EKONOMETRIJSKE FUNKCIJE:

1. Zaokruiti faktor koji ne predstavlja determinantu individualne tranje u irem smislu:

(a) cijena predmetnog dobra
(b) cijena supstitutskog dobra
(c) dohodak pojedinca
(d) ponuda predmetnog dobra
(e) cijena komplementarnog dobra
(f) godinje doba

2. Definisati koeficijent elastinosti na luku i napisati izraz za njegovo

izraunavanje.
Ako je zavisnost varijable Y od varijable X izraena diskontinuirano (prekidno), od take
do take, elastinost se mjeri na luku izmeu dvije take. Tada je rije o koeficijentu
elastinosti na luku.
ry x y
E y,x
rx y x
3. Izvesti izraz za elastinost stepene funkcije.
y ax b E y , x b const.
E y,x

x
x
x
y ' b (ax b )' b b ax b 1 b
y
ax
ax

4. Izvesti izraz za elastinost inverzne funkcije.

1
E y,x
E x, y
x dy

y dx
1
y dx y

x'
x dy x dy x

y dx

E y,x
E x, y

5. Izvesti izraz za elastinost proizvoda.

y y1 y 2 E y , x E y1 , x E y2 , x
E y,x

x
x
x '
x '
( y1 y 2 )'
( y1 y 2' y1' y 2 )
y2
y1 E y1 , x E y2 , x
y1 y 2
y1 y 2
y2
y1

6. Izvesti izraz za elastinost kolinika.

y
y 1 E y1 , x E y2 , x
y2
E y,x

x y 2 y1' y 2 y1 y 2'
x y1
x ' x '

( )'

y1
y 2 E y1 , x E y2 , x
2
y1 y 2
y1
y1
y2
y2
y2

7. Dokazati vezu izmeu elastinosti prosjene i ukupne funkcije.

E y,x E y,x 1
E y,x

x
x y
x 2 ( y ' x yx' ) x
y ' ( )'

y '1 E y , x 1
y
y x
y
y
x2

8. Definisati koeficijent elastinosti u taci i napisati izraz za njegovo

izraunavanje.
Ako je zavisnost varijable Y od varijable X izraena kontinuirano
(neprekidno), elastinost se moe mjeriti u svakoj taci razmaka u kome je
meuovisnost definisana. Tada je rije o koeficijentu elastinosti u taci.
E y,x

ry
rx

x
y'
y'
y
y

9. U prvom kvadrantu na luku negativnog prinosa funkcije Y=f(x):

(a) koji je znak njene elastinosti EY,X ?
pozitivan
(b) objasniti znaenje izraza EY,X iz (a).
Ako se vrijednost x promjeni za 1% tada e se y promijeniti za EY,X%
10. Ako visina budeta poraste za 1% (a ostale determinante tranje ostanu iste) onda e se
prethodni nivo tranje smanjiti za Eq,B %. Ova situacija e se desiti ako se radi o:
(a) luksuznom dobru
(b) normalnom dobru
(c) inferiornom dobru
(d) nunom dobru
11. Ako cijena komplementarnog dobra poraste za 1% a ostale determinante tranje ostanu iste,
tranja za predmetnim dobrom e:
(a) opasti za Eq,pk%
(b) porasti za Eq,pk%
(c) opasti za 1%
(d) porasti za 1%
12. Da bi matematska funkcija q = a bp bila funkcija tranje trebaju biti zadovoljeni uslovi:
(a) p>0; q>0; a>0; b<0
(b) p>0; q<0; a<0; b>0
(c) p>0; q>0; a<0; b<0
E 0
13. Neka je C=C(Y) funkcija trokova. ta predstavlja rijeenje sljedee jednaine C ,Y
.
Odgovor obrazloiti.
Ako se nivo proizvodnje Y povea za 1% prosjeni ukupni troak e ostati na istom nivou. Nee
se mijenjati! (elastinost prosjenih ukupnih trokova u nivou najekonominije proizvodnje je
uvijek 0)
14. Da bi matematska funkcija q = a + bp bila funkcija ponude trebaju biti zadovoljni uslovi:
(a) p>0; q>0; a>0; b<0
(b) p>0; q>0; a>0; b>0
(c) p>0; q<0; a<0; b>0
(d) p>0; q>0; a<0; b<0
15. Napisati vezu izmeu elastinosti prihoda i elastinosti tranje.

16. Koja od sljedeih funkcija

X 1 ( p) 25 2 p
X 2 ( p) 1 2 p
X 3 ( p ) 1 2 p
moe da bude funkcija tranje u individualnom smislu. Odgovor detaljno obrazloiti.
Funkcija X 1 ( p) 25 2 p moe da bude funkcija tranje u individualnom smislu iz razloga to:
X 1 ( p) 25 2 p p > 0 ; X 1 > 0; X 1' < 0(2) to zadovoljava uslove individualne tranje
'
dok funkcija X 2 ( p ) 1 2 p ne zadovoljava X 2 >0(2), dok kod funkcije X 3 ( p) 1 2 p
1
p
2
17. Kod neke funkcije trokova C=C(Y), ako je Y=4 kg, C=10 KM i E C,Y=7 objasniti znaenje
navedene elastinosti.
Ako se proizvodnja sa nivoa Y povea na nivo Y=4, ukupni trokovi e se poveati za 7.
18. Koja od sljedeih funkcija
X 1 ( p) 25 2 p
X 2 ( p) 1 2 p
X 3 ( p ) 1 2 p
moe da bude funkcija ponude u individualnom smislu. Odgovor detaljno obrazloiti.
Isto kao kod pitanja 16.
19. Kod funkcije proizvodnje Q=Q(u1,u2) zaokruiti tane osobine izokvante.
(a) Dvije njene razne izokvante se nikad ne sijeku.
(b) U intervalu racionalnih odluka luk izokvante je neopadajua
(c) U intervalu racionalnih odluka luk izokvanta koja pripada viem nivou
proizvodnje udaljenija je od x ose
(d) grafik izokvante lei u prvom kvadrantu
20. Kod funkcije proizvodnje Q=Q(u1,u2) granina stopa supstitucije faktora u2 sa faktorom
u1 iznosi S2,1=0,25. Kolika je granina stopa supstitucije faktora u1 sa faktorom u2 ?
Objasniti njeno znaenje.
Granina stopa supstitucije S govori koliko poveanje jednog faktora zahtijeva smanjenje
drugog faktora proizvodnje da bi proizvodnja ostala na istom nivou Qc.
21. Dokazati da je u intervalu racionalnih odluka izokvanta opadajua kriva.
0 ,8
22. Ocjenjena funkcija potranje za pamukom p 0,756 q
u periodu 1915-1929 u SAD nam
daje i sljedeu informaciju o prihodu:
Ako se potranja za pamukom povea za 1%, prihod od prodaje pamuka e:
(a) opasti za 0,2%
(b) porasti za 1,756%
(c) porasti za 0,2%
(d) opasti za 1,8%
E 3%
23. Ako za (Xo>0 | Yo>0) elastinost prosjene funkcije je Y X
, izraunati odgovarajuu
vrijednost elastinosti inverzne funkcije X=g(Y).
24. Neka je C=C(Y) funkcija trokova. Ako je za Y1=5kg C(Y1)=120KM i za Y2=7kg
C(Y2)=130KM, koji nivo proizvodnje je ekonominiji?

Najekonominiji je nivo proizvodnje Y1=5kg C(Y1)=120KM (valjda jer su trokovi manji???)

25. Utvreno je da granini troak u proizvodnji 100kom stolnih lampi firme Alfa iznosi 4
KM/kom. Ovaj podatak nam govori da porast proizvodnje za 1 komad uzrokuje
(a) porast graninog troka za 4%
(b) porast graninog troka za 4 KM
(c) porast ukupnog troka za 4%
(d) porast ukupnog troka za 4 KM
26. Firma AV je procijenila funkciju trokova u proizvodnji hrane za pse kao C=16+x 2. odrediti
koji obim proizvodnje je najekonominiji:
(a) q = 10
(b) q = 3
(c) q = 4
(d) q = 5
27. Firma Menader posluje s gubitkom i utvreno he da elastinost u nivou proizvodnje 20
komada iznosi ED,20 = -5. objasniti znaenje dobijene vrijednosti:
Porast proizvodnje sa nivoa 20 za 1% uzrokuje
(a) porast dobiti za 5%
(b) smanjenje dobiti za 5%
(c) porast gubitka za 5%
(d) smanjenje gubitka za 5%
28. Poznata je funkcija granine proizvodnje Q' = 7K0,25 R-0,5 odrediti za koliko e se poveati
proizvodnja ako se angaovanje sredstava K povea za 1%.
29. Za funkciju prihoda (q) = 8q 3q 2 izraunati (1) i protumaiti znaenje dobijene
vrijednosti.
8q 3q 2 q (8 3q )
(1)

8 3q 8 3 1 5
g
q

30. Definisati izokost pravu i navesti barem dvije njene osobine.

Izokost je prava koja spaja take na izokvantama sa istom graninom stopom supstitucije
du 2
p
1 const.
p2
faktora proizvodnje. Osobine: konstantan negativan prinos du1
<0 i
udaljava se (paralelno sama sebi) od koordinatnog poetka ako raste pripadno CC
31. Ako je (p) = p 5p2 funkcija prihoda, odrediti odgovarajuu funkciju tranje.
( p ) (q ) p q p(1 5 p) q q ( p ) 1 5 p
32. Ako su , C i D funkcije prihoda, trokova i dobiti redom, koji od navedenih grafika bi mogli
odgovarati ovim funkcijama ODGOVOOR: (b)
33. Ako je Q Q( u1, u2,... uf) neka funkcija. Navesti barem tri uslova koja mora
zadovoljavati funkcija Q da bi bila funkcija proizvodnje.
u 0 zaf 1, m Q 0
a) f
b) vrujednost Q predstavlja maksimalno mogui nivo proizvodnje sa konkretnom kombinacijom
utroaka

c) ako su svi utroci

poeljni uslovi:

u f 0 f 1, m Q 0
|
Q 'f

Q
0
u f

u 0, u fR
(a) pozitivan prinos u intervalima racionalnih odluka
za f
2Q
Q 'f' 2 0
u f
u u 'f' , u fR 0, u fR f 1, m
(b) usporavajui pozitivan prinos u intervalu
za f
i
(c) postojanje konane granice za granini proizvod kada se utroak jednog faktora beskonano
Q
lim Q 'f lim
0
u f
u f u
u 0, u fR
f
povea, a utroci ostalih ostaju konstantni
za f
34. Data je funkcija Q=Q (R,K). Napiite izraze koje bi ova funkcija trebala
zadovoljiti da bi bila funkcija proizvodnje.
Q
Q
0
0
R
K

2Q
2Q

0
0
R2
K2
Q
Q
lim
0
lim
0
R R
K K
35. Koje osobine treba da zadovoljava funkcija q q( p) da bi bila funkcija ponude?
1. uslov nenegativnosti p > 0, x >0
dx
x '
dp
2. prvi izvod funkcije ponude mora biti pozitivan
>0
36. Koje osobine treba da zadovoljava funkcija q 2 p da bi bila funkcija ponude?
37. Ukoliko je elastinost ukupnih trokova jedinina u kakvom se odnosu nalaze prosjeni i
granini trokovi. Napiite odgovarajui izraz.Cprosjecni=C'
38. Odrediti taku ekvilibrija ako je q = 4 p i q 2 p .p=2
39. Kod proizvodnje Y Yr je Max.D(Y ) D(Yr ) >0. Rijeima objasniti znaenje
2

za Yr .
Yr predstavlja nivo najrentabilnije proizvodnje za koji se ostvaruje maksimalan dobitak.
40. Ako Ye je ''najekonominiji nivo proizvodnje'' a Ym je nivo proizvodnje kod kojeg
se minimiziraju granini trokovi C'=C'(Y) , kod nivoa prizvodnji Yo Ye
zaokruiti taan odnos izmeu vrijednosti prosjenih C o C (Yo ) i graninih C ' o C ' (Yo )
trokova:
i. C (Yo ) C ' (Yo )
ii. C (Yo ) > C ' (Yo )
iii. C (Yo ) < C ' (Yo )

Tehnike mrenog planiranja

1. Koje su osnovne etape u primjeni Tehnike mrenog planiranja?
1- izrada strukture mrenog plana koja obuhvata definisanje aktivnosti i modelizaciju
njihovih zavisnosti
2- utvrivanje resursa koji e se koristiti
3- planiranje datuma za zavretak aktivnosti u projektu
4- utvrivanje vremena projekta i odreivanje kritinog puta
5- analiza trokova realizacije projekta
(t e ) i , j

2. U TMP kako se izraunava i ta predstavlja izraz

(t e ) ij

aij 4 mij bij

6

i predstavlja oekivano vrijeme trajanja aktivnosti Aij

3. ta je to ''poetni dogaaj'' u projektu ?

Poetni dogaaj predstavlja trenutak poetka jedne ili vie aktivnosti. Grafiki se predstavlja
krunicom u koju se upisuje najraniji poetak aktivnosti Aij. Poetni dogaaj nema prethodnih
aktivnosti.

4. Definiite projekt, aktivnost, dogaaj.

Projekat skup ekonomskih, tehnikih i organizacionih mjera usmjerenih ka realizaciji nekog
sloenog posla
Aktivnost etapa radnog procesa, simbol je du orijentisana strelicom i predstavlja smjer
odvijanja aktivnosti
Dogaaj trenutak poetka ili zavretka jedne ili vie aktivnosti. Grafiki se predstavlja
krunicom u koju se upisuju najraniji i najkasniji poetak aktivnosti Aij za poetni i najraniji i
najkasniji zavretak aktivnosti za zavrni dogaaj. Dogaaj ne troi ni vrijeme ni sredstva.
Vremenski termin zbivanja dogaaja predstavlja rok. Poetni dogaaj nema prethodnih, a zavrni
narednih aktivnosti.

5. Nabrojite kriterije za podjelu aktivnosti i vrste aktivnosti.

Vrste: 1. aktivnost koja zahtjeva utroak i vremena i sredstava
2. aktivnosti koje zahtjevaju samo utroak vremena
3. fiktivne aktivnosti ne zahtjevaju ni utroak vremena, ni utroak sredstava. Trajanje ovih
aktivnosti je jednako nula i one slue za utvrivanje zavisnosti meu drugim aktivnostima
4. kritine i nekritine aktivnosti
5. sloene i jednostavne aktivnosti

6. Koji su potrebni i dovoljni uslovi da bi aktivnost Ai,j bila kritina?

- povezuje dva kritina dogaaja
- vrijeme trajanja te aktivnosti tij plus najkasniji trenutak otpoinjanja te aktivnosti je jednako
zavretku te aktivnosti
t ( 0) t (j1) t (j0) t (j1)
1. i
i

2.

t ij t (j1) t i( 0 )

7. Navesti dvije osnovne metode za analizu vremena u Tehnici mrenog

planiranja i objasniti osnovne razlike izmeu njih i kada se koja koristi.
a) CPM metoda kritinog puta (vremena trajanja aktivnosti su deterministika tj. tano su
odreena)
b) PERT TIME metoda vremena trajanja aktivnosti su oekivana tj. imamo stohastike podatke
o vremenu

8. Napisati izraz za izraunavanje trenutka najranijeg zavretka aktivnosti

Aij.
t (j0 ) max(t i( 0 ) t ij ), t1( 0 ) 0
i

9. Napisati izraz za izraunavanje trenutka najkasnijeg poetka aktivnosti Aij.

t i(1) min (t i( 0 ) t ij ), t n( 0) t n(1)
j

(1) (0)
10. Objasnite sljedei izraz: ( st ) ij (t j t i ) t ij 0 za i<j
Izras predstavlja ukupnu vremensku rezervu i ona pokazuje za koliko se vremenskih jedinica
moe pomjeriti poetak izvrenja aktivnosti ili produiti vrijeme trajanje tij aktivnosti Aij, a da se
vrijeme trajanja cijelog projekta ne produi

11. Ako se rok realizacije nekog dogaaja ''j'' odreuje s vjerovatnoom 1,00,
koja se
vrijednost za Zo stavlja u test nejednainu Z j Zo ?
zj 3
vjerovatnoa od 100%
12. Kako na osnovu matrice meuzavisnosti u TMP-u moemo saznati koje su
zavrne aktivnosti?
2
13. ta u TMP predstavlja izraunata vrijednost i , j ?
(t )
Predstavlja mjeru sigurnosti da e aktivnost trajati e ij
2
bij aij
2

ij
6

(1)
(0)
14. Objasnite sljedei izraz: ( su ) k (t k t k )k 1, n
Izraz predstavlja zavisnu (uslovnu) vremensku rezervu i odnosi se na dogaaj i pokazuje razmak
u kojem se dogaaj moe desiti

15. Koja od pomenutih izjava vezanih za kritian put projekta nije tana
a) Vremenske rezerve na kritinom putu su nula.
b) Kritian put je najdui put u projektu.

c) Svi dogaaji na kritinom putu su kritini.

d) Moe postojati najvie jedan kritian put u svakom projektu
e) Mora postojati barem jedan kritian put u svakom projektu.
16. Ako je PERT - time metodom procjenjeno da projekat traje 30 dana tada je
vjerovatnoa izvrenja projekta za 33 dana
a. vea od 50 %
b. manja od 50%
c. vea od 75%
d. manja od 75%
17. Ukoliko je varijansa vremena trajanja aktivnosti Aij izraunata i iznosi
ocjenjena vremena aij i bij vrijedi
a. aij > bij
b. aij < bij
c. aij = bij
(T )
18. U TMP ta predstavlja izraunata vrijednost E j ?
(TE ) j
- Najraniji oekivani trenutak zavretla aktivnosti Aij
(T )
19. U TMP ta predstavlja izraunata vrijednost L j ?
(TL ) j
- Najkasniji oekivani trenutak zavretka aktivnosti Aij
20. U TMP ta predstavlja izraunata vrijednost (TL ) i ?

sij2 0

onda za

(TL ) i - Najkasniji oekivani trenutak otpoinjanja aktivnosti Aij

21. Da bi bili sigurni da je neki projekt u TMP-u ''izvodljiv'', kakva mora biti njegova
''matrica meuzavisnosti'' ?
Matrica meuzavisnosti mora biti gornja trougaona sa praznim mjestima na glavnoj dijagonali,
ako to nije sluaj treba napraviti pravilan redosljed aktivnosti
22. Napisati formulu za odreivanje vrijednosti (TL ) i .
(TL ) i min ((TL ) j (t e ) ij ) zai n 1,1
j

23. Definiite kritini put ?

Kritini put ima najdue vrijeme trajanja i nema vremenske rezerve izmeu najranijeg i
najkasnijeg poetka aktivnosti
24. Da li svaki projekat mora imati barem jedan kritini put? Zato?
Da, a zato ne znam J
25. U kakvom su odnosu duina trajanja aktivnosti na kritinom putu i duina trajanja projekta?
(T )
26. Napisati formulu za odreivanje vrijednosti E j .
(TE ) j max (TE ) i (t e ) ij za1 i j n, j 2, n
i

27. Napiite formulu za izraunavanje vjerovatnoe da e dogaaj j nastupiti u

(T )
vremenu S j .

(TS )1 0

(TS ) i Max (TS ) h (t e ) hi z 0 hi , i 2,..., j ,

i > h; j n

28. Napiite izraz za izraunavanje ukupne vremenske rezerve i objasnite ga.

( st ) ij (t (j1) t i( 0 ) ) t ij 0 zai j

- pokazuje za koliko se vremenskih jedinica moe pomjeriti poetak izvrenja aktivnosti ili
produiti vrijeme trajanje tij aktivnosti Aij, a da se vrijeme trajanja cijelog projekta ne produi
29. Napiite izraz za izraunavanje slobodne rezerve i objasnite ga.
( s s ) ij (t (j0 ) t i( 0 ) ) t ij 0 zai j

- pokazuje za koliko jedinica se moe pomjeriti najranije otpoinjanja aktivnosti Aij ili produiti
vrijeme tij aktivnosti Aij, a da se time ne promijene najranija otpoinjanja narednih aktivnosti.
Ukoliko je slobodna vremenska rezerva za neku aktivnost jednaka nula tada su ukupna i slobodna
vremenska rezerva jednake.
30. Koja je razlika izmeu ukupne i slobodne vremenske rezerve.
Ukupna vremenska rezerva se odnosi na citav projekat dok se slobodna vremenska rezerva
odnosi na pojedinane aktivnosti u projektu.

31. Napiite izraz za izraunavanje nezavisne vremenske rezerve i objasnite

ga.

( s n ) ij (t (j0 ) t i(1) ) t ij 0 zai j

- pokazuje za koliko vremenskih jedinica se moe pomjeriti rok najkasnijeg otpoinjanja
aktivnosti Aij ili produiti njeno trajanje, a da to ne utie na najranija otpoinjanja narednih
aktivnosti.

32. Definiite zavisnu (uslovnu) vremensku rezervu i objasnite je.

( su ) k (t k(1) t k( 0 ) )k 1, n
- se odnosi na dogaaj i pokazuje vremenski razmak u kojem se dogaaj moe desiti

33. Napiite izraz za izraunavanje jedininog prirasta trokova.

u
n
C C ij C ij
n u
t
t ij t ij
U
U
34. Objasnite sljedee izraze: Cij , t ij i napiite kada i gdje ih koristite?

CijU

- predstavlja usiljeni troak (minimalni trokovi kojima se moe ostvariti usiljeno trajanje
aktivnosti
t ijU
- predstavlja useiljeno trajanje aktivnosti (apsolutno najbra mogua realizacija aktivnosti Aij)
Koriste se kod analize trokova tanije PERT COST metode s ciljem izraunavanja trokova
realizacije projekta.

35. Slobodna vremenska rezerva aktivnosti A nam daje informaciju koliko

vremenskih jedinica moe:
i. kasniti otpoinjanje aktivnosti A da se ne ugrozi duina trajanja
projekta
ii. produiti aktivnost A da se ne ugrozi najranije otpoinjanje
naredne aktivnosti
iii. kasniti otpoinjanje aktivnosti A da se ne ugrozi najkasnije
otpoinjanje naredne aktivnosti

36. Za svaku vremensku jedinicu skraenja aktivnosti Aij trokovi realizacije projekta
e se poveati za:
i. C
CN
ii. ij
CU
iii. ij
C
iv. t
37. ta je karakteristino za poetni i zavrni dogaaj projekta?
i. uvijek su poznate njihove vrijednosti najranijeg i najkasnijeg
otpoinjanja
ii. vremenske rezerve tih dogaaja su pozitivne
iii. u pitanju su kritini dogaaji
iv. poetni dogaaj ima veu vremensku rezervu nego zavrni
dogaaj.
(nisam sigurna )
38. Ako se rok realizacije nekog dogaaja ''j'' odreuje s vjerovatnoom 0,75, koja se
vrijednost za Zo stavlja u test nejednainu Z j Zo ?
z j 0,675
Vjerovatnoa od 75%
C N ,t N
39. Objasnite sljedee izraze: ij ij i napiite kada i gdje ih koristite?
CijN
- normalni troak (apsolutino najnii troak kojim s emoe realizovati aktivnost Aij)
N
t ij
- normalno trajanje aktivnosti Aij (najkrae trajanje aktivnosti Aij uz normalne trokove)
Koriste se kod analize trokova tanije PERT COST metode s ciljem izraunavanja trokova
realizacije projekta.
40. Koje od pomenutih tvrdnji vezanih za kritian put projekta su tane:
a) Vremenske rezerve na kritinom putu su uvijek vee od nula.
b) Kritian put je najkrai put u projektu.

c) Moe postojati najvie jedan kritian put u svakom projektu

d) Postojati barem jedan kritian put u svakom projektu.