Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 10 Ocjene I Prikazi PDF

    Uploaded by

    Dejan Lucic
    32 views22 pages

    Original Title

    10_Ocjene_i_prikazi.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    32 views22 pages

    10 Ocjene I Prikazi PDF

    Uploaded by

    Dejan Lucic

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 22
    Poul. pel. 311-3325 re Zagred, 1997 Hrvatsaliaija, tlre wz: puja, hjidema, likens umjemesi, Zagreb 1997 ‘Most, ured.: Natka Badurina i ana E nears) Nb 2 . Jedno u niau izdanja dvojetitne edcije Mau/The Bridge (bibliotcka Relatones, ured. Dreten Kacunarié) jest i kajiga "Hevatskallealia- Stoljeene veze: povijest, kejidevnose, lieowne urnje~ nosti". Knjigu su napisale eri lade autorice - Lovorka Coral (poviest), Natka Badurina ‘kojidevnose) Ivana Prijacelj-Pavii¢ (poviese umjecnosti). Glackim stilom vode Ciatelja kroz scoljeéa, od stednjeg wjeka do danas, prateé paraleino dvije zemlje suprocnih oblala Jadran- skog mora, Hrvatsku i tala, Ideja voila je cbjekrivoo sagledavanje utjecaiajedne zemlje na drugu u povijesnim, knjitevni iumjetnitkim steukcurama, Zemljopisna blizina dviju zemalja ‘nagledena je kao biena komponenta i preduvijet u medusobnom peoimanju kuleura a prati sei stav jedaog naroda prema drugome ce njegove promjene kroz povijest. Ialija je imala ogeoman _rjecajna kuleuru, umjenost i knjevnostvelikog dijela Europe, pa tako i susjedne Hevatske. Ipak, kroz ciicla kaliga istge sei utjecaj hrvatskih zemalja na Itai i prisurnose Hirvaca na 2apadnoj obaliJadrana. Lovorka Coralié podijelia je povijesn do ove kajige (9-89) aa poglavlia od ranog srednieg vie ado 20. stoljeéa. Veé na potecku istige veel utjeca) Italie na Sienje krSéanstva iu hrvat- skim zemljama, alii ojezine poittke precenzije na istoénu obalu Jadrana. Aucorica dae pri- ijece iz povijesti kada su se dva naroda borils 2a prevlast na ovom podrugjy il se branila od zajedaitkog neprijacelia. U razvijenom stednjem viieku nastupa razdoblje dominacie Mletatke Republike nad Dalmacijom, ali se usposeavljaju i mnoge eegovazke i kuturoloske veze. U t0 doba Iralija urjefe na razvoj komunalnog druitva na istofno} obaliJadrans, osobito na formi- ranje pravnih i polii¢kih serakeura, U aekoliko idudih poglavia aucorica daje pregled manje poznatih j nedovoljno istrakenth poda- taka o Hrvatima u Teal, Zapotinje vlo opSirnim opisom brvaskih prekomorski iseliavanja i keolonija u drugoj polovici 13. iu 16. stojeéu. Mnogi dokument i toponomastika dokezuju brojaa hevatska naseljavanja [tai a prac shi esnivanje hrvarskih bratovitina. Osobito je anatajno naseljavanje w pokraiini Molise, ve zajedaica u Veneci, koja je osnovala bracovScina Sw. Jura i Trspuna pr istoimenoy cv. Kduge poglavje govori o hrvatskim zavodimau Keli te Hrvacima na tljanskim sveutibcima, Aucorica ite da su relianska sveudlita "imal nezs- ‘obilaznu lagu u Skolovanjx i opéem intelckrualnom formiranju Hrvata, alti da su mnogi Hr- vat postajaprofesori na njima, Spomuinju se i hrvatski zavodi uw Bologni, Loretu, Ferma i San Giovanniju Rotondu, Vezanost Hrvaca na Rim, odaosno Vatikan, istige sj osnivanjem hrvat- skog papinskog zavoda Sv Jeronima u Rina Uliestom poglavl dae se pregied hrvaeskih blazenika i svetaca na taijanskim prostorima, {ime sc istite ajednitka pripadnost dvju zemalaiscom vjerskom ozratju (Augustin Kaori, ‘Gracija iz Mua, Leopold Mandi¢ i Ana Marija Marovi). U Ital kako aglafava aurorica,ht= ‘vats su svecij blaenit tovani ve nego u vlasticoj domovini, Poglavle koje nas uvodi u 19. stoljece, potinje razdabljem Napoleonova Carstva i Kraljevine Iralije. Aucoricaspominjekada 0 zadajim danima Repablike Veneciji podréka pruzaju upravo hrvatske posteojbe. Ipak politike su prilke dovele do politike taljanizaije, a aurorica opisuje utjecajaljaniirane inteligencfe w Hevatskoj ce njezin odaziv na Risorgimento. U razdoblic budenja nacionalne svijet i revolucije 1848/9, dvie susjedne zernlewlaze sa “aazelima nacionalno suprostavljenih stajalica’. Tada

    You might also like