organizacija, u smislu napretka prometa i sredstava
veze te razvojem svjetskog trita.
5. Razvoj unutarnjih upravnih funkcija, tj. Personalne slube, financiranja,
uredske evidencije. Do toga dolazi kada upravni sistem i pojedine upravne
organizacije prijeu odreenu granicu razvedenosti i veliine.
3. a) Koja je razlika izmeu drutvene i organizacijske uloge?
Drutvena uloga je skup oekivanih postupaka pojedinaca koji sa stajalita
ukupnosti drutvenih normi i zahtjeva odgovaraju odreenoj drutvenoj situaciji u
kojoj se pojedinac nalazi. Organizacijska uloga je skup oekivanih postupaka
pojedinca koji u smislu konkretnoga normativnog sustava odgovaraju injenici
pripadnosti pojedinca odreenoj organizaciji.
Organizacijska uloga je vrsta drutvene uloge kojoj je svojstveno postojanje
veeg broja podrobnih, izriitih i doraenih pravila. Stvarno ponaanje nositelja
organizacijskih uloga u upravnoj organizaciji rezultat je suprotnosti izmeu
drutvenih normi koje ine ulogu i vlastitih tenji nositelja uloge. Postupci lanova
upravnih organizacija mogu se, do izvjesne mjere, sistematizirati pomou pojma
organizacijske uloge. A organizacijske uloge, meusobno povezane, su upravna
organizacija.
b) Konflikt
Postoje uloge koje se nalaze u direktnoj suprotnosti i konfliktu. To dovodi u
pitanje prognostiku vrijednost uloge, odnosno mogunost predvianja budueg
ponaanja neke osobe. Npr. Vojni kapelan koji propovijeda Isusov nauk milosra,
a istodobno blagoslivnja vojnike koji idu u rat, fakultetski profesor kojemu na ispit
dolazi sin i ker. Problemi u vezi s izvoenjem uloga olakavaju se preciznim
definiranjem uloga i njihovim uenjem u procesu socijalizacije te odreivanjem
prioriteta uloga. Pripadnici upravne organizacije takoer su nositelji brojnih uloga,
te u upravi takoer dolazi do konflikta. Osoba e na stegu pravila reagirati
tenjom za veom slobodom. Interesi pojedinca se mogu ostvariti jedino
kooperacijom/suradnjom s ostalim lanovima.
4. a) to je funkcija vodstva?
Voenje u upravi jest pokretanje, usmjeravanje i povezivanje djelatnosti vie ljudi
ili vie organizacijskih jedinica, na temelju ovlasti, a uz odgovornost za cjelokupni
rezultat rada organizacije. Voenje se sastoji od iniciranja procesa rada,
usmjeravanja aktivnosti onih koji su podreeni vodstvu i njihove koordinacije

tijekom rada. Voenje je izvrna funkcija upravljanja. Vodstvo se temelji na

ovlasti zapovijedanja koje proizlazi iz osnovnog hijerarhijskog odnosa u
organizaciji. Protutea ovlasti zapovijedanja je odgovornost.
b) Konfucije
Jo u staroj Kini, Konfucijeva doktrina je uz potrebu za pravilnim voenjem stvari
prilikom upravljanja naglaavala takoer i potrebu biranja asnih i sposobnih
javnih slubenika.
5. a) to je koordinacija?
Koordinacija je stalno,istodobno usmjeravanje vie kontinuiranih upravnih
djelatnosti prema jednom od njihovih ciljeva koji im je zajedniki.
b) Vrste koordinacije
1. a) Politika; obavljaju je politika tijela te rjeava interesna pitanja
b)Upravna; tehnikog karaktera, a prethodi joj interesna politika odluka
2. a) Horizontalna; njome se osigurava jedinstvo upravnih organizacija
unutar iste teritorijalne jedinice. b) Vertikalna; njome se stvaraju
pretpostavke da itav upravni sistem funkcionira kao cjelina.
3. a) Vanjska; obavljaju je tijela koja se nalaze izvan sustava upravnih
organizacija. b) Unutarnja; obavljaju je tijela u sklopu upravnih
organizacija.
4. a) Opa: odnosi se na itav upravni sistem. b) djelomina samo na dio
upravnog sistema.
Tendencije i popratne okolnosti
Tendencija je takav slijed pojavnih oblika u razvoju kod kojega su vremenski blii oblici sliniji
sadanjem izgledu pojave od vremenski udaljenih oblika. Tendencije u drutvenom razvoju su:
porast drutvene gustoe, odnosno sve vei broj stanovnika na etvornom km, urbanizacija, rast
koliine informacija, poveanje proizvodnosti ljudskog rada, podrobnija dioba rada, irenje kruga
legitimnih interesa. Tendencija djeluje u okviru jedne zajednice, djeluje u definiranom prostoru i
vremenu. No, u dugotrajnoj vremenskoj perspektivi tendencije su ipak openite i idu preko
granica jedne zajednice. S druge, postaje pojave u razvoju drutva koje ne moemo obuhvatiti
tendencijama. Te su pojave intervenirajui faktori ili popratne okolnosti. Tako npr. ratovi djeluju na
brojnost stanovnitva. Karakter vlasti u odreenom drutvu je takoer popratna okolnost koja je
vezana za upravu. Naime, ne moe se izdvojiti takvu popratnu okolnost kao to je utjecaj
karizmatskih politikih voa (Staljin, Hitler). U razvoju uprave 5 tendencija: ...

Razlika tendencije i statistikog trenda

Tendenciju treba razlikovati od statistikog trenda budui da izraava i takve promjene koje se ne
daju kvantitativno izraziti, a takoer to statistiki trend ima samo jedan smjer kretanja, kod njega
nema vraanja unazad. Kod statistikog trenda se moe utvrditi daljnji tijek, a kod tendencije
nema mogunosti tonog izraunavanja daljnjeg tijeka.

Pojam birokracije
Dva su osnovna znaenja pojma birokracije:

1. oznaava skup negativnih pojava u svakodnevnom radu uprave kao to je primjerice hladan,
neljubazan i arogantan odnos slubenika spram graana, kruto i neelastino djelovanje
inovnika, veliki formalizam u upravi. Takvo poimanje je pogreno.
2. osnovno znaenje birokracije je u smislu birokratske vlasti. Njome obuhvaamo razliite
patoloke promjene normalnih odnosa izmeu politikih tijela i upravnih organizacija. Kada doe
do takvih patolokih stanja u politikoj zajednici, politika tijela svjesno raskidaju vezu s birakim
tijelom i oslanjaju se na moan upravni aparat, odnosno vojni i policijski. Birokratska vlast nije
vlast uprave, ve vlast na temelju uprave. Birokratizam je nain provoenja vlasti. Konkretni
lanovi politikih tijela mogu biti reprezentativni nositelji vladajue koncepcije u zajednici dok
odravaju vezu s birakim tijelom jednako kao to mogu biti i izolirani nositelji birokratske vlasti
ako tu vezu izgube i iskljuivo se oslone na upravni aparat. Postojanje monog vojnog i
policijskog aparata, omoguava vlastodrcima ostajanje kroz dulje vrijeme na vlasti, unato
izostanku demokratske legitimacije. Tijekom 20.st. etablirani su staljinistiki reimi u kojima je
dolo do birokratske degeneracije vlasti, ali i nacistiki poredak u Njemakoj od '33.-'45.

Posljedice birokratske vlasti

1. posljedica jest enorman patoloki porast upravnog aparata, napose vojnog i policijskog.
Uprava se izolira unutar drutva, a njen vodei sloj (generalski vrh) zatvara se u sebe.
2. posljedica je anomija, odnosno prislina pasivizacija podanika u politikom ivotu. Dolazi do
raspada pravnog i vrijednosnog sustava koji vie ne slui stanovnitvu kao pokazatelj za
ponaanje. Ljudi su otueni od politike vlasti. Tijekom 20 st. pokazalo se da se vlastodrci
zahvaljujui kontroli na upravnim aparatom mogu na vlasti dulje zadrati ak i bez politike
podloge. Trajnije oblike vlasti bez demokratske legitimacije omoguuje razvijeniji vojni i politiki
aparat.

Najstariji oblik ljudske suradnje i njegove karakteristike

Primarna kooperativna grupa je povijesno najstariji sistem ljudske suradnje. Skupina ljudi
izvrava neki vremenski ogranieni zadatak, a posao na izvrenju tog zajednikog zadatka dijeli
se ad hoc. Zajedniki posao je u interesu svih lanova grupe, oni vide I uju jedan drugoga I
prilagouju svoje postupke drugima na istom poslu. Primarna kooperativna grupa nema trajne
strukture, raspada se nakon obavljenog zadatka. Meu lanovima grupe postoji interesna
solidarnost; svaki lan skupine spreman je podrediti vlastite interese interesima grupe.
Solidarnost je posljedica da su lanovi u pravom ili pretpostavljenom krvnom srodstvu, a
uvjetovana je I neizvjesnou u kojoj grupa konstantno ivi. Najtea kazna koja moe stii
pojedinca je iskljuenje iz zajednice. takav sistem ljudske suradnje nalazimo I u modernim
drutvima, u zadacima koji traju kratko vrijeme, npr. razne elementarne nepogode.

Karakteristike voene grupe

Obiljeava je uspostavljanje trajnog odnosa izmeu voe I voenih. Slijedi I sluaj vou je
glavno tehniko pravilo kojim je grupa integrirana. U grupi nema trajne raspodjele zadataka,
posao radi onaj kome ga voa dodjeli. Zbog postojanja voe takva grupa moe izvravati i
kompleksnije zadatke. Grupu obiljeava paternalistiki odnos odnos voe spram sljedbenika.
Voa posjeduje odreene karizmatske osobine, odnosno fiziki I intelektualno je superioran u
odnosu na ostale lanove grupe. Voena grupa se temelji na interesnoj dominaciji voe koja
proizlazi iz njegove karizme ili moi. No diferencijacija unutar voene grupe udaljuje vou od
voenih, kontakt je sve ee posredan, preko zamjenika. Zbog sve manje mogunosti
odravanja osobnog kontakta izmeu voe I voenih , efikasnost grupe je upitna. S druge strane
javlja se interesni sukob izmeu voe I voenih, oko uzdravanja upravnog taba, te je stoga
voena grupa u krizi.

Metode voenja kroz povijest

Voenje u upravi jest pokretanja, usmjeravanje i povezivanje djelatnosti vie ljudi ili vie
organizacijskih jedinica na temelju ovlasti a uz odgovornost za cjelokupni rezultat rada
organizacije. Ono se sastoji od iniciranja procesa rada, usmjeravanja aktivnosti onih koji su
podreeni vodstvu i njihove koordinacije tijekom rada. Vodstvo se temelji na ovlasti , na pravu

zapovijedanja koje implicira dunost poslunosti na strani podreenih. Pravo zapovjedanja

proizlazi iz osnovnog hijerarhijskog odnosa u upr. org. Vodee su funkcije hijerarhijski vie i
dobivaju mogunost da na autoritativan nain usmjeravaju aktivnosti niih.
Metoda voenja je nain na koji rukovoditelji izvravaju zadatke, na osnovi ovlasti, izdavajui
naloge, usmjeravajui i kontrolirajui radu suradnika. Razlikuju se 3 metode:
1. metoda prinude/prisile - ona se zasniva na raznim mjerama i sredstvima to ih voditelj
primjenjuje da bi osigurao izvrenje zadataka i ciljeva org. Bit prinude je da u sluaju neizvrenja
zadataka podreenom prijeti odreena sankcija
2. metoda paternalizma rukovoditelj brine za neke potrebe svojih podreenih i za uzvrat trai
njihovu odanost i poslunost
3. metoda uvjeravanja obuhvaa niz raznih postupaka kojima rukovoditelj nastoji uvjeriti
podreene da je potrebno izvriti zadatke. Slui se raznim argumentima i sugestijama.

Metode popunjavanja upravnih organizacija

Prema Pusiu operativne metode koje su dale najbolje rezultate u popunjavanju upravnih
organizacija vodeim osobljem mogu se svesti na 4 faze:
1. analiza konkretnih potreba organizacije glede vodeeg osoblja i specifinih svojstava to ih
iskazuje vodea funkcija. Glede svojstava kandidata vanost je na ambiciji i volji preuzimanja
vodeih funkcija
2. sustavno promatranje, ocjenjivanje i klasifikacija slubenika- sa stajalita njihovih prikladnosti i
razvojnih mogunosti za vodee funkcije. Najvaniji instrument je razgovor.
3. rad na usavravanju moguih kandidata za pojedine vodee funkcije ide u dva smjera:
- razvijanje svojstava koja su se pokazala kao prednost
- suzbijanje nedostataka kandidata
Osobito vane metode za razvijanje vodeeg osoblja su delegacija i rotacija
- delegacija - prenoenje na kandidata nekih zadataka voenja i prije nego mu se formalno
povjeri funkcija vodstva
- rotacija - plansko premjetanje, u kraim vremenskim razdobljima, s posla na posao kako bi se
upozna s cjelokupnim zadacima organizacije
4. uspostavljanje i uvoenje personalnog plana koji je podloga za donoenje smiljenih i
pripremljenih odluka o postavljanju vodeih osobolja u najkraem vremenskom roku. Personalni
plan znai eliminaciju pojedinaca s radnih mjesta za koji nemaju sposobnosti. No pritom im
obvezno treba nai prikladno radno mjesto. Personalni plan ine dosjei i grafike tablice u koje je
unesena ocjena kandidata.

Klasina kola i predstavnici

Predstavnici: Gulick, Urwick, Moony
Zaokupljeni su problemom maksimalne efikasnosti organizacije. Njoj je sve podreeno, struktura
organizacije vanija je od pojedinca. Posebna pozornost posveuje se diobi rada, ona je temelj
organizacije. Galick uvodi kraticu POSDCORB - planiranje, organiziranje, personalna politika,
usmjeravanje, koordiniranje, izvjeivanje i financiranje.
Predstavnici klasine kole odnosili su se naspram ovjeka u organizaciji kao spram
mehanikog elementu stroja. Osoblje je bilo pdreeno ciljevima organizacije tj. maksimalnoj
efikasnosti i postizanju profita.

kola meuljudskih odnosa i predstavnici

Predstavnik: Mayo
Na vanost osoblja i njihove motivacije upozorio je Mayo. Skrenuo je pozornost na vanost
neformalnih grupa unutar organizacije i meuljudskih odnosa. Produktivnost rada u organizaciji
takoer znaajno ovisi i o radnoj okolini. Instrumentalni odnos spram osoblja rezultira u konanici
opadanjem u stupnju produktivnosti. efovi se moraju bitno drukije ophoditi s podreenima. Oni
se moraju osjeati ugodno i slobodno. kola meuljudskih odnosa i klasina kola obiljeila su
shvaanje organizacije u prvoj polovici 20 st.

3. ISPIT

1. a) Stavovi anarhista o dravi

Rodonaelnici anarhistike doktrine su Pierre-Joseph Proudhon i Mihail Bakunjin,
dok su ostali predstavnici Godwin, Kropotkin, Malatesta, Stirner, Goldman, Wolff,
Chomsky. Predstavljaju radikalnu opoziciju spram drave, odnosno politikih
institucija. Okreu se protiv svega to onemoguuje slobodan i nesputan ljudski
razvoj. Svaka drava, bez obzira koliko demokratska bila, tlai i porobljava
ovjeka i zato je treba dokinuti. Anarhistika teorija je egalitarna, antihijerarhijska, decentralistika. William Godwin se u svom djelu Istraivanje o
politikoj pavdi prvi nedvosmisleno zalae za bezdravno drutvo budui da
svaka vlast predstavlja zlo. Proudhon i Bakunjin umjesto dravnih oblika koji tlae
ovjeka predlau male ljudske zajednice budui da nijedna vlast nema istinsku
demokratsku legitimaciju. Proudhon je elaborirao ideju federativne zajednice u
kojoj bi svaki lan sauvao vlastitu nezavisnost i suvereno upravljao sam sa
sobom. Zagovara decentralizaciju, a osnovna elija nove zajednice trebala bi biti
komuna, dok bi se komune ujedinile u konfederaciju. Anarhisti se takoer zalau
za ukidanje ostalih institucija koje smatraju tlaiteljskima kao npr. Crkve,
patrijarhalne obitelji i svakog sustava za koji se ini da kao svetinju uva
iracionalnu vlast.
b) Stavovi liberala o dravi
Liberalna doktrina djeluje u 19. i 20. stoljeu a predstavnici su Mill, Tocqueville,
Smith, Acton, Hayek, Keynes, Popper, Berlin, Nozick, Rawls i dr. Polaze od
individualizma, sve slobode promatraju sa stajalita pojedinca. Pojedinac je
neovisan o dravi koja titi, a ne propisuje. Dravu smatraju kao nuno zlo.
Dravno je miljenje opravdano samo ukoliko ona titi pojedince jedne od drugih
ili od same vlasti. U svim drugim sluajevima drava nelegitimno uzurpira prava
pojedinca i ograniava njihove slobode. Liberali se protive intervencionistikoj
dravnoj politici, zalau se za strogo minimalnu ulogu drave te da samo takva
moe biti legitimna, a samim time i jeftina. Dravna vlast mora biti ograniena
sustavom ustavnih pravila i praksi u kojima se potuju individualna sloboda i
jednakost osoba uz vladavinu prava.
2. a) to su tendencije i njihov odnos prema intervenirajuim faktorima?
Tendencija (pravilnost) je takav slijed pojavnih oblika u razvoju kod kojega su
vremenski blii oblici sliniji sadanjem izgledu pojave od vremenski udaljenijih
oblika. Tendenciju treba razlikovati od statistikog trenda budui da izraava i
takve promjene koje se ne daju kvantitativno izraziti, a statistiki trend ima samo
jedan smjer kretanja, kod njega nema vraanja unazad. Kod statistikog trenda
se moe utvrditi daljnji tijek, a kod tendencije nema mogunosti tonog
izraunavanja tijeka. Tendencije u drutvenom razvoju su npr. Porast drutvene
gustoe, urbanizacija, rast koliine informacija

Intervenirajui faktori ili popratne okolnosti su pojave u razvoju drutva koje ne

moemo obuhvatiti tendencijama. Primjer toga jesu ratovi koji djeluju na brojnost
stanovnitva, a dok potresi na urbanizaciju. Karakter vlasti u odreenom drutvu
popratna je okolnost vezana za upravu (npr.karizmatski voe Hitler i Staljin).
b) Nabroji tendencije
Pusi, ali o tome postoji opi konsenzus kod upravnih teoretiara, razlikuje 5
tendencija:
1.
2.
3.
4.
5.

Tendencija porasta upravnih organizacija

Tendencija diferencijacije upravnih organizacija
Tendencija profesionalizacije upravnih organizacija
Tendencija ograniavanja prinude u upravi
Tendencija informatizacije uprave

3. a) Koji su sistemi ljudske suradnje?

Pusi razlikuje 4 sistema ljudske suradnje:
1. Primarna kooperativna grupa je povijesno najstariji sistem ljudske
suradnje. Skupina ljudi izvrava neki vremenski ogranien zadatak (npr.
Skupljanje plodova), a posao na izvrenju tog zajednikog zadatka dijeli
se ad hoc. Zajedniki posao je u interesu svih lanova grupe koji su
neposredno meusobno povezani. Ovaj sistem nema trajnu strukturu, ona
se raspada nakon obavljenog zadatka. Meu lanovima grupe postoji
solidarnost koja je posljedica injenice da su lanovi u pravom ili
pretpostavljenom krvnom srodstvu. Najtea kazna je ostracizam, odnosno
iskljuenje iz zajednice.
2. Voena grupa ima obiljeja trajnog odnosa izmeu voe i voenih
sljedbenika. Glavno tehniko pravilo kojim je grupa integrirana jest Slijedi
i sluaj vou. Ne postoji trajna podjela zadataka, ve posao radi onaj
kome ga dodijeli voa. Mogue je ostvariti mnogo kompleksnije i razliite
zadatke. Grupu obiljeava paternalistiki odnos voe spram sljedbenika, a
voa posjeduje karizmatske osobine, fiziki i intelektualno je superioran u
odnosu na druge lanove grupe. Voena grupa temelji se na interesnoj
dominaciji voe koja proizlazi iz njegove karizme. No, diferencijacija
unutar voene grupe postupno udaljava vou od voenih, a kontakt je sve
ee posredan, preko zamjenika ili voa manjih skupina. Stoga je
efikasnost grupe upitna, a takoer se javlja i sukob izmeu voe i voenih
oko uzdravanja upravnog taba voe.
3. Hijerarhijska organizacija je novi integracijski okvir suradnje prvenstveno
jer tu susreemo diobu rada. Diobom rada mogu se obavljati i najvei

pothvati i dolazi do velikog poveanja produktivnosti rada. Intenzifikacija

rada karakteristina je u kapitalistikim poduzeima, a u hijerarhijskoj
organizaciji krajnji izraz dobiva u Taylorovom sistemu odnosno
znanstvenoj organizaciji rada. U hijerarhijskoj organizaciji ljudi svoje
dunosti obavljaju trajno, kroz odreeno vrijeme, a krajnji rezultat je
profesionalizacija lanova. to je poloaj u hijerarhiji vii, to je vea
mogunost interesne dobiti i obratno. U organizaciji vladaju odnosi
interesne neravnopravnosti i dominacije. Hijerarhijska organizacija
omoguuje izvravanje takvih zadataka koje voena grupa nije u stanju
izvriti, dakle mogu se obavljati trajniji i sloeniji zadaci. Omoguuje
masovnu primjenu nekvalificirane radne snage koja je i jeftinija. Prisutna je
i neravnomjerna raspodjela informacija na tetu nie rangiranih. Jedan od
kljunih problema ljudske suradnje je otuenje ili alijenacija.
4. Timske mree javljaju se u perspektivi kao novi sistem ljudske radnje. U
radnoj skupini (timu) vlada naelna ravnopravnost izmeu lanova jer
svaki od njih posjeduje odreeno specijalistiko znanje koje je potrebno za
postizanje predvienog radnog uinka, a ne moe se pojednostaviti
cijepanjem radnog procesa. Svaki lan ima relativni monopol informacija u
poslu kojim se bavi, nitko mu ne moe nareivati to treba raditi, te je na
svakom lanu tima inicijativa. Nuan uvjet timskog rada je maksimalna
komunikacija izmeu lanova tima. Danas takav tip odnosa nalazimo u
znanstvenim institucijama, klinikama, projektantskim biroima
b) Koji je dominantan?
Hijerarhijska organizacija
4. a) to je planiranje?
Planiranje je stalan proces svjesnog predvianja, odabiranja i razrade ciljeva i
metoda rada, kao i prethodnog utvrivanja kriterija za kontrolu i ocjenjivanje
rezultata.
b) Vrste planiranja
1. Prema stupnju; a) planiranje programa i b) planiranje tijeka rada.
2. Po podruju; a) ekonomsko, b) urbanistiko, c) financijsko i d) planiranje
drutvenih slubi
3. Po vremenu; a) kratkorono i b) dugorono
4. Po organizacijskom obliku; a) centralno i b) decentralizirano
5. a) to je informacija?
Informacija je poredani niz signala koji se mogu prenositi preko veza tako da se
na temelju utvrenog sistema kodifikacije svaki signal zamjenjuje odreenim

sadrajem. Informacija znai ogranienje, odabir izmeu veeg broja moguih

signala odnosno simbola.
b) Komunikacijski sustav
Komunikacijski sustav predstavlja trajnu strukturu, trajne veze izmeu ljudi i
sredstava u procesu razmjene informacija kako u samoj organizaciji, tako i
izmeu organizacije i njene relevantne drutvene okoline. Naglasak je na
vezama koje postoje izmeu ljudi i sredstava, dok je kod organizacijske strukture
akcent na centrima , na organizacijskim ulogama, a veze izmeu njih su u
drugom planu. Prema Kopriu, osnovni nedostatak koncepta komunikacijskog
sustava jest njegova ogranienost u prouavanju komuniciranja na onaj segment
koji prati realizaciju formalnog zadatka tj. Djelatnosti organizacije.
6. ISPIT
1a) TEHNIKA PRAVILA?
UPRAVLJANJE REGULIRANO S 2 VRSTE PRAVILA ; TEHNIKA I
INTERESNA
(ZAKONI
UMIJEA-LEX
ARTIS)-PRDSTAVLJA
OSNOVE
ZAKONITOSTI(PRAVILNOSTI NA NEKOM PODRUJU PRIRODE ILI PAK
DRUTVA).
ONA
VRIJEDE
ZBOG
NJIHOVE
OBJEKTIVNE
VALJANOSTI(IZRAUNAVANJE NAGIBA CESTE,PRAVILNO LIJEENJE), A
NE ZBOG INSTITUCIONALIZIRANOG MEHANIZMA SANKCIJA. NJIH TREBA
POTIVATI DA BI SE NEKI POSAO DOBRO OBAVIO. ONA ODGOVARAJU NA
PITANJE-KAKO RADITI,KOJIM METODAMA.
b)INTERESNE NORME?
INTERESNE NORME ODGOVARAJU NA PITANJE U IJU SE KORIST(CUI
BONO) NEKA DJELATNOST OSTVARUJE.(DA LI KORIST IMAJU
VLASTODRCI ILI SVI LANOVI POLITIKE ZAJEDNICE). U SLUAJU
NJIHOVA NEPOTIVANJA POSTOJI MOGUNOST PRIMJENE SANKCIJA,
PRISILE.UPRAVLJANJE
IMA
I
TEHNIKI
I
INTERESNI
ASPEKT.RAZLIKOVANJE
TEHNIKOG
I
INTERESNOG
ASPEKTA
UPRAVLJANJA IMA ZA POSLJEDICU TIJESNU POVEZANOST IZMEU
UPRAVE I POLITIKE.
2.a) KOLEKTIVNOST
KAO SREDSTVO POLITIKE KONTROLE UPRAVE ZNAI POVJERAVANJE
ODREENIH ODLUKA ISTODOBNO DVOJICI ILI VEEM BROJU VODEIH
FUNKCIONARA. 2 OSNOVNE SKUPINE (VIESTRUKOST I KOLEGIJALNOST)
VIESTRUKOST? KOLEGIJALNOST? OBLICI?
VIESTRUKOST : TEITE JE NA SVAKOM POJEDINOM OD VIE
FUNKCIONARA. PARARELIZAM:POSTOJE DVA ILI VIE NOSITELJA ISTE

FUNKCIJE KOJI DIJELE IZMEU SEBE OBNAANJE JEDINSTVENE

FUNKCIJE. STUPNJEVANJE: JEDAN FUNKCIONAR DJELUJE ISKLJUIVO
KAO NADZORNA INSTANCA(MINISTAR NASPRAM DUNOSNIKA NA
LOKALNOJ RAZINI)
KOLEGIJALNOST? TEITE JE NA KOLEKTIVU KAO TAKVOM. HOMOGENI
KOLEGIJ- ULOGE SVIH LANOVA SU PRAVNO-FORMALNO IZJEDNAENE
(NPR. UPRAVNA KOMISIJA) STUPNJEVANI KOLEGIJ-POSTOJI FORMALNA
NEJEDNAKOST U ULOGAMA (NPR. PREDSJEDNIK/PREMIJER I LANOVI
VLADE).
b) RAZLIKA IZMEU VIESTRUKOSTI I KOLEGIJALNOSTI?
KOD VIESTRUKOSTI TEITE JE NA SVAKOM POJEDINOM OD VIE
FUNKCIONARA, DOK JE KOD KOLEGIJALNOSTI TEITE NA KOLEKTIVU ,
KAO TAKVOM. NAELO KOLEKTIVNOG ODLUIVANJA PRIMJENJUJE SE I
S ASPEKTA SVRSISHODNOSTI DA BI SE POBOLJALA KVALITETA
ODREENIH ODLUKA. SVE SLOENIJE ODLUKE PROIZVOD SU
KOLEKTIVNOG ODLUIVANJA, JER U NJIMA SUDJELUJE(DAVANJEM
PODATAKA, MILJENJEM,TEHNIKOM IZRADOM)VEI BROJ LANOVA
ORGANIZACIJE.
3.a)TO JE ORGANIZACIJSKA STRUKTURA?
RELATIVNO TRAJNI PLAN RASPOREDA POSLOVA I MEUSOBNIH VEZA
MEU LJUDIMA KOJI OBAVLJAJU POSLOVE U ORGANIZACIJI.ZA RAZLIKU
OD ORGANIZACIJE KOJA JE PROCES, ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
ZNAI DONEKLE UMJETNO ZAUSTAVLJENJE TOG PROCESA, ODNOSNO
SNIMKU ORGANIZACIJE U ODREENOM TRENUTKU.IZRAAVA SE PUTEM
AKATA I NORMI.
b)KOJE SU SUPROTNOSTI U STRUKTURI?
PRIMARNE SUPROTNOSTI SU: SUPROTNOST IZMEU FUNKCIJE I
HIJERARHIJE;SUPROTNOST
IZMEU
CENTRALIZACIJE
I
DECENTRALIZACIJE;SUPROTNOST
IZMEU
POJEDINANOG
I
KOLEKTIVNOG
DJELOVANJA
U
ORGANIZACIJI.
SEKUNDARNE
SUPROTNOSTI:
SUPROTNOSTI
IZMEU
VANJSKIH(LINIJSKIH)
I
UNUTARNJIH(STOERNIH) ORGANIZACIJSKIH JEDINICA;SUPROTNOST
IZMEU FORMALNE I NEFORMALNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE.
4.a)SLUBENIKA ETIKA?
ETIKA JE JAVNOG SLUBENIKA SKUP DRUTVENIH PRAVILA KOJE JE
SLUBENIK USVOJIO KAO SVOJ OSOBNI KRITERIJ PONAANJA S
OBZIROM NA SVOJSTVO JAVNOG SLUBENIKA. ETIKA PRAVILA
SLUBENIK NE DOIVLJAVA KAO NAMETNUTA NEGO IH USVAJA KAO
SVOJA
VLASTITA;ZA
RAZLIKU
OD
NPR.
PRAVNIH
I

KONVENCIONALNIH.INTERNALIZACIJA:
PRIHVAANJE
DRUTVENIH
NORMI KAO IZRAZ SUSTAVA VRIJEDNOSTI. PRAVILA SLUBENIKE ETIKE
ODNOSE
SE
NA
DRUTVENU
ULOGU
SLUBENIKA,
A
NE
ORGANIZACIJSKU ULOGU.SLUNBENIK JE NJIMA VEZAN I ONDA KADA SE
NALAZI I IZVAN UPRAVNE ORGANIZACIJE U KOJOJ JE ZAPOSLEN.
b)ODNOS SLUBENIKA PREMA GRAANIMA?
ODREEN JE PRETPOSTAVKOM DA JAVNI SLUBENICI OBAVLJAJU
JEDAN STRUNI POSAO POTREBAN LANOVIMA POLITIKE ZAJEDNICE.
U ETIKOM NAELU SADRANA SU DVA ZAHTJEVA:OD SLUBENIKA SE
ZAHTJEVA
DA
BUDE
USLUAN I
POTUJE DOSTOJANSTVO
OVJEKA;ZABRANJUJE
MU
SE
FAVORIZIRANJE
JEDNIH
I
ZAPOSTAVLJANJE
DRUGIH.JAVNI
SLUBENICI
ODNOS
PREMA
GRAANIMA TREBAJU TEMELJITI NA NAELIMA RAVNOPRAVNOSTI I
JEDNAKOSTI. SVAKO ODSTUPANJE OD PRINCIPA JEDNAKOSTI SMATRA
SE KORUPCIJOM.
5a)KOJE SU FAZE U PLANIRANJU PROGRAMA DJELATNOSTI?
OKVIRNO ODREIVANJE CILJEVA I METODA. OBUHVAA 6 ETAPA: 1.
ODABIR OPIH CILJEVA 2. UTVRIVANJE POSTOJEE SITUACIJE 3.
RAZRADA CILJEVA U KONKRETNE ZADATKE 4. ODREIVANJE
SREDSTAVA 5. UTVRIVANJE OPIH UVJETA DJELOVANJA 6.
POSTAVLJANJE MJERILA ZA KONTROLU REZULTATA.
b)O KOJIM ELEMENTIMA ODLUUJU POLITIKA TIJELA, A O KOJIM
UPRAVNE ORGANIZACIJE?
POLITIKA TIJELA ODLUUJU O O ODABIRU OPIH CILJEVA(POSREDNOPOLITIKA
TIJELA,NEPOSREDNO
GRAANI(SKUPOVI
I
KONZULTACIJE)),ODREIVANJU
SREDSTAVA,
DOK
UPRAVNE
ORGANIZACIJE
ODLUUJU
O
UTVRIVANJU
POSTOJEE
SITUACIJE,RAZRADI CILJEVA U KONKRETNE ZADATKE I POSTAVLJANJU
MJERILA ZA NADZOR REZULTATA.
8. ISPIT
1.a)TO JE PREDMET, A TO GRAA UPRAVNE ZNANOSTI?
PREDMET-ISPITIVANJE
ZAKONITOSTI/PRAVILNOSTI
DRUTVENIH
POJAVA U SVEZI S UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA I DJELATNOU
UPRAVLJANJA.ZNANOST IMA ZADAU OSVIJESTITI PRAVILNOSTI VEZANE
ZA ORGANIZACIJSKI I FUNKCIONALNI POJAM UPRAVE. GRAA-UPRAVNE
ORGANIZACIJE, ALI I DRUGE DRUTVENE INSTITUCIJE U VEZI S NJEZINIM
PREDMETOM.

b)U EMU SE SASTOJI METODA NAUKE O UPRAVI?

UPRAVNA ZNANOST JE DRUTVENO-EMPIRIJSKA DISCIPLINA I METODE
SE BITNO NE RAZLIKUJU OD METODA DRUGIH DRUTVENO-EMPIRIJSKIH
ZNANOSTI,OD ZNANSTVENE METODE UOPE. OPIS I KLASIFIKACIJA
GRAE NA KOJOJ SE STALNO PROVJERAVAJU PRETPOSTAVKE O
PRAVILNOSTIMA U POJAVAMA. PRVOTNE PRETPOSTAVKE SE ISPITUJU
NA TENELJU PRIKUPLJENIH INJENICA, USAVRAVAJU. OBLIKE I
DJELATNOSTI
UPRAVNIH
ORGANIZACIJA
TREBA
NAJPRIJE
UOITI,OPISATI,RASPODJELITI U SKUPINE I
TEK TADA PRISTUPITI
NAJTEEM ZADATKU-TUMAENJU POJAVA.
2.a)FUNKCIONALNA SREDSTVA POLITIKE KONTROLE UPRAVE?U EMU
SE SASTOJI OGRANIENJE UPRAVE PRAVILIMA I KOJOJ GRUPI
SREDSTAVA POLITIKE KONTROLE UPRAVE PRIPADA?
FUNKCIONALNA SREDSTVA: ODLUIVANJE GRAANA,PREDSTAVNITVO
GRAANA,SUDJELOVANJE
GRAANA,OGRANIENJE
UPRAVE
PRAVILIMA.PRIPADA
FUNKCIONALNIM.OGRANIENJE
UPRAVE
PRAVILIMA-POSTOJE PRAVILA KOJA RESTRIKTIVNO ODREUJU
DJELOVANJE UPRAVE I MOGU SE NAMETNUTI SLUBENICIMA PREKO
MEHANIZMA SANKCIJA. TA PRAVILA OGRANIAVAJU SAMOVOLJU
UPRAVNIH SLUBENIKA SPRAM GRAANA. S OBZIROM NA NAIN
DJELOVANJA:VANJSKA-PROPISI DONESENI OD DRUGOGA ZA IJE JE
KRENJE PREDVIENA SANKCIJA;INTERNALIZIRANA-DIKTATI MORALNOG
OSJEAJA
SLUBENIKA.
S
OBZIROM
NA
STUPANJ:OPA(
NPR.ZAKONITOST, EKONOMINOST)-NAELA DJELOVANJA ZA SVE
SITUACIJE I SVE DJELATNOSTI U UPRAVI, POSEBNA (NPR. ZA DIO
TERITORIJA)-DJELUJU NA ODREENOM PODRUJU DJELATNOSTI(DIO
TERITORIJA DRAVE ZA POJEDINI RESOR) S OBZIROM NA NORMATIVNI
SUSTAV;PRAVNA,MORALNA,KONVENCIONALNA,STRUNA.
b)KAKO MOEMO RAZLIKOVATI PRAVILA S OBZIROM NA NORMATIVNI
SUSTAV KOJEM PRIPADAJU?
RAZLIKUJEMO: 1.PRAVNA-POSTOJI MOGUNOST PRIMJENE NASILJAU
SLUAJU NJIHOVA KRENJA 2.MORALNA-ONA KOJA SU POJEDINCI
PRIHVATILI KAO IZRAZ ODREENOG,OD NJIH SAMIH PRIHVAENOG
SUSTAVA VRIJEDNOSTI 3.KONVENCIONALNA-ONA KOJA POJEDINCU
NAMEE
PRITISAK
DRUTVENE
OKOLINE,
ALI
NE
POSTOJI
INSTITUCIONALIZIRANI SUSTAV SANKCIJA 4.STRUNI(LEX ARTIS)
PROIZLAZE IZ SPOZNAJE OBJEKTIVNE ZAKONITOSTI U POJAVAMA.NJIH
SE MORA UZETI U OBZIR AKO SE ELI USPJENO OBAVIT NEKI STRUNI
POSAO (NPR.LIJEENJE).
3.a)TO SU FORMALNE,
STRUKTURE?

TO

NEFORMALNE

ORGANIZACIJSKE

FORMALNA-ONA
KOJA
SE
NALAZI
U
ORGANIZACIJSKIM
DOKUMENTIMA(PROPISIMA) NEFORMALNA-SKUP RELATIVNO TRAJNIH
ODNOSA MEU LJUDIMA U ORGANIZACIJI KOJI SU SE RAZVILI TIJEKOM
NJIHOVOG ZAJEDNIKOG RADA, A DJELUJU NA FORMALNE CILJEVE
ORGANIZACIJE. REZULTAT JE INTERAKCIJE LJUDI NA RADU,NIJE
PLANIRANA.SLOENIJA JE I TEKO SE PRIMJEUJE.SOCIJALNI UTJECAJ
NEFORMALNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE JE VELIK, U NJOJ SE
STJEE UGLED I MOI FORMALNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE.U
FORMALNOJ ORGANIZACIJSKOJ STRUKTURI LJUDI SU PROMATRANI KAO
KONSTANTE, NEFORMALNA SE SASTOJI OD MREA OSOBNIH I
SOCIJALNIH ODNOSA KOJI NISU PROPISANI.
b)KAKO SE MJENJA ODNOS POJEDINCA PRIPADNIKA ORGANIZACIJE
PREMA FORMALNOJ I NEFORMALNOJ ORGANIZACIJSKOJ STRUKTURI?
FORMALNA
ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
JE
PRVA
TOKA
ORJENTACIJE POJEDINCA KADA DOE U ORGANIZACIJU. NO ON SE
UBRZO USMJERAVA KA NEFORMALNOJ ORGANIZACIJSKOJ STRUKTURI
JER U FORMALNOJ NJEGOVA OEKIVANJA I ASPIRACIJE NEE BITI
REALIZIRANE. U NEFORMALNOJ DOBIVA MOGUNOST ZADOVOLJAVANJA
SVOJIH POTREBA I INTERESA, A NAJVANIJA JE POTREBA ZA
SIGURNOU.
4a) KOJE KATEGORIJE LJUDI RADE U UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA?
UPRAVNI SLUBENICI-LJUDI KOJI OBAVLJAJU INTELEKTUALNI I
MANUALNI RAD U UPRAVI KAO SVOJE GLAVNO I ISKLJUIVO ZANIMANJE I
OD TOG RADA OSIGURAVAJU EGZISTENCIJU.; POLITIKI DUNOSNICILJUDI U UPRAVI KOJI OBAVLJAJU VODEE FUNKCIJE. MOGU BITI
:LANOVI
PREDSTAVNIKIH
TIJELA,LANOVI
ODLUUJUIH
KOLEGIJALNIH TIJELA GRAANA U UPRAVI,FUNKCIONARI KOJE GRAANI
NEPOSREDNO BIRAJU. PROFESIONALNOST UPRAVNIH SLUBENIKA JE
DIFFERENTIA
SPECIFICA
SPRAM
POLITIKIH
FUNKCIONARA.
PRIVREMENI
SURADNICI,LJUDI
KOJI
RADE
PRIVREMENO(KONTRAKTUALNO ILI HONORARNO)
b)RAZLIKA?
HRVATSKI ZAKON O DRAVNIM SLUBENICIMA RAZLIKUJE: DRAVNE
SLUBENICI-OSOBE VISOKE,VIE ILI SREDNJE STRUNE SPREME KOJI
KAO REDOVITO ZANIMANJE OBAVLJAJU POSLOVE IZ DJELOKRUGA
DRAVNE UPRAVE U TIJELIMA DRAVNE UPRAVE,TE OBAVLJAJU
INFORMATIKE,OPE
I
ADMINISTRATIVNE,PLANSKE..
DRAVNI
NAMJETENICI-OSOBE SREDNJE I NIE STRUNE SPREME KOJI RADE
NA POMONO-TEHNIKIM POSLOVIMA I OSTALIM POSLOVIMA,
NPR.POSLOVI VOZAA, DOMARA..

5a)FUNKCIJA NOSITELJA VODSTVA S OBZIROM NA POSAO?

POSLOVE KOJE NOSITELJ FUNKCIJE VODSTVA OBAVLJA UNUTAR
ORGANIZACIJE: POSAO:1.INICIRA CJELOKUPAN PROCES RADA 2.DONOSI
TEHNILKE ODLUKE 3.ZADUEN JE ZA INOVACIJE 4.OBAVLJA NADZOR
RADA
b)FUNKCIJA NOSITELJA VODSTVA S OBZIROM NA LJUDE:
DONOSI FORMALNE PERSONALNE ODLUKE(PRIMANJE LJUDI);PODUZIMA
MJERE
KOJE
PRIDONOSE
STVARANJU
OPTIMALNE
RADNE
ATMOSFERE;RAZVIJANJEM OSJEAJA SIGURNOSTI I PRIPADNOSTI
ORGANIZACIJI STVARA DUH ZAJEDNITVA;BRINE O PROFESIONALNOM
RAZVOJU PODREENIH,POMAE LJUDIMA U ORGANIZACIJI DA PROIRE
ZNANJA.
8. ISPIT
1.a)TO JE PREDMET, A TO GRAA UPRAVNE ZNANOSTI?
PREDMET-ISPITIVANJE
ZAKONITOSTI/PRAVILNOSTI
DRUTVENIH
POJAVA U SVEZI S UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA I DJELATNOU
UPRAVLJANJA.ZNANOST IMA ZADAU OSVIJESTITI PRAVILNOSTI VEZANE
ZA ORGANIZACIJSKI I FUNKCIONALNI POJAM UPRAVE. GRAA-UPRAVNE
ORGANIZACIJE, ALI I DRUGE DRUTVENE INSTITUCIJE U VEZI S NJEZINIM
PREDMETOM.
b)U EMU SE SASTOJI METODA NAUKE O UPRAVI?
UPRAVNA ZNANOST JE DRUTVENO-EMPIRIJSKA DISCIPLINA I METODE
SE BITNO NE RAZLIKUJU OD METODA DRUGIH DRUTVENO-EMPIRIJSKIH
ZNANOSTI,OD ZNANSTVENE METODE UOPE. OPIS I KLASIFIKACIJA
GRAE NA KOJOJ SE STALNO PROVJERAVAJU PRETPOSTAVKE O
PRAVILNOSTIMA U POJAVAMA. PRVOTNE PRETPOSTAVKE SE ISPITUJU
NA TENELJU PRIKUPLJENIH INJENICA, USAVRAVAJU. OBLIKE I
DJELATNOSTI
UPRAVNIH
ORGANIZACIJA
TREBA
NAJPRIJE
UOITI,OPISATI,RASPODJELITI U SKUPINE I
TEK TADA PRISTUPITI
NAJTEEM ZADATKU-TUMAENJU POJAVA.
2.a)FUNKCIONALNA SREDSTVA POLITIKE KONTROLE UPRAVE?U EMU
SE SASTOJI OGRANIENJE UPRAVE PRAVILIMA I KOJOJ GRUPI
SREDSTAVA POLITIKE KONTROLE UPRAVE PRIPADA?
FUNKCIONALNA SREDSTVA: ODLUIVANJE GRAANA,PREDSTAVNITVO
GRAANA,SUDJELOVANJE
GRAANA,OGRANIENJE
UPRAVE
PRAVILIMA.PRIPADA
FUNKCIONALNIM.OGRANIENJE
UPRAVE

PRAVILIMA-POSTOJE PRAVILA KOJA RESTRIKTIVNO ODREUJU

DJELOVANJE UPRAVE I MOGU SE NAMETNUTI SLUBENICIMA PREKO
MEHANIZMA SANKCIJA. TA PRAVILA OGRANIAVAJU SAMOVOLJU
UPRAVNIH SLUBENIKA SPRAM GRAANA. S OBZIROM NA NAIN
DJELOVANJA:VANJSKA-PROPISI DONESENI OD DRUGOGA ZA IJE JE
KRENJE PREDVIENA SANKCIJA;INTERNALIZIRANA-DIKTATI MORALNOG
OSJEAJA
SLUBENIKA.
S
OBZIROM
NA
STUPANJ:OPA(
NPR.ZAKONITOST, EKONOMINOST)-NAELA DJELOVANJA ZA SVE
SITUACIJE I SVE DJELATNOSTI U UPRAVI, POSEBNA (NPR. ZA DIO
TERITORIJA)-DJELUJU NA ODREENOM PODRUJU DJELATNOSTI(DIO
TERITORIJA DRAVE ZA POJEDINI RESOR) S OBZIROM NA NORMATIVNI
SUSTAV;PRAVNA,MORALNA,KONVENCIONALNA,STRUNA.
b)KAKO MOEMO RAZLIKOVATI PRAVILA S OBZIROM NA NORMATIVNI
SUSTAV KOJEM PRIPADAJU?
RAZLIKUJEMO: 1.PRAVNA-POSTOJI MOGUNOST PRIMJENE NASILJAU
SLUAJU NJIHOVA KRENJA 2.MORALNA-ONA KOJA SU POJEDINCI
PRIHVATILI KAO IZRAZ ODREENOG,OD NJIH SAMIH PRIHVAENOG
SUSTAVA VRIJEDNOSTI 3.KONVENCIONALNA-ONA KOJA POJEDINCU
NAMEE
PRITISAK
DRUTVENE
OKOLINE,
ALI
NE
POSTOJI
INSTITUCIONALIZIRANI SUSTAV SANKCIJA 4.STRUNI(LEX ARTIS)
PROIZLAZE IZ SPOZNAJE OBJEKTIVNE ZAKONITOSTI U POJAVAMA.NJIH
SE MORA UZETI U OBZIR AKO SE ELI USPJENO OBAVIT NEKI STRUNI
POSAO (NPR.LIJEENJE).
3.a)TO SU FORMALNE,
STRUKTURE?

TO

NEFORMALNE

ORGANIZACIJSKE

FORMALNA-ONA
KOJA
SE
NALAZI
U
ORGANIZACIJSKIM
DOKUMENTIMA(PROPISIMA) NEFORMALNA-SKUP RELATIVNO TRAJNIH
ODNOSA MEU LJUDIMA U ORGANIZACIJI KOJI SU SE RAZVILI TIJEKOM
NJIHOVOG ZAJEDNIKOG RADA, A DJELUJU NA FORMALNE CILJEVE
ORGANIZACIJE. REZULTAT JE INTERAKCIJE LJUDI NA RADU,NIJE
PLANIRANA.SLOENIJA JE I TEKO SE PRIMJEUJE.SOCIJALNI UTJECAJ
NEFORMALNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE JE VELIK, U NJOJ SE
STJEE UGLED I MOI FORMALNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE.U
FORMALNOJ ORGANIZACIJSKOJ STRUKTURI LJUDI SU PROMATRANI KAO
KONSTANTE, NEFORMALNA SE SASTOJI OD MREA OSOBNIH I
SOCIJALNIH ODNOSA KOJI NISU PROPISANI.
b)KAKO SE MJENJA ODNOS POJEDINCA PRIPADNIKA ORGANIZACIJE
PREMA FORMALNOJ I NEFORMALNOJ ORGANIZACIJSKOJ STRUKTURI?
FORMALNA
ORGANIZACIJSKA
STRUKTURA
JE
PRVA
TOKA
ORJENTACIJE POJEDINCA KADA DOE U ORGANIZACIJU. NO ON SE
UBRZO USMJERAVA KA NEFORMALNOJ ORGANIZACIJSKOJ STRUKTURI

JER U FORMALNOJ NJEGOVA OEKIVANJA I ASPIRACIJE NEE BITI

REALIZIRANE. U NEFORMALNOJ DOBIVA MOGUNOST ZADOVOLJAVANJA
SVOJIH POTREBA I INTERESA, A NAJVANIJA JE POTREBA ZA
SIGURNOU.
4a) KOJE KATEGORIJE LJUDI RADE U UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA?
UPRAVNI SLUBENICI-LJUDI KOJI OBAVLJAJU INTELEKTUALNI I
MANUALNI RAD U UPRAVI KAO SVOJE GLAVNO I ISKLJUIVO ZANIMANJE I
OD TOG RADA OSIGURAVAJU EGZISTENCIJU.; POLITIKI DUNOSNICILJUDI U UPRAVI KOJI OBAVLJAJU VODEE FUNKCIJE. MOGU BITI
:LANOVI
PREDSTAVNIKIH
TIJELA,LANOVI
ODLUUJUIH
KOLEGIJALNIH TIJELA GRAANA U UPRAVI,FUNKCIONARI KOJE GRAANI
NEPOSREDNO BIRAJU. PROFESIONALNOST UPRAVNIH SLUBENIKA JE
DIFFERENTIA
SPECIFICA
SPRAM
POLITIKIH
FUNKCIONARA.
PRIVREMENI
SURADNICI,LJUDI
KOJI
RADE
PRIVREMENO(KONTRAKTUALNO ILI HONORARNO)
b)RAZLIKA?
HRVATSKI ZAKON O DRAVNIM SLUBENICIMA RAZLIKUJE: DRAVNE
SLUBENICI-OSOBE VISOKE,VIE ILI SREDNJE STRUNE SPREME KOJI
KAO REDOVITO ZANIMANJE OBAVLJAJU POSLOVE IZ DJELOKRUGA
DRAVNE UPRAVE U TIJELIMA DRAVNE UPRAVE,TE OBAVLJAJU
INFORMATIKE,OPE
I
ADMINISTRATIVNE,PLANSKE..
DRAVNI
NAMJETENICI-OSOBE SREDNJE I NIE STRUNE SPREME KOJI RADE
NA POMONO-TEHNIKIM POSLOVIMA I OSTALIM POSLOVIMA,
NPR.POSLOVI VOZAA, DOMARA..
5a)FUNKCIJA NOSITELJA VODSTVA S OBZIROM NA POSAO?
POSLOVE KOJE NOSITELJ FUNKCIJE VODSTVA OBAVLJA UNUTAR
ORGANIZACIJE: POSAO:1.INICIRA CJELOKUPAN PROCES RADA 2.DONOSI
TEHNILKE ODLUKE 3.ZADUEN JE ZA INOVACIJE 4.OBAVLJA NADZOR
RADA
b)FUNKCIJA NOSITELJA VODSTVA S OBZIROM NA LJUDE:
DONOSI FORMALNE PERSONALNE ODLUKE(PRIMANJE LJUDI);PODUZIMA
MJERE
KOJE
PRIDONOSE
STVARANJU
OPTIMALNE
RADNE
ATMOSFERE;RAZVIJANJEM OSJEAJA SIGURNOSTI I PRIPADNOSTI
ORGANIZACIJI STVARA DUH ZAJEDNITVA;BRINE O PROFESIONALNOM
RAZVOJU PODREENIH,POMAE LJUDIMA U ORGANIZACIJI DA PROIRE
ZNANJA.

12. ISPIT

1.a)SREDINJI DRAVNI URED?

Osnovani krajem 2003. kao podkategorija tijela sredinje dravne uprave. Ustrojavaju se
za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie podruja koja su od posebnog
znaaja za uinkovitiji rad Vlade. 1. SREDINJI DRAVNI URED ZA UPRAVU;
2.SREDINJI DRAVNI URED ZA e-HRVATSKU; 3. SREDINJI DRAVNI URED
ZA UPRAVLJANJE DRAVNOM IMOVINOM; 4.SREDINJI DRAVNI URED ZA
RAZVOJNU STRATEGIJU I KOORDINACIJU FONDOVA EUROPSKE UNIJE.
Radom ureda upravljaju dravni tajnici koji nisu lanovi vlade. Odgovaraju premijeru, a
imenuje ih vlada na njegov prijedlog.

b) DJELOKRUG?
Upravni i struni poslovi koji se odnose na sustav i ustrojstvo dravne uprave i lokalne i
regionalne samouprave,politiki i izborni sistem,registraciju politikih stranaka,planiranje
zapoljavanja u dravnoj upravi,struno usavravanje,upravna inspekcija,razvitak
informacijskog sustava dravne uprave,upravljanje nekretninama i pokretninama u
vlasnitvu RH,voenje evidencije o dravnoj imovini, prijetvorba i privatizacija,priprema
stratekih dokumenata koji ureuju nacionalne razvojne ciljeve i prioritete za koritenje
sredstava iz fondova EU,koordinira programe bilateralne pomoi.

2,a)POLITIKE STRANKE?
POLITIKA STRANKA je grupa ljudi koja se prije svega sudjelovanjem na izborima
bori za ovlasti odluivanja u dravi odnosno za neposredan utjecaj u odluivanju,
nastojei da izbornom borbom u uzajamnoj konkurenciji zadobiju demokratsku
legitimaciju za obnaanje funkcija vlasti.Politike stranke se u veini europskih zemalja
formiraju u 19.st.One su izraz demokratizacije politikog prostora, one djeluju u prostoru
izmeu privatnog civilnog drutva i politike drave.Klasificiraju se po raznim
kriterijima; s obzirom na programske ciljeve (konzervativne,liberalne, socijalistike,
komunistike i faistike), s obzirom na socijelne skupine i interese (radnike, seljake,
graanske).3 kritike; 1.tendencija prema oligarhiji- Michels, 2.tendencija prema politici
protivnitva(kada pojedine frakcije ele ostvarit svoje a ne nacionalne ciljeve), 3.
tendencija neostvarivanja proklamiranih politika(stranke ne provode ono to su
najavljivale prije izbora).

b)UDRUGE GRAANA?
Kod ove vrste asocijativne organizacije karakteristian je i presudan sam in
udruivanja.Udruenje je prije svega, integrirano lanstvom.
Svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruivanja vie fizikih ili pravnih osoba koje se
radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja bez namjere stjecanja dobiti podvrgavaju
pravilima koja ureuju ustroj i djelovanje.Pusi razlikuje 2 skupine interesa;1.
instrumentalni- gdje je lanovima njihovo lanstvo i aktivnost u udruenju sredstvo za
ostvarenje neke svrhe, 2.ekspresivni- gdje je lanovima meusobno povezivanje te
zajednika aktivnost ona svrha koju nastoje realizirati.lanovi udruge su meusobno
ravnopravni.Izvorna sredstva udruenja su lanarine.Glede odnosa udruenja spram
drave postoje 2 reima; reim prijave (dravna tijela kontroliraju ispunjenje uvjeta za
osnivanje udruenja, a njihov akt u kojem konstatiraju ispunjenje ima deklaratorni
karakter), reim dozvole (dravno tijelo ima ire ovlasti ocjenjivati oportunitet osnivanja
udruenja i dozvola koju izdaje u pozitivnom sluaju ima konstutivni karakter).U RH
reim prijave.

3.KOLEKTIVNOST KAO SREDSTVO OGRANIENJA

a) U emu je razlika izmeu viestrukosti i kolegijalnosti?

KOD VIESTRUKOSTI TEITE JE NA SVAKOM POJEDINOM OD VIE FUNKCIONARA, DOK
JE KOD KOLEGIJALNOSTI TEITE NA KOLEKTIVU , KAO TAKVOM. NAELO
KOLEKTIVNOG ODLUIVANJA PRIMJENJUJE SE I S ASPEKTA SVRSISHODNOSTI DA BI SE
POBOLJALA KVALITETA ODREENIH ODLUKA. SVE SLOENIJE ODLUKE PROIZVOD SU
KOLEKTIVNOG ODLUIVANJA, JER U NJIMA SUDJELUJE(DAVANJEM PODATAKA,
MILJENJEM,TEHNIKOM IZRADOM)VEI BROJ LANOVA ORGANIZACIJE.

b)KOJI
SU
OBLICI
KOLEGIJALNOSTI?

VIESTRUKOSTI,

KOJI

VIESTRUKOST : TEITE JE NA SVAKOM POJEDINOM OD VIE FUNKCIONARA.

PARARELIZAM:POSTOJE DVA ILI VIE NOSITELJA ISTE FUNKCIJE KOJI DIJELE IZMEU
SEBE OBNAANJE JEDINSTVENE FUNKCIJE. STUPNJEVANJE: JEDAN FUNKCIONAR
DJELUJE ISKLJUIVO KAO NADZORNA INSTANCA(MINISTAR NASPRAM DUNOSNIKA NA
LOKALNOJ RAZINI)
KOLEGIJALNOST? TEITE JE NA KOLEKTIVU KAO TAKVOM. HOMOGENI KOLEGIJULOGE SVIH LANOVA SU PRAVNO-FORMALNO IZJEDNAENE (NPR. UPRAVNA KOMISIJA)
STUPNJEVANI KOLEGIJ-POSTOJI FORMALNA NEJEDNAKOST U ULOGAMA (NPR.
PREDSJEDNIK/PREMIJER I LANOVI VLADE).

4.a)HEGEL (1770-1831)
HEGEL Drava je uz obitelj oblik objektivnog duha u kojima pojedinac ivi te im se
mora pokoravati.U analizi drave on je nastojao pokazati kako svjetska povijest ostvaruje
svij razvoj kroz svijest o slobodi. Veliko znaenje u svjetskoj povijesti imaju historijske
figure (Aleksandar Makedonski, Napoleon..)Vladanje se pokorava moralnom
prekoravanju.Hegel to naziva lukavou uma.Pojedinci su samo sredstva svjetskog duha
koji dominira nad povijesnim dogaanjima.Njih pokreu strasti i sebini ciljevi, a pritom
ne osvjetavaju da su instrumenti svjetskog duha.Sloboda je spoznata nunost.Hegel je
problem dravne uprave tematizirao u djelu Osnovne crte filozofije prava.Nakon
fra.graanske revolucije koju usporeuje s "divnim izlaskom sunca" dolo do
diferencijacije na graansko drutvo i politiku dravu.Drutvo ima svoje vlastite
ustanove i njima osigurava autonomiju.Upravnom vlau je, uz policiju obuhvaeno i
sudstvo.Ona brine za sve interese u okviru zakona pridravajui se opeg interesa
drave.U poslu upravljanja bitna je podjela rada.Uprava je instrument monarhove
vlasti.Hegelu je stalo da inovnici ne zlouporabe vlast a to se postie hijerarhijom.

b)Marx (1818.- 1883)

Utemeljitelj znanstvenog socijalizma. U spisu Graanski rat u Francuskoj upuuje na
parazitski karakter francuske dravne uprave.Smatra da se revolucijom proleterijat mora
radikalno obraunati sa nasljeenim centralistikim dravnim aparatom i zamjeniti ga
novim koji e realizirati njegove povijesne ciljeve, napose ekonomsko osloboenje.
Marxu je pritom za uzor sluila Parika komuna kao ustrojstvo budue proleterske drave
u tzv. prijelaznom razdoblju izmeu kapitalizma u komunizam.Rasputanjem stajae
vojske, liavanjem politike policije njenih funkcija i ograniavanjem broja inovnika,
Komuna je realizirala parolu svih graanskih revolucija, a to je jeftina vlada.Novi nain
drutvenog ureenja omoguio je jaanje drutva. Za Marxa je drava "iluzorna"
zajednica. Ona je historijski prolazan oblik ljudskog ivota, a nestat e s prevladavanjem
klasne podjele u drutvu.Njegov je ideal prevladavanje podjele izmeu graanskog
drutva i drave.U radu Kritika Gothskog programa , 1875. Marx je naglasio vanost
politikog prijelaznog razdoblja, a drava u tom razdoblju ne moe biti nita drugo do

revolucionarna diktatura proletarijata.To bi bio nuni uvjet za stvaranje socijalnog

osloboenja.
Zamjena buroaskog dravnog aparata proleterskim. Izbornost, dnevnice, oduzimanje
ovlasti policiji. Komunistiko drutvo:nagraivanje prema radu, obrazovanje.
4. ISPIT
1. a) Upravno pravni smjer u prouavanju uprave
Upravno pravni smjer se javlja na europskom kontinentu nakon graanskih
revolucija krajem 18. i tijekom 19. stoljea,. Politika shvaanja o diobi vlasti i
zakonitosti u radu upravnog aparata postaju dominantna. Nastojalo se zatititi
graane pred samovoljom inovnitva, te stoga regulirati rad uprave pravnim
propisima.
b) Upravno tehniki smjer u prouavanju uprave
Upravno tehniki smjer u razvoju uprave javlja se u SAD-u krajem 19. stoljea.
Neposredno se oslanja na pokrete za racionalizaciju rada u industriji. Ti su
pokreti vezani uz ime Fredericka Winslow Taylora. Tei se ka ekonominosti
postupanja upravnih organizacija. Nastoji se pronai metode za racionalizaciju
tog postupanja i otkriti ope principe koji bi se mogli primijeniti s istim uspjehom
na razliite upravne organizacije.
2. a) Kako dolazi do pojave birokratske vlasti?
Osim negativnih konotacija izraza birokracija, ona se moe shvatiti kao
birokratska vlast. Sintagmom birokratska vlast obuhvaamo razliite patoloke
promjene normalnih odnosa izmeu politikih tijela i upravnih organizacija. Kada
doe do takvih patolokih stanja u politikoj zajednici, politika tijela svjesno
raskidaju vezu sa svojim birakim tijelom i oslanjaju se na moan upravni aparat,
posebno vojni i policijski. Birokratska vlast nije vlast uprave nego vlast na temelju
uprave. Birokratizam je nain provoenja vlasti.
b) Posljedice birokratske vlasti
a) Prva posljedica birokratske vlasti je enorman, patoloki porast upravnog
aparata, posebno vojnog i policijskog. Usporedno s tim uprava se izolira unutar
drutva, a njen vodei sloj zatvara se u sebe i rjee mijenja svoj sastav.
b) Anomija, odnosno prisilna pasivizacija podanika u politikom ivotu. Dolazi do
raspada pravnog i vrijednosnog sustava koji vie ne slui stanovnitvu kao
pokazatelj za ponaanje. Vlastodrci se na vlasti mogu odrati ak i onda kada
su bez oslonca na bilo kakvu politiku podlogu, zahvaljujui kontroli nad monim
upravnim aparatom.

3. a) Kojim su razlozima uvjetovane promjene organizacijske strukture?

Razlozi mijenjanja formalne organizacijske strukture jesu poveanje opsega
djelatnosti,razvoj tehnike rada,promjena zadataka, djelovanje suprotnosti u
organizacijskoj strukturi,personalne promjene.
b) Koje su negativne posljedice i ime se mogu ublaiti?
Negativne posljedice su: gubitak radnog tempa i negativni efekti na psiholokom
planu, a nastoje se ublaiti mjerama koje slue poveanju elastinosti
organizacijske strukture i mjerama kojima je cilj smanjenje osjeaja nesigurnosti
kod zaposlenih.
4. a) Organizacija
Organizacija je proces diobe rada i istodobnog sustavnog povezivanja radnih
operacija podijeljenih meu razliite ljude opremljene materijalnim sredstvima
radi obavljanja odreenog zadatka. Moe se promatrati s tri stajalita:
teleolokog, materijalnog i strukturnog.
b) Udruga graana
Udruga graana je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruivanja vie fizikih,
odnosno pravnih osoba, koje se radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za
zatitu ljudskih prava i sloboda te ekoloka, humanitarna, informacijska, kulturna,
nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, sportska, tehnika,
zdravstvena , znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja
dobiti, podvrgavaju pravilima koja ureuju ustroj i djelovanje tog oblika
udruivanja. Udruga ima svojstvo pravne osobe, a pravnu sposobnost stjee
upisom u registar udruga.
5. a) Kako moemo razlikovati formiranje ljudi za rad u upravnoj slubi s
obzirom na cilj, vrijeme i mjesto formiranja?
Formiranje ljudi za slubu u upravnim organizacijama moemo promatrati s tri
aspekta. S obzirom na svrhu pojedine akcije formiranja, razlikuju se obuka i
odgoj. Obuka (uenje) sastoji se u stjecanju odreenih znanja i usvajanja
odreenih vjetina. Odgoj se sastoji u usvajanju odreenih stavova kao relativno
trajnijih dispozicija volja. S obzirom na vrijeme razlikujemo formiranje prije
stupanja na posao i nakon stupanja na posao. U vezi s potonjim bitan je pojam
permanentnog obrazovanja (usavravanja) u struci. S obzirom na mjesto
provoenja, razlikujemo formiranje na radu i formiranje izvan radnog mjesta.
b) Koje su glavne metode formiranja?
1. metoda formiranja je kolovanje u opim ili specijaliziranim kolama. Dilema je
treba li formirati generalni (engleska) ili specijalni (SAD) tip upravnog slubenika.

2. metoda su teajevi koji predstavljaju prijelazni oblik izmeu organizirane

nastavne ustanove i slobodnog uenja. Posebno mjesto zauzimaju dopisni
teajevi
3. metoda je formiranje u praksi, prije svega rad na radnom mjestu pod nadzorom
i vodstvom iskusnijeg slubenika, zatim rotacija kroz razliite dunosti ,
pripravniki sta.
4. metoda je pojedinano ili zajedniko uenje i izgradnja itanjem, diskusijom,
kruocima i dr.
7. ISPIT
1a)TO SU TO JAVNI POSLOVI?
UPRAVNA ORGANIZACIJA OBAVLJA POSLOVE KOJI IMAJU JAVNI, A NE
PRIVATNI KARAKTER. O TOMR HOE LI NEKI POSLOVI IMATI JAVNI ILI
PRIVATNI
KARAKTER
ODLUUJU
VLASTODRCI.
PROCESOM
URBANIZACIJE IRI SE KRUG JAVNIH POSLOVA.POSEBNE ORGANIZACIJE
PREUZIMAJU POSLOVE DRUTVA.
b)TRAJNA PODJELA DUNOSTI I OVLASTI?
ZNAI TAKVE ODNOSE MEU LJUDIMA U ORGANIZACIJI KOJIMA SU
RADNI ZADACI SVAKOG POJEDINCA ISTOVREMENO NJEGOVE DUNOSTI,
A SADRE U SEBI ODREENE OVLASTI.NORMATIVNI, PRIJE SVEGA
PRAVNI SISTEMO ZAHTJEVAJU OD SVAKOG LANA UPRAVNE
ORGANIZACIJE DA OBAVLJA SVE POSLOVE KOJI SU MU NA ODREENI
NAIN DODJELJENI. OVLAST JE DRUGA STRANA DUNOSTI I TO KAKO
RADNE DUNOSTI ONOGA KOJI ZAHTJEVA, TAKO I DUNOSTI I
DISCIPLINE ONOGA KOJI PREMA ZAHTJEVU POSTUPA. JEDNA OD
POSLJEDICA ISTOVREMENOSTI DUNOSTI I OVLASTI JE HIJERARHIJA,
SUSTAV NADREENOSTI I PODREENOSTI.
2a)PREDSTAVNITVO GRAANA?
KAO SREDSTVO POLITIKE KONTROLE UPRAVE ZNAI DA U DONOENJU
ODLUKA KOJE SE ODNOSE NA UPRAVU SUDJELUJU TIJELA
SASTAVLJENA OD IZABRANIH PREDSTAVNIKA GRAANA. DANAS JE
JEDINO MOGUA PREDSTAVNIKA DEMOKRACIJA S PARLAMENTOM KAO
TEMELJNOM INSTITUCIJOM.(U STAROJ GRKOJ AGORA JE OKUPLJALA
SVE
SLOBODNE
GRAANE-PRIMJER
NEPOSREDNE
DEMOKRACIJE).PREDSTAVNIKA
TIJELA
POSTAJU
GLAVNIM
SREDSTVOM POLITIKE KONTROLE UPRAVE.ONA POMOU VIE
METODA UTJEE NA SAMU UPRAVU.
b)METODE UTJECAJA?

1.OSNIVANJEM
I
UKIDANJEM
UPRAVNIH
ORGANIZACIJA(MINISTARSTAVA)2.UTVRIVANJEM
PROGRAMA
RADA(DONOENJEM PROPISA)3.POSTAVLJANJEM I SMJENJIVANJEM
UPRAVNIH FUNKCIONARA 4.ODOBRAVANJEM ILI USKRAIVANJEM
MATERIJALNIH
SREDSTAVA
POTREBNIH
ZA
RAD
UPRAVE
5.SUDJELOVANJEM U POJEDINIM UPRAVNIM ODLUKAMA(RATIFIKACIJA
MEUNARODNIH UGOVORA) 6. NADZOROM NAD RADOM UPRAVE PUTEM
RADNIH TIJELA(POVODOM INTERPELACIJA)
3.a)NAPREDOVANJE?
REDOVNO KRETANJE SLUBENIKA U SLUBI KOJIM ON DOLAZI NA
ODGOVORNIJA I BOLJE PLAENA RADNA MJESTA. NAPREDOVANJE U
UPRAVI JE PRIRODNA POSLJEDICA UPRAVNE HIJERAHIJE.
b)KAKO SE NAPREDUJE U OTVORENOM, A KAKO U AUTOMATSKOM
TIPU?NEDOSTACI?
OTVORENI: SLUBENIK NAPREDUJE NA TEMELJU OCJENE SPOSOBNOSTI
(NPR.SLUBENIKOVA ZALAGANJA NA RADNOM MJESTU)ZA ODGOVORNIJI
POLOAJ OD STRANE OVLATENIH TIJELA. IZRAEN JE SUBJEKTIVNI
ELEMENT. NEDOSTATAK:MOGUNOST ZLOUPOTREBE. AUTOMATSKI:
SLUBENIK
NAPREDUJE
PREMA
ODREENIM
OBJEKTIVNIM
MJERILIMA(NPR.VRIJEME PROVEDENO U SLUBI) NEDOSTATAK:NIJE
STIMULATIVAN. OTVORENI SISTEM PRILAGOENIJI JE SISTEMU
KLASIFIKACIJE RADNIH MJESTA, A AUTOMATSKI SISTEMU KLASIFIKACIJE
SLUBENIKA. SVRHA NAPREDOVANJA JE DA POTAKNE SLUBENIKE NA
TO BOLJI RADNI UINAK I VLASTITO USAVRAVANJE I DA IM PRUI
STANOVITU SIGURNOST GLEDE NAPREDOVANJA.OTVORENI SISTEM
ODGOVARA PRVOJ OD TIH DVIJU SVRHA, DOK JE AUTOMATSKI
POGODNIJI ZA POSTIZANJE DRUGE, U PRAKSI POJEDINIH UPRABNIH
SUSTAVA PRIMJENJUJE SE KOMBINACIJA OBA SUSTAVA.NA TAJ SE
NAIN NASTOJE IZBJEI SLABOSTI OTVORENOG I AUTOMATSKOG
SUSTAVA NAPREDOVANJA.
4a)TO JE PLANIRANJE TIJEKA RADA?
PREDVIANJE I ODVIJANJE POJEDINIH RADNIH OPERACIJA KAKO BI
POSTIGLI
NAJBOLJI
REZULTAT
GLEDE
KVALITETE,BRZINE
I
EKONOMINOSTI OBAVLJANJA POSLA.RAZLIKA IZMEU PLANIRANJA
TIJEKA RADA I PLANIRANJA PROGRAMA KVANTITATIVNA.PLANIRENJE
TIJEKA RADA SE BAVI PROBLEMIMA METODE (KAKO TREBA RADITI), A
PLANIRANJE PROGRAMA SE BAVI PROBLEMIMA CILJA I SADRAJA (TO
TREBA RADITI).
b)KOJE DJELATNOSTI OBUHVAA?

PRIKUPLJANJE PODATAKA;ANALIZA RADNIH OPERACIJA;RASPORED

RADA NA RADNA MJESTA;UTVRIVANJE REDOSLIJEDA RADNIH
OPERACIJA. PLANIRANJE TIJEKA RADA BAVI SE PROBLEMIMA METODE
(KAKO TREBA RADITI).
5a)STRUNI POSTUPCI?
REGULIRANI SU PRAVILIMA STRUKE(LIJEENJE.,GRAENJE) U KOJOJ
SLUBENICI DJELUJU.
b)UPRAVNI POSTUPCI?
REGULIRANI SU PRAVNIM PROPISIMA, ODNOSNO PRAVILIMA KOJA SE
ODNOSE NA SPECIFINE UPRAVNE FUNKCIJE POJEDINE UPRAVNE
ORGANIZACIJE (NPR.KADROVI,VOENJE KOMUNIKACIJA, DONOENJE
UPRAVNIH AKATA). UPRAVNI I STRUNI POSTUPCI PRIMJENJUJU SE U
ISTIM ORGANIZACIJAMA SAMO NA RAZLIITE DJELATNOSTI.
. ISPIT
1a) PRVA ETAPA U RAZVOJU UPRAVE?
PRVA ETAPA U RAZVOJU PROUAVANJA UPRAVE SE VREMENSKI
POKLAPA S POLITIKIM OBLIKOM DRAVE POZNATIM POD NAZIVOM
PROSVJEENI APSOLUTIZAM. POETNA ZNANOST O UPRAVI OPISUJE
UPRAVNE ORGANIZACIJE I DJELATNOST UPRAVLJANJA, PRVOBITNO U
NAMJERI DA TAKVO SISTEMATIZIRANO ISKUSTVO POSLUI ONIMA KOJI
MORAJU SAMI SUDJELOVATI U UPRAVI.OPISNI PRAVAC ZNANOSTI O
UPRAVI NAJPOTPUNIJE SE RAZVIO NA NJEMAKOM JEZINOM
PODRUJU. RAZLOG JE POSTOJANJE KOLE KAMERALISTA (1723 PRVA
KATEDRA KAMERALNE ZNANOSTI, 1729 DRUGA). KAO METODA RADA
PRIMJENJUJE SE OPISIVANJE POSTOJEE UPRAVNE PRAKSE.
POLICIJA,TRGOVINA, FINANCIJE. PREDSTAVNIK:VON JUSTI. STAVOVI
KAMERALISTA
PROIZLAZE
IZ
PROSVETITELJSKOG
RACIONALIZMA.NJIHOV JE CILJ USAVRAVANJE LJUDI DJELOVANJEM
DRAVNE UPRAVE, A UPRAVU POIMAJU KAO JEDINSTVO POLITIKIH I
TEHNIKIH ELEMENATA :VLADAR I NJEGOV APARAT.
b)FILOZOFSKO-SPEKULATIVNI SMJER?
U PROUAVANJU UPRAVE IMA PRAKTINO-POLITIKI ZADATAK
LEGITIMIRATI VLADAREVU VLAST. SPAJANJE FILOZOFSKOG I OPISNOG
SMJERA U JEDAN VELIKI SISTEM POVEZANO JE S DJELOM NJEMAKOG
TEORETIARA VON STEINA(19.ST).PROFESOR NAUKE O DRAVI , U
TEMATIZIRANJU UPRAVE POLAZI OD HEGELOVIH FILOZOFIJSKIH
POSTAVKI.GLAVNO DJELO "VERWALTUNGSLEHRE".

2a)OGRANIENJE UPRAVE PRAVILIMA?

U EMU SE SASTOJI I KOJOJ GRUPI SREDSTAVA PRIPADA? PRIPADA
FUNKCIONALNIM SREDSTVIMA POLITIKE KONTROLE UPRAVE. POSTOJE
PRAVILA KOJA RESTRIKTIVNO ODREUJU DJELOVANJE UPRAVE, A
SLUBENICI IH U UPRAVI OSJEAJU KAO OBVEZNA I MOGU IM SE
NAMETNUTI
PREKO MEHANIZMA SANKCIJA.S OBZIROM NA NAIN
DJELOVANJA :VANJSKA I INTERNALIZIRANA, S OBZIROM NA STUPANJ
OPENITOSTI:OPA I POSEBNA, S OBZIROM NA NORMATIVNI SUSTAV :
PRAVNA,MORALNA, KONVENCIONALNA I STRUNA.
b)PODJELA S OBZIROM NA NORMATIVNI SUSTAV?
1.PRAVNA PRAVILA 2. MORALNA 3.KONVENCIONALNA 4. STRUNA
PRAVILA(LEX ARTIS)
3a)KOMUNIKACIJE? KOMUNIKACIJE PREMA WIENERU?
KOMUNIKACIJE-PREMA PUSIU - UKUPNOST SREDSTAVA I METODA
KOJIMA SE PRENOSE INFORMACIJE RADI UTJECAJA NA PONAANJE
LJUDI U NJIHOVIM ORGANIZACIJSKIM ULOGAMA.
WIENER: SMATRA DA KOMUNICIRAJU LJUDI, IVOTINJE, ALI I STROJEVI.
TEMELJNA
RAZLIKA
JE
U
DELIKATNOSTI,
SLOENOSTI
UPOTRIJEBLJENOG
KODA
I
VISOKOM
STUPNJU
PROIZVOLJNOSTI.OBINO SE POD KOMUNIKACIJAMA I JEZIKOM SMATRA
SAOBRAANJE IZMEU DVA IVA BIA. NO, POSTOJI TAKOER
OVJEKOV RAZGOVOR SA STROJEM, STROJA SA OVJEKOM, ILI STROJA
SA STROJEM.
b)MASOVNI KANALI?
IMAJU 4 OBILJEJA:1.UKLJUUJU VIE KOMUNIKACIJSKIH SUBJEKATA S
TIME DA JEDAN IMA ULOGU KOMUNIKATORA, A DRUGI RECIPIJENTA. 2.
MASOVNIM KANALOM SE JEDNA TE ISTA PORUKA ISTODOBNO PRENOSI
OD JEDNOG IZVORA VEEM BROJU PRIMATELJA 3. TOK PORUKE KROZ
MASOVNE KANALE JE JEDNOSMJERAN, OD IZVORA PRIMATELJA. 4.
PORUKE KOJE SE PRENOSE KROZ MASOVNE KANALE SU
UNIFORMIRANE,
ZBOG
NEMOGUNOSTI
ADRESANTA
DA
IH
INDIVIDUALIZIRA, OVISNO O OSOBNIM SVOJSTVIMA INVOLVIRANIH
PRIMATELJA.
4.a)TEORIJISKI
MODELI
KONFLIKTA I MOI ?

UPRAVE?TEORIJA

ORGANIZACIJSKOG

OVAJ PRAVAC JE REAKCIJA NA NEDOSTATKE RAZULTATA KOJE JE

KOLA MEULJUDSKIH ODNOSA IMALA U PRAKSI. CROIZER TENATIZIRA
MO U BIROKRATSKOJ ORGANIZACIJI. SLUI SE STRATEKOM

ANALIZOM. LJUDE U ORGANIZACIJI SE PROMATRA KAO IZVRIOCE

POSLOVA(KLASINI PRISTUP), KAO OSJEAJNA BIA(PRISTUP LJUDSKIH
ODNOSA), ALI I KAO DONOSIOCE VLASTITIH ODLUKA. LJUDI KOJI IGRAJU
VLASTITE IGRE BORE SE ZA MO. BORBA ZA MO OMOGUUJE
PROSTOR SLOBODNOG ODLUIVANJA, NA SVAKOJ RAZINI U
ORGANIZACIJI.
CROIZER
RAZLIKUJE
DVIJE
VRSTE
TAKVOG
PROSTORA:PRVA-NEIZVJESNOST ZADATAKA, DRUGA-IZ OSMILJENIH
PRAVILA UINITI GA RACIONALNIJIM I PREDVIDLLJIVIJIM. TAJ PROSTOR
OMOGUUJE
UTJECAJ
NA
PONAANJE
DRUGIH.
CROIZEROV
DOPRINOS:PREVLADAVANJE
HARMONINOG,
MEHANICISTIKOG
MODELA ORGANIZACIJE.
b) INTERESNO-POLITIKI PRAVAC
(PREDSTAVNICI:SIMON,MARCH,CYERT) ODBACUJU PRETPOSTAVKU O
JEDNOM CILJU ORGANIZACIJE. U ORGANIZACIJI SU PRISUTNI
MNOGOBROJNI CILJVI, KAKO LANOVA, TAKO I SUBJEKATA IZ OKOLINE
ORGANIZACIJE. SVE CILJEVE TREBA UZETI U OBZIR KOD DONOENJA
ODLUKA. NA ORGANIZACIJU SE GLEDA KAO NA POLITIKI SITEMKOALICIJU INTERESENATA. OVAJ PRAVAC JE PROIZAAO IZ
DECIZIONISTIKOG,
ALI
POTUJE
DOPRINOSE
TEORIJE
ORGANIZACIJSKOG KONFLIKTA I MOI. TEORIJA KOALICIJE JE
KONCENTRIRALA SVOJU PANJU NA PROUAVANJE MEHANIZAMA I
PROCESA RJEAVANJA SUKOBA,KAO TIPINO POLITIKIH MEHANIZAMA
I PROCESA. DJELO CYERTA I MARCHA: TEORIJA PONAANJA
PODUZEA JE KLJUNO ZA OVAJ PRAVAC. KLJUNI POJMOVI:
RJEAVANJE
OBJEKTIVNE
NEUSKLAENOSTI,IZBJEGAVANJE
NESIGURNOSTI/NEIZVJESNOSTI,TRAENJE IZAZVANO PROBLEMOM I
UENJE STJECANJEM ISKUSTVA U ORGANIZACIJI.
5a)NAJMANJE ORGANIZACIJSKE JEDINICE?
RADNA JEDINICA JE NAJMANJA FORMALNA SKUPINA U HIJERARHIJSKOJ
ORGANIZACIJI JEDINICA UNUTAR ORGANIZACIJE. SVE RADNE JEDINICE
SE NE NALAZE NA JEDNAKOJ RAZINI UNUTAR ORGANIZACIJE PA SE OD
SVAKOM OD DIJELOVA MORA VODITI BRIGA. OSNIVANJE RADNIH
JEDINICA SE OBAVLJA GRUPIRANJEM NA TEMELJU ODREENIH
KRITERIJA.
b)KRITERIJI (OSNOVE,BAZE) ZA OSNIVANJE RADNIH JEDINICA I CILJEVI
KOJE TREBA POSTII?
KRITERIJI:
SRODNOST
ZADATAKA;SLINOST
RADNIH
OPERACIJA;TERITORIJ;KORISNICI CILJEVI:JASNOA RAZGRANIENJA
POSLOVA;JASNOA LINIJE VEZE IZMEU OPENITIJIH I SPECIJALNIH
CENTARA;RAZMJERNOST SREDSTAVA I ZADATAKA(DUNOSTI I OVLASTI)
11. ISPIT

1.TENDENCIJE PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVNIH ORGANIZACIJA

a) U emu je razlika izmeu horizontalne i vertikalne diferencijacije?
Diferencijacija- zamjenjivanje jednog elementa u sistemu s dva ili vie elemenata
koji se meusobno razlikuju.Horizontalna diferencijacija- po zadacima. Njome se
stvaraju novi paralelni djelovi upravnog sistema na istom teritorijalnom stupnju,
koji se razlikuju po VRSTI
poslova.(npr.nove grane centralne dravne
uprave).Vertikalna diferencijacija- poveanje sloenosti upravnog sistema od
njegovog vrha do dna. Poveanje broja stupnjeva po vertikali unutar upravne
piramide. Sastoji se u formiranju teritorijalnih jedinica koje obavljaju jednake
poslove na drugom teritoriju, odnosno za drugi krug korisnika,(npr. uvoenje
okrunih,kotarskih, provincijskih i drugih uprava kao teritorijalnih meustupnjeva
izmeu centralne i lokalne uprave).
b)Kako je tekao proces horizontalne diferencijacije?
Najjasnije se moe pratiti na razvoju dravne uprave. Na poecima imamo
unutarnju i vanjsku sigurnost. U sklopu vanjske sigurnosti javlja se diplomacija
(vanjski poslovi), u sklopu unutarnje sigurnosti odvajaju se poslovi po9licije,
poslovi pravosua, financija.To je prva skupina upravnih organizacija, tj.resora
gdje se uprava javlja kaoinstrument/orue politike vlasti.U njima je
institucionaliziran
legitimni
monopol
fizikog
nasilja.To
su
vojska,diplomacija,policija,pravosue i financije.Iz poslova financija izdvajaju se
privredni poslovi drave kao opi naziv za sve oblike direktne djelatnosti ili
indirektne
intervencije
dravnih
organizacija
u
privrednom
ivotu
zajednice.Krajem 19 st.javljaju se javne slube. U drugu glavnu skupinu
upravnih organizacija pored privrednih slubi spadaju; drutvene,tehnike,
komunalne,informacijske,
unutarnje(personalna
sluba)Uzroci-poveanje
podruja na kojem se obavlja djelatnost, snaenje upravne djelatnosti.
2. ODLUIVANJE GRAANA KAO SREDSTVO POLITIKOG NADZORA
UPRAVE
a) to znai odluivanje graana i u koju skupinu sredstava pripada?
Pripada u skupinu funkcionalnih sredstava politike kontrole uprave.U donoenju
odluka koje se odnose na upravu,
sudjeluju svi graani s politikim
pravima.Razlikuju se dvije osnovne grupe oblika odluivanja: konzultiranje
graana i zborovi graana.
b) Po emu se razlikuju osnovne skupine odluivanja?
Konzultiranje graana- ne postoje trajni organizacijski oblici. a) referendum-kad
se odluka graana odnosi na pitanje Ustavnih ili zakonskih propisa. b)Plebiscitodluivanje graana o moguoj teritorijalnoj promjeni. Zborovi graana
obiljeava ih trajni organizacijski oblik. A) Izborni zborovi-sudjelovanje graana u
postupku izbora. B)Izborno upravni zborovi - osim izbornih donose i druge
odluke.

3. ORGANIZACIJA I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

a)U emu je procesni karakter organizacije?
Organizacija-proces diobe rada i istodobnog povezivanja radnih operacija meu
razliite ljude opremljene materijalnim sredstvima radi obavljanja odreenog
zadatka.Tri stajalita. Teleoloko(cilj/svrha) materijalno (skup ljudi i materijalnih
sredstava), strukturno(kao relativno trajni plan rasporeda poslova i sustav
meusobnih veza meu ljudima koji obavljaju te poslove).
b)to je organizacijaska struktura i kakav je njezin odnos?
Organizacijska struktura: relativno trajni plan rasporeda poslova i meusobnih
veza meu ljudima koji obavljaju poslove u organizaciji. ZA RAZLIKU OD
ORGANIZACIJE KOJA JE PROCES, ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ZNAI
DONEKLE UMJETNO ZAUSTAVLJENJE TOG PROCESA, ODNOSNO SNIMKU
ORGANIZACIJE U ODREENOM TRENUTKU.IZRAAVA SE PUTEM AKATA I
NORMI.4 sistema ljudska suradnje: primarna kooperativna grupa, voena grupa,
hijerarhijska organizacija, timska mrea.
4. PLATNI SUSTAV U UPRAVI
a)O emu ovisi plaa dravnih slubenika?
Plaa-naknada u novcu koju slubenici primaju za svoj rad u upravi. Ovisi: o
rangu radnog mjesta na kojem slubenik radi, stupnju razvrstavanja samog
slubenika ili Kombinaciji obaju kriterija.Plaa moe biti jedinstvena kada se
sastoji od jednog unaprijed odreenog iznosa, ili sastavljena kada se sastoji od
vie novanih iznosa kojise dobivaju po raznim osnovama.U RH dravni
slubenici imaju pravo na jednaku plau za jednaki rad, neovisno o tome jesu li u
dravnoj slubi na neodreeno ili odreeno vrijeme.Plae se ureuju posebnim
Zakonom o plaama u javnim slubama.Kolektivnim ugovorom mogu se urediti
materijalna i druga prava dravnih slubenika.Klasifikacija slubenika-plaa se
odreuje po kriteriju strunosti. Klasifikacija radnih mjesta-plaa ovisi o zalaganju
na radnom mjestu.
b)Koje uvjete treba ispuniti platni sustav u upravi?
Mora ispuniti vie uvjeta. Plaa mora biti dovoljna za egzistenciju slubenika i
lanova njegove obitelji, mora izraavati razlike meu slubenicima koje
proizlaze iz stupnja njihova obrazovanja i strunosti, plaa mora biti stimulativna,
platni sustav ne smije biti diskriminatoran u odnosu na druge platne sustave.
5. POSTUPCI U UPRAVI
a) to je postupak i koje su svrhe postupka?
Postupak-takav nain rada u kojem se odreene radne operacije ili njihovi dijelovi
obavljaju na jednak nain u svim istovrsnim sluajevima. Metoda uvoenja

standardizacije. Svrhe postupka( standardizacije) :Poveanje efikasnosti rada,

zatita odreenih drutveno znaajnih interesa i vrijednosti.
Standardizacija se u upravu uvodi zbog jasne diobe rada meu ljudima,zbog
olakanja kontrole ili da se povea predvidivost ponaanja upravnih slubenika.
Neutraliziraju se osobni motivi slubenika,poveava pravna sigurnost graana.
Standardizacija olakava utvrivanje odgovornosti slubenika.
b)Koji su pokazitelji kvalitete upravnih postupaka?
Tri su skupine pokazatelja kvalitete:1. u kojoj su mjeri propisi postupka podeseni
da postignu tehniki ili zatitni cilj.2. U kojoj se mjeri propisi o postupanju zaista
primjenjuju i koji je rezultat postupka u praksi. 3. U kojoj je mjeri postupak
elastian, koje su mogunosti i trokovi njegova mjenjanja i prilagoavanja
promjenama u vanjskoj situaciji.
1. VOENJE U UPRAVI
a)TO JE FUNKCIJA VODSTVA?.
Voenje-pokretanje, usmjeravanje i povezivanje vie ljudi ili vie organizacijskih
jedinica na temelju ovlasti, a uz odgovornost za cjelokupni rezultat rada
organizacije.Radi se o objektivnoj odgovornosti; to je odgovornost za rezultat, pa
i za nenamjeravane posljedice, bez postavljanja pitanja krivnje..Ta vrsta
odgovornosti je mnogo stroa od ostalih, ali je sankcija blaga(naputanje
poloaja).Jedna od najznaajnijih vjetina voenja je delegiranje, prenoenje
odgovornosti autoriteta na podreene s ciljem izvrenja zadataka.Voenje se
sastoji od iniciranja procesa rada, usmjeravanja aktivnosti onih koji su podreeni
vodstvu i njihove koordinacije tijekom rada.Upravljanje i voenje su temeljni
regulativno procesi u svakoj organizaciji.Voenje je izvrna funkcija
upravljanja.Upravljenje je nadreeno vodstvu.
Vodstvo se temelji na pravu zapovijedanja, koje proizlazi iz osnovnog
hijerarhijskog odnosa u upravnoj organizaciji.
b) KOJE DUNOSTI OBAVLJA NOSITELJ FUNKCIJE VODSTVA?
Dvije skupine: 1.skupina poslova su oni koje nositelj funkcije vodstva obavlja
unutar organizacije (s obzirom na posao i ljude), 2.skupina su poslovi koje
obavlja spram okoline organizacije.
S obzirom na posao-inicira proces rada, donosi tehnike odluke,zaduen za
inovacije,obavlja nadzor rada. S obzirom na ljude donosi formalne personalne
odluke/npr. primanje ljudi/, poduzima mjere koje pridonose stvaranju optimalne
radne atmosfere,pomae ljudima u organizaciji da proire znanja,brine o
profesionalnom razvoju podreenih.Poslovi spram okoline organizacije- poslovi
vezani za odnose meu organizacijama,kontakti rukovoditelja sa hijerarhijski
viim organizacijama, podnoenje izvjetaja,primanje uputa, uspostavljanje
kontakata sa predstavnikim i drugim politikim tijelima,ostvarivanje naela
javnosti u radu upravne organizacije.

Metode/stilovi rukovoenja PRINUDA,PATERNALIZAM,UVJERAVANJE.

2.TENDENCIJA PORASTA UPRAVNIH ORGANIZACIJA
a)RAZLIKA IZMEU APSOLUTNOG I RELATIVNOG PORASTA UPRAVNIH
ORGANIZACIJA?
Apsolutni porast-s razvojem upravni sistemi pojedine zemlje obuhvaaju sve vei
broj ljudi i sve vie organizacija. Relativan porast-razvijajui se upravni sistem
neke zemlje angaira sve vei postotak radne snage i materijalnih sredstava u toj
zemlji.
b)UZROCI PORASTA UPRAVE?
Razvoj drutvenih proizvodnih potencijala,urbanizacija( poveanje udjela
gradskog stanovnitva u ukupnoj populaciji), poseban uzrok poveanja uprave je
veliina zadataka to ih zajednica treba svladati, povezanost ljudi u svijetu
takoer je uzrok poveanja- globalizacija( meusobna povezanost kroz napredak
prometa i sredstava veze te razvoj svjetskog trita), nagli razvoj unutarnjih
upravnih funkcija. U strukturi upravnog aparata otkriveno je djelovanje tzv.
Parkinsonovog zakonaObujam poslova i broj inovnika ne stoje ni u kakvoj
vezi.
3.a)TEORIJSKI MODELI?
Teorijski modeli uprave se javljaju u doba ubrzanog procesa industrijalizacije
krajem 19. i poetkom 20. stoljea .Kopri identificira sedam istraivakih
pravaca
teorije
organizacije
Mehanicistiko
shvaanje
organizacije(Taylor,Fayol)Teorija
organizacijskog
konflikta
i
moi(Croizer;Thompson,Etzioni)
Teorija
odluivanja-Decizionistiki
pravac(Simon,March,Dahl)Interesno
politiki
pravac(March,Cyert,Thompson)Teorija
otvorenog
sistema(Bertalanffy,Emery,Trist) Kibernetski pravac(Wiener,Ashby) Teorija
samoreferentnih i autopoietskih sistema(Luhmann,Maturana)
b)KIBERNETSKI PRAVAC?
Predstavnici:
Wiener,Ashby,Mehl.Svoj
razvoj
duguje
i
ratnim
potrebama,tzv.vojno-industrijskom kompleksu.Ashbey definira kibernetiku kao
prouavanje sistema koji su otvoreni prema energiji, zatvoreni prema informaciji i
kontroli. Wiener smatra da je svrha kibernetike razvijanje zajednikog jezika i
odgovarajue tehnike.
Mehl Pokuava dati model upravljanja i upravne organizacije polazei od
kibernetike.No prije toga polazi od pojma komplesnog sistema koji prema njemu
ima vie obiljeja ;1. sastoji se od mnogobrojnih elemenata, 2. elementi se
razlikuju jedni od drugih, 3. ti elementi mogu predstavljat razna stanja, 4.izmeu
njih postoje jake meusobne veze, a najee je kompleksan sistem vezan uz
druge sisteme koji su sami manje ili vie kompleksni.Njewgov predmet interesa je
kompleksni sistem s finalitetom koji se sastoji od 3 dijela (selektor, transduktor i
efektor).Mehl
kompleksne
sisteme
dijeli
na
pasivne/izolirane
i

aktivne/neizolirane.Izolirani ne podlijeu nikakvom vanjskom utjecaju, dok aktivni

mogu mijenjati okolinu.Kompleksni sistemi su najee mjeoviti.Mehl diferencira
pojmove
postreguliranja(
reguliranje
povratnim
djelovanjem)
i
predreguliranje.Model kompleksnih sistema Mehl rabi za stvaranje kibernetskog
modela poduzea i politiko-upravnog sistema (drave).