ALIJA BEJTIC SREDNIJOVJEKOVNI GRAD HODIDID BIO JE NA VRATNIKU U SARAJEVU (Primljeno na sigdnicl Odjelienja drustvenih nauka 20. XII 1977, na recenija prot. dra Nedima Filipovica 1 prof. dr Desanke KojiGKovetevic) Ova studija neka posludi i_kao podsticaj za rjeSenje buducno- sti starog grada na Vratniku u Sarajevu, dije se 5, oailiavanie sve vi- Se aktualizira: da li uredivati ili pri novo} danagnju furdavu iz austrougarskog periods, Koja, je arhitektonski b bezliéna, ili je svrsishodnije ja i za obnovom srednjovje- Kovnog grada na to} isto} Sof tokaa, Koll ima | histortnost | vrijedan arhitektonski izraz. uvoD Jedno od krupnih pitanja historije Bosne u decenijima propa- danja srednjovjekovne bosanske drZave u 15. stoljecu predstavlja, za- elie lo, fenomen grada (tvrdave) Hodidida, koji je, prema nekoliko krat- , ali veoma sadréajnih vijesti u dubrovatkim spomenicima, preko trideset godina bio najistureniji punkt osmanske viasti prema zapadu i grad od kojeg su se vréili svi upadi u teritorij bosanskog kraljevstva te koji je, po tome, imao takav strateSki zna¢aj da se slobodno moze re¢i Giji je bio grad Hodidid, njegovi su bili i Zzupa Vrhbosanje i dobar dio prodolja rijeke Bosne. Ba zbog takve uloge Hodidida o njemu se pisalo u vise usputnih pa i posebnih radova' te jedan istrazivat isti¢e 1Jiretek — J. Radonié, Istorija Srba, 2, izdanje, I, Beograd 1952, passim; Ciro Truhelka, Tursko-slovjenski spomenici dubrovaéke arhive, Gla- snik Zemaljskog muzeja, XXIII/19i1, str. separata 191-192; VI. Skarié¢, Sara jevo 1 njegooa okotina od najstariith vremena do austro-ugarske okupacije, Sa- rajevo I H. Kregevljakovié, Stari bosanski gradovi, NaSe starine, Strajevo, Syst, 14-15; M. Dinié, Zemlje Hercega Svetoga Save, SKA, Glas, 107da su Hodidid i Vrhbosna predstavljali »osnovicu turske voine vlasti« u Bosni prije 1463. godine i da je s njima »sultan dobio kljuceve za dolinu Bosne« (K. Jirefek), drugi zakljuéuje da je bilo rata u Bosni kad god se u ispravama spominju Hodidid i Vrhbosna (M. Dini¢), a tre¢i, shva¢ajuci, kao i prva dvojica, da je u Zupi Vrhbosanju postojao i grad (castrum) Vrhbosna, navodi da je »Hodidjed bio vainiji grad za od- branu nego Vrhbosna« (M. Vego). U skladu s takvom vaino’éu Hodidida, opravdan je interes i za saznanje gdje je bio taj grad, jer je sam njegov polozaj, otito, bio glavni, ili barem velik Ginilac njegovog izuzetnog znataja. I o tome se ras- pravijalo, narotito u novije vrijeme, i svi autori koji su se bavili ovom tematikom polazili su od lokacije sela Hodidjeda na Bulozima, istotno od Sarajeva pa su, tako, i srednjovjekovni grad Hodidid trazili u ono- me kraju. Grad su i smjeStali na razli¢itim lokacijama, a svaki autor, koji je to pitanje doticao ili raspravljao o njemu drzi da su njegova iz- laganja évrsta. I ve¢ po tome, a i inaée, pitanje ubikacije i identifikacije srednjovjekovnog grada Hodidida stvarno je ostalo otvoreno sve do Najnoviji nalazi, temeljeni, u prvom redu, na dosad neobjavlje- nim arhivalnim izvorima i, zatim, na mojim istrazivanjima na tereriu, problem osvjetljavaju na drugi natin: postojala su dva grada Hodidida, jedan, osmanski, bio je zaista istotno od Sarajeva, identificiran je i ma- terijalnim svjedotanstvima, a drugi, srednjovjekovni, onaj iz dubrovaé- kih vijesti i navedenih historijskih rasprava, nalazio se na’ drugome mjestu, upravo na dana&njem Vratniku u Sarajevu, gdje se, inate, smje3- tao grad Vrhbosna. Tematika je koliko vamna toliko i osjetljiva, jer mi- jenja dosadagnje stavove i daje niz novih odgovora, pa se ovdje izlaze i razrje$ava postupnim putem, a pri tome se uzimaju u obzir i pretre- saju svi glavni Ginioci koji daju moguénost za stara, dojucera8nja shva- éanja, a i za ovo najnovije. ANALIZA DOSADASNJIH SHVACANJA 7 U dogledu sela Hodidjeda, isto¢no od Sarajeva (uz stari put iz Sa- rajeva za Pale i Mokro), tri su lokaliteta gdje su istrazivaci smjeStali srednjovjekovni grad Hodidid, i to: — Stari grad — tvrdava malih dimenzija u velikoj vrieti i na strmini iznad sastavaka Paljanske i Mokranjske Miljacke (u narodu Paotica i Mokranjéica), na zapadnom obronku brda Lipovac, a naspram CLXXXII, Drugi razred, 92, 7, Beograd 1940, 217-223; V. Corovié, Historija Bosne, Prva knjiga, Beograd 1940, passim; Napretkova Poviest Bosne i Herce- govine, Knjiga I, Sarajevo 1942, passim; H. Sabanovié, Pitanje turske viasti u Bosni i Hercegovini do pohoda Mehmeda II 1463. godine, GodiSnjak Istoriskog drugtva Bosne i Hercegovine, VII/1955, 3751; M. Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne driave, Sarajevo 1957, 46—47; Desanka Kovatevié, Prilog gitanju rani bosanskoturskih odnosa, Godisnjak Drustva, istoriéara Bosne i lercegovine, XI/1960, 257263; H. Sabanovié, Postanak i razvoj Sarajeva, Radovi Nauénog druStva NR Bosne i Hercegovine, XIII, Odjeljenje istorisko- ‘filologkih nauka Kni. 5, Sarajevo, 1960, 45.sela Hodidjeda i Sireg kraja Buloga, samo na drugoj, lijevoj, strani Mo- kranjéice. — Gradac — stjenovito brdo, upravo hridina, s prilitno strmim vrhom neposredno iznad sela Hodidjeda, na njegovoj sjevernoj strani, kota 1096 m. — Gradiste — prostrana zaravan &to se uzdize naspram Gradca i takoder iznad sela Hodidjeda, samo s njegove zapadne strane, kota 088 m. Prvi je bio Konstantin Jiretek koji se upustio u ubiciranje gra- da Hodidida iz dubrovatkih spomenika: izjednatava ga sa Starim gra- dom, koji mu je dva i pol sata hoda od Sarajeva, a pri tome se, ocito, oslanja na talijanskog putopisca Catarina Zena, koji god. 1550, uputiv3i se iz Sarajeva na istok, doista navodi u onome kraju grad pod imenom CodideP. St. 1. — Istoéna okolina Sarajeva s polotajem Starog grada u kojem je bio, osmanski Hodidid J ane 2K. Jiretek, Trgovatki drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku (tekst na njematkom izafao u Pragu 1879), prijevod D. Pejanovica, Sa- rajevo 1951, 132. Ime Starigrad i razdaljinu od dva i pol sata Jiregek je, odito, preuzeo iz djela V. Kiaiéa Bosna, Podaci o zemljopisu i poviesti Bosne i Her- cegovine, koje je izaSlo u Zagrebu na godinu prije (1878), a u kojem na str. 150, doslovno stoji: »Starigrad, podor staroga grada, 2 1/2 sata od Sarajeva na Jugo-isi Le 10Isto stanovi’te je iznio poslije Ciro Truhelka: navodi da je Ho- didid (onaj srednjovjekovni) » ji Stari grad kod Buloga vise Sa- rajeva?.« Nije istakao dokaz za takvo shva¢anje. God. 1928. 0 ovoj temi podrobnije pise arheolog Zemaljskog mu- zeja Mihovil Mandic¢, ali na takav natin da se razumije da je Hodidid varo§, odnosno miesto, u okolini danasnjeg sela Hodidjeda. Po njegovu shvaéanju postojale su utvrde, osim na Starom gradu, jo’ na Gradcu i Gradigtu, pa u vezi s tim istite da su upravo te tri utvrde branile »srednjovjekovnu varo&« i zaklju¢uje da »srednjvjekovna varoS Hodi- djed nije dakle isto 8to dana8nji Stari grad, s kojim ga vazda zamjenjuju naii istorici‘.«< Desetak godina poslije Mandiéa lokacije srednjovjekovnog grada Hodidida dotitu se tri pisca: Vladislav Skarié, Doko Mazali¢ i Vladimir Corovié. Prvi, V. Skari¢, tvrdi da je Hodidid identitan sa Starim gra- dom, u to on uopée ne sumnja pa i ne vodi raspravu o tome’. Doko Mazali¢ pisao je o Starom gradu na osnovi promatranja ostataka na terenu. Ni on ne raspravlja gdje je bio srednjovjekovni grad Hodidid, ali stoi na stanovistu da to nije Stari grad. Navodi mogucnost da bi se grad mogao zvati imenom Lipovac, jer se tako zove brdo gdje se na- lazi i potom rezolutno, a netaéno, istiée da je »ve¢ ranije osporio dr. Mandi¢ historijsku zabludu kojom je ovaj gradi¢ smatran Hodidjedom*.« Treéi pisac, V. Corovié, na dva mjesta se dotite lokacije srednjovjekov- nog grada Hodidida, jednom, za razliku od svih drugih pisaca, pise ¢ak da je »nad dolinom Praée«, a drugi put jednostavno navodi da je »kod Sarajeva’.« Poslije oslobodenja, razvojem domaée historiografije, povecan je interes i za ubikacijom grada Hodidida, pa su o tome pisali Hamdija KreSevljakovi¢, Marko Vego i, u najnovije vrijeme, tak u dva navrata, Hazim Sabanovic. i. Kresevijakovic Hodidid poistovecuje sa Starim gradom i iz- nosi podatke po kojima se podrazumijeva je to grad koji je Zivio u doba srednjovjekovne bosanske driave i u osmanskom periodu i, na kraju, istite: »U zadnje doba, svakako nakon sto je grad bio napusten, nazivao se Hodidjed Starim Sradom, a tako ga nazivaju i neki nai pisci, a neki opet upotrebljavaju oba imena. Jedan od nadih pisaca (otito mi- sli na D. Mazaliéa — A. B.) misli da Stari grad i Hodidjed nije jedno te isto, pri emu svakako grijedi’.« 36, Truhelka, Tursko-slovjenski_ spomenici dubrovacke arhive, 191. _. 4M. Mandié, ‘Arheoloske crtice iz Bosne, Starinar, SKA, Beograd, go- dite 1928. Piscu nije smetalo da u-isto. vrijeme, samo na d mijestu, 0 tome istom Starom’ gradu pie ovako: >... Hodidjed, dana&nji Stari grad Kod Buloga istotno od Sarajeva...< Postanak Sarajeva, Narodna starina, Zagreb, sv. 14, za god. 1927 (iza8lo 1929), SV. Skarié, Sarajevo i niegova okolina, 35-36. 6D. Mazalié, Starine po okolini Sarajeva, GZM, L1/1939, Prva sveska, 16-22 (poseban odjeljak pod naslovom Stari Grad kod Buloga, gdje su done- sene i tri autorove skice supstrukcije grada). TV. Corovié, Historija Bosne, 435 i 448. *H. KreSevijakovié, Stari bosanski gradovi, 15. 10