Uprava dravne bezbednosti je nastala 1946. godine reorganizacijom tadanje slube bezbednosti - Odeljenja za zatitu naroda (skraeno OZNA) na civilni i vojni odsek. Od Prvog i Drugog odseka OZNE, pri Ministarstvu unutranjih poslova FNRJ formirana je Uprava dravne bezbednosti, a od Treeg odseka OZNE je pri Ministarstvu narodne odbrane formirana Kontraobavetajna sluba Jugoslovenske armije. Funkcionisala je na slinim principima kao i sovjetska sluba bezbednosti - Komitet dravne bezbednosti (skraeno KGB). Kao civilna kontraobavetajna sluba nalazila u sastavu Ministarstva unitranjih poslova (kasnije Savezni sekretarijat za unutranje poslove), i sastojala se od etiri glavna odseka koja su se bavili:
unutranjim neprijateljem
emigracijom
stranim obavjetajnim slubama
tehnikom praenja i prislukivanja
U prvim poratnim godinama UDB-a se bavila
eliminacijom neprijatelja nove vlasti, najee iz redova stranaka i politikih opcija poraenih u Drugom svetskom ratu. Od 1948. godine jedan od glavnih zadataka UDB-e bio je eliminacija unutranjeg neprijatelja, to je ukljuivalo ak i lanove Komunistike partije Jugoslavije, za koje se sumnjalo da podravaju Rezoluciji Informbiroa i odravaju tajne veze sa Sovjetskim Savezom. Zahvaljujui tome UDB-a je stekla ogromnu mo, koja je poela ugroavati ak i samog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i dovela do etvrtog brionskog plenuma Centralnog komiteta SKJ, odranog jula 1966. godine na ostrvu Brioni, na kome je sa svih dotadanjih funkcija smenjen Aleksandar Rankovi, tada drugi ovek Jugoslavije. Uprava dravne bezbednosti je tada reorganizovana i ime joj je promenjeno u Sluba dravne bezbednosti (skraeno SDB). Uprkos toga, SDB, kao i njene republike filjale su se meu stanovnitvom kolokvijalno zvale UDBA, a njeni pripadnici udbaima.