EKOLOKI FAKULTET

TRAVNIK

MENADMENT UPRAVLJANJA OTPADNIM VODAMA

U OKVIRU EKOLOKE SIGURNOSTI
ZAVRNI RAD

Kandidatkinja
Irma Leti
Br. Indexa: 18/10-I

Mentor
Mufik Musli
Travnik, septembar 2014.godine

Zahvalnica

Zahvaljujem se svima koji su mi na bilo koji nain olakali izradu diplomskog rada
i koji su svojim zalaganjem i nesebinou doprinjeli da on ugleda svjetlost dana.
Srdano se zahvaljujem mentoru Mufiku Musliu na korektnom i profesionalnom
odnosu punom razumjevanja koji mi je pokazao da se autoritet i potovanje stiu jedino
znanjem i korektnim odnosom.
Posebno bih se zahvalila svojim roditeljima, za pruenu podrku, moralnu potporu
i sva odricanja koja su bila neminovna.
Najlepe vam hvala.
Irma Leti

Voda je opte, nasljedno dobro iju vrijednost moraju svi poznavati.

Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je briljivo koristi.
Citat iz Evropske povelje o vodi

Slika 1. Rijeka eljeznica

http://www.bistrobih.ba/nova/wp-content/uploads/2010/12/Zeljeznica-izvor-1.jpg

SADRAJ

SADRAJ.............................................................................................................................4
SAETAK.............................................................................................................................6
ABSTRACT..........................................................................................................................7
UVOD....................................................................................................................................8
1. ERMINOLOKA RAZGRANIENJA......................................................................9
1.1. POJAM VODE............................................................................................................9
1.2. OTPADNE VODE....................................................................................................10
1.3. EKOLOGIJA.............................................................................................................11
2. UPRAVLJANJE VODAMA..........................................................................................12
2.1. UPRAVLJANJE VODAMA KROZ POVIJEST U SVIJETU I BOSNI I
HERCEGOVINI..............................................................................................................12
2.2. UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA U BIH...................................................14
2.3. VODOSNABDIJEVANJE STANOVNITVA.........................................................14
2.4. KVALITET VODNIH RESURSA U BIH................................................................15
2.5. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA.....................................................................16
2.5.1. Pravni okvir upravljanja vodama......................................................................17
2.5.2. Ekonomski okvir upravljanja vodama...............................................................18
2.5.3. Institucionalni okvir...........................................................................................19
3. UPRAVLJANJE OTPADNIM VODAMA...................................................................20
3.1. KOMUNALNE OTPADNE VODE..........................................................................20
3.2. INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE........................................................................21
3.3. ZAGAIVANJE VODA OTPADNIM VODAMA TERMOENERGETSKIH
OBJEKATA......................................................................................................................24
3.4. ZAGAUJUE MATERIJE SA POLJOPRIVREDNIH POVRINA....................25
3.5. RASUTI IZVORI ZAGAIVANJA.........................................................................26
4. PROIAVANJE OTPADNIH VODA......................................................................28
4.1. MEHANIKO PROIAVANJE OTPADNIH VODA.........................................29
4

4.1.1. Grubo i fino mehaniko proiavanje otpadnih voda sa egalizacijom............29

4.1.2. Floatacija (metoda otplavljivanja)....................................................................30
4.1.3. Talonice za pijesak...........................................................................................30
4.1.4. Talonice za organske primjese.........................................................................30
4.2. BIOLOKO PROIAVANJE OTPADNIH VODA.............................................31
4.2.1. Biljni ureaj za proiavanje otpadnih voda...................................................33
4.3. PRERADA I KORITENJE MULJA.......................................................................34
4.4. MALI UREAJI ZA PROIAVANJE.................................................................34
4.5. ODVAJAI MASTI I ULJA (SEPARATORI)..........................................................35
4.5.1. Odvajai (separatori) ulja lakih tekuina mineralnog (anorganskog) porijekla
.....................................................................................................................................36
5. EKOLOKA SIGURNOST UPRAVLJANJA VODAMA..........................................37
5.1. PROBLEMATIKA ZATITE VODA......................................................................37
5.2. NA DOPRINOS U ZATITI VODA.....................................................................38
5.3. MJERE ZATITE VODE.........................................................................................39
5.3.1. Smanjenje tereta zagaenja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda...................39
5.3.2. Smanjenje emisije tetnih i toksinih tvari koje produciraju pojedini industrijski
zagaivai kroz uspostavu sustava dozvoljenog isputanja.........................................40
5.3.3. Smanjenje koliina zagaenje koje dospijeva u povrinske i podzemne vode sa
ureenih i divljih odlagalita krutog otpada...........................................................40
5.3.4. Smanjenje zagaenja od poljoprivrednih djelatnosti........................................40
5.3.5. Smanjenje zagaenja od djelatnosti vezanih za upravljanje umama...............41
5.3.6. Izgradnja sustava za prikupljanje, odvodnju i tretman otpadnih voda za naselja
ispod 2.000 stanovnika................................................................................................41
5.3.7. Smanjenje zagaenja od prometa......................................................................41
5.4. UEE JAVNOSTI U PROCESU DONOENJA ODLUKA U OBLASTI
ZATITE VODA.............................................................................................................42
ZAKLJUAK.....................................................................................................................43
LITERATURA...................................................................................................................44

SAETAK

Otpadne vode zagauju rijeke, mora, jezera i podzemne vode. Samim time ugroen
je opstanak ivota na Zemlji. Otpadne vode pospjeuju razvoj mikroorganizama.
Mikroorganizmi troe kisik to dovodi do uginua riba, a i do razvoja patogenih mikroba.
Kako kuanstva i veina industrije na neki nain zagauje okoli i vodotoke
potrebno je smanjiti njihov tetan utjecaj jer su vodotoci od velikog znaaja za ovjeka i
njegovu djelatnost (poljoprivreda, pitka voda, turizam itd.). Povremeno vodeni sustavi
primaju takve terete otpada, koji po koliini i sastavu predstavljaju udarna optereenja, a
posljedica su iznenadnih prometnih, tehnolokih i drugih nesrea.
Proiavanje vode se radi u objektima s postrojenjima specijaliziranim za ovu
vrstu posla. Zavisno od svojstava otpadnih voda i potrebnog stupnja njihovog
proiavanja u tim postrojenjima se primjenjuje: mehaniko ili primarno, sekundarno ili
bioloko i tercijarno proiavanje, kojeg ine kemijsko ili fizikalno-kemijsko
proiavanje vode. Tek nakon proiavanja otpadne vode mogu se isputati u
kanalizacijski sustav. Zakon propisuje kvalitetu otpadnih voda. Time se pridonosi kvaliteti
zatite ljudi i okolia.
Zavrna obrada usredotouje na uklanjanje organizama koji izazivaju bolesti iz
otpadnih voda. Proiene otpadne vode mogu se dezinficirati dodavanjem klora ili
pomou ultraljubiastog svjetla.

ABSTRACT

Liquid waste pollutes rivers, seas, lakes and underground waters. That endangers
the existence of life on earth. Liquid waste increases the development of microorganisms.
Microorganisms use oxigen which leads to fish dying and to the development of
pathogenic microbes.
Since households and most of industy pollute environment and waters, it is
necessary to decrease their bad influence because waters are essential for humanity and all
activities (agriculture, drinking water, tourism, etc).
Sometimes water systems get such loads of waste which represent a huge burden
by their quantity and ingredients. Those loads are the consequence of sudden traffic,
technological and other accidents.
Purification of water is performed in objects with equipment specialized for this
kind of work. Depending on the characteristics of liquid waste and the degree to which it is
necessary to purify it, people use: mechanical or primary, secondary or biological and
tertiary purifying, which consists of chemical or physical-chemical purfication of water.
Liquid waste can be let into sewage system after it had been purified. The law regulates the
quality of liquid waste, which contributes to the quality of protection of people and
environment.
The final treatment focuses on removing the organisms from liquid waste, which
cause diseases. Purified liquid waste can be disinfected by adding chlorine or using
ultraviolet light.

UVOD

Znaaj vode je neprocjenjiv, jer je ona dio nas i bez nje ne moemo opstati. Po
koliinama tog prirodnog bogatstva naa drava svrstava se u red bogatijih zemalja
Evrope. Naalost, svijest o njenom znaaju i ouvanju je u velikoj mjeri naruena.
Veliki broj meunarodnih dokumenata promovie sudjelovanje javnosti u
upravljanju okolinom (Espoo konvencija, Aarhuka konvencija). Pored toga, Okvirna
direktiva o vodama EU, navodi sudjelovanje javnosti kao kljuan element u upravljanju
vodama, velikim dijelom je uklopljena u novo zakonodavstvo o vodama u Bosni i
Hercegovini. Meutim, zakoni propisuju informisanje i sudjelovanje javnosti, ali tijela
javne vlasti to u praksi ili slabo ili uopte ne primjenjuju.
Sudjelovanje javnosti je teak i dugotrajan proces, ali se dugorono isplati jer
javnost snosi odgovornost za odluke, lake ih prihvaa, manje je nezadovoljstvo, a
obostrana korist. Svaki pojedinac ima pravo na zdravu okolinu, te ima odgovornost, linu i
drutvenu, da titi i pobolja stanje okoline na dobrobit sadanjih i buduih generacija.
Samo zajednike akcije na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou mogu
osigurati odrivi razvoj.
Upravo iz tog razloga je potrebno posvetiti to vie panje edukaciji javnosti o
vodama, kao i ukljuivanju javnosti u upravljanje vodama.

1. ERMINOLOKA RAZGRANIENJA

Za prouavanje teme Menadment upravljanja otpadnim vodama u okviru

ekoloke sigurnosti neophodno je definirati osnovne pojmove a to su: vode, otpadne vode
i ekoloka sigurnost.

1.1. POJAM VODE

Voda je osnovni preduslov za ivot svih ivih bia na Zemlji. Da bi iva bia mogla
da ive normalno, voda u kojoj ive ili voda koju koriste mora imati prirodan
hemijski sastav i prirodne karakteristike. Kada se usljed ovjekovog djelovanja

znaajno

promjeni hemijski sastav vode, kao i odnosi koji u njoj vladaju, kaemo da je voda
zagaena. Znaaj vode za ljude, za sav ivi svijet, za ekosistem, za planetu kao cjelinu,
veoma je veliki i mnogostruk, poev od toga da je voda uslov ivota pa do mnogih drugih
funkcija. Prema tome voda je: osnov ivota i medijum odakle je ivot potekao, neophodna
namirnica za kompletnu biocenozu ukljuujui i ovjeka, izvor hrane i neophodnih
minerala, predmet rada i sredstvo za rad, sredina za mnoge ive organizme, izvor
energetskih resursa, mjesto rekreacije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije,
danas je ve kritina situacija sa rezervama iste vode i to kako stajaih i tekuih tako i
podzemnih koje se koriste kao voda za pie. ista voda se sve vise smanjuje i degradira na
razne naine, a najvie udjelom ovjeka sa svojim aktivnostima odnosno vjetakim
zagaivanjem.
Kao dobar rastvara voda na svom putu kroz atmosferu rastvara gasove prisutne u
vazduhu kao to su kiseonik i ugljen-dioksid, ali i neke vrlo tetne gasove kao to su
sumporni i azotni oksidi, razne neistoe kao to su estice ai, praine, bakterije i sl.
Proticanjem kroz slojeve zemlje do vodonepropusnog sloja, ona rastvara razliite soli kao
to su soli natrijuma, kalcijuma, magnezijuma, gvoa mangana i dr., a i neke organske
materije.
Vode se mogu podijeliti na:
a) atmosferske nastaju od padavina, kao to si kia, snijeg i led.

b) povrinske one koje lee na povrini tla. Ova voda nastaje od atmosferske
vode koja direktno pada na Zemljinu povrinu ili one koja se sliva u nju sa
povrine tla.
c) podzemne nalaze se ispod povrine zemlje. Nastaju prodiranjem padavina od
povrinskih vodenih tokova ka vodonepropusnim slojevima koji se sastoje od
stijena sa malom efektivnom poroznou.

1.2. OTPADNE VODE

Ne postoji opteprihvaena definicija otpadne vode. Jedna od moguih je i sljedea:
Voda oneiena na bilo koji nain tokom upotrebe predstavlja otpadnu vodu.
U optem sluaju, otpadna voda je oneiena rastvorenim i nerastvorenim,
organskim i neorganskim, materijama i mikroorganizmima. Prirodna ili kondicionirana
voda, poto je jednom iskoritena za odreenu namjenu postaje upotrijebljena ili otpadna
voda. Tom prilikom u njen sastav ulazi manja ili vea koliina razliitih primjesa
zagaivaa, odnosno njene fizike, hemijske i bioloke karakteristike se u toku upotrebe
toliko mijenjaju, da ona postaje nepodobna za onu upotrebu radi koje je i nastala.
Domaa otpadna voda predstavlja vodovodnu vodu ili prirodnu vodu priblinog
kvaliteta koja je upotrijebljena za kuhanje, pranje, ili sanitarne potrebe u domainstvu.
Pored mineralnih i organskih materija koje su ve bile prisutne u vodi ijom je upotrebom
ova otpadna voda i nastala, ona jo sadri i znaajne koliine humanih ekskrementa,
papira, sapuna i drugih sredstava za pranje, otpadaka od hrane, mineralnih otpadaka i
velikog broja drugih otpadnih materijala. Najvei dio zagaivaa domae otpadne vode
ipak je organskog porijekla i, zbog svoje visoke energetske vrijednosti, podloan je
djelovanju saprofitnih mikroorganizama, odnosno mikroorganizmima koji se hrane mrtvim
organskim materijalom. Zato je ova otpadna voda podlona mikrobiolokoj razgradnji,
odnosno truljenju. Otuda ona moe imati vrlo neprijatan miris, na primjer na
sumporvodonik.
Za domae otpadne vode iz itavog jednog naselja ili grada, sa malim ili nikakvim
udjelom industrijskih otpadnih voda, i koje sadre i znaajan udio otpadnih voda iz
razliitih ustanova i javnih institucija, esto se koristi naziv sanitarne otpadne vode.

10

Ukoliko je za to naselje ili grad karakteristina i razvijena industrijska proizvodnja i

ukoliko se i industrijske otpadne vode (uz odreeni stepen obrade) isputaju u gradsku
kanalizacionu mreu i mijeaju sa domaim, odnosno sanitarnim otpadnim vodama, onda
se tako nastala smjea naziva komunalna ili gradska otpadna voda.
Otpadne vode u ijem sastavu dominiraju humani ili ivotinjski ekskrementi, a koje
uglavnom potiu iz nunika, pisoara, tala i slino, nazivaju se fekalne otpadne vode.
Industrijske otpadne vode obuhvataju sve one otpadne vode koje ne vode
neposredno i iskljuivo poreklo iz domainstva. Industrijske otpadne vode nastaju u
fabrikama i industrijskim pogonima nakon upotrebe vode u procesu proizvodnje. Osnovna
karakteristika ove grupe otpadnih voda je veoma velika raznovrsnost sastava.

1.3. EKOLOGIJA
Termin ekologija potie od grkih rijei: , - dom, stanite i , nauka,
znanje, govor, um, uzrok.
Ekologija - nauka koja prouava uzajamne odnose izmeu organizama i sredine od
kojih zavisi opstanak jedinki i populacija organskih vrsta i njihovih zajednica u prirodi.
Ona prouava raspored i gustinu populacija organskih vrsta, nain ivota i ponaanje u
datim uslovima sredine. Izmeu ostalih podela, izdvaja se ona koja ekologiju deli na
autoekologiju (prouava odnose jedinki organizama i uslova sredine) i sinekologiju
(istrauje odnos biljnih zajednica prema uslovima sredine).
Termin ekoloka sigurnost uvela je Generalna skuptina UN 1987. godine na
prijedlog Mihaila Gorbaova, kao reakcija na ernobiljsku ekoloku i ljudsku tragediju.
Ekoloka sigurnost nastoji da ouva lokalnu i planetarnu biosferu kao osnovni,
nosei sistem od koga zavise svi drugi poduhvati.

11

2. UPRAVLJANJE VODAMA

2.1. UPRAVLJANJE VODAMA KROZ POVIJEST U SVIJETU I

BOSNI I HERCEGOVINI
O vodi i njenim prirodnim stanjima u naunoj i strunoj literaturi se govori kao o
promjenjivoj, nepostojanoj i teko uhvatljivoj prirodnoj tvari bez koje je ivot nezamisliv a
ekonomski i drutveni razvoj, stabilnost i sigurnost socijalnih skupina drugim rijeima,
razvoj civilizacije nemogu. O takvom znaaju vode govori i injenica da se neke
davnanje civilizacije Sjeverne Afrike, Srednjeg Istoka, Azije, Kine i Amerike, zasnivane
na upravljanju drutvom preko kontrole opskrbe stanovnitva vodom, nazivaju vodnim
civilizacijama.
Davno je uoeno da voda, zbog svojih prirodnih karakteristika, kao da izmie
uobiajenom shvatanju svojine. U tome lei razlog da su tekue vode, jo od vremena
starog Rima, prije nove ere, esto smatrane niijim (res comunis omnium). Pravo pristupa
vodi, pravo upotrebe voda i pravo kontrole voda, pitanja su od fundamentalnog znaaja za
svako drutvo, kao to su to i pravo svojine i pravo upotrebe zemljita. Zbog toga nije
udno da je u raznim povijesnim razdobljima i drutvima pravni reim voda bio povezan sa
pravnim reimom zemljita, te zavisio od njega vode na javnom ili privatnom zemljitu
bile su u odgovarajuem javnom ili privatnom vlasnitvu.
U raznim povijesnim razdobljima, sloena pitanja raspodjele voda izmeu
korisnika, kao i rjeavanje sporova izmeu njih, ureivana su kroz mjesne obiaje ili
tradiciju u pojedinim naseobinama, a ponekad i kroz religijske norme. U nekim
sluajevima ovi obiaji, tradicija ili religijska uvjerenja prerastali su u zakonitu formu.
Za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, od 1878. godine, na odnose povodom voda
primjenjivana su pravila Opeg austrijskog graanskog zakonika (AGZ), ukoliko nisu bila
u suprotnosti sa drugim propisima. Krajem 19. i poetkom 20. stoljea donijeto je vie
propisa kojima su ureivana brojna pitanja u svezi sa zatitom od poplava, a 1914. godine
donijeto je 10 zakona o izvoenju melioracijskih radova, isuivanju blatita, reguliranju
vodotoka i izgradnji hidrotehnikih radova u Bosni Hercegovini, koji, zbog poetka I.
svjetskog rata, nisu bili ozbiljnije primijenjeni.

12

Izmeu dva svjetska rata primjenjivano je pravo sadrano u propisima koji su ranije
vaili na teritoriji BiH i propisi Kraljevine Jugoslavije o ureivanju bujica, iskoritavanju
vodnih snaga i financiranju melioracijskih radova, odnosno propisi Drinske banovine o
financiranju odravanja regulacijskih radova.
U razdoblju neposredno poslije II. svjetskog rata prvi propisi koje je donijela
Narodna Republika Bosna i Hercegovina odnosili su se na obranu od poplava. Kasnije je
uslijedilo donoenje propisa o zatiti od erozija, ureenju bujica i visini vodnog doprinosa.
Posebno znaajni u ovom razdoblju su zakoni o Republikom fondu voda, o obrani od
poplava i o zatiti voda koji su kasnije zamijenjeni prvim Zakonom o vodama (1965.g.),
donijetim sukladno Osnovnom zakonu o vodama SFR Jugoslavije iz 1965. godine. Naredni
Zakon o vodama Bosne i Hercegovine donijet je 1975. godine. Njime je derogiran odreen
broj ranijih propisa, prolongirana vanost vitalnih financijskih propisa i vanost naprijed
navedenih podzakonskih akata do donoenja novih, na osnovu tog zakona.
Poslije raspada SFR Jugoslavije, Zakon o vodama BiH iz 1975. godine, sa nekoliko
kasnijih izmjena i dopuna, i savezni propisi o vodama, primjenjivali su se u BiH do
kasnijeg donoenja entitetskih zakona o vodama. Ovi entitetski zakoni o vodama, kojima
su uspostavljena dva meusobno potpuno neovisna sustava upravljanja vodama u BiH,
donijeti su 1998.g. Donoenjem tih zakona, koji su bili u potpunosti sukladni Daytonskom
mirovnom ugovoru, tj. Ustavu BiH, prvi put u povijesti uvedena je potpuna podjela i
neovisno upravljanje istim vodnim resursima u BiH koje meusobno dijele entiteti i
Distrikt Brko.
Drugaije reeno, za razliku od svog povijesnog naslijea i prakse svih zemalja u
okruenju (ali iire), umjesto jedinstvenog sustava pravnih normi kojima se ureuje sustav
upravljanja vodama, Bosna i Hercegovima ima tri neovisna sustava pravnih normi.
Suprotno suvremenim, globalno prihvaenim uvjerenjima znanosti i struke da vode, kao ni
ivotna sredina, ne poznaju granice, da se vodama upravlja na razini rijenog sliva i da
administrativne (pa ni meudravne) granice ne smiju initi prepreku razvitku takvih
upravljakih sustava, u BiH se razvija sustav upravljanja vodama zasnovan na upravo
suprotnim principima.

13

2.2. UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA U BIH

Upravljanje vodnim resursima se openito dijeli na slijedee oblasti:

koritenje voda,

zatita od voda i

zatita voda.

Kako bi se upravljanje vodnim resursima to bolje pribliilo itaocu, u nastavku

teksta dat je kratak pregled stanja u pojedinim sektorima upravljanja vodama Bosne i
Hercegovine.

2.3. VODOSNABDIJEVANJE STANOVNITVA

Prema dostupnim statistikim podacima samo 56% stanovnitva je obuhvaeno
javnim vodovodima (u gradskim podrujima je pokrivenost 94% od ukupnog broja
stanovnika, dok je u seoskim podrujima pokrivenost znatno manja i kree se oko 35%).
Odreeni broj javnih vodovoda u gradovima, a pogotovo u selima, u sunim
periodima godine nije u stanju zadovoljiti osnovne potrebe korisnika u koliinama vode, a
esto ni u kvalitetu, zbog ega su gotovo redovne pojave redukcije vode, pa i zabrane njene
upotrebe za pie. Jedan od uzronika redukcije vode jesu i gubici u samim vodovodima
(prema podacima Asocijacije vodovoda u Bosni i Hercegovini u pojedinim vodovodima
gubici iznose i do 80% ukupnih koliina zahvaene vode). U tim uslovima, izuzetno je
teko osigurati ravnomjernu raspodjelu raspoloivih koliina vode svim potroaima, te
osigurati osnovne higijenske uslove.
Kao osnovni zadatak u cilju ostvarivanja preduslova za osiguravanje potreba u
vodosnabdijevanju, postavlja se ouvanje i zatita voda.

14

2.4. KVALITET VODNIH RESURSA U BIH

Bosna i Hercegovina raspolae sa znaajnim vodnim resursima to predstavlja
jedan od bitnih faktora opeg privrednog razvoja. Posebnu vrijednost kao prirodni resursi
imaju izvorita povrinske i podzemne vode.
Naalost, rijeke u Bosni i Hercegovini su uglavnom niskog kvaliteta jer primaju
veliki teret zagaivanja putem nepreienih otpadnih voda naselja i industrije. Samo
gornji tokovi nekoliko rijeka (Una, Sana, Neretva) imaju uglavnom dobar kvalitet vode.
Mnoge opine u BiH imaju kanalizacione sisteme, ali oni slue samo za prikupljanje i
isputanje fekalnih voda direktno u otvorene kanala ili rijeke.
Samo est opina u BiH imaju postrojenja za preiavanje otpadnih voda.
Glacijalna jezera predstavljaju rezervoare kvalitetne pitke vode koja su ouvana
zahvaljujui odrivom stoarenju i ekolokom turizmu u viskoplaninskim podrujima. U
obalnom pojasu Jadranskog mora kvalitet vode je izuzetno visok, to ilustruju brojni
bioindikatori.
Termalna vrela su veoma esta u BiH sa jako kvalitetnim sastavom vode. To isto
vai i za mnoge izvore i podzemne akumulacije mineralne vode. Relativno malo ih se
koristi u eksploataciji. Mnoga od njih su izvan bilo kakve upotrebe, a predstavljaju resurse
od velike vanosti u oblasti energetike i razvoja medicinskog turizma.
U BiH su usvojeni Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie i Pravilnik o
stolnim vodama. Ovi pravilnici su, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i
Hercegovine, doneseni na 113. sjednici Vijea ministara BiH objavljeni su dana
17.05.2010. godine u "Slubenom glasniku BiH" broj 40/10.
Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie propisuju se zahtjevi i
standardi koje mora ispunjavati voda za pie, maksimalno dozvoljene vrijednosti
parametara zdravstvene ispravnosti, metode laboratorijskih ispitivanja, te mjere za praenje
zdravstvene ispravnosti vode za pie. Cilj ovog Pravilnika je zatita zdravlja ljudi od
negativnog utjecaja bilo kakvog zagaenja vode namijenjene za pie osiguravanjem njene
zdravstvene ispravnosti.
Pravilnikom o stolnim vodama propisuju se zahtjevi koje u pogledu zdravstvene
ispravnosti i kvalitete moraju ispunjavati stolne vode, ureuju uvjeti kvalitete u
proizvodnji i stavljanju u promet, kao i nain deklariranja, a navedeni zahtjevi moraju biti
zadovoljeni u proizvodnji i prometu stonih voda.

15

Izvori vodo-snabdijevanja na teritoriji BiH su uglavnom zasnovani na koritenju

podzemnih voda (89% ukupnih izvora vodo-snabdijevanja, od toga 38% iz intergranularne
sredine i 51% iz krake sredine), 10,2% voda iz rijeka i 0,8% iz prirodnih jezera i
vjetakih akumulacija.
Nivo vodo-snabdijevanja u BiH je daleko ispod evropskog: pokrivenost uslugom
vodo-snabdijevanja je oko 50% u usporedbi sa preko 90% u Evropi. Takoer, kvalitet vode
je znatno nii nego u zemljama EU.
Oteenja u sistemu vodo-snabdijevanja su veoma esta i zbog toga kvalitet vode
ne moe dostii meunarodne standarde.
Iako je zagaivanje iz industrijskih izvora znaajno opalo, problem zagaivanja iz
komunalnih sistema i dalje je prisutan. Od 122 industrijska postrojenja za tretman otpadnih
voda, koja su funkcionisala prije rata, danas u pogonu samo njih nekoliko.

2.5. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA

Jedan od osnovnih ciljeva upravljanja vodama je osiguranje potrebnih koliina
voda odgovarajueg kvaliteta za razne namjene koji, pored toga to je naveden u Zakonu o
vodama, proizlazi i izdrutvenog interesa: ouvanje i unapreenje dobrog opeg
zdravstvenog stanja stanovnitva.
Osnovni pokazatelji ope zdravstvene situacije stanovnitva, sa aspekta upravljanja
vodama, su: Obuhvat stanovnitva javnom vodoopskrbom i sustavima za odvodnju i
tretman otpadnih voda: koji se uobiajeno izraava postotno, u odnosu na ukupno
stanovnitvo predmetnog podruja. Na prostoru Federacije BiH javnom vodoopskrbom su
uglavnom opslueni stanovnici opinskih sredita, eventualno sa prigradskim naseljima
prikljuenim na gradske vodovode.
Organizirani sustavi za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda su, uglavnom,
koncentrirani na Opinska sredita, s tim da je za razliku od vodovodnih sustava postotak
obuhvata znatno nii. Procjene za Federaciju BiH govore da je ovaj postotak oko 33%,
odnosno ovim sustavima je ukupno obuhvaeno oko 761 000 stanovnika. Komunalne
otpadne vode se gotovo u potpunosti u recipijente isputaju bez prethodnog tretmana.
Sadanja situacija je takva da se samo od 44.500 stanovnika otpadne vode preiavaju, to
postotno iznosi oko 1,9% od ukupnog stanovnitva Federacije BiH.

16

Kvaliteta povrinskih voda: Kvaliteta povrinskih voda na prostoru Federacije BiH

je, generalno govorei sa gledita ope zdravstvene situacije stanovnitva, ugroena, a na
nekim vodotocima ili dijelovima vodotoka opasno naruena. Ovo se, razumljivo,
uglavnom odnosi na prostor podsliva rijeke Bosne, gdje je kvaliteta povrinskih voda
najloija. Najznaajniji uzronici zagaenja su komunalne otpadne vode stanovnitva, kao
koncentrirani zagaivai.
Kvaliteta podzemnih voda: Jasno je da se najizraeniji negativni utjecaji na
zdravstvenu sigurnost stanovnitva ogledaju u ugroenosti izvorita vode za pie.
Postojea struktura resursa podzemnih voda koji se koriste za vodoopskrbu stanovnitva je
takva da u ukupnoj koliini zahvaenih voda postotno sudjeluju sa 85%. Zatita ovih
izvorita je definirana vaeim Pravilnikom, kojim su odreene tehnike i upravne mjere
koje se trebaju provoditi u cilju zatite kvaliteta voda.
Naalost, potpuna primjena ovih mjera se ne provodi. Sistematska osmatranja
kvaliteta podzemnih voda se ne provode ali se zakljuci o kvalitetu ovog vodnog resursa
mogu izvui iz podataka o kvalitetu voda koje se zahvaaju za potrebe vodoopskrbe
stanovnitva. Po njima se moe zakljuiti da je kvaliteta podzemnih voda jo uvijek
uglavnom dobra. Za vei dio ovih voda koje se koriste za vodoopskrbu, izuzev obvezne
dezinfekcije, nije potreban dodatni tretman.

2.5.1. Pravni okvir upravljanja vodama

Transformacija ranijeg drutvenog, odnosno dravnog sustava vodoprivrede, u
moderni sustavu upravljanja vodama je proces koji nije jednostavan, niti se moe okonati
za kratko vrijeme poduzimanjem jednokratnih tranzicijskih mjera. Na cijelom
europskom kontinentu moe zapaziti velik napor da se tradicijski sustavi upravljanja
vodama u raznim dravama transformiraju kako bi se osigurao uspjeniji odgovor na
izazove koje donose poveani zahtjevi za vodom, poveana opasnost od daljnjih zagaenja
voda i, u isto vrijeme, neophodnost djelotvornog odgovora na posljedice klimatskih
promjena koje se esto javljaju u vidu ranije rijetko zabiljeenih poplava ili poveanih
sua.
Osim ovih razloga za promjene u sustavu upravljanja vodama, odluka BiH da se
ukljui u europske integracijske procese, posebno potpisivanjem Sporazuma o
stabiliziranju i pridruivanju Europskoj, sobom nosi i vrlo konkretne i precizne zahtjeve u
odnosu na nain kako u BiH treba da se upravlja vodama u narednom razdoblju.
17

Imajui sve ovo u vidu, moe se rei da se Strategijom upravljanja vodama, kada je
rije o pravnom okviru, nastoji utjecati na ostvarenje slijedeeg stratekog cilja: Pravna
reforma sektora voda koja proizlazi iz potrebe za prilagodbom novim drutvenim uvjetima
uz prilagodbu zahtjevima EU u oblastima upravljanja vodama kao dio procesa
stabiliziranja i pridruivanja BiH Europskoj uniji.
Ciljevi koji se ele postii: spreavanje daljnjeg pogoranja, zatita i poboljanje
statusa vodnih tijela, unapreenje odrivosti uporabe voda zasnovano na dugoronoj zatiti
dostupnih vodnih resursa, poduzimanje mjera za prestanak ili postupno obustavljanje
isputanja, emisija i rasipanja prioritetnih opasnih supstancija u cilju postupnog
smanjivanja zagaenja podzemnih voda.

2.5.2. Ekonomski okvir upravljanja vodama

U definiranju osnovnih opredjeljenja ekonomskog okvira upravljanja vodama
polazi se od slijedeih pretpostavki:
(I) ekonomija: Planiranje i upravljanje vodnim resursima treba da bude integrirano
u ukupni ekonomski sustav, prepoznajui kljunu ulogu vode za zadovoljavanje osnovnih
ljudskih potreba, sigurnost u pogledu proizvodnje hrane, smanjenje siromatva i
funkcioniranje ekosustava.;
(II) alokacija: Vodu treba promatrati kao ogranien, osjetljiv i ugroen resurs, ali i
kao socijalno i ekonomsko dobro. Trokovi i koristi razliitih alokacija na socijalne,
ekonomske i okoline potrebe se moraju jasno procijeniti. Uporaba razliitih ekonomskih
instrumenata od presudnog je znaaja u procesu usmjeravanja donoenja odluka o
alokaciji/razliitim nainima uporabe vode.;
(III) odgovornost: Od sutinskog znaaja je osigurati djelotvornost, transparentnost
i odgovornost u upravljanju vodnim resursima, kao preduvjet za odrivi financijski
menadment.;
(IV) pokrie trokova: Svi trokovi moraju biti pokriveni ukoliko se eli postii da
upravljanje vodama, a posebno oblast opskrbe vodom, bude odriva. U ovoj oblasti
uporabe voda dotacije za posebne skupine, najee najsiromanije, smatraju se
neophodnim.;
(V) financijski resursi: Bit e potrebno mobilizirati sve vee financijske resurse u
cilju postizanja odrivog upravljanja vodama. Dokaz da se postojei resursi koriste

18

djelotvorno e u velikoj mjeri pomoi da se mobiliziraju dodatna financijska sredstva iz

domaih i meunarodnih izvora, javnih i privatnih.

2.5.3. Institucionalni okvir

Za djelovanje u institucionalnom okviru, po pitanjima organizacije i administracije
sektora voda, definiran je slijedei strateki cilj: djelotvorna institucionalna organizacija i
administracija sposobna za provedbu procesa pridruivanja i primjenu zahtjeva EU u
sektoru voda.
Dvije su glavne odrednice daljnjeg razvitka institucija u oblasti upravljanja vodama
Federacije BiH:
1. Zakon o vodama, kojim su definirane osnovne teritorijalne jedinice i
institucije upravljanja vodama,
2. proces orijentacije i pribliavanja nae zemlje lanstvu u EU.
Na osnovama definiranog stratekog okvira odreeni su operativni ciljevi koji
predstavljaju konkretne i mjerljive promjene koje e se ostvariti provedbom odreenih
mjera, a koji su:
Institucionalno jaanje sektora voda Federacije BiH
Osnaenje strunih kapaciteta
Intenziviranje suradnje sa ostalim sektorima vezanim za vode
Uspostava referentnih i ovlatenih laboratorija za ispitivanje
kvaliteta voda
Poboljanje sustava dojave i djelotvornog reagiranja u sluajevima
pojave akcidentnih i iznenadnih zagaenja voda.

19

3. UPRAVLJANJE OTPADNIM VODAMA

3.1. KOMUNALNE OTPADNE VODE

Djelatnost koja se bavi problematikom planiranja, projektovanja, graenja i
koritenja objekata, ureaja i postrojenja za prijem, transport i preiavanje zagaenih
voda, te njihovo isputanje u vodoprijemnik, ili naknadno koritenje, naziva se
kanalizacija.
Kanalizacija predstavlja dio tehnikog sistema, koji se nadovezuje na ljudsku
potrebu za vodom u svakom segmentu ivota i aktivnosti, a kojim se osigurava kvalitetno
prikupljanje i odvoenje otpadnih voda, te njihovo preiavanje. I pored tijesne
povezanosti vodosnabdijevanja i kanalizacije, razvoj kanalizacionih sistema u veini
sluajeva zaostaje za razvojem vodovodnih sistema. To se prije svega odnosi na zemlje u
razvoju. Prioritetno je rjeavano vodosnabdijevanje naselja, a odvodnji i tretmanu otpadnih
voda pristupalo se tek kada su problemi sanitarne zatite naselja narasli toliko da se
njihovo rjeavanje nije moglo odlagati.
U Bosni i Hercegovini je, kao to je ve navedeno, samo oko 56% ukupnog
stanovnitva obuhvaeno javnim vodovodom (94% u gradovima i 35% u selima), a javnom
kanalizacijom samo 35% (80% gradskog i 11% seoskog stanovnitva).
Broj gradskih postrojenja za preiavanje otpadnih voda u BiH je jako mali.
Postrojenja koja su u pogonu se nalaze u Trebinju, Ljubukom, Grudama, Gradacu,
elincu, Neumu i Srebreniku, dok su postrojenja u Sarajevu, Trnovu i Odaku izgraena,
ali su van funkcije.
Ovdje je bitno naglasiti da ekonomski razvoj BiH od Drugog svjetskog rata nije
pratio adekvatan razvoj koritenja i zatite voda, odnosno voda nije tretirana kao
ekonomska kategorija. Istraivanja su pokazala da je ve 1978. godine, u cilju dovoenja

20

kvaliteta rijenih voda u propisane granice u BiH, bilo je potrebno smanjiti koliine otpada
koji se unosi u rijeke za 81%.
Komunalne otpadne vode sadre organske materije u koje spadaju: fizioloke
izluevine ljudi, pomije i ostaci hrane, a uz to ima i neorganskih materija koje potiu od
sredstva za pranje, raznih deterdenata i vrstih komada razliitog sastava. Sapuni i
deterdenti su povrinski aktivna jedinjenja koja menjaju povrinski napon vode i
koncentriu se na povrinu vode. Sa promenom povrinskog napona vode menja
(smanjuje) se razmena kiseonika sa vazduhom i dalje, zbog smanjenja koliine kiseonika u
vodi dolazi do izumiranja ivog sveta u njoj to opet podstie anaeroban proces. Sintetike
povrinske aktivne materije su postojane u vodi i njihova razgradnja moe da potraje i do
nekoliko meseci. Atmosferske otpadne vode putem padavina , kince i otopljenog snega sa
sobom nose razna zagaenja. Atmosferske vode kao i voda za pranje ulica spiraju razne
rasute zagaujue materije i odnose ih u mora, jezera, reke. One najee sadre sulfate,
hloride, nitrate, naftu, ulja, razne otpatke i niz drugih organskih i neorganskih jedinjenja.
Osim otpadnih voda koje kanalizaciono sistemom dospeva u reke, zagaenja mogu da
potiu i od podzemnih voda ukoliko su one zagaene. Meutim mnogo je gora situacija
kada oteena kanalizacija zagaujuje podzemne vode koje se koriste za pie. Osim
otpadnih voda iz domainstva u kanalizaciji se mogu nai mnogi drugi zagaujui elementi
i jedinjenja koja potiu od raznih radionica, zanatskih radnji i industrija.

3.2. INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE

Industrijski objekti kao to su: hemijsko-bazni, metalurki, za preradu ruda,
prehrambeni, celuloze i papira, tekstilni graevinskog materijala izlivaju sve otpadne vode
posle tehnoloke upotrebe. Ove vode su esto agresivne sa velikim brojem otrovnih
materija sa uljem. Industrijske otpadne vode svakim danom postaju sve vei problem jer su
veliki zagaivai povrinskih voda a preko njih i podzemnih. Njihov sastav i toksinost
zavise od vrsta industrije.
Najznaajnije i najee otpadne vode su sljedee: prehrambeno preraivake
industrije, mljekara, klanica, tekstilne industrije energetskiih i termoenergetskih objekata,
hemijske industrije, metalopreraivake industrije.

21

Otpadne vode prehrambene industrije u sebi sadre ostatke od procesa pranja

maceriranim sadrajem pulpe, zatim ogranskim ostatcima od voa, povra, granula skroba
pa i neorganskih ostataka zemlje i pjeska. Otpadne vode mljekara sadre dio mlijeka, zatim
nerastvorene proteine, kapljice masnih rastvora, eera. Osim organskih ostataka u ovim
vodama se mogu nai i sredstva za pranje, odravanje i dezinfekciju. U njima se nalaze:
azot, fosfatne kiseline i kalijum to dovodi do opadanja pH vrednosti vode na 2-3.
Otpadne vode klanica sadre uglavnom organske materije podlone raspadanju. To su
masti delovi koe, ekinja, krvi, slame i dr. One doprinose velikom zagaenju potronjom
kiseonika, stvaranju gljivica.
Iz industrije za proizvodnju deterdenata u vodu dospijevaju supstance koje su
povrinski aktivne pa mijenjaju povrinski napon vode. Ovo su obino sulfati razliitih
organskih jedinjenja, soli, supstitucioni derivati fenoli ili slino, a najznaajniji su
polifosfati, soli polimerizovane fosfatne kiseline. Kad se nau u vodi oni ometaju razmjenu
kiseonika izmeu vazduha i vode.
Industrijske otpadne vode kao koncentrisani zagaivai zagauju vode dvema vrsta
zagaujuih materija:
a) organskim

Najvei zagaivai organskim materijama pored domainstva su

prehrambena industrija: mesne preraevine, prerade seerne repe, voe i povre,

celuloze papira i sl. Preko ovih zagaivaa u vodu dospevaju i koliformne bakterije, jer
svi pomenuti zagaivai istovremeno sa tehnolokim vodama izbacuju i kanalizacione
otpadne vode. Preko ovih bakterija u otpadnim vodama se mogu nai i drugi patogeni
mikroorganizmi koji predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje. Organska jedinjenja
kao zagaivai vode mogu razliito da deluju na kvalitet vode u zavisnosti od njihove
razgradnje. U vezi sa tim njihovim dejstvom ima ih nekoliko vrsta:
-

organske materije koje se brzo razgrauju u vodi

organske materije koje ne podleu razgradnji

organske materije ija se razgradnja odvija sporo

organske materije ije je dejstvo toksino

Materije koje se razgrauju u vodi utiu na potronju kiseonika u vodi. Od

toksinih materija najee se nalaze fenoli kao sporedni produkti niza procesa u
industriskoj preradi.
b) hemijskim

Najvei zagaivai hemijskim sredstvima su hemijska i metalska

industrija. U vode preko ovih objekata dospevaju toksini i agresivni elektroliti kao to

22

su cijanidi hromiti i joni tekih metala, mineralne kiseline i alkalije. Najvee tete
rekama nanose pogoni:
- hemijske industrije sa oko 20% ukupne koliine otpadnih voda
- crna metalurgija 25%
- celuloze i papira 14%
- prehrambene industrije14%
- obojeni metali 8%
Otpadne vode hemijske industrije mogu se podeliti na:
- tipine
- specifine
Zagaujue materije u vodi kao i u vazduhu, mogu da budu one koje se najee
javljaju, odnosno stalne, javljaju se u veini fabrika, pa su zbog toga tipine. Takve su npr.
kiseline. Drugu grupu zagaujuih materija pretstavljaju hemijske supstance koje su
specifine za jednu vrstu fabrike.
U nekim otpadnim vodama hemijske industriije mogu istovremeno da se nau
organske i neorganske zagaujue materije. Najvei zagaivai neorganskim materijama su
fabrike kiselina. Ovi zagaivaci deluju na promenu pH vrednosti u vodama. Od mnogih
industrijskih zagaivaa moe se istai da je industrija celuloze jedan od najveih. Otpadne
vode celuloze sadre organske i mineralne materije. Tamna boja ovih voda potie od
rastvorljivih ligninskih materija, a koje se i u najveim razreenjima ne mogu izbei.
Otpadne vode pogona papira sadre jo i kaolin, sulfid aluminijuma, keljivi i celuozna
vlakna.
Iako u BiH postoji znaajan broj industrija koje isputaju velike koliine otpadnih
voda zagaenih organskom, bioloki razgradljivom materijom, karakteristian je mali broj
postrojenja za bioloko preiavanje.
injenica da trenutno industrija radi sa drastino smanjenim kapacitetima, jedini je
razlog popravljanja stanja kvaliteta vodotoka. Prilikom ponovnog pokretanja procesa
industrijske proizvodnje u BiH potrebno e biti posvetiti veliku panju zatiti vodnih
resursa. Prva mjera koja mora da se sprovede je uspostavljanje nadzora na svim ispustima
industrijskih otpadnih voda u okolinu. Razvoj i upravljanje vodosnabdijevanjem industrije
i tretmanom industrijskih otpadnih voda, mora se posmatrati u okviru sveobuhvatnog
razvoja i upravljanja vodama zasnovanog na zajednikom ueu svih korisnika, planera i
kreatora politike na svim nivoima, ali i sa usvajanjem odluka na najniem odgovarajuem
nivou. U ovom procesu, vanu ulogu treba da ima i ira javnost.
23

3.3. ZAGAIVANJE VODA OTPADNIM VODAMA

TERMOENERGETSKIH OBJEKATA
U ciklusima tehnoloke proizvodnje energije u toplanama, termoelektranama,
rafinerijama nafte, pri havarijama prilikom transporta, putem otpadnih voda ili direktnim
izlivanjem sadraja, u vode stiu mnogobrojne zagaujue materije koje su na razliite
naine tetne za sredinu u koju dospevaju. Iz termoenergetskih objekata u vode stiu
nekoliko vrsta opadnih voda:
- agresivne vode sa sadrajem sumpora, jakih kiselina, baze, deterdenti
- otpadne vode za sadrajem masti i ulja
- voda sa sadrajem ljake i pepela
- otpadne vode sa rashladnim tornjevima sa velikim sadrajem soli,
mulja i fosfora
- sanitarne vode sa velikim sadrajem fenola
Kao veoma opasni, uz to potvreni kao izazivai kancerogenih oboljenja ukoliko u
krunom toku stignu u vodu za pie, raunaju se policiklini ugljovodonici u iju grupu
spadaju i mazivna ulja. Samo 1l ulja moze da zagadi 1 milion litara vode. Pri proizvodnji
koksa nastaju mnogobrojni zagaivai. Njihov sastav u otpadnim vodama je raziit i zavisi
od:
- vrste uglja
- tehnolokog postupka koksovanja
- sadraja drugih elemenata u uglju
U tehnolokom postupku stvaraju se razne zagaujue materije prilikom:
a) hlaenja gasova
b) preisavanja gasova
c) gaenja i hlaenja usijanog koksa
Pri hlaenju gasova izdvaja se voda i veliki broj tenih i vrstih materija i
sedimenata, koji odlaze u reke. Preiavanje gasova vri se apsorbcijom. Tom prilikom
stvaraju se mnogi hemijski agensi. Posle procesa koksovanja, usijani koks se gasi i hladi
polivanjem vodom. U nastaloj pari gasova i vode ima mnogih tetnih elemenata a prilikom
hlaenja pare i gasova stvaraju se nove koliine zagaenih voda. U njima ima: organskih i
neorganskih jedinjenja praine i uglja. Termika zagaena voda nastaje na dva naina: ili iz

24

otpadnih voda i iz tehnolokog postupka hlaenja ureaja proizvoda ili nusprodukta. esto
zagaenje vode, izmene temperature renih tokova do granica nepovoljnih za ivot.
Izmena temperature u vodi za posledicu ima:
- ugroavanje ivota akvativnog sveta
- utie na promenu hemijskog sastava vode.
Najvei izvori toplotnog zagaenja su termoelektrane i nuklearne elektrane. Osim
termikog zagaenja iz tornjeva termoelektrana, emituju se vidljivi oblak vlage zasienog
vazduha. On moe da ima razne nepoeljne posledice, jer jedan deo neisparive vode u vidu
sitnih kapljica koje sadre sve organske i neorganske neistoe koje ima rena voda,
rasprsuju se u okolinu tornja i ugroavaju je.

3.4. ZAGAUJUE MATERIJE SA POLJOPRIVREDNIH POVRINA

Poljoprivredni objekti za tov stoke kao i za preradu mesa takoe svoje otpadne
vode, a sa njima esto i vrste otpatke izbacuju u vode. Na ovaj nain dolazi do velikog
bakteriolokog zagaenja.
Najvea zagaenja povrinskih voda dolazi spiranjem zemljita sa poljoprivrednih
povrina tretirane hemijskim ubrivom i pesticidima. Od njih u vode dospevaju velike
koliine raznih metala kao to su olovo, arsen, selen, kadmijum, iva, a od ubriva azot i
fluor. Zagaivai povrinskih voda poreklom od poljoprivrede su uglavnom:
- mineralna ubriva
- pesticidi
Koliine pesticida u vodi su velike. Njihovi izvori su rasuti, a nain njihovog
dolaska u vodu su mnogobrojni. Njihovo prisustvo u vodi zavosi od:
- rezistentnosti
- od koliine uptrebljenih pesticida
Osnovni proces u vodi koji dovodi do razlaganja jedinjenja jeste hidroliza. Ona
zavisi od: vrste jedinjenja i pH vode. Proces hidrolize pesticida je reakcija izmeu pesticida
i vode. Rezistentnost pesticida karakterie vreme poluhidrolize, tj. potrebno vreme da se od
prisutne koliine razloi polovina. Za ovo je potrebno od nekoliko dana do nekoliko
meseci.

25

Osim ovih pesticida koji brzo dospevaju u povrinske vode, oni koji budu dugo
zadrani u zemljitu izvor su stalnog i dugotrajnog zagaenja vode. Zagaenost
povrinskih i podzemnih voda potie jo i od fekalija i stajskog ubriva.

3.5. RASUTI IZVORI ZAGAIVANJA

Rasute izvore zagaivanja voda a naroito renih tokova nije lako utvrditi niti
izraunati njihov ukupan doprinos optem zagaenju. To su: razne deponije smea,
hemizacija tla, lokacija za eksplataciju peska i ljunka, havarija prilikom transportovanja
tetnih i opasnih materija, a naroito nafte i njenih derivata.
a) Razne deponije smea
Mnoge industrijske organizacije kao i naselje, svoje deponije otpadnog materijala
lociraju na obalama reka. Na ovim smetlitima stvaraju se nova nepredviena i neispitana
jedinjenja koja daju svoj doprios zagaenju reka priobalnih voda. Nije redak sluaj da se
smee izluuje direktno u reku. Ispod otpadnog materijala stvara se gust tamni filtrat
najee otrovnog sastava od izbaenog otpada, te kao tean prodire u dubine zagaujui
podzemna izvorita vode za pie koje su zakonom spojenih sudova povezani sa rekom pa
se na taj nain vri dvostruko zagaenje.
Filtrat je tamno mrk fluid s poveanim sadrajem nitrata, hlorida i sulfata. U njemu
ima mnogo bioloki nerazgradljivih tetnih materija. Sve ove materije atmosferskim
padavinama prodiru u podzemne vode, a preko njih u povrinske, ili putem spiranja idu
direktno u povrinske. Tei sluaj je kada ovakav fluid dospe u jezera gde je zbog
mirovanja vode otean proces samopreienja.
b) Hemizacija tla
Spiranjem zemljita sa poljoprivrednih povrina, zatim infrastrukturnih objekata i
gradskih povrina, koje nemaju regulisanu kanalizaciju za prikupljanje amosferskih voda,
razna hemijska sredstva mogu doi do vode. Svojim sastavom i koliinom, ona remete
hemizam, kako direktno povrinskih voda tako i njihovim obalama.
c) Lokacije za eksplataciju peska i ljunka iz renog korita
Zbog poveanja potrebe za izgradnjom naselja, industrija, povecana je i potreba za
eksplatacijom peska i ljunka iz renih korita. Osnovni sastojak beton za gradnju su:

26

cement i kameni agregat. Kao kameni agregat najee se koristi prirodni ljunak i pesak
dobijen iz renog korita.
Ogromni bageri skidaju i na obalu prenose velike koliine, dugo stvarane oblutke
kamena raznih veliina. Pri njihovoj eksplataciji negativni efekti su: zahvataju se i drugi
zemljani biljni materijali, remete kvalitet podloge za ivot i ishranu akvatinog sveta,
poveanjem dubine reka na nekim mestima i irenjem korita osiromauju se obale, stvara
se iroko i sterilno reno korito, menja se i remeti pejza, sve to utie na brojnost i vrstu
biocenoze.
d) Doprinos havarija u industrijskim pogonima i prilikom transportovanja
tetnih i opasnih materija je sve vei problem.
1) Pri radu transportnih polovnih objekata zagaenje vode nastaje od dimova i pogonskih
goriva i isenjem i podmazivanjem ureaja.
2) Prilikom utovara i istovara tereta dolazi do izvesnog rasipanja i prelivanja posebno
nafte i njenih derivata.
3) Iz plovnih objekata izbacuju se razne vrste otpadatka kao to su: otpadne vode iz
sanitarnih ureaja, pepeo i suspendovane materije iz goriva, razna ambalaa i vrsti
otpadci, sredstva za pranje i druge razne otpadne tenosti (voda za ispiranje rezervoara
tankera).
4) Havarije i sudari, nesree na plovnim objektima mogu da dovedu do potpune ili
deliminog izlivanja transportnog materijala u vodu. Plovni objekti su velike nosivosti
pa moe doi i do izlivanja nekoliko desetina hiljada tona, pa njihovo potapanje moe
da izazove katastrofe ogromnih razmera.
5) Zagaenje vode moe da nastane i zbog havarije drugih transportnih sistema: inskih,
automobilskih i vazdunih. Tada moe doi do izlivanja tenog tereta koji dospeva u
povrinske vode.
Od svih pomenutih opasnosti najee je izlivanje nafte i njenih derivata najvea
opasnost za povrinske vode. Ovo je naroito opasno kada se radi o izlivanju tetnog
materijala u vode koje naselja koriste kao sirovu vodu za pie.

27

4. PROIAVANJE OTPADNIH VODA

Razvoj naselja i poveanje standarda stanovnitva uvjetuju zagaenje ovjekove

okoline, a meu najtee oblike zagaenje svakako ubrajamo i zagaenje voda. Potronja
vode za razne potrebe postaje sve vea to uzrokuje i porast koliina otpadnih voda.
Ovakvim trendom porasta zagaenja voda znaajno se ugroava ovjekova ivotna
sredina. Uzmemo li u obzir injenicu da spomenuto naselje danas ne raspolau sa
ispravnim sanitarno-tehnikim rjeenjem odvodnje otpadnih voda, neophodno je pristupiti
izgradnji jedinstvenog sistema odvodnje i proiavanja otpadnih i zagaenih voda to je
nuan korak prema ouvanju zdrave ovjekove okoline i jedan od osnovnih preduvjeta
daljnjeg razvoja itavog razmatranog podruja.
Danas u nekim dijelovima razvijenih i nerazvijenih naselja/gradova ne postoji
izgraena kanalizacija ve se odvodnja rjeava individualno ispustima u cestovne jarke, a
dio izvedenih kanalizacijskih sustava se uljeva direktno u vodotoke. Takvo rjeenje ne
zadovoljava dananje potrebe i standarde kako na podruju stanovanja, tako i na podruju
zatite voda.
Odvodnja fekalnih voda takoer je dijelom rjeena septikim jamama ili direktnim
isputanjem u otvorene oborinske kanale.Oborinska odvodnja rjeena je pomou otvorenih
oborinskih i cestovnih kanala. Veina ovih kanala je zamuljena tako da je smanjen
proticajni profil, pa nakon kinih razdoblja dolazi do zadravanja vode i taloenja estica
to uzrokuje irenje smrada u neposrednu okolinu.Odvodnja oborinskih i otpadnih voda
smatra se jednom od najbitnijih komunalnih funkcija gradova. Mnogi gradovi i naselja
danas imaju sustav odvodnje koji nije cjelovit (u smislu pokrivenosti itavog podruja
grada kanalizacijskim sustavom kojim bi se otpadne vode transportirale na lokaciju ureaja
za proiavanje), a nije izgraen niti ureaj za proiavanje otpadnih voda u kojem bi se
nakon odogovarajueg tretmana postigli parametri koji bi dopustili isputanje obraenih
otpadnih voda u recipijent (vodotok).
Iz gore navedenih razloga evidentno je da je za kvalitetno obavljanje komunalne
djelatnosti odvodnje i proiavanja otpadnih voda gradova i naselja, kao i postizanje vieg
28

standarda glede zatite voda, nuno pristupiti izgradnji cjelovitog sustava odvodnje te
osobito ureaja za proiavanje otpadnih voda. Kao prvi korak u realizaciji ovog skupnog
projekta potrebno je izraditi Koncepcijsko rjeenje za pojedine dijelove gradova i/ili
naselja zajedno sa odgovarajuim proiivaem otpadnih voda, na koji se referira ova
studija o utjecaju na okoli te tehnoloki projekt kojim je obraena tehnologija
proiavanja.
Proiavanje otpadnih voda moemo podjeliti na 4 (etiri) glavne skupine, i to:
- Mehaniko proiavanje,
- Bioloko proiavanje,
- Prerada i koritenje mulja,
- Mali ureaji za proiavanje.

4.1. MEHANIKO PROIAVANJE OTPADNIH VODA

4.1.1. Grubo i fino mehaniko proiavanje otpadnih voda sa egalizacijom
Sirova otpadna voda pritjee na ureaj za proiavanje kroz dotoni kanal s
grubim mehanikim reetkama, gdje se odstranjuje vei kruti otpad. Djelomino mehaniki
proiena otpadna voda ulazi na vrlo finu automatsku rotacionu reetku sa
kompaktiranjem i ispiranjem sitnijeg otpada (oko 8 mm). Pijesak i masnoe iz otpadne
vode izdvajaju se u mastolovu i pjeskolovu. Otpad s grube i fine automatske reetke, te
pijesak iz pjeskolova zbrinjavaju se na gradskom odlagalitu otpada. Fino mehaniki
proiena otpadna vode iz kompaktnog ureaja (sito, pjeskolov i mastolov) uputaju se u
poseban armirano-betonski bazen, gdje se vri egalizacija tj. ujednaenje optereenja i
retencioniranje vrnih dotoka. U egalizacijski se bazen uputaju i muljne vode iz
zguivaa mulja i strojne dehidracije mulja. Bazen je opremljen sustavom tlane aeracije
na dnu, putem koje se vri mijeanje otpadne vode u svrhu sprjeavanja i prekidanja
anaerobnih procesa. Iz egalizacionog bazena voda se pomou crpki i pripadajueg tlanog
cjevovoda tlai u sredinji cilindar biolokog bloka.

29

4.1.2. Floatacija (metoda otplavljivanja)

Flotacija se primjenjuje ispred talonica i biolokog procesa proiavanja da bi se
ubaenim zrakom prethodno uklonile masti i ulja sa dijelom finog lebdeeg nanosa koji se
teko taloi. Ovim postupkom sprijeava se obrada plivajue kore koja smeta pri daljnjoj
obradi. Potronja zraka je oko 0,2 m3/m2 pri zadravanju od 3 minute. Ako se pred
talonicom za mulj postavi talonica za pijesak zrak pod pritiskom se uvodi u gornjoj
treini talonice za pijesak pri brzini teenja od 0,3 - 0,4 m/s.
Ostatak ulja sa drugim otpacima se spaljuje ili zakopava. Organske masti mogu se
ubacivati u trulite radi dobivanja plinova.

4.1.3. Talonice za pijesak

Talonice za pijesak slue za otklanjanje pijeska i slinih neorganskih materija iz
otpadnih voda da ne bi ometale rad crpnih postrojenja i ureaja u fazi daljnjeg
proiavanja.
Postoje razne vrste talonica:
- Obine podune talonice sa brzinom proticanja v = 0,3 m/s sa
stepenastim presjekom zbog promjena u proticanju,
- Vertikalne talonice za pijesak,
- Krune talonice sa koritenjem centrifugalnih sila.

4.1.4. Talonice za organske primjese

Ove talonice se koriste za uklanjanje organskih materija. Vrijeme zadravanja
otpadnih voda zavisi od naina taloenja, a obino je od 1,5 - 2 sata. Za vrijeme kia ono je
najmanje 30 minuta. Taloenje se moe ubrzati prethodnom koagulacijom. Postoje
nekoliko vrsta talonica:
- jednokatne horizontalne talonice - voda otjee cjelom irinom, brzinom od v =
0,3 m/s sa prosjenim zadravanjem T = 1,5 sati,
- vertikalne talonice - mogu biti plitke i duboke, okrugle ili kvadratne sa
proticanjem od gore prema dolje ili obrnuto,

30

- dvokatne talonice - sastoje se iz horizontalne talonice u gornjem dijelu

objekta

trulita

donjem

dijelu

objekta.

Ugraene

konstrukcije

onemoguavaju uspon plinova i dijelova mulja iz trulita u proctor za taloenje.

4.2. BIOLOKO PROIAVANJE OTPADNIH VODA

Predvien bioloki dio sastavljaju bazeni za nitrifikaciju i denitrifikaciju. U
sredinji armirano-betonski cilindar kombi bazena tlanim se cjevovodima dovodi
egalizirana i fino mehaniki proiena otpadna voda i aktivni povratni mulj. U ovom se
bazenu vrlo brzo uspostavlja anoksino stanje. Bakterije aktivnog mulja odgovorne za
denitrifikaciju poinju troiti kisik iz prisutnih nitrata u egaliziranoj sirovoj otpadnoj vodi i
mulju, pri emu se izdvaja duik u plinovitom stanju i uz pojaano mjeanje sadraja u
cilindru otplinjava se u atmosferu tj. vri se denitrifikacija duinih spojeva. U sredinjem
cilindru odvija se i I. stupanj pojaane boloke eliminacije fosfornih spojeva. Iz anoksinog
dijela voda otjee u bioaeracijski bazen u kojem se vri finalno bioloko proiavanje,
preteno aerobna stabilizacija mulja, nitrifikacija duinih spojeva i finalna pojaana
bioloka eliminacija fosfora (50-75%). Osim toga, u bazenu se vre i oksidacija organskih
spojeva sa oslobaanjem energije i CO2, te oksidacija aktivnog mulja u mineralni mulj sa
oslobaanjem energije i CO2.
Sve navedeno se vri putem aerobnih mikroorganizama (aktivnog mulja) uz
umjetno unoenje potrebne koliine kisika pomou aeracijskih grana sa suvremenim
membranskim aeratorima. Potrebna koliina kisika se unosi upuhivanjem komprimiranog
zraka proizvedenog na puhalima smjetenim u kompresorskoj stanici. Regulacija unosa
potrebne koliine zraka vri se automatski putem procesora, a prema mjerenim podatcima
koncentracije otopljenog kisika putem O2-sonde. Nakon odreenog vremena zadravanja u
bioaeracijskom bazenu smjesa oiene otpadne vode i bioaktivnog mulja odvodi se iz
bioaeracijskog bazena sa dna preko pripadajueg povrinskog preljeva na vanjskom obodu
u sabirno okno te dalje sifonskim cjevovodima u sredinju razdjelnu graevinu sekundarne
talonice. U sredinjoj razdjelnoj graevini dolazi i do direktnog taloenja dijela najteeg
aktivnog mulja u lijevak sredinjeg muljnog udubljenja i do zavrnog otplivavanja
preostalog duika.

31

Finalno razdvajanje proiene otpadne vode i mulja vri se u preostalom vanjskom

prstenu talonice u kojem se uspostavlja preteno horizontalno strujanje ka preljevnim
konzolnim ljebovima na vanjskom obodu talonice.
Proiena i izbistrena otpadna voda preljeva se preko preljevnog praga u odvodni
lijeb odakle se cjevovodom odvodi i uputa u izlazni kontrolno-mjerni lijeb u kojem su
ugraeni kontrolno-mjerni instrumenti kao to su mjera protoke, mjera pH vrijednosti i
O2-sonda. Iz sekundarne talonice se mulj vraa u bioloki stupanj u svrhu odravanja
potrebne koncentracije aktivnog mulja u bioaeracijskom bazenu. U procesu biolokog
proiavanja dolazi i do nastanka vika mulja koji se usmjeruje ka klasinom
gravitacijskom zguivau i spremitu vika sekundarnog mulja.
Prirodno bioloko proiavanje se obavlja:
- Natapanjem zemljita koje treba prethodno dobro prouiti jer je korisno
obzirom na vlaenje i gnjojenje zemlje (iskoristivi fosfor, kalijum, sumpor,...)
ali i tetni obzirom na razne otrove (industrijski ispusti) masti, ulja, biljni
paraziti i dr.
- Filtracija kroz zemljite obavlja se na dovoljno prpoustljivim, eventualno
dreniranim zatvorenim prostorima (manjim od 0,5 ha), izmeu malih nasipa
koji se postepeno diu 5-20 cm. U ove svrhe upotrebljavaju se naputene
ljunare i drugi materijalni rovovi.
- Otvoreni vodotoci i ribnjaci proiavaju otpadnu vodu koristei rastvoreni
kisik i razvijenu faunu. Vodu treba to vie izloiti ozraivanju (preljevi,
kaskade i sl.)
- Bioloki filtri se izvode od krunog ili etvrtastog oblika sa zidovima visine 3,0
m od kanalske opeke, kamena ili betona sa ispunom od ljake, lomljenog
kamena ili sl.
Voda po izlasku iz prethodne talonice rasprskava se preko ispune na kojoj se
formira pokoica od mikroorganizama koji uz prisustvo zraka razgrauju
organske materije sadrane u vodi. Iza biolokog filtera effluent se uvodi u
naknadnu talonicu.
- Slabo optereeni bioloki filtri sa optereenjem od 175 g BPK5 na m3 fltera na
dan, odnosno 5 st/m3. Otpadna voda dovodi se na litre povremeno (Milerov
sifon).

32

- Visoko optereeni bioloki filtri sa zapreminskim optereenjem od 875 g BPK5

na m3 fltera na dan, odnosno 25 st/m3. Otpadna voda dovodi se na litre
povremeno neprekidno. Efekt ovih filtera poveava se recirkulacijom.
- Potopljeni bioloki filteri ine naslage od lomljenog kamena, koksa i azbest
cementnih ploa potopljenih u otpadnoj vodi sa posebnim dovodom zraka pod
pritiskom. Dolaze u obzir za otpadne vode od pranja vune, prerade alkohola ili
vode koje sadre fenol.
- Bioaeracija predstavlja pojaano samoproiavanje otpadne vode iz primarnih
talonica biolokim muljem. Potrebe bakterija za kisikom obezbjeuju se
dovodom zraka pod pritiskom. Bazeni za bioaeraciju su obino dugi i uski za
djelovanje po povrini ili dubini 2-3 m.
- Trajanje postupka bioaeracije zavisi od optereenosti vode organskim
materijama. Za prosjene otpadne vode iz naselja sa potronjom od 150
l/stan/dan trajanje postupka je 6 sati.

4.2.1. Biljni ureaj za proiavanje otpadnih voda

Bioloko proiavanje komunalnih otpadnih voda pomou biljnog ureaja za
proiavanje u potpunosti je prirodni proces. Strujanje kroz biljni ureaj moe biti
vodoravno i okomito. Prije nego se otpadna voda dovede na biljni ureaj mora se
prethodno mehaniki proistiti od krutih i plivajuih tvari u primarnoj talonici Sl. 2.3.1.).
Proiavanje otpadnih voda na biljnoj gredici bazira se na fizikalnim, kemijskim i
biolokim procesima koji proizlaze iz zajednikog djelovanja zemlje, mikroorganizama i
biljaka. Pravilan izbor vrste biljaka je vrlo vaan budui o tome ovisi da li ce iste biti
pogodne za rast i ubrzavanje aktivnosti mikrorganizama, da li ce odrati ujednaenu
temperaturu tla te da li ce svojim sustavom korijenja djelovati protiv zaepljenja tla.
Proiena otpadna voda odvodi se sustavom drenanih cijevi preko izlaznog kontrolnomjernog okna u recepijent.

33

Slika 2. Biljni ureaj za proiavanje otpadnih voda

4.3. PRERADA I KORITENJE MULJA

U zguivau se viak aktivnog mulja gravitacijski uguuje. Ugueni mulj se sa
dna zguivaa povremeno crpi direktno u centrifugu. U svrhu pospjeivanja efekata
dehidracije u tlani cjevovod za dovod zguenog mulja u centrifugu injektira se
odgovarajua otopina flokulanta putem dozirnih crpki iz posebnog rezervoara sa
pripremljenom otopinom flokulanta. Dehidrirani mulj se isputa iz centrifuge na opremu za
finalnu obradu mulja pomou negaenog vapna i na taj se nain dodatno stabilizira i
ukruuje te se kao takav odvozi. Izdvojena se muljna voda s centrifuge i zguivaa vraa
preko egalizacijskog bazena na ponovno bioloko proiavanje.

4.4. MALI UREAJI ZA PROIAVANJE

Mali ureaji za proiavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda do 500 ES
(ekvivalentnih stanovnika ) koriste se za decentralizirano proiavanje otpadnih voda.
Prednost malih ureaja za proiavanje dolazi do izraaja:

kada je prikljuak otpadnih voda korisnika na javnu kanalizaciju tehniki

neizvodljiv ili su trokovi prikljuka izuzetno visoki (neizgraena
kanalizacijska mrea, prevelika udaljenost od javne kanalizacije, lokalni
propisi i sl. ),
34

kada se treba zadovoljiti odgovarajui zahtjev prilikom isputanja otpadnih

voda u recepijent: rijeku, potok, upojni bunar i sl.

Mali ureaji za proiavanje se izvode:

kao kompaktni kontejnerski ureaji koji se brzo mogu premijestiti na drugu

lokaciju,

ili kao monolitno-betonski spremnici za ugradnju u zemlju,

a sukladno normi HR EN 12566.

Za male ureaje primijenjuju se tehniki propisi prema ATV-DVWK.

Tehnika Proiavanja Proiavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda temelji se na
mehaniko-biolokim principima proiavanja. U nastavku je prikazano nekoliko tipova
malih ureaja za proiavanje otpadnih voda: ureaj sa biolokim pokapnikom, ureaj sa
bioaeracijskim bazenom, SBR ureaj.

4.5. ODVAJAI MASTI I ULJA (SEPARATORI)

tetne se tvari i tekuine sukladno vaeim normama i propisima ne smiju isputati
direktno u kanalizacijske sisteme i otvorene vodotoke. U sluaju kada je potrebno odvajati
iz otpadne vode:

masti i ulja organskog porijekla, ostatke od prerade voa i povra i sl.,

primijenjuje se norma HR EN 1828 ( DIN 4040 );

ulja i lake tekuine anorganskog (mineralnog) porijekla kao to su benzin,

diesel gorivo, benzol, ulje za loenje, ulje za podmazivanje i sl., primijenjuje
se norma HR EN 858.

Sukladno Pravilniku o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari

u otpadnim vodama (NN br. 94/08) granine vrijednosti sadraja masnoa i ulja organskog
porijekla u otpadnim vodama ne smiju prelaziti:

kod isputanja u sustav javne odvodnje < 100 mg/l

kod isputanja u povrinske vode < 20 mg/l

Odvajanje masti i ulja biljnog i ivotinjskog porijekla vri se pomou odvajaa

(separatora) masti i ulja tip OMU. Podruje primjene su:

prerada i konzerviranje voa i povra

35

prerada ribe

klaonice i mesnice

prerada mesa

hotelski i ugostiteljski objekti ( hoteli, moteli, restauranti I sl. )

kuhinje

te na svim mjestima gdje je potrebno mehaniko odvajanje krutih estica te

organskih

masnoa i ulja iz otpadne vode

Odvodnja zauljenih voda obavezno se izvodi preko odvajaa (separatora) odvojeno

od odvodnje sanitarno-fekalnih otpadnih voda.

4.5.1. Odvajai (separatori) ulja lakih tekuina mineralnog (anorganskog)

porijekla
Sukladno Pravilniku o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari
u otpadnim vodama (NN br. 94/08) granine vrijednosti sadraja ulja mineralnog porijekla
u otpadnim vodama ne smiju prelaziti:

kod isputanja u kanalizacijski sustav < 30 mg/l

kod isputanja u povrinske vode < 10 mg/l

Odvajanje ulja i lakih tekuina mineralnog porijekla vri se pomou odvajaa

(separatora) ulja i lakih tekuina tip OLT. Podruje primjene su:

parkiralita i javne garae

auto-servisi i servisne radionice

auto-praonice

vozni parkovi i tvorniki krugovi

benzinske crpke

nadzemna spremita loivog ulja

aerodromi i vojarnete na svim mjestima gdje je potrebno mehaniko

odvajanje ulja iz otpadne vode

Odvodnja zauljenih voda obavezno se izvodi preko odvajaa (separatora) odvojeno

od odvodnje sanitarno-fekalnih otpadnih voda.

36

5. EKOLOKA SIGURNOST UPRAVLJANJA VODAMA

5.1. PROBLEMATIKA ZATITE VODA

Zatita voda ima iroku i kompleksnu problematiku, kao i uglavnom
interdisciplinaran karakter u postavljanju u rjeavanju konkretnih zadataka. Ne moe se
striktno ostati u granicama jedne naune discipline, ve se zalazi u domen raznih graninih
disciplina odnosno specijalnosti. Tako danas skoro sva prouavanja i istraivanja o
zagaenosti voda ili analiza zagaenosti kroz multidisciplinarni rad planiraju djelatnosti
koje se tiu prirodne sredine.
Problemi zatite voda javljaju se kao sastavni dio ukupne problematike zatite i
ouvanja ivotne sredine. Tako podzemne vode, koje se iroko koriste za potrebe
vodosnabdjevanja imaju otvorenost prema atmosferskim i povrinskim vodama, sve ee
su podvrgnute nepoeljnim uticajima tehnogenih faktora.
Opasnosti od zagaenja voda mogu da potiu iz razliitih izvora, od otpadnih
industrijskih voda, komunalnih voda naselja i gradova, pa do raznih voda i materija koje se
mogu nai u povrinskim vodama.
Potrebno je da se uradi sve za poboljanje kvaliteta voda, odnosno na saniranju
postojeeg nepovoljnog stanja. Da bi se to postignlo neophodno je uraditi sljedee:
za sva naselja izgraditi postrojenja za preiavanje komunalnih
otpadnih voda;
za sve izdvojene objekte hotele, motele, turistika naselja, benzinske
stanice, sportske kampove i sl. izgraditi postrojenja za proiavanje za
adekvatan broj stanovnika;
industrijske otpadne vode predtretmanom dovesti do nivoa da se mogu
upustiti u gradsku kanalizaciju ili prirodni recepijent;

37

 urediti deponije vrstog otpada sa izgradnjom postrojenja za tretman

filtrata.
U pogledu slatkovodnih resursa smatra se da su glavni problemi:
- raspoloivost voda
- lo kvalitet voda
- fizike promjene.
Osnovnim uzrocima postojeeg stanja u pogledu raspoloivosti voda smatraju se:
- porast upotrebe usljed visoke gustine naseljenosti i oticanja iz javne distributivne mree,
- intezivna poljoprivreda i to uglavnom u podrujima koja koriste vodu za irigaciju,
- porast industrijske upotrebe vode koji je povezan sa visokom koncentracijom aktivnosti i
neefikasnom upotrebom vode,
- prirodni uzroci kao to su varijacije izmeu sezona i godina i globalno otopljenje usljed
klimatskih promjena.
Osnovnim uzrocima postojeeg stanja u pogledu kvaliteta voda smatraju se:
- korienje ubriva i viak ubriva u poljoprivredi koji dovode do pojava zakiseljavanja,
- korienje pesticida,
- nedovoljno ili potpuno odsustvo tretmana prljave vode, to uzrokuje organsko zagaenje,
- zagaivanje tekim metalima, sintetikim hemikalijama, uljima, itd. Uzrokovano
isputanjima industrijskih otpadnih voda, rudarskim aktivnostima, odlaganjima opasnog
otpada.

5.2. NA DOPRINOS U ZATITI VODA

Svaki pojedinac moe dati doprinos u zatiti voda ako samo malo promijeni svoje
ustaljene navike:
- racionalno koristi vodu,
- sprijei nastajanje velikih koliina otpadnih voda na samom izvoru,
- koristi biorazgradive deterdente jer na taj nain pomaemo bioloku
razgradnju,
- koristiti omekivae vode umjesto omekivaa za rublje,
- koristiti prirodna ubriva umjesto vjetakih,
- ne odlagati otpad u blizini izvorita pitke vode i vodotoka,

38

- ne sjei ume u blizini izvorita,

- paljivo odlagati baterije: jedna cinkova baterija moe zagaditi od 5
30 kubika vode, jedna kadmijska baterija moe zagaditi od 3000
15000 kubika vode, a samo jedna merkurijeva baterija moe zagaditi
do 30000 kubika vode.

5.3. MJERE ZATITE VODE

Na osnovu podatka o zagaivaima, s jedne, i stanju kvaliteta povrinskih i
podzemnih voda s druge strane, moe se dati slijedea opa konstatacija za ovu oblast
djelovanja sektora za upravljanje vodama: stanje naruenog kvaliteta povrinskih voda je
posljedica izloenosti ovih voda utjecaju urbanih otpadnih voda u prvom redu, a zatim i
industrijskih otpadnih voda koje u zavisnosti od brzine i naina razvitka gospodarstva
mogu postati i dominantne.
Najnaseljeniji i industrijski najrazvijeniji dio Federacije BiH je istodobno izloen
najveim pritiscima na kvalitetu voda, pa se kao posljedica javlja zakljuak da je stanje
kvaliteta voda najloije na podslivu rijeke Bosne.
Takoer se openito moe zakljuiti da je kvaliteta podzemnih voda jo uvijek
uglavnom dobra, odnosno dostatno dobra za osnovnu namjenu podzemnih voda opskrbu
pitkom vodom.

5.3.1. Smanjenje tereta zagaenja od urbanih/sanitarnih otpadnih voda

Podrazumeva postavljanje odgovarajuih filtera i posebnih sistema talonika na
mjestima gdje se izlivaju otpadne vode, kao i obavezno hlaenje toplih voda pre izlivanja u
rijeku.
Treba zatiti vodene tokove i izvorita, postavljanjem ubrita i deponija dalje od
vodotokova, smanjenjem upotrebe pesticida i ubriva u poljoprivredi, kao i masovnim
poumljavanjem i uvanjem zemljita od erozija.
Ovaj se operativni cilj moe definirati i kao izgradnja sustava za prikupljanje i
tretman urbanih otpadnih voda za, prosjeno, 45% naselja preko 2.000 stanovnika u
planskom razdoblju Strategije upravljanja vodama.

39

Da bi se realizirao ovaj operativni cilj potrebno je, na razini opina, napraviti

planove sa definiranim odlukama o nainima prikupljanja, odvodnje i tretmana otpadnih
voda u kojima e kroz poveanje stupnja obuhvaenosti stanovnitva kanalizacijskim
sustavima i izgradnjom odgovarajuih ureaja za tretman otpadnih voda, biti odreen
njihov redoslijed i dinamika realiziranja. U okviru ovog operativnog cilja e se izraditi
smjernice i vodii kojima e se standardizirati tehnologije tretmana urbanih otpadnih voda,
sukladno zahtjevima o kvalitetu efluenta.

5.3.2. Smanjenje emisije tetnih i toksinih tvari koje produciraju pojedini

industrijski zagaivai kroz uspostavu sustava dozvoljenog isputanja
Dobra osnova za realiziranje je uspostava i stalno noveliranje registra industrijskih
zagaivaa to bi posluilo za kvalitetno sudjelovanje sektora voda u procesima izdavanja
prethodnih vodnih suglasnosti kao dijela postupka izdavanja okolinih dozvola. Za
praenje ispunjenja zahtjeva, propisanih u dozvolama za isputanje otpadnih voda
industrije, potrebno je kao mjeru realizirati sustav kontinuiranog monitoringa efluenta od
strane zagaivaa, te intenziviranje kontrolnog monitoringa.

5.3.3. Smanjenje koliina zagaenje koje dospijeva u povrinske i podzemne

vode sa ureenih i divljih odlagalita krutog otpada
Mjere koje treba provesti u sklopu realiziranja ovog cilja se odnose na uklanjanje
divljih odlagalita krutog otpada iz zona koje imaju negativan utjecaj na povrinske i
podzemne vode, te sanaciju postojeih i izgradnju novih odlagalita krutog otpada prema
Strategiji upravljanja otpadom BiH.
Ove djelatnosti se trebaju provoditi u tijesnoj suradnji sa sektorom okolia, a
potrebne mjere ukljuuju rjeavanje prikupljanja i zbrinjavanja rudnikog i industrijskog
otpada.

5.3.4. Smanjenje zagaenja od poljoprivrednih djelatnosti

Kroz provedbu odgovarajuih istraivakih projekata trebaju se dobiti to je
mogue tonije vrijednosti tereta zagaenja od poljoprivrednih djelatnosti, a na podrujima
gdje je izraen utjecaj ovog tipa zagaenja uspostaviti sustav monitoringa i kontrole. U

40

okviru realiziranja ovog operativnog cilja vano je osigurati sudjelovanje sektora voda u
izradi agrookolinog programa Federacije BiH, kao dijela integralnog sustava za
upravljanje zemljitem.

5.3.5. Smanjenje zagaenja od djelatnosti vezanih za upravljanje umama

Dobra meusektorska suradnja je osnova uspjenog postizanja ovog cilja i ona
podrazumijeva sudjelovanje predstavnika sektora voda u donoenju umsko-gospodarskih
osnova kao planskih dokumenata koji u sebi sadre i nain uporabe umskih
resursa/prostora na podrujima gdje postoji zajedniki interes korisnika voda i organa koji
gazduju umama. Da bi se donijele odluke koje harmoniziraju interese razliitih sektora
potrebno je provesti multidisciplinar istraivanja radi utvrivanja utjecaja vezanih za
upravljanje umama na kvalitativno-kvantitativni reim voda.

5.3.6. Izgradnja sustava za prikupljanje, odvodnju i tretman otpadnih voda za

naselja ispod 2.000 stanovnika
Sloenost realiziranja ovog operativnog cilja podrazumijeva i ukljuivanje mjere
koja podrazumijeva pokretanje i realiziranje pilot-projekata sa ciljem utvrivanja
prihvatljivih tehnologija za manja naselja. Iz takvih projekata, ali i iskustava drugih
sredina, treba da uslijedi izrada smjernica, definiranje normi i izgradnja kanalizacijskih
sustava i ureaja za tretman otpadnih voda za oko 25% od ukupnog broja stanovnika koji
ive u naseljima do 2.000 stanovnika, kako je planirano u planskom razdoblju Strategije
upravljanja vodama.

5.3.7. Smanjenje zagaenja od prometa

Za realiziranje ovog cilja, za koji interes i potrebu imaju i sektor prijevoza i sektor
okolia, potrebno je utvrditi procedure u postupku izdavanja okolinih dozvola uz
osiguranje sudjelovanja predstavnika sektora voda kroz djelotvorno izdavanje vodnih
suglasnosti za rekonstruiranje postojeih i izgradnju novih prometnica.

41

5.4. UEE JAVNOSTI U PROCESU DONOENJA ODLUKA U

OBLASTI ZATITE VODA
Uee javnosti u procesu donoenja odluka predstavlja jedno od osnovnih oblika
uea graanina u procesima odluivanja o pitanjima koja su znaajna za njega. Uee
javnosti u procesu donoenja odluka u oblasti zatite ivotne sredine u Bosni i Hercegovini
je od kljunog znaaja za ouvanje osnovnih naela odrivog razvoja i spreavanja
neodgovornog ponaanja vlasti, pojedinaca i kompanija prema sredini u kojoj ivimo.
Obezbijeivanje znaajne uloge javnosti u odluivanju, u oblasti ivotne sredine,
od posebnog je znaaja, obzirom na specifinosti Bosne i Hercegovine i njeno prirodno
blago koje predstavlja znaajan razvojni potencijal. Ovo tim prije, to propisi i praksa u
razvijenim zemljama, ali i u zemljama koje tee regionalnim ekonomskim i politikim
integracijama, omoguavaju i ohrabruju graansku inicijativu kroz koncept uea
javnosti u odluivanju.
U oblasti ivotne sredine od posebnog znaaja je Konvencija o dostupnosti
informacija, ueu javnosti u donoenju odluka i dostupnosti pravosua u vezi sa
pitanjima koja se tiu ivotne sredine (Arhuska konvencija iz 1998. godine), a osnovna
pravila ovog meunarodnog ugovora postala su i dio prava Evropske unije, u vidu
direktiva (Direktiva Savjeta 97/11/EC o procjeni uticaja odreenih javnih i privatnih
projekata na ivotnu sredinu, Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta 2003/35/EC kojom
se omoguuje uee javnosti u izradi nacrta odreenih planova i programa koji se odnose
na ivotnu sredinu i kojom se direktive Savjeta 85/337/EEC i 96/61/EC mijenjaju i
dopunjuju u pogledu uea javnosti i prava na pravnu zatitu i Direktiva Evropskog
Parlamenta i Savjeta 2003/4/EC o javnom pristupu informacijama o ivotnoj sredini i
ukidanju Direktive Savjeta 90/313/EEC. Ove direktive sadre odredbe o ueu javnosti u
svim fazama postupka procjene uticaja, kao i odredbe o obavjetavanju i konsultacijama sa
drugom dravom u sluaju kad planirani projekat moe imati znaajan prekogranini uticaj
na ivotnu sredinu a posebno na zatitu voda.
Javnost rada organa vlasti Bosne i Hercegovine, ali i preduzea (kao potencijalnih
zagaivaa voda) i njihovu obavezu da o ekolokim problemima informiu graane treba
smatrati ustavnim pravom graana i ustavnom obavezom tih organa.
Svoje uee u zatiti ivotne sredine graani najefikasnije mogu ostvariti preko
udruenja graana (nevladinih organizacija-NVO).

42

ZAKLJUAK

Zbog sve loijih prognoza, koje kau da e snabdjevenost vodom u svijetu opasti za
jednu treinu, u obavezi smo da uinimo sve kako bi zatitili vode.
Resursi pitke vode u cijelom svijetu su ugroeni, ne samo zbog prekomjernog
koritenja i neodgovarajueg upravljanja, nego i zbog poveanog zagaenja okoline.
Poveanje potronje vode zbog veeg ivotnog standarda, urbanizacije i industrijalizacije,
dovelo je do poveanja koliine otpadnih voda koje se isputaju u prirodne vodne sisteme.
Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpadne materije bez ozbiljnog uticaja na prirodnu
ravnoteu, to dovodi do intenzivnog zagaenja vodnih resursa i gubitka kvalitetne vode.
Zagaenjem povrinskih voda smanjuju se i koliine higijenski ispravne podzemne vode,
koja se najee koristi za pie. U cilju zatite zdravlja sadanjih i buduih generacija,
neophodno je sprijeiti zagaenje vodnih resursa, to zahtijeva odgovornost svake zemlje i
njenog stanovnitva, kao i meunarodnu saradnju.
Voda kao resurs jeste obnovljiva, ali se mora sprijeiti dalje nekontrolisano
zagaivanje, da bi se sauvale postojee rezerve pitke vode i stvorili uslovi za obnavljanje i
popunjavanje istih.
Tako na sve ovo moramo odgovoriti rigoroznijim sprovoenjem zakona o zatiti
ivotne sredine, meutim nije lako kontrolisati sve zagaivae pogotovo rasute (divlje
deponije koje ovek sam stvara svojim nemarom) pa tako se sve vie mora raditi na
edukaciji ljudi i podizanje svijesti kod ovjeka za ouvanjem ivotne sredine.
Svijest svih nas o zatiti voda mora biti na mnogo viem nivou od dosadanjeg u
suprotnom, suoiemo se sa posljedicama nesagledivih razmjera.
Za ouvanje vodenih resursa, koji se nalaze pod sve veim pritiskom, neophodno je
donijeti djelotvorne zakone, koji e jasno ukazati na probleme i ouvati ovaj resurs za
budue generacije.
Da bi se ovaj cilj realizovao treba ukljuiti mnogo eksperata iz razliitih oblasti,
kao to su industrija, poljoprivreda, zatita ivotne sredine i obezbjediti saradnju lokalnih i
dravnih vlasti, kao i meunarodnu saradnju.
43

LITERATURA

1. http://www.ekologija.ba/voda u prirodi
2. www.Wikipedia.org/Kategorija:Ekologija_voda
3. http://www.topvita.info/voda
4.

Mara, . (1991). Ekoloki izazov. Beograd: Elit

5. http://sr.wikinews.org
6. www.ecotopia.rs
7. www.ekologija.ba
8. www.ibm.com
9. www.mail-archive.com
10. www.pressonline.rs
11. www.rgf.bg.ac.rs
12. www.sgi.co.rs

44