7.4.zakon o Zdravstvenoj Zastiti 38-11 - Lat

SLU@BENI
B O S N E
Godina XII Broj 38
GLASNIK
BR^KO DISTRIKTA
I
H E R C E G O V I N E
etvrtak, 3. novembar 2011. godine

BRKO
405
Bosanski jezik
Na osnovu lana 31 stava 1 take n) Poslovnika o radu

Skuptine Brko distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko distrikta
BiH, brojevi 17/08 i 20/10), donosim
lan 2
(Definicije)
Izrazi koriteni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
a) zdravlje je stanje fizikog, psihikog i socijalnog
blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i oronulosti;
ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZATITI U
BRKO DISTRIKTU BOSNE I HERCEGOVINE
b) zdravstvena ustanova je javna ili privatna ustanova koja

ravnopravno prua usluge zdravstvene djelatnosti u skladu s
ovim zakonom;
lan 1
Proglaavam Zakon o zdravstvenoj zatiti u Brko
distriktu Bosne i Hercegovine koji je usvojila Skuptina Brko
distrikta BiH na 52. redovnoj sjednici odranoj 12. oktobra 2011.
godine.
lan 2
Ova odluka bit e objavljena u Slubenom glasniku
Brko distrikta BiH.
Broj: 01.1-02-55/11
Brko, 12. oktobra 2011. godine
PREDSJEDNIK
SKUPTINE BRKO DISTRIKTA BiH
Esad Ati, s.r.
Na osnovu lana 22 Statuta Brko distrikta Bosne i

Hercegovine preieni tekst (Slubeni glasnik Brko distrikta
BiH, broj 2/10), Skuptina Brko distrikta Bosne i Hercegovine,
na 52. redovnoj sjednici odranoj 12. oktobra 2011. godine,
usvaja
ZAKON
O ZDRAVSTVENOJ ZATITI U BRKO DISTRIKTU BOSNE
I HERCEGOVINE
DIO PRVI OPE ODREDBE
lan 1
(Predmet)
Ovim zakonom propisuju se osiguranje zdravstvene
zatite, naela zdravstvene zatite, prava i obaveze graana i
pacijenata u ostvarivanju zdravstvene zatite, nivoi zdravstvene
zatite, osnivanje, akti, poetak, prestanak, finansiranje rada i
organi zdravstvenih ustanova, organizovanje rada zdravstvene
ustanove, specifinosti koje se odnose na rad zdravstvenih
radnika i zdravstvenih saradnika, certifikacija i akreditacija
zdravstvenih ustanova, privatna praksa, utvrivanje smrti i
obdukcija, struna tijela, komore, nadzor i druga pitanja od
znaaja za organizaciju i provoenje zdravstvene zatite u Brko
distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).
c) privatna praksa je neposredno pruanje odreenih usluga

zdravstvene djelatnosti od strane zdravstvenog radnika ili
zdravstvenog saradnika u skladu s ovim zakonom;
d) poslodavac je svako fiziko ili pravno lice koje na osnovu
ugovora o radu zapoljava neko lice;
e) doktor medicine
fakultetom;
f)
je
lice
sa
zavrenim
medicinskim
doktor stomatologije je lice sa zavrenim stomatolokim

fakultetom;
g) nozoloke grupe su grupe oboljelih utvrene nozologijom,

odnosno granom medicine koja se bavi sistematskom
klasifikacijom bolesti;
h) pacijent je svako lice, bolesno ili zdravo, osigurano ili
neosigurano, koje zatrai ili kojem se prua odreena mjera
ili zdravstvena usluga s ciljem ouvanja i unapreenja
zdravlja, spreavanja bolesti, lijeenja ili zdravstvene njege i
rehabilitacije;
i)
vertikalni programi zdravstvene zatite su skup specifinih

mjera i aktivnosti usmjerenih na rjeavanje zdravstvenog
problema za odreene populacione i nozoloke grupe sa
specifinim i mjerljivim ciljevima u odreenom vremenskom
periodu;
j)
certifikacija je postupak kojim se ocjenjuje i utvruje da

zdravstvena ustanova ili privatna praksa zadovoljava
unaprijed definisane i objavljene standarde sigurnosti u
procesu pruanja zdravstvene zatite;
k) akreditacija je postupak kojim se ocjenjuje i utvruje da

zdravstvena ustanova, dio zdravstvene ustanove ili privatna
praksa zadovoljava unaprijed definisane i objavljene
akreditacione standarde;
l)
zdravstvena tehnologija podrazumijeva:

1) sve zdravstvene metode i postupke koji se mogu
koristiti s ciljem unapreivanja zdravlja ljudi, u
prevenciji, dijagnostici i lijeenju bolesti, povreda i
rehabilitaciji, a obuhvataju sigurne, kvalitetne i
efikasne lijekove, medicinska sredstva, medicinsku
opremu, medicinske procedure, medicinski softver, kao
uslove za pruanje zdravstvene zatite;
Broj 38 - Strana 1497
SLUBENI GLASNIK BRKO DISTRIKTA BiH
2) proizvode za zdravlje koje je proizvela industrija za

opu upotrebu, tehnika, oprema, hemijske i bioloke
supstance, koje su posebno proizvedene za upotrebu u
zdravstvenom sektoru;
m) nova zdravstvena tehnologija podrazumijeva zdravstvenu
tehnologiju koja se po prvi put uvodi za koritenje u
zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi;
n) alternativna medicina obuhvata tradicionalne i alternativne
metode i postupke dijagnostike, lijeenja i rehabilitacije, koji
blagotvorno utiu ili bi mogli blagotvorno uticati na
ovjekovo zdravlje ili njegovo zdravstveno stanje i koji u
skladu s vaeom medicinskom doktrinom nisu obuhvaeni
zdravstvenim uslugama.
(1)
(2)
(1)
lan 3
(Zdravstvena zatita)
Zdravstvena zatita obuhvata sistem drutvenih, grupnih i
individualnih mjera, usluga i aktivnosti za unapreivanje i
ouvanje zdravlja ljudi, spreavanje oboljenja i povreda,
rano otkrivanje oboljenja, blagovremeno lijeenje,
zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu
zdravstvenih tehnologija.
Mjere, usluge i aktivnosti iz stava 1 ovog lana su
kvalitetne, sigurne, efikasne, efektivne, zasnovane na
naunim dokazima i u skladu s naelima profesionalne
etike.
lan 4
(Zdravstvena djelatnost)
Zdravstvena djelatnost je djelatnost kojom se osigurava
zdravstvena zatita iz lana 3 ovog zakona.
(2)
Zdravstvena djelatnost je djelatnost od opeg interesa za

Distrikt.
(3)
Zdravstvena djelatnost se obavlja u zdravstvenim

ustanovama i privatnim praksama primjenom savremenih
medicinskih postupaka i tehnologija, kao i praenjem
dostignua u razvoju medicinske nauke.
(4)
Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstveni radnici i

zdravstveni saradnici pod uslovima i na nain propisan
ovim zakonom.
lan 5
(Plan i programi razvoja zdravstvene zatite i plan
ljudskih resursa)
(1) Skuptina Brko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Skuptina), na prijedlog Vlade Brko distrikta
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) donosi
srednjoroni plan razvoja zdravstvene zatite (u daljnjem
tekstu: plan), na osnovu analize zdravstvenog stanja
stanovnitva, uvaavajui raspoloiva finansijska sredstava,
kao i kadrovske i druge mogunosti.
(2)
Plan
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
iz stava 1 ovog lana sadri:

prioritete u razvoju zdravstvene zatite;
ciljeve, mjere i aktivnosti zdravstvene zatite;
zdravstvene potrebe grupacija stanovnitva od
interesa za Distrikt koje su izloene posebnom riziku
obolijevanja;
specifine potrebe stanovnitva za zdravstvenom
zatitom i mogunost njihovog ostvarivanja na
pojedinim podrujima;
pokazatelje za praenje dostignua u realizaciji
ciljeva;
nosioce mjera i aktivnosti i rokove za ostvarivanje
ciljeva zdravstvene zatite;
kriterije za utvrivanje mree javnih zdravstvenih
ustanova u Distriktu kao i osnove za razvoj
zdravstvene djelatnosti na primarnom, sekundarnom
i tercijarnom nivou;
elemente za planiranje, obrazovanje i usavravanje
zaposlenih u sistemu zdravstvene zatite, kao i
elemente
za
planiranje
izgradnje
novih
i
restrukturiranje postojeih kapaciteta u pogledu
prostora i opreme;
osnove razvoja sistema zdravstvene zatite;
izvore za finansiranje zdravstvene zatite i razvoja
sistema zdravstvenog osiguranja i
etvrtak, 3. novembar 2011.god.
k) druge podatke bitne za razvoj sistema zdravstvene

zatite.
(3)
Radi provoenja plana iz stava 1 ovog lana Vlada donosi

programe zdravstvene zatite zdravstvenog sistema
Distrikta (u daljnjem tekstu: programi).
(4)
U skladu s programima iz stava 3 ovog lana ef Odjeljenja

za zdravstvo i ostale usluge (u daljnjem tekstu:
Odjeljenje) donosi srednjoroni plan ljudskih resursa za
zdravstveni sistem Distrikta (u daljnjem tekstu: plan
ljudskih resursa), uz prethodno pribavljeno miljenje
javnih zdravstvenih ustanova.
(5)
Plan iz stava 4 ovog lana donosi se za period koji ne moe

biti krai od 5 ni dui od 10 godina.
DRUGI DIO GLAVNI DIO

GLAVA I. OSIGURANJE ZDRAVSTVENE ZATITE
lan 6
(Nivoi osiguranja zdravstvene zatite)
Zdravstvena zatita se osigurava na nivou Distrikta i
poslodavca, preduzimanjem specifinih aktivnosti na promociji
zdravlja, prevenciji i lijeenju bolesti i stanja, rehabilitaciji
oboljelih i povrijeenih, osiguranju lijekova i medicinskih
sredstava, zatiti ivotne i radne sredine i druge specifine
aktivnosti.
lan 7
(Zdravstvena zatita na nivou Distrikta)
(1) Osiguranje zdravstvene zatite na nivou Distrikta zasniva
se na elementima ekonomske, socijalne i zdravstvene
politike kojima se stvaraju uslovi za provoenje
zdravstvene zatite, usklaivanje djelovanja i razvoj
sistema zdravstvene zatite, i to:
a) uspostavljanje prioriteta, planiranje, donoenje plana
i programa za provoenje zdravstvene zatite, kao i
donoenje propisa u ovoj oblasti;
b) praenje i analizu zdravstvenog stanja stanovnitva i
rada zdravstvenih ustanova, kao i staranja o
provoenju utvrenih prioriteta i mjera u
zdravstvenoj zatiti;
c) uspostavljanje mree ambulanti porodine medicine;
d) osiguravanje uslova za pristupanost i ujednaenost
koritenja primarne, sekundarne i tercijarne
zdravstvene zatite i multisektorske saradnje;
e) osnivanje javnih zdravstvenih ustanova od interesa
za Distrikt;
f) osiguravanje sredstava, u skladu s mogunostima
budeta Distrikta, za izgradnju i opremanje javnih
zdravstvenih ustanova, kao i kontinuirano odravanje
objekata i opreme za javne zdravstvene ustanove;
g) nadzor nad radom zdravstvenih ustanova;
h) provoenje ekonomske politike kojom se podstie
odrivost i razvoj zdravstvenog sistema;
i) provoenje epidemioloke, zdravstveno-statistike,
socijalno-medicinske i
zdravstveno-ekoloke
djelatnosti, kao i unapreenje zdravlja i prevenciju
bolesti;
j) osiguravanje graana u vezi sa zatitom zdravlja za
sluaj izbijanja epidemija i drugih veih nepogoda i
nesrea kao to su zemljotres, poar, poplava,
opasnost od jonizirajueg i nejonizirajueg zraenja,
trovanja, kao i otklanjanje zdravstvenih posljedica
prouzrokovanih elementarnim i drugim nepogodama
i vanrednim prilikama.
(2)
Osiguranje zdravstvene zatite iz stava 1 ovog lana

obuhvata i:
a) osiguravanje higijensko-epidemiolokog minimuma u
svim uslovima ivljenja i provoenje obaveznih
imunizacija protiv djeijih zaraznih bolesti u skladu s
godinjim
programom
obaveznih
imunizacija
stanovnitva;
b) osiguravanje uslova za preventivnu zdravstvenu
zatitu rizinih grupa i ostalih stanovnika u skladu s
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)
l)
m)
n)
o)
prihvaenim programima preventivne zdravstvene

zatite od interesa za Distrikt;
osiguravanje uslova za prevenciju, praenje,
spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, hroninih
masovnih bolesti, ovisnosti i karantenskih bolesti;
osiguravanje uslova za zdravstvenu edukaciju
stanovnitva;
osiguravanje sredstava za zdravstvenu zatitu lica u
skladu s posebnim zakonima;
osiguravanje
sredstava
za
finansiranje
ili
sufinansiranje
programa,
projekata,
usluga
vertikalnih
programa
zdravstvene
zatite
i
zdravstvene usluge iz oblasti prioritetnih najsloenijih
oblika
zdravstvene
zatite
iz
odreenih
specijalistikih djelatnosti od interesa za Distrikt;
osiguravanje
uslova
za
razvoj
integrisanog
zdravstvenog informacionog sistema;
razvoj naunoistraivake djelatnosti u oblasti
zdravstvene zatite;
osiguravanje uslova za struno usavravanje
zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika;
osiguravanje zdravstvene zatite lica koja se privode,
nalaze u pritvoru i na izdravanju kazne zatvora;
podsticanje
aktivnosti
na
omasovljavanju
dobrovoljnog davanja krvi i provoenje programa
prikupljanja krvi, kao i davanja i primanja organa i
tkiva za presaivanje;
provoenje specifinih aktivnosti na zatiti i ouvanju
ivotne sredine;
osiguravanje mrtvozorstva;
saradnja sa humanitarnim i strunim organizacijama,
savezima, komorama i udruenjima na poslovima
razvoja zdravstvene zatite i
druge aktivnosti odreene ovim zakonom i Zakonom
o zdravstvenom osiguranju Brko distrikta Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o
zdravstvenom osiguranju).
(3)
Sredstva za ostvarivanje zdravstvene zatite na nivou

Distrikta iz stavova 1 i 2 ovog lana osiguravaju se u
budetu Distrikta.
lan 8
(Zdravstvena zatita grupa od posebnog socijalnomedicinskog znaaja)
(1) Zdravstvena zatita se osigurava pod jednakim uslovima,
populacionim i nozolokim grupama od posebnog
socijalno-medicinskog znaaja.
(2)
Zdravstvena zatita iz stava 1 ovog lana, u skladu s ovim

zakonom i posebnim zakonima, obuhvata:
a) djecu do navrenih 15 godina ivota, kolsku djecu i
studente do kraja kolovanja, a najkasnije do 27.
godine ivota;
b) ene u toku trudnoe, poroaja i materinstva, kao i
ene u sluaju planiranja porodice;
c) lica starija od 65 godina ivota;
d) lica sa invaliditetom;
e) mentalno oboljela lica;
f) nezaposlena lica prijavljena u Zavodu za
zapoljavanje Brko distrikta Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Zavod za zapoljavanje);
g) borce, vojne invalide, porodice poginulih boraca i
ratnih vojnih invalida, kao i civilne rtve rata;
h) socijalno ugroena lica;
i) lica koja ive sa HIV infekcijom ili koja boluju od
AIDS, tuberkuloze ili drugih zaraznih bolesti;
j) lica koja boluju od malignih bolesti, hemofilije,
eerne bolesti, psihoza, epilepsija, multiple skleroze,
cistine fibroze, reumatske groznice, sistemske
autoimune bolesti, progresivnih neuromiinih
oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne
paralize, bolesti ovisnosti, akutnih i hroninih bolesti;
k) lica u terminalnoj fazi hronine bubrene
insuficijencije;
l) oboljela, odnosno povrijeena lica kojima se prua
hitna medicinska pomo;
m) dobrovoljne davaoce krvi;
n) davaoce i primaoce ljudskih organa, tkiva i elija i
o) druga lica u skladu s posebnim zakonom.

(3)
Vlada, na prijedlog Odjeljenja, utvruje obim, sadraj,

nain i postupak kao i uslove za ostvarivanje zdravstvene
zatite lica iz stava 2 ovog lana, ako zakonom nije
drugaije propisano.
(4)
Zdravstvena zatita lica iz stava 2 ovog lana, koja je

obuhvaena
obaveznim
zdravstvenim
osiguranjem,
osigurava se iz sredstava obaveznog zdravstvenog
osiguranja u skladu sa Zakonom o zdravstvenom
osiguranju.
(5)
Zdravstvena zatita lica iz stava 2 ovog lana, koja nije

obuhvaena obaveznim zdravstvenim osiguranjem u skladu
sa stavom 4 ovog lana, osigurava se iz budeta Distrikta,
ako zakonom nije drugaije propisano.
(1)
lan 9
(Odbor za zdravlje)
Skuptina osniva odbor za zdravlje (u daljnjem tekstu:
odbor) s ciljem aktivnog uea u ostvarivanju ciljeva
zdravstvenih strategija zdravstvene zatite, podrke i
pomoi zdravstvenim ustanovama, zdravstvenim radnicima
i zdravstvenim saradnicima, kao i neposrednog uea
graana u iskazivanju zdravstvenih potreba.
(2)
lanovi odbora se biraju iz reda zastupnika Skuptine,

predstavnika davaoca i primaoca zdravstvenih usluga i
drugih zainteresovanih organizacija kao to su
zdravstvene, obrazovne i socijalne ustanove, udruenja
poslodavaca,
nevladine
organizacije,
predstavnici
zaposlenika i veinski reprezentativni sindikat.
(3)
lanstvo u odboru odraava sastav stanovnitva Distrikta i

zastupljenost oba spola.
(4)
Skuptina odlukom utvruje broj lanova, mandat,

nadlenost, nain rada i druga pitanja od znaaja za
funkcionisanje odbora.
lan 10
(Zdravstvena zatita na nivou poslodavca)
U pogledu zdravstvene zatite na nivou poslodavca
primjenjuju se odredbe zakona koji regulie sigurnost i zatitu
zdravlja radnika na radu.
GLAVA II. NAELA ZDRAVSTVENE ZATITE
lan 11
(Naela zdravstvene zatite)
Zdravstvena zatita graana se provodi na naelima
dostupnosti,
pravinosti,
solidarnosti,
jednakosti,
sveobuhvatnosti, kontinuiteta, specijalizovanog pristupa, stalnog
unapreenja kvaliteta i efikasnosti.
lan 12
(Naelo dostupnosti)
Dostupnost
zdravstvene
zatite
se
ostvaruje
osiguravanjem zdravstvene zatite graanima Distrikta, koja je
fiziki, geografski i ekonomski dostupna.
lan 13
(Naelo pravinosti)
Naelo pravinosti zdravstvene zatite ostvaruje se
zabranom diskriminacije prilikom pruanja zdravstvene zatite po
osnovu rase, spola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog
porijekla, vjeroispovijesti, politikog ili drugog ubjeenja,
seksualne orijentacije, imovnog stanja, kulture, jezika, vrste
bolesti, psihikog ili fizikog invaliditeta.
lan 14
(Naelo solidarnosti)
Naelo solidarnosti u zdravstvenoj zatiti se ostvaruje
organizacijom sistema zdravstvene zatite i zdravstvenog
osiguranja u kojem su svi graani obuhvaeni zdravstvenom
zatitom i u kojem se bogati solidariu sa siromanim, mladi sa
starim, zdravi sa bolesnim i pojedinci s porodicama.
lan 15
(Naelo jednakosti)
Jednakost u zdravstvenoj zatiti podrazumijeva da

graani sa istim zdravstvenim potrebama ostvaruju isti nivo
zdravstvene zatite, a graani sa razliitim zdravstvenim
potrebama ostvaruju razliit nivo zdravstvene zatite, u skladu s
odredbama ovog zakona i drugih propisa koji reguliu ovu oblast.
lan 16
(Naelo sveobuhvatnosti)
Sveobuhvatnost zdravstvene zatite ostvaruje se
ukljuivanjem svih graana Distrikta u sistem zdravstvene
zatite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene
zatite koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti na
svim nivoima, ranu dijagnozu, lijeenje i rehabilitaciju.
lan 17
(Naelo kontinuiteta)
Kontinuitet zdravstvene zatite se ostvaruje ukupnom
organizacijom sistema zdravstvene zatite koja mora biti
funkcionalno povezana i usklaena po nivoima, od primarnog
preko sekundarnog do tercijarnog nivoa zdravstvene zatite i
koja prua neprekidnu zdravstvenu zatitu graanima u svakoj
ivotnoj dobi.
lan 18
(Naelo specijalizovanog pristupa)
Specijalizovani pristup osigurava se organizovanjem i
razvijanjem
posebnih
specijalizovanih
klinikih,
javno
zdravstvenih dostignua i znanja kao i njihovom primjenom u
praksi.
lan 19
(Naelo stalnog unapreenja kvaliteta)
Stalno unapreenje kvaliteta zdravstvene zatite
ostvaruje se mjerama i aktivnostima kojima se u skladu sa
savremenim dostignuima medicinske nauke i prakse poveavaju
mogunosti povoljnog ishoda i smanjivanje rizika i drugih
neeljenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i
zajednice u cjelini.
lan 20
(Naelo efikasnosti)
Efikasnost zdravstvene zatite ostvaruje se postizanjem
najboljih moguih rezultata u odnosu na raspoloive resurse u
zdravstvu, odnosno postizanjem najvieg nivoa zdravstvene
zatite, uz racionalno koritenje raspoloivih resursa.
GLAVA III. PRAVA I OBAVEZE GRAANA I PACIJENATA
U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZATITE
(1)
lan 21
(Pravo na zdravstvenu zatitu)
Svaki graanin ima pravo na zdravstvenu zatitu u skladu s
odredbama ovog zakona i Zakona o zdravstvenom
osiguranju.
(2)
Svaki graanin ima pravo da zdravstvenu zatitu iz stava 1

ovog lana ostvaruje uz potovanje najvieg mogueg
standarda ljudskih prava i vrijednosti, odnosno ima pravo
na fiziki i psihiki integritet i na sigurnost linosti, kao i na
uvaavanje njegovih moralnih, kulturnih i religijskih
ubjeenja.
lan 22
(Strani dravljanin ili lice bez dravljanstva)
Strani dravljanin ili lice bez dravljanstva ima pravo na
zdravstvenu zatitu u skladu s odredbama ovog zakona,
meunarodnih sporazuma i drugih propisa koji reguliu ovu
oblast.
lan 23
(Pristup uslugama)
(1) Zdravstvene ustanove su dune graaninu garantovati
pristup uslugama osiguravajui ukljuenje u liste ekanja
za hronina stanja.
(2)
Svaki pacijent, koji to trai, ima pravo uvida u liste ekanja

iz stava 1 ovog lana unutar okvira potovanja normi
privatnosti.
lan 24
(Slobodan izbor doktora porodine medicine)
(1)
Graanin ima pravo na slobodan izbor doktora porodine

medicine.
(2)
Graanin ima pravo da zamijeni izabranog doktora

porodine medicine nakon perioda od godinu dana od
dana izbora.
lan 25
(Obavjetavanje javnosti)
Graanin ima pravo na informacije koje su potrebne za
ouvanje zdravlja i sticanje zdravih ivotnih navika, kao i
informacije o tetnim faktorima ivotne i radne sredine,
koji mogu imati negativne posljedice po zdravlje.
(1)
(2)
Graanin ima pravo da bude obavijeten o zatiti svog

zdravlja za sluaj izbijanja epidemija i drugih veih
nezgoda i nesrea.
(3)
Zdravstvena ustanova i privatna praksa dune su u sluaju

izbijanja epidemija i nezgoda i nesrea iz stava 2 ovog
lana blagovremeno i istinito dostavljati podatke nadlenim
organima Distrikta, koji o tome obavjetavaju javnost.
(1)
lan 26
(Obaveze graanina)
Graanin je obavezan da uva i unapreuje vlastito
zdravlje, zdravlje drugih ljudi, kao i ivotnu i radnu sredinu.
(2)
Graanin je obavezan da, u granicama svojih znanja i

mogunosti, u hitnom sluaju, povrijeenom ili bolesnom,
prui prvu pomo.
(3)
Graanin je obavezan da uestvuje u svim preventivnozdravstvenim djelatnostima koje se provode u mjestima

ivljenja i rada, a usmjerene su na unapreivanje i uvanje
zdravlja i spreavanje bolesti.
(4)
Graanin je obavezan da se podvrgne obaveznoj

vakcinaciji u meunarodnom saobraaju protiv odreenih
zaraznih bolesti utvrenih propisima kojima se ureuje
oblast zatite stanovnitva od zaraznih bolesti, kao i da
snosi trokove vakcinacije nastale u postupku provoenja
te mjere.
(5)
Graanin je obavezan da se podvrgne posebnim i ostalim

mjerama za spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti
utvrenih propisom o zatiti stanovnitva od zaraznih
bolesti.
lan 27
(Prava pacijenta)
Pacijent ostvaruje svoja prava na osnovu savremene
medicinske doktrine, strunih standarda i normi, u skladu s
mogunostima zdravstvenog sistema u Distriktu i uz uslov da
prethodno ispunjava svoje obaveze i odgovornosti propisane
ovim zakonom.
lan 28
(Pravo pacijenta na informaciju i drugo miljenje)
(1) Pacijent ima pravo na informaciju u vezi sa svojim
zdravljem.
(2)
Pacijent ima pravo od nadlenog zdravstvenog radnika,

odnosno zdravstvenog saradnika koji ga lijei, traiti
informaciju koja mu je potrebna da bi donio odluku u vezi
s predloenim medicinskim tretmanom.
(3)
Informacija obuhvata:
a) dijagnozu i prognozu bolesti, kratak opis, cilj i korist
od predloenog medicinskog tretmana, vrijeme
trajanja i mogue posljedice preduzimanja, odnosno
nepreduzimanja predloenog medicinskog tretmana;
b) vrstu i vjerovatnou moguih rizika, bolne i druge
privremene ili trajne posljedice;
c) druge metode lijeenja;
d) mogue promjene pacijentovog stanja poslije
preduzimanja predloenog medicinskog tretmana,
kao i mogue nune promjene u nainu ivota
pacijenta i
e) dejstvo lijekova i mogue neeljene posljedice tog
dejstva.
(4)
Informaciju iz stava 1 ovog lana nadleni zdravstveni

radnik, odnosno zdravstveni saradnik je obavezan dati
pacijentu i bez njegovog traenja.
(5)
Informaciju daje nadleni zdravstveni radnik, odnosno

zdravstveni saradnik usmeno i na nain koji je razumljiv
pacijentu, vodei rauna o njegovoj starosti, obrazovanju i
emocionalnom stanju.
(6)
Ako pacijent ne poznaje jezike koji su u slubenoj upotrebi

u Distriktu, zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa
mu moe osigurati prevodioca, a ako je pacijent
gluhonijem, moe osigurati tumaa.
(7)
Pacijent se moe odrei svog prava na informaciju, osim

informacije da je predloeni medicinski tretman potreban i
da nije bez znatnog rizika, odnosno da je nepreduzimanje
medicinskog tretmana rizino.
(8)
Izuzetno, nadleni zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni

saradnik moe preutati dijagnozu, tok predloenog
medicinskog tretmana i njegove rizike ili informaciju o
tome umanjiti, ako postoji ozbiljna opasnost da e
informisanjem znatno nakoditi zdravlju pacijenta, u kom
sluaju informacija se daje lanu porodice pacijenta.
(9)
U medicinsku dokumentaciju nadleni zdravstveni radnik,

odnosno zdravstveni saradnik unosi podatak da je
pacijentu, odnosno lanu porodice dao informaciju o
podacima iz stava 3 ovog lana.
(10) Pacijent ima pravo uvida u trokove lijeenja.

(11) Pacijent ima pravo na informisanje o rezultatima naunih
istraivanja i tehnolokih inovacija.
(12) Pacijent, u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem, ima pravo
na miljenje drugog zdravstvenog radnika, odnosno
zdravstvenog saradnika, ukoliko postoji sumnja u istinitost
dobijene informacije.
(13) Pacijent je duan nadoknaditi trokove proizale davanjem
drugog miljenja iz stava 12 ovog lana ukoliko se
podudara s prvim miljenjem.
lan 29
(Pravo na slobodno odluivanje)
Pacijent ima pravo da slobodno odluuje o svemu to
se tie njegovog zdravlja, osim u sluajevima kada to direktno
ugroava ivot i zdravlje drugih lica.
lan 30
(Izbor medicinskog tretmana i pristanak pacijenta)
(1) Pacijent ima pravo na slobodan izbor medicinskog
tretmana na osnovu odgovarajuih informacija o moguim
rizicima i posljedicama po zdravlje pacijenta.
(2)
Pacijent daje pisanu izjavu o pristanku na predloeni

medicinski tretman iz stava 1 ovog lana.
(3)
Pristanak na predloeni medicinski tretman pacijent moe

pismeno opozvati.
(4)
Pacijent ima pravo da pismenim putem odredi lice koje u

njegovo ime daje pristanak, odnosno koje se umjesto
pacijenta obavjetava o preduzimanju medicinskog
tretmana.
lan 31
(Pristanak na medicinski tretman u sluaju maloljetnog
pacijenta i lica lienog poslovne sposobnosti)
(1) Pristanak na medicinski tretman za maloljetnog pacijenta i
lice lieno poslovne sposobnosti daje zakonski zastupnik,
odnosno staratelj, u pisanom obliku.
(2)
(3)
Nadleni zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik

koji smatra da zakonski zastupnik pacijenta ne postupa u
najboljem interesu djeteta ili lica lienog poslovne
sposobnosti obavezan je da o tome odmah obavijesti
organ starateljstva.
U sluaju sumnje ili postojanja zarazne bolesti i bolesti
ovisnosti, maloljetno lice, starije od 15 godina, moe
samostalno dati pristanak za medicinski tretman i bez
pristanka lica iz stava 1 ovog lana.
lan 32
(Odbijanje medicinskog tretmana)
(1)
Pacijent ima pravo da odbije predloeni medicinski

tretman, ak i u sluaju kada se njime spaava ili odrava
njegov ivot, izuzev lica oboljelih od mentalnih bolesti.
(2)
U sluaju da je pacijent maloljetno lice ili lice lieno

poslovne sposobnosti, zakonski zastupnik, odnosno
staratelj moe odbiti predloeni medicinski tretman.
(3)
Pacijent koji odbija predloeni medicinski tretman duan je

dati pisanu izjavu.
(4)
Ukoliko pacijent odbije davanje pisane izjave iz stava 3

ovog lana o tome se sainjava slubena zabiljeka koju
pored nadlenog zdravstvenog radnika potpisuju jo dva
zdravstvena radnika, odnosno koju pored nadlenog
zdravstvenog saradnika, potpisuju jo dva zdravstvena
saradnika.
(5)
Slubena zabiljeka iz stava 4 ovog lana uva se u

medicinskoj dokumentaciji pacijenta.
(6)

je obavezan da pacijentu ukae na posljedice njegove
odluke o odbijanju predloenog medicinskog tretmana.
lan 33
(Pravo na samovoljno naputanje zdravstvene ustanove)
(1) Pacijent ima pravo da samovoljno napusti zdravstvenu
ustanovu, ak i u sluaju da naputanjem ustanove
ugroava vlastiti ivot, ako posebnim zakonom nije
drugaije propisano.
(2)

poslovne sposobnosti, zakonski zastupnik, odnosno
staratelj moe odluiti da pacijent napusti zdravstvenu
ustanovu.
(3)
Pacijent koji samovoljno naputa zdravstvenu ustanovu

duan je dati pisanu izjavu.
(4)
Ukoliko pacijent odbije davanje pisane izjave iz stava 3

ovog lana o tome se sainjava slubena zabiljeka koju
pored nadlenog zdravstvenog radnika potpisuju jo dva
zdravstvena radnika, odnosno koju pored nadlenog
zdravstvenog saradnika, potpisuju jo dva zdravstvena
saradnika.
(5)
Slubena zabiljeka iz stava 4 ovog lana se uva u

medicinskoj dokumentaciji pacijenta.
(6)

je obavezan da pacijentu ukae na posljedice njegove
odluke o naputanju ustanove.
lan 34
(Hitni medicinski tretmani)
Hitni medicinski tretman se preduzima nad pacijentom i
bez njegove saglasnosti ako je vitalno ugroen i bez svijesti ili iz
drugih razloga nije u stanju da saopi svoj pristanak.
lan 35
(Hitno smjetanje lica oboljelih od mentalnih bolesti)
Lica oboljela od mentalne bolesti koja predstavljaju
opasnost po vlastiti ivot, ivot graana ili imovinu, u hitnim
sluajevima smjetaju se na privremeno bolniko lijeenje u
odgovarajuu zdravstvenu ustanovu u skladu sa Zakonom o
zatiti lica sa mentalnim poremeajem.
(1)
lan 36
(Medicinski ogled)
Medicinski ogled (u daljnjem tekstu: ogled) je
istraivaka studija na ljudima radi ispitivanja odreenih
aspekata kao sto su sigurnost, efikasnost i efektivnost
novih lijekova, medicinskih sredstava, procedura lijeenja
ili kombinacije navedenog.
(2)
Ogled se moe preduzeti nad punoljetnim, poslovno

sposobnim pacijentom, uz njegov pisani pristanak.
(3)
Izuzetno, kada postoji indikacija za medicinski tretman

maloljetnog pacijenta ili lica lienog poslovne sposobnosti,
pristanak na ogled daje roditelj, brani drug, punoljetno
dijete, punoljetni brat ili sestra, zakonski zastupnik ili
staratelj.
(4)
Lica iz stava 3 ovog lana daju pristanak u pisanom obliku,

nakon to su informisani o smislu, cilju, postupcima,
oekivanim rezultatima, moguim rizicima, kao i o
neeljenim posljedicama ogleda.
(5)
Pacijent, odnosno lica iz stava 3 ovog lana, se obavezno

upozoravaju da mogu odbiti ogled i pismeno opozvati
pristanak na ogled, u svako vrijeme.
(6)
Nadleni zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik,

koji vri ogled, obavezan je da vodi rauna o tome da
zatita ivota i zdravlja pacijenta uvijek ima prednost u
odnosu na interes drutva i nauke.
(7)
Pacijent koji zbog ogleda pretrpi tjelesnu povredu ili mu se

zdravlje narui ima pravo na naknadu tete u skladu sa
zakonom.
(8)
Zdravstvena ustanova je obavezna da prije poetka ogleda

osigura pacijenta koji je podvrgnut ogledu, za sluaj
nastanka tjelesne povrede ili naruavanja zdravlja koji je
izazvan ogledom, u skladu sa zakonom.
(9)
Zdravstvena ustanova je obavezna da zakljui ugovor sa

pacijentom kojim se odreuje iznos nadoknade koja
pripada pacijentu koji uestvuje u ogledu.
(10) Pacijent ima pravo da uestvuje u klinikom ispitivanju

lijekova i medicinskih sredstava, u skladu s propisom kojim
se ureuje oblast lijekova i medicinskih sredstava.
(11) Etiki odbor zdravstvene ustanove, prije poetka ogleda,
donosi odluku o preduzimanju ogleda nad pacijentom u
zdravstvenoj ustanovi.
(12) U privatnim zdravstvenim ustanovama
praksama ne moe se preduzimati ogled.
(1)
(2)
(3)
privatnim
lan 37
(Povjerljivost informacija)
Pacijent ima pravo na povjerljivost linih informacija koje
je saopio nadlenom zdravstvenom radniku, odnosno
zdravstvenom saradniku, ukljuujui i one koje se odnose
na njegovo stanje zdravlja i potencijalne dijagnostike i
terapijske procedure.
Zabranjeno je da nadleni zdravstveni radnik, odnosno
zdravstveni saradnik, bez pismenog pristanka pacijenta,
saopi drugim licima line podatke o pacijentu iz stava 1
ovog lana, osim kada je na to obavezan posebnim
zakonom.
Ako je pacijent dao pristanak, nadleni zdravstveni radnik,
odnosno zdravstveni saradnik moe saopiti podatke o
zdravstvenom stanju pacijenta punoljetnom lanu porodice
pacijenta.
(4)

poslovne sposobnosti, pristanak iz stava 3 daje zakonski
zastupnik, odnosno staratelj.
(5)

je duan saopiti podatke o zdravstvenom stanju pacijenta
punoljetnom lanu porodice i u sluaju kada pacijent nije
dao pristanak za saopavanje podataka o svom
zdravstvenom stanju, a to je neophodno radi izbjegavanja
zdravstvenog rizika lana porodice.
(1)
lan 38
(Zatita privatnosti)
Pacijent ima pravo na zatitu svoje privatnosti tokom
provoenja dijagnostikih ispitivanja, posjete specijalisti i
medicinsko-hirurkog lijeenja u cjelini.
(2)
Pregledu pacijenta mogu prisustvovati zdravstveni radnici,

odnosno zdravstveni saradnici koji preduzimaju medicinski
tretman, studenti medicine, uenici medicinske kole, a za
lica do 15 godina ivota i poslovno nesposobna lica, mogu i
roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj.
(3)
Pacijent moe dati pisanu saglasnost i za prisutnost drugih

lica prilikom pregleda.
lan 39
(Prigovor na pruenu zdravstvenu uslugu)
(1)
Pacijent kome je uskraena zdravstvena zatita, odnosno

pacijent koji nije zadovoljan pruenom zdravstvenom
uslugom, odnosno postupkom zdravstvenog radnika,
odnosno zdravstvenog saradnika zdravstvene ustanove ili
privatne prakse moe podnijeti prigovor direktoru te
zdravstvene ustanove, odnosno odgovornom licu privatne
prakse.
(2)
Prigovor iz stava 1 ovog lana podnosi zakonski zastupnik,

odnosno staratelj za pacijenta koji je maloljetno lice ili lice
lieno poslovne sposobnosti.
(3)
Prigovor se podnosi usmeno na zapisnik ili u pisanoj formi

u roku od pet dana od dana uinjene povrede.
(4)
Direktor zdravstvene ustanove, odnosno odgovorno lice

privatne prakse, u roku od pet dana od dana podnoenja
prigovora, utvruje sve bitne injenice na osnovu kojih
donosi odluku po prigovoru iz stava 3 ovog lana.
(5)
Pacijent koji je nezadovoljan odlukom direktora, odnosno

odgovornog lica ili ako direktor, odnosno odgovorno lice u
propisanom roku ne odlui o prigovoru, moe da podnese
prigovor upravnom odboru zdravstvene ustanove ukoliko
takav organ postoji, odnosno nadlenoj komori.
(6)
Upravni odbor, odnosno nadlena komora je duna donijeti

konanu odluku u roku od osam dana.
(1)
lan 40
(Struna greka zdravstvenog radnika, odnosno
zdravstvenog saradnika)
Pacijent koji zbog strune greke zdravstvenog radnika,
odnosno
zdravstvenog
saradnika,
u
ostvarivanju
zdravstvene zatite pretrpi tetu na svom tijelu ili se
strunom grekom prouzrokuje pogoranje njegovog
zdravstvenog stanja ima pravo na naknadu tete u skladu
sa zakonom.
(2)
Zahtjev za naknadnu tete se podnosi zdravstvenoj

ustanovi, odnosno privatnoj praksi u kojoj je pruena
zdravstvena usluga.
(3)
Nadlena komora, na zahtjev direktora zdravstvene

ustanove ili privatne prakse, imenuje komisiju od pet
lanova, za utvrivanje strune greke iz stava 1 ovog
lana.
(4)
Nadlena komora dostavlja nalaz i miljenje komisije iz

stava 3 ovog lana efu Odjeljenja, zdravstvenoj ustanovi,
odnosno privatnoj praksi i podnosiocu zahtjeva radi
ostvarivanja prava iz stava 1 ovog lana.
(5)
Pravo na naknadu tete se ne moe unaprijed iskljuiti ili

ograniiti.
lan 41
(Uvid u medicinsku dokumentaciju)
(1)
Pacijent ima pravo uvida u svoju medicinsku

dokumentaciju i moe postavljati pitanja o sadraju
dokumentacije.
(2)
Izuzetno, lanovi ue porodice pacijenta imaju pravo uvida

u medicinsku dokumentaciju svog lana porodice ako su ti
podaci od znaaja za njihovo zdravlje.
(1)
lan 42
(Pravo na ishranu i vjerske obrede)
Pacijent ima pravo na ishranu u skladu s vjeroispovijeu i
drugim uvjerenjima za vrijeme boravka u zdravstvenoj
ustanovi, a koja nije u suprotnosti s propisanom
medicinskom dijetom.
(2)
Pacijent ima pravo na obavljanje vjerskih obreda u vrijeme

boravka u zdravstvenoj ustanovi, u za to posebno
predvienom prostoru, a u sluaju smrti i pravo opremanja
u mrtvanici uz primjenu vjerskih obreda.
(3)
Prava pacijenta za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi

iz stavova 1 i 2 ovog lana se mogu ograniiti radi
kvalitetnog i efikasnog pruanja zdravstvenih usluga u
skladu sa higijenskim uslovima i mira drugih pacijenata.
lan 43
(Obaveze pacijenta)

(1)
(2)
Pacijent je, kod ostvarivanja zdravstvene zatite,

obavezan:
a) aktivno uestvovati u zatiti, ouvanju i unapreenju
svog zdravlja;
b) u potpunosti informisati nadlenog zdravstvenog
radnika, odnosno zdravstvenog saradnika o istinitim
podacima o svom zdravstvenom stanju;
c) potovati uputstva i preduzimati mjere propisane
terapije od nadlenog zdravstvenog radnika,
odnosno zdravstvenog saradnika;
d) potovati akte zdravstvene ustanove o uslovima
boravka i ponaanja u ustanovi i
e) potovati zdravstvene radnike i zdravstvene
saradnike.
Ako se pacijent ne pridrava obaveza iz stava 1 ovog
lana, nadleni zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni
saradnik moe otkazati pruanje daljnje zdravstvene
zatite pacijentu izuzev hitne medicinske pomoi, o emu
je duan obavijestiti direktora zdravstvene ustanove,
odnosno privatne prakse i u medicinsku dokumentaciju
pacijenta unijeti razloge odbijanja pruanja zdravstvene
zatite.
GLAVA IV. NIVOI ZDRAVSTVENE ZATITE
(1)
(2)
(1)
(2)
lan 44
(Nivoi zdravstvene zatite)
Zdravstvena
zatita
se
obavlja
na
sekundarnom i tercijarnom nivou.
(3)
Na primarnom nivou zdravstvene zatite moe se

organizovati i provoditi nastavna i naunoistraivaka
djelatnost.
(4)
Na planove i programe nastave iz stava 3 ovog lana

saglasnost daje ef Odjeljenja.
(1)
Specijalizovana zdravstvena zatita iz stava 1 ovog lana

obuhvata
specijalistiko-konsultativnu
i
bolniku
zdravstvenu djelatnost koristei sloene metode i postupke
dijagnostike, lijeenja i rehabilitacije.
(3)
Sekundarni nivo zdravstvene zatite se osigurava preko

specijalistike ambulante, specijalistikog centra, odnosno
poliklinike, bolnice i zavoda.
(4)
Sekundarni nivo zdravstvene zatite organizuje se tako da

dopunjuje primarnu zdravstvenu zatitu i prua joj
organizovanu i kontinuiranu pomo i podrku.
(5)
Na sekundarnom nivou zdravstvene zatite provodi se

sekundarna prevencija.
(6)
Na sekundarnom nivou zdravstvene zatite moe se

provoditi tercijarna prevencija.
(7)
Na sekundarnom nivou zdravstvene zatite moe se

organizovati i provoditi nastavna i naunoistraivaka
djelatnost.
(8)

Poseban oblik zatite zdravlja stanovnitva se ostvaruje

organizacijom javnog zdravstva.
Primarni nivo zdravstvene zatite osigurava se preko

ambulante porodine medicine, centra za mentalno
zdravlje, stomatoloke ambulante, zdravstvene stanice,
doma zdravlja, zdravstvenog centra, doma za zdravstvenu
njegu i apoteke.
lan 46
(Sekundarni nivo zdravstvene zatite)
Sekundarni
nivo
zdravstvene
zatite
osigurava
specijalizovanu zdravstvenu zatitu.
(2)
primarnom,
lan 45
(Primarni nivo zdravstvene zatite)
Primarni nivo zdravstvene zatite obuhvata:
a) aktivnosti na promociji zdravlja;
b) zdravstvenu edukaciju graana o najeim
zdravstvenim problemima, metodama njihove
identifikacije i kontrole;
c) praenje
zdravstvenog
stanja
stanovnika
i
provoenje mjera za zatitu i unapreenje zdravlja
stanovnika;
d) prevenciju, dijagnostiku, lijeenje i rehabilitaciju
bolesti i povreda;
e) porodinu medicinu;
f) hitnu medicinsku pomo;
g) zatitu djece;
h) zatitu reproduktivnog zdravlja ena;
i) specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu mladih,
naroito u osnovnim i srednjim kolama, kao i
visokim kolama na podruju Distrikta;
j) aktivnosti polivalentnih patronanih sestara u
zajednici;
k) zatitu kod nespecifinih i specifinih plunih bolesti;
l) otkrivanje i redukciju faktora rizika masovnih
nezaraznih bolesti;
m) specifinu zdravstvenu zatitu radnika, kao dio
medicine rada, ako je ugovorena sa poslodavcem;
n) laboratorijsku i radioloku dijagnostiku;
o) preventivnu, djeiju i opu stomatologiju;
p) zatitu i unapreenje mentalnog zdravlja;
q) fizikalnu rehabilitaciju u zajednici;
r) imunizaciju protiv zaraznih bolesti;
s) lijeenje i rehabilitaciju u kui;
t) palijativnu njegu;
u) hitni sanitetski prevoz;
v) osiguravanje lijekova i medicinskih sredstava i
w) higijensko-epidemioloke poslove.
(1)
lan 47
(Tercijarni nivo zdravstvene zatite)
Tercijarni nivo zdravstvene zatite osigurava visoko
specijalizovanu
zdravstvenu
zatitu
i
obuhvata
specijalistiko-konsultativnu
i
bolniku
zdravstvenu
djelatnost koristei najsloenije metode i postupke
dijagnostike, lijeenja i rehabilitacije.
(2)
Tercijarni nivo zdravstvene zatite se osigurava preko

specijalistike ambulante, specijalistikog centra, odnosno
poliklinike, bolnice i zavoda.
(3)
Tercijarni nivo zdravstvene zatite se organizuje tako da

dopunjuje sekundarnu zdravstvenu zatitu i prua joj
organizovanu i kontinuiranu pomo i podrku.
(4)
Na tercijarnom nivou zdravstvene zatite se provodi

sekundarna i tercijarna prevencija.
(5)
Na tercijarnom nivou zdravstvene zatite se organizuje i

provodi nastavna i naunoistraivaka djelatnost.
(6)

lan 48
(Apotekarska djelatnost)
Apotekarska djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti
koja osigurava snabdijevanje stanovnitva, zdravstvenih
ustanova i privatnih praksi lijekovima i medicinskim sredstvima u
skladu s propisom kojim se ureuje apotekarska djelatnost.
(1)
(2)
lan 49
(Javno zdravstvo)
Javno zdravstvo je poseban oblik zatite zdravlja
stanovnitva
koji
podrazumijeva
organizovanu
i
sveobuhvatnu aktivnost drutva radi ouvanja fizikog i
mentalnog zdravlja, odnosno ouvanja ivotne sredine, kao
i suzbijanja faktora rizika za nastanak bolesti i povreda,
koja se ostvaruje primjenom zdravstvenih tehnologija i
mjerama koje su namijenjene promociji zdravlja, prevenciji
bolesti i poboljanju kvaliteta ivota.
Javno zdravstvo obuhvata nauno polje preventivne
medicinske nauke, ukljuujui higijenu, epidemiologiju,
mikrobiologiju, bakterioloku i hemijsku ispravnost vode i
hrane, socijalnu medicinu, zdravstvenu ekologiju,
zdravstvenu statistiku, promociju zdravlja i prevenciju

bolesti.
lan 50
(Hitna medicinska pomo i prevoz)
Zdravstvena djelatnost se organizuje tako da je
stanovnitvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska
pomo, ukljuujui i hitni medicinski prevoz.
lan 51
(Zdravstvena zatita u ustanovama socijalne zatite)
(1) U ustanovama socijalne zatite koje zbrinjavanju djecu bez
roditelja, djecu za koju se roditelji ne brinu, socijalno
zaputenu djecu, tjelesno i mentalno oboljelu djecu,
odrasla lica, kao nemona i stara lica, mjere zdravstvene
zatite provode se preko zdravstvene ustanove i privatne
prakse.
(2)
U ustanovama socijalne zatite koje zbrinjavanju lica

zavisna o tuoj pomoi, kojim je potrebna zdravstvena
njega i rehabilitacija, po uputama i pod strunim nadzorom
zdravstvenog radnika, osiguravaju se mjere zdravstvene
zatite u skladu s uslovima, koji se odnose na prostor,
opremu i kadar.
(3)
Uslovi, koji se odnose na prostor, opremu i kadar, utvruju

se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog
efa Odjeljenja.
lan 52
(Referalni sistem)
Nivoi zdravstvene zatite se povezuju kroz referalni sistem.
(1)
(2)
Referalni sistem je kontinuirano i nesmetano kretanje

graana i pacijenata kroz zdravstveni sistem, koje prati
odgovarajua medicinska dokumentacija.
(3)
ef Odjeljenja podzakonskim aktom utvruje referalni

sistem zdravstvene zatite.
(1)
Plan mree donosi Vlada na prijedlog efa Odjeljenja.
(3)
Kriteriji za uspostavljanje plana mree utvruju se planom,

uzimajui u obzir:
a) zdravstveno stanje stanovnitva;
b) broj i dobnu strukturu stanovnitva;
c) postojei broj, kapacitet i raspored zdravstvenih
ustanova;
d) stepen urbanizacije, razvijenosti i saobraajne
povezanosti pojedinih podruja Distrikta;
e) jednaku dostupnost zdravstvene zatite;
f) potreban obim odreenog nivoa zdravstvene
djelatnosti;
g) usvojene standarde;
h) ekonomske mogunosti Distrikta.
(1)
(2)
Zdravstvena ustanova se upisuje u sudski registar.
(3)
Upisom u sudski registar zdravstvena ustanova stie svojstvo

pravnog lica.
lan 54
(Javna zdravstvena ustanova)
Javna zdravstvena ustanova je ustanova koju osniva
Distrikt (u daljnjem tekstu: javna zdravstvena ustanova).
(1)
(2)
Odluku o osnivanju javne zdravstvene ustanove donosi

Skuptina, na prijedlog Vlade.
(3)
Javna zdravstvena ustanova osniva se u skladu s planom

mree javnih zdravstvenih ustanova (u daljnjem tekstu:
plan mree) iz lana 55 ovog zakona.
(4)
Distrikt moe osnovati javnu zdravstvenu ustanovu koja

obavlja zdravstvenu zatitu na vie nivoa s ciljem
postizanja vee efikasnosti, racionalnosti i dostupnosti, pod
uslovom da organizacione jedinice takve ustanove
ispunjavaju uslove propisanim ovim zakonom.
(5)
Distrikt moe osnovati: dom zdravlja, zdravstvenu stanicu,

zdravstveni centar, ambulantu porodine medicine, centar
za mentalno zdravlje, stomatoloku ambulantu, apoteku,
ustanovu za zdravstvenu njegu, specijalistiku ambulantu,
specijalistiki centar, odnosno polikliniku, bolnicu, zavod,
laboratorij i ljeilite.
Privatna zdravstvena ustanova ne moe se osnovati za

pruanje zdravstvenih usluga iz oblasti:
a) javne zdravstvene djelatnosti socijalne medicine;
b) epidemiologije i higijene koje su od interesa za
Distrikt;
c) hitne medicinske pomoi;
d) djelatnosti heterologne transplantacije organa i tkiva
i autologne transplantacije kotane sri;
e) prikupljanja, testiranja, prerade i distribucije krvi i
krvnih sastojaka i asistirane reprodukcije, osim ako
nije u pitanju darivanje sjemena od supruga;
f) patologije izuzev patohistoloke djelatnosti;
g) sudske medicine i
h) mrtvozornike djelatnosti.
(3)
Privatna zdravstvena ustanova moe se osnovati kao:

ambulanta porodine medicine, stomatoloka ambulanta,
apoteka, specijalistika ambulanta, specijalistiki centar,
odnosno poliklinika, bolnica, dom za zdravstvenu njegu,
laboratorij i ljeilite.
lan 57
(Elaborat o drutveno-ekonomskoj opravdanosti)
(1) Osniva je obavezan prilikom osnivanja javne zdravstvene
ustanove da priloi elaborat o drutveno-ekonomskoj
opravdanosti osnivanja javne zdravstvene ustanove.
(2)
Elaborat iz stava 1 ovog lana izrauje Odjeljenje uz

prethodne konsultacije s nadlenim komorama.
(3)
Na elaborat iz stava 2 ovog lana saglasnost daje Vlada.
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
lan 55
lan 56
(Privatne zdravstvene ustanove)
Privatnu zdravstvenu ustanovu osniva domae ili strano
fiziko ili pravno lice (u daljnjem tekstu: privatna
zdravstvena ustanova).
(2)
Odjeljak A. Osnivanje
(1)
(Plan mree)
Plan mree je akt kojim se utvruje broj, struktura,
kapaciteti i prostorni raspored javnih zdravstvenih
ustanova i njihovih organizacionih jedinica po nivoima
zdravstvene zatite, organizacija slube hitne medicinske
pomoi, kao i druga pitanja od znaaja za organizaciju
zdravstvene slube u Distriktu.
(2)
GLAVA V. OSNIVANJE, AKTI, POETAK, PRESTANAK,

FINANSIRANJE RADA I ORGANI
ZDRAVSTVENIH USTANOVA
lan 53
(Osnivanje zdravstvene ustanove)
Zdravstvenu ustanovu moe osnivati: Distrikt, domaa i
strana fizika i pravna lica pod uslovima i na nain propisan
ovim zakonom i posebnim propisima.
lan 58
(Akt o osnivanju zdravstvene ustanove)
Akt o osnivanju zdravstvene ustanove sadri:
naziv i sjedite, odnosno ime i prezime, kao i prebivalite
osnivaa;
naziv i sjedite zdravstvene ustanove;
djelatnost zdravstvene ustanove;
iznos sredstava za osnivanje i poetak rada zdravstvene
ustanove i nain osiguranja sredstava;
izvore i naine osiguranja sredstava za rad zdravstvene
ustanove;
nain raspolaganja vikom prihoda nad rashodima i nain na
koji se pokriva viak rashoda nad prihodima;
prava i obaveze osnivaa u pogledu obavljanja djelatnosti;
meusobna prava i obaveze zdravstvene ustanove i
osnivaa;
organe upravljanja zdravstvene ustanove u osnivanju i
njihova ovlatenja;
j)
struna tijela zdravstvene ustanove, mandat lanova strunih

tijela, nain izbora i finansiranje;
k) rok za donoenje statuta, imenovanje direktora i organa
upravljanja i
l) druga pitanja od znaaja za rad zdravstvene ustanove.
(1)
(2)
(3)
lan 59
(Uslovi za obavljanje zdravstvene djelatnosti)
Za obavljanje zdravstvene djelatnosti zdravstvene
ustanove neophodno je ispunjavanje uslova koji se odnose
na prostor, kadrove i opremu.
Zdravstvena ustanova moe obavljati zdravstvenu
djelatnost ako ima:
a) zaposlene zdravstvene radnike, odnosno zdravstvene
saradnike odgovarajueg stepena strune spreme, s
poloenim strunim ispitom, licencom izdatom od
nadlene komore, a za obavljanje odreenih poslova
i s odgovarajuom specijalizacijom ili naunim,
odnosno nastavnim zvanjem;
b) dijagnostiku, terapijsku i drugu opremu za sigurno i
savremeno pruanje zdravstvene zatite za
djelatnost za koju je osnovana;
c) odgovarajue prostorije za prijem oboljelih, odnosno
zdravih lica, za obavljanje dijagnostikih i terapijskih
postupaka lijeenja i smjetaj pacijenata, kao i za
uvanje lijekova i medicinskih sredstava i
d) odgovarajue vrste i koliine lijekova i medicinskih
sredstava koje su potrebne za obavljanje odreene
zdravstvene djelatnosti za koju se zdravstvena
ustanova osniva.
Dvije ili vie zdravstvenih ustanova mogu organizovati
zajednike medicinske slube za laboratorijsku, rendgen i
drugu dijagnostiku, kao i zajednike slube za pravne,
ekonomsko-finansijske, tehnike i druge poslove ili
ugovoriti obavljanje ovih poslova s pravnim ili fizikim
licem koje ispunjava uslove u skladu sa zakonom.
(4)
Zdravstvena ustanova koja koristi izvore jonizirajuih

zraenja duna je pored uslova iz stava 2 ovog lana
ispunjavati i druge uslove utvrene propisom kojim se
ureuje radijacijska i nuklearna sigurnost.
(5)
Ispunjenost uslova za obavljanje zdravstvene djelatnosti

utvruje komisija koju imenuje gradonaelnik na prijedlog
efa Odjeljenja.
(6)
Uslovi iz stava 2 ovog lana blie se utvruju

podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog efa
Odjeljenja.
Odjeljak B. Akti zdravstvene ustanove

lan 60
(Akti zdravstvene ustanove)
akti zdravstvene ustanove su:
statut;
pravilnik;
poslovnik;
odluke upravnog odbora i direktora, kojima se na
opi nain ureuju odreena pitanja ili odnosi.
(1)
Opi
a)
b)
c)
d)
(2)
Tumaenje opih akata daje organ koji je donio akt.
(3)
Opi akti iz stava 1 ovog lana se objavljuju na nain

odreen statutom zdravstvene ustanove.
(1)
(2)
lan 61
(Statut zdravstvene ustanove)
Statut je osnovni opi akt zdravstvene ustanove kojim se
utvruje:
a) organizacija zdravstvene ustanove;
b) nadlenost i nain odluivanja organa i
c) druga pitanja od znaaja za rad, obavljanje
djelatnosti i poslovanje zdravstvene ustanove.
Saglasnost na statut privatne zdravstvene ustanove daje
osniva.
(3)
Saglasnost na statut javne zdravstvene ustanove u ime

osnivaa daje Skuptina, uz prethodno pribavljeno
miljenje Vlade.
(4)
Statut stupa na snagu danom davanja saglasnosti.
Odjeljak C. Poetak, ukidanje, spajanje i podjela,

promjena ili proirenje djelatnosti i
prestanak rada zdravstvene ustanove
lan 62
(Osnivanje i poetak rada zdravstvene ustanove)
(1) Zdravstvena ustanova osniva se upisom u registar kod
nadlenog suda.
(2)
Zdravstvena ustanova upisuje se u registar kod nadlenog

suda na osnovu akta o osnivanju i rjeenja o ispunjenosti
uslova iz lana 59 ovog zakona.
(3)
ef Odjeljenja donosi rjeenje iz stava 2 ovog lana.
(4)
Na rjeenje iz stava 3 ovog lana moe se podnijeti alba

Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema
rjeenja.
(5)
Zdravstvena ustanova poinje sa radom danom upisa u

registar iz lana 63 ovog zakona.
(6)
Zdravstvena ustanova se upisuje u registar iz lana 63

ovog zakona nakon upisa u registar kod nadlenog suda.
(7)
ef Odjeljenja izdaje potvrdu o upisu u registar iz lana 63

ovog zakona.
(8)
Uslovi za poetak rada zdravstvene ustanove utvruju se

podzakonskim aktom iz lana 59 ovog zakona.
(1)
lan 63
(Registar zdravstvenih ustanova)
Odjeljenje vodi registar zdravstvenih ustanova i privatnih
praksi.
(2)
Sadraj i nain voenja registra iz stava 1 ovog lana

utvruje se podzakonskim aktom koji donosi ef
Odjeljenja.
lan 64
(Ukidanje, spajanje ili podjela zdravstvenih ustanova)
(1) Zdravstvena ustanova moe se ukinuti, spojiti sa drugom
zdravstvenom ustanovom ili podijeliti na vie zdravstvenih
ustanova, u skladu sa Zakonom.
(2)
O ukidanju, spajanju i podjeli privatnih zdravstvenih

ustanova odluuje osniva.
(3)
O ukidanju, spajanju i podjeli javnih zdravstvenih ustanova

odluuje Skuptina u skladu s planom mree.
lan 65
(Promjena ili proirenje djelatnosti zdravstvene
ustanove)
U sluaju proirenja ili promjene zdravstvene
djelatnosti zdravstvene ustanove primjenjuju se lanovi 59 i 62
ovog zakona.
lan 66
(Prestanak rada zdravstvene ustanove)
(1) Zdravstvena ustanova prestaje sa radom ako:
a) vie ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti za
koju je osnovana, a nema mogunosti da se
reorganizuje za obavljanje druge zdravstvene
djelatnosti ili
b) ne ispunjava zakonom propisane uslove za
obavljanje djelatnosti.
(2)
Odluku o prestanku rada javne zdravstvene ustanove u

sluaju iz stava 1 take a) ovog lana donosi Skuptina.
(3)
Odluku o prestanku rada privatne zdravstvene ustanove u

sluaju iz stava 1 take a) ovog lana donosi osniva.
(4)
Odluku o prestanku rada zdravstvene ustanove u sluaju iz

stava 1 take b) ovog lana donosi ef Odjeljenja.
(5)
Protiv odluke iz stava 4 ovog lana moe se podnijeti alba

rjeenja.
Odjeljak D. Finansiranje zdravstvene ustanove
od:
(1)
lan 67
(Sredstva za finansiranje zdravstvenih ustanova)
Zdravstvena ustanova moe ostvariti finansijska sredstva
a) osnivaa u skladu s aktom o osnivanju;
b) budeta Distrikta;
c) Fonda zdravstvenog osiguranja Brko distrikta Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Fond);
d) drugih zdravstvenih osiguranja;
e) participacije pacijenta;
f) kamata na sredstva deponovana u banci;
g) slobodnom prodajom usluga na tritu;
h) nastavne i naunoistraivake djelatnosti;
i) donacija, legata, zadubina i
j) drugih izvora, pribavljenih u skladu sa Zakonom, aktom o
osnivanju i statutom zdravstvene ustanove.
lan 68
(Procjena opravdanosti investicionog ulaganja)
Javna zdravstvena ustanova duna je za izgradnju
objekata i nabavku opreme, kao i odravanje objekata i
opreme kapitalne vrijednosti pribaviti saglasnost Vlade.
(2)
Vlada daje saglasnost iz stava 1 ovog lana na prijedlog

efa Odjeljenja.
(3)
Odjeljenje je duno
investicionog ulaganja.
(4)
Kapitalna vrijednost iz stava 1 ovog lana je vrijednost

objekata i opreme iji je vijek trajanja dui od jedne
kalendarske godine i gdje vrijednost izgradnje, odnosno
odravanja objekta prelazi 150.000,00 KM, odnosno gdje
vrijednost nabavke i odravanja opreme prelazi 75.000,00
KM, ne ukljuujui porez na dodatnu vrijednost.
izvriti
procjenu
(1)
lan 69
(Organi zdravstvene ustanove)
Zdravstvenom ustanovom upravlja upravni odbor.
(2)
Zdravstvenom ustanovom rukovodi direktor.
(3)
Nadzor nad radom i poslovanjem zdravstvene ustanove

obavlja nadzorni odbor.
lan 70
(Struna tijela)
Zdravstvena ustanova moe uspostaviti struna tijela.
Odjeljak F. Upravni odbor
(1)
(8)
lanove upravnog odbora javne zdravstvene ustanove

imenuje gradonaelnik na osnovu odluke odbora iz stava 6
ovog lana.
(9)
Gradonaelnik je obavezan da donese akt o imenovanju

lanova upravnog odbora javne zdravstvene ustanove u
roku od 8 dana od dana konanosti odluke iz stava 6 ovog
lana.
(10) U sluaju da gradonaelnik u roku iz stava 9 ovog lana

ne donese akt o imenovanju lanova upravnog odbora
javne zdravstvene ustanove smatra se da je saglasan s
odlukom iz stava 6 ovog lana, koja postaje obavezujua i
zamjenjuje odluku o imenovanju.
lan 72
(Uslovi za imenovanje lanova upravnog odbora)
(1) Uslovi za imenovanje lana upravnog odbora javne
zdravstvene ustanove u pogledu sastava, strune spreme,
iskustva i slino utvruju se aktom o osnivanju zdravstvene
ustanove.
(2)
lan upravnog odbora javne zdravstvene ustanove ne

moe biti:
a) direktor zdravstvene ustanove;
b) lice koje je u upravnom odboru druge ustanove,
javnog preduzea, preduzea i drugih pravnih lica
koja obavljaju istu ili srodnu djelatnost koju obavlja
zdravstvena ustanova;
c) lice koje je pravosnanom sudskom presudom
osuivano za vrenje krivinih djela i lice protiv kojeg
se vodi krivini postupak, osim krivinih djela iz
saobraaja;
d) lice koje iz drugih razloga u skladu s posebnim
zakonom ne moe biti lan.
(3)
lan upravnog odbora privatne zdravstvene ustanove ne

moe biti direktor zdravstvene ustanove.
opravdanosti
Odjeljak E. Organi zdravstvene ustanove
lan 71
(Sastav i imenovanje upravnog odbora)
Upravni odbor javne zdravstvene ustanove sastoji se od
pet lanova.
(2)
Privatna zdravstvena ustanova moe imati upravni odbor

koji se sastoji od najmanje tri lana.
(3)
lanstvo u upravnom odboru javne zdravstvene ustanove

odraava sastav stanovnitva i zastupljenosti oba spola.
(4)
lanovi upravnog odbora javne zdravstvene ustanove

biraju se javnim konkursom.
(5)
Gradonaelnik imenuje nezavisni odbor za izbor kandidata

za lanove upravnog odbora javne zdravstvene ustanove,
koji, uz administrativnu i tehniku podrku pododjeljenja za
ljudske resurse, provodi postupak izbora najuspjenijeg
kandidata.
(6)
Odbor iz stava 5 ovog lana donosi odluku o izboru

najuspjenijih kandidata.
(7)
Protiv odluke iz stava 6 ovog lana ne moe se podnijeti

alba.
lan 73
(Mandat upravnog odbora)
Upravni odbor javne zdravstvene ustanove se imenuje
na period od etiri godine, uz mogunost ponovnog imenovanja,
s tim da isto lice ne moe biti imenovano vie od dva puta
uzastopno.
lan 74
(Prava, obaveze i odgovornost upravnog odbora)
(1) Upravni odbor javne zdravstvene ustanove ima pravo i
obavezu da:
a) donese statut zdravstvene ustanove;
b) imenuje i razrijei direktora, odnosno vrioca
dunosti direktora zdravstvene ustanove;
c) utvrdi plan rada i razvoja zdravstvene ustanove;
d) utvrdi godinji program rada;
e) donese finansijski plan i usvaja godinji obraun;
f) donese ope akte o unutranjem ureenju i
sistematizaciji poslova i druge ope akte, u skladu sa
zakonom i statutom zdravstvene ustanove;
g) odluuje o svim pitanjima koja se odnose na
djelatnost zbog kojih je zdravstvena ustanova
osnovana, ako zakonom nije propisano da o
odreenim
pitanjima
odluuje
drugi
organ
zdravstvene ustanove;
h) usmjerava, kontrolie i ocjenjuje rad direktora;
i) rjeava sva pitanja odnosa s osnivaem;
j) odluuje o koritenju sredstava u skladu sa
statutom;
k) odgovara Vladi za rezultate rada zdravstvene
ustanove;
l) odluuje o prigovoru zaposlenika na rjeenje drugog
organa, odreenim statutom zdravstvene ustanove;
m) odluuje o pravima, obavezama i odgovornostima
zaposlenika iz radnog odnosa;
n) podnosi Vladi izvjetaj o poslovanju zdravstvene
ustanove, najmanje jednom godinje i
o) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i
statutom zdravstvene ustanove.
(2)
Upravni odbor privatne zdravstvene ustanove odgovara za

svoj rad osnivau.
(3)
Upravni odbor javne zdravstvene ustanove odgovora za

svoj rad Vladi.
(4)
Vlada daje saglasnost na godinji program rada javne

zdravstvene ustanove.
(1)
Naknade se isplauju iz sredstava zdravstvene ustanove.
(3)
Visinu mjesene naknade za rad lanova upravnog odbora

javne zdravstvene ustanove utvruje Vlada, na prijedlog
efa Odjeljenja.
lan 76
(Razrjeenje lanova upravnog odbora)
Osniva moe razrijeiti lanove upravnog odbora prije
isteka perioda na koji su imenovani:
a) na zahtjev lana;
b) ukoliko lan vie ne ispunjava uslove za lanstvo ili
c) ukoliko lan ne izvrava svoje obaveze i dunosti u
skladu sa Zakonom, aktom o osnivanju i statutom
zdravstvene ustanove i drugim vaeim propisima.
(2)
(1)
(2)
Odluku o razrjeenju lana upravnog odbora javne

zdravstvene ustanove donosi Vlada, uz saglasnost
Skuptine.
lan 77
(Kvorum i donoenje odluka upravnog odbora)
Sjednice upravnog odbora mogu se odrati ako je prisutno
vie od polovine ukupnog broja lanova upravnog odbora.
(1)
lan 78
(Direktor)
Direktor je organ koji organizuje rad i rukovodi radom
zdravstvene ustanove i odgovoran je za zakonitost rada
(2)
Direktora imenuje i razrjeava upravni odbor.
(2)
(1)
(2)
(1)
Vlada daje saglasnost na imenovanje direktora javne

(3)
Prilikom provoenja postupka za imenovanje direktora javne

zdravstvene ustanove, upravni odbor:
a) raspisuje i objavljuje javni konkurs za upranjenu
poziciju direktora;
b) vri selekciju kandidata;
c) zakazuje intervju;
d) ocjenjuje
profesionalne sposobnosti odabranih
kandidata i
e) sainjava rang-listu intervjuisanih kandidata.
Upravni odbor donosi odluku o izboru i imenovanju
najuspjenijeg kandidata za direktora javne zdravstvene
ustanove.
(5)
O odluci iz stava 4 ovog lana obavjetavaju se uesnici

konkursa najkasnije u roku od osam dana od dana prijema
obavjetenja.
(6)
Odluka iz stava 4 ovog lana je konana i protiv nje se ne

moe izjaviti alba.
(7)
Protiv odluke iz stava 4 ovog lana uesnik konkursa moe

ostvariti zatitu pred Osnovnim sudom Brko distrikta BiH.
lan 80
(Uslovi za imenovanje direktora)
Za direktora javne zdravstvene ustanove moe se
imenovati lice koje ima visoku strunu spremu
zdravstvenog, ekonomskog ili pravnog usmjerenja i
dokazane sposobnosti rukovoenja.
Blii uslovi za imenovanje direktora javne zdravstvene
ustanove utvruju se aktom o osnivanju i statutom javne
lan 81
(Mandat direktora)
Mandat direktora javne zdravstvene ustanove traje etiri
godine.
Po isteku mandata isto lice moe, na osnovu javnog
konkursa, ponovo biti imenovano za direktora u istoj javnoj
zdravstvenoj ustanovi, s tim da isto lice ne moe biti
imenovano vie od dva puta uzastopno.
lan 82
(Prava, obaveze i odgovornosti direktora)
Direktor javne zdravstvene ustanove ima pravo i obavezu
da:
a) organizuje i vodi poslovanje zdravstvene ustanove;
b) predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu;
c) uestvuje u radu upravnog odbora bez prava
odluivanja i
d) podnosi upravnom odboru pismeni izvjetaj o
poslovanju zdravstvene ustanove najmanje jednom
tromjeseno.
Direktor odgovara upravnom odboru za zakonitost i
rezultate rada i finansijskog poslovanja javne zdravstvene
ustanove.
lan 83
(Razrjeenje direktora)
Direktor moe biti razrijeen i prije isteka mandata na koji
je imenovan.
(2)
Upravni odbor donosi odluku o razrjeenju direktora.
(3)
Upravni odbor je duan razrijeiti direktora i prije isteka

mandata na koji je izabran ako:
a) direktor to lino zahtijeva;
b) nastane neki od razloga koji po posebnim propisima
ili propisima kojima se ureuju radni odnosi dovode
do prestanka ugovora o radu;
c) ne izvrava ugovorne obaveze prema Fondu;
d) ne provodi program rada i razvoja zdravstvene
ustanove koji je donio upravni odbor;
e) ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove
nastane neopravdani gubitak;
f) u svojem radu kri propise i ope akte zdravstvene
ustanove ili neopravdano ne izvrava odluke
upravnog odbora ili postupa u suprotnosti sa njima;
g) svojim
nesavjesnim
ili
nepravilnim
radom
prouzrokuje zdravstvenoj ustanovi veu tetu,
zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dunost tako
da su nastale ili mogu nastati vee smetnje u
obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, ili
h) je u sukobu interesa.
(3)
Upravni odbor je duan, prije donoenja odluke o

razrjeenju, obavijestiti direktora o razlozima za razrjeenje
i dati mu mogunost da se o tim razlozima pismeno izjasni.
(4)
Vlada daje saglasnost na razrjeenje direktora javne

lan 79
(Imenovanje direktora)
Direktora javne zdravstvene ustanove imenuje upravni
odbor, javnim konkursom, u skladu s uslovima propisanim
zakonom, odlukom o osnivanju, statutom zdravstvene
ustanove i drugim aktima zdravstvene ustanove.
(2)
(4)
(1)
Upravni odbor donosi odluke veinom glasova ukupnog

broja lanova upravnog odbora.
Odjeljak G. Direktor
(1)
(2)
lan 75
(Naknada za rad u upravnom odboru)
lanovi upravnog odbora imaju pravo na naknadu za rad u
upravnom odboru.
(2)
(1)
(1)
(5)
Ako upravni odbor javne zdravstvene ustanove ne razrijei

direktora iz razloga propisanih u stavu 3 ovog lana u roku
od 30 dana od dana saznanja za neki od razloga, odluku o
razrjeenju direktora donosi Vlada na prijedlog efa
Odjeljenja.
lan 84
(Vanredne okolnosti)
U vanrednim okolnostima, ako je ugroen proces
pruanja zdravstvene zatite ili postoji neposredna opasnost po
ivot i zdravlje ljudi, direktor je duan o tim okolnostima, bez
odlaganja, obavijestiti Odjeljenje.
(1)
lan 85
(Zamjenik direktora)
Zamjenik direktora pomae direktoru u vrenju njegovih
dunosti i zamjenjuje ga u sluajevima odsutnosti ili
sprijeenosti.
(2)
Zamjenik direktora ima sva prava, dunosti i odgovornosti

direktora kada ga zamjenjuje.
(3)
Za zamjenika direktora javne zdravstvene ustanove moe

se imenovati lice koje ima visoku strunu spremu
zdravstvenog usmjerenja i dokazane sposobnosti
rukovoenja.
(4)
Blii uslovi za imenovanje zamjenika direktora javne

zdravstvene ustanove utvruju se aktom o osnivanju i
statutom javne zdravstvene ustanove.
lan 85a
(Imenovanje, mandat i razrjeenje zamjenika direktora)
(1) Zamjenika direktora imenuje upravni odbor prema
proceduri predvienoj za imenovanje direktora.
(2)
Mandat zamjenika direktora javne zdravstvene ustanove

traje etiri godine.
(3)
Po isteku mandata lice moe, na osnovu javnog konkursa,

ponovo biti imenovano za zamjenika direktora u istoj
javnoj zdravstvenoj ustanovi, s tim da isto lice ne moe biti
imenovano vie od dva puta uzastopno na istu poziciju.
(4)
Zamjenik direktora moe biti razrijeen i prije isteka

mandata na koji je imenovan uz uslove i prema proceduri
koja se primjenjuje za direktora.
Odjeljak I . Sukob interesa

lan 88
(Sukob interesa)
Direktor, lanovi upravnog i nadzornog odbora javne
zdravstvene ustanove ne mogu biti vlasnici, zakonski zastupnici
ili zaposleni u bilo kojoj drugoj ustanovi iste ili srodne djelatnosti
koja bi mogla biti konkurentna s javnom zdravstvenom
ustanovom.
lan 89
(Izjava)
Direktor, lanovi upravnog i nadzornog odbora javne
zdravstvene ustanove su duni dati izjavu o svom materijalnom
stanju u skladu s lanom 22 Statuta Brko distrikta Bosne i
Hercegovine.
Odjeljak J. Struna tijela
(1)
(1)
(2)
Sastav, postupak za izbor, imenovanje, razrjeenje,

mandat, rad i nain finansiranja strunih tijela iz stava 1
ovog lana utvruje se statutom zdravstvene ustanove.
(3)
Struna tijela iz stava 1 ovog lana donose poslovnik o

svom radu.
(4)
Struna tijela iz stava 1 ovog lana obavezno se

uspostavljaju u zdravstvenoj ustanovi iz lanova 96, 105,
106 i 109 ovog zakona.
(5)
Dvije ili vie zdravstvenih ustanova mogu imati zajednika

struna tijela iz stava 1 ovog lana.
lanstvo u nadzornom odboru javne zdravstvene ustanove

odraava sastav stanovnitva Distrikta i zastupljenost oba
spola.
(3)
lanove nadzornog odbora javne zdravstvene ustanove

imenuje i razrjeava Skuptina.
(4)
Za uslove o imenovanju, mandat, naknadu za rad, kvorum

i donoenje odluka lanova nadzornog odbora javne
zdravstvene ustanove primjenjuju se lanovi 72, 73 i 77
ovog zakona.
(5)
Privatna zdravstvena ustanova moe imati nadzorni odbor.
(1)
(2)
lan 87
(Prava, obaveze i odgovornost nadzornog odbora)
(1) Nadzorni odbor javne zdravstvene ustanove ima pravo i
obavezu da:
a) analizira izvjetaje o poslovanju zdravstvene
ustanove,
b) obavlja nadzor nad upotrebom sredstava za rad,
c) pregleda godinji izvjetaj o poslovanju i godinji
obraun,
d) pregleda i provjerava urednost i zakonitost voenja
poslovnih knjiga,
e) sainjava godinji izvjetaj o nadzoru nad
poslovanjem zdravstvene ustanove.
(2)
Izvjetaj iz stava 1 take e) ovog lana nadzorni odbor

javne zdravstvene ustanove dostavlja Skuptini, Vladi,
upravnom odboru i direktoru zdravstvene ustanove.
(3)
Nadzorni odbor javne zdravstvene ustanove za svoj rad

odgovara Skuptini.
(4)
Nadzorni odbor privatne zdravstvene ustanove za svoj rad

odgovara osnivau.
lan 90
(Struna tijela)
U zdravstvenoj ustanovi mogu se uspostaviti sljedea
struna tijela:
a) struno vijee;
b) etiki odbor;
c) komisija za lijekove i
d) komisija za unapreenje kvaliteta rada.
(2)
Odjeljak H. Nadzorni odbor

lan 86
(Nadzorni odbor)
Nadzorni odbor javne zdravstvene ustanove sastoji se od
tri lana.
(1)
lan 91
(Struno vijee)
Struno vijee je struno tijelo koje razmatra sutinska
pitanja u vezi s primjenom doktrinarnih stavova iz
djelatnosti zdravstvene ustanove.
Struno vijee:
a) raspravlja i daje miljenje o pitanjima iz strunog
rada ustanove;
b) predlae struna rjeenja u sklopu djelatnosti
c) predlae strune osnove za program rada i razvoja
d) predlae mjere za unapreenje kvaliteta i sigurnosti
rada u zdravstvenoj ustanovi;
e) daje upravnom odboru i direktoru miljenja i
prijedloge u pogledu organizacije rada i uslova za
razvoj zdravstvene djelatnosti u skladu s finansijskim
mogunostima;
f) predlae specijalistiko usavravanje zdravstvenih
radnika i zdravstvenih saradnika, te struno
usavravanje iz subspecijalnosti zdravstvenih radnika
i zdravstvenih saradnika za potrebe zdravstvene
ustanove;
g) predlae upravnom odboru obavljanje rada dueg od
punog radnog vremena za zdravstvene radnike i
zdravstvene saradnike, u sluajevima od posebnog
interesa za graane i rad zdravstvene ustanove;
h) brine se o provedbi unutranjeg nadzora nad
strunim radom zdravstvenih radnika i zdravstvenih
saradnika ustanove i
i) obavlja i druge poslove utvrene statutom.
lan 92
(Etiki odbor)
Etiki odbor je struno tijelo koje prati pruanje i
provoenje zdravstvene zatite na naelima profesionalne
etike i deontologije.

(2)
(1)
(2)
(1)
Etiki odbor:
a) prati i analizira primjenu naela profesionalne etike i
deontologije u obavljanju zdravstvene djelatnosti;
b) daje saglasnost za provoenje medicinskih i naunih
istraivanja, ogleda, kao i klinikih ispitivanja lijekova
i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi,
odnosno prati njihovo provoenje;
c) bavi se analizom i prijedlozima propisa iz zdravstva
sa aspekata etike i medicinske deontologije;
d) razmatra struna pitanja i daje miljenja u vezi s
primjenom tretmana za lijeenje neplodnosti
postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, u
skladu sa Zakonom;
e) prati povrede prava pacijenata i sistemski radi na
unapreenju stanja u ovoj oblasti u skladu s
propisima o pravima, obavezama i odgovornostima
pacijenata;
f) sarauje s nadlenim komorama iz zdravstva;
g) razmatra struna pitanja i daje miljenja u vezi s
uzimanjem dijelova ljudskog tijela u medicinske i
nauno-nastavne svrhe, u skladu sa Zakonom;
h) prati i analizira etinost odnosa izmeu zdravstvenih
radnika,
odnosno
zdravstvenih
saradnika
i
pacijenata, posebno u davanju saglasnosti pacijenta
za predloeni medicinski tretman;
i) prati, analizira i daje miljenja o primjeni naela
profesionalne etike u prevenciji, dijagnostici,
lijeenju, rehabilitaciji, istraivanju, kao i o uvoenju
novih zdravstvenih tehnologija i
j) razmatra druga etika pitanja u obavljanju
djelatnosti zdravstvene ustanove.
lan 93
(Komisija za lijekove)
Komisija za lijekove je struno tijelo koje prati aktivnosti u
vezi s primjenom lijekova i medicinskih sredstava u
zdravstvenoj ustanovi.
Komisija za lijekove osigurava provedbu:
a) klinikih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava u
zdravstvenoj ustanovi;
b) estomjesenog finansijskog izvjetavanja o klinikim
ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava u
zdravstvenoj ustanovi, za potrebe direktora i
upravnog odbora;
c) praenja, preduzimanja mjera za izbjegavanje i
smanjivanje nuspojava lijekova i medicinskih
sredstava, kao i koordiniranje aktivnosti u vezi s
prijavama nuspojava lijekova i medicinskih sredstava
nadlenom dravnom organu u skladu s propisom
koji ureuje oblast lijekova i medicinskih sredstava;
d) predlaganja liste lijekova i medicinskih sredstava koji
se primjenjuju u zdravstvenoj ustanovi, u skladu sa
zakonom;
e) praenja potronje lijekova i medicinskih proizvoda,
predlaganje mjera za racionalnu upotrebu lijekova i
medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi;
f) preduzimanja mjera s ciljem izbjegavanja interakcija,
terapijskog dupliciranja ili pojave alergije kod
upotrebe lijekova u zdravstvenoj ustanovi;
g) pripremanja tenderske dokumentacije u postupcima
javnih nabavki lijekova i medicinskih sredstava i
h) drugih poslova u skladu s ovim zakonom i propisom
koji ureuje oblast lijekova i medicinskih sredstava.
lan 94
(Komisija za unapreenje kvaliteta rada)
Komisija za unapreenje kvaliteta rada je struno tijelo
koje se stara o stalnom unapreenju kvaliteta zdravstvene
zatite koja se provodi u zdravstvenoj ustanovi.
(2)
U Komisiji za unapreenje rada moraju biti zastupljeni

predstavnici svih djelatnosti zdravstvene ustanove.
(3)
Komisija za unapreenje kvaliteta rada donosni godinji

program provjere kvaliteta strunog rada u zdravstvenoj
ustanovi.
GLAVA VI. ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA
(1)
(2)
(1)
lan 95
(Organizacija zdravstvenih ustanova)
Zdravstvene ustanove organizuju svoj rad kao:
a) zdravstvene ustanove primarnog nivoa zdravstvene
zatite;
b) zdravstvene
ustanove
sekundarnog
nivoa
zdravstvene zatite;
c) zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa zdravstvene
zatite;
d) specijalizovane zdravstvene ustanove i
e) ostale zdravstvene ustanove.
Zdravstvene ustanove su:
a) dom zdravlja;
b) zdravstvene stanice;
c) ambulanta porodine medicine;
d) centar za mentalno zdravlje;
e) stomatoloka ambulanta;
f) ustanova za zdravstvenu njegu;
g) apoteka;
h) specijalistika ambulanta;
i)
specijalistiki centar, odnosno poliklinika;
j) bolnica;
k) zdravstveni centar;
l)
laboratorij;
m) ljeilite i
n) zavod.
lan 96
(Dom zdravlja)
Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pruanje
zdravstvene zatite stanovnitvu odreenog podruja u
sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou
zdravstvene zatite.
(2)
Dom zdravlja na svom podruju osigurava obavljanje

djelatnosti iz lana 45 ovog zakona.
(3)
Dom zdravlja je zdravstvena ustanova u kojoj se osigurava

najmanje preventivna zdravstvena zatita za sve kategorije
stanovnitva, hitna medicinska pomo i sanitetski prevoz,
porodina medicina, zdravstvena zatita ena i djece,
patronana sluba, imunizacija,
higijenskoepidemioloki poslovi, laboratorijska, radioloka i druga
dijagnostika.
(4)
U domu zdravlja osigurava se i prevencija i lijeenje u

oblasti stomatoloke zdravstvene zatite, zdravstvena
zatita specifinih i nespecifinih plunih oboljenja,
zdravstvena zatita zaposlenih, odnosno medicina rada,
fizikalna medicina i rehabilitacija, zatita mentalnog
zdravlja i ambulante za specijalistike konsultacije.
(5)
U domu zdravlja osigurava se snabdijevanje lijekovima i

medicinskim sredstvima ili se osigurava obavljanje tih
poslova zakljuivanjem ugovora sa apotekom.
(6)
S
ciljem
osiguranja
dostupnosti
konsultativnospecijalistikih usluga domovi zdravlja mogu organizovati
posjete konsultanata specijalista.
(7)
U domu zdravlja se moe organizovati nastava po

ovlatenju univerziteta, fakulteta ili kola zdravstvenog
smjera.
(8)
U domu zdravlja se moe obavljati naunoistraivaka

djelatnost za oblasti za koje je registrovan, u skladu sa
Zakonom.
(9)
Dom zdravlja moe se organizovati kao dio zdravstvenog

centra.
(10) Dio djelatnosti doma zdravlja moe se obavljati

ugovaranjem obavljanja zdravstvenih usluga sa drugom
zdravstvenom ustanovom ili privatnom praksom.
(1)
lan 97
(Zdravstvena stanica)
Zdravstvena stanica je zdravstvena ustanova u kojoj se
osigurava najmanje hitna medicinska pomo, porodina
medicina, zdravstvena zatita ena i djece, patronana

sluba i kuno lijeenje i njega.
(2)
Zdravstvena stanica se organizuje izvan sjedita doma

zdravlja u skladu s planom mree.
(3)
Zdravstvena stanica moe se organizovati kao dio doma

zdravlja ili zdravstvenog centra.
(1)
lan 98
(Ambulanta porodine medicine)
Ambulanta porodine medicine osigurava primarni nivo
zdravstvene zatite promocijom zdravlja, spreavanjem,
suzbijanjem, ranim otkrivanjem i lijeenjem bolesti.
(2)
U ambulanti porodine medicine radi tim porodine

medicine.
(3)
Prvi kontakt sa zdravstvenim sistemom graanin ostvaruje

preko tima porodine medicine.
(4)
Ambulanta porodine medicine moe se organizovati kao

samostalna zdravstvena ustanova, dio zdravstvene
ustanove ili kao privatna praksa.
(5)
Vie ambulanti porodine medicine, sa najvie deset

timova porodine medicine, mogu se udruiti u grupnu
praksu porodine medicine s ciljem racionalnijeg
poslovanja i funkcionalnije organizacije u pruanju
zdravstvenih usluga primarnog nivoa zdravstvene zatite.
(6)
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
Sastav tima porodine medicine i uslovi za grupnu praksu

utvruju se podzakonskim aktom koji donosi ef
Odjeljenja.
lan 99
(Centar za mentalno zdravlje)
Centar za mentalno zdravlje obavlja promociju i prevenciju
mentalnog zdravlja, dijagnostiku i tretman osoba s
mentalnim poremeajem, prevenciju invaliditeta i
rehabilitaciju mentalno oboljelih lica i brigu i pomo
onesposobljenih.
Centar za mentalno zdravlje provodi:
a) mjere promocije i prevencije mentalnog zdravlja;
b) proaktivan pristup u prepoznavanju i ranom
dijagnostifikovanju lica s rizikom po mentalno
zdravlje, posebno kod djece i mladih;
c) vanbolniki tretman
mentalnih poremeaja i
oboljenja;
d) kontinuirano
praenje
osoba
s
mentalnim
poremeajima nakon hospitalizacije, ukljuujui
podrku i rad s porodicama, psiholoko savjetovanje
u porodici i zajednici, socioterapeutski i okupacioni
rad u zajednici, procjenu rizika po mentalno zdravlje
u zajednici;
e) vanbolnike terapeutske i rehabilitacione postupke iz
domena zatite mentalnog zdravlja;
f) tretman bolesti zavisnosti u vanbolnikim uslovima.
Centar za mentalno zdravlje radi na:
a) ranom
otkrivanju
i
dijagnostici
poremeaja
somatomentalnog razvoja djeteta;
b) motivaciji za pravovremeni tretman i rehabilitaciju;
c) osposobljavanju djece i mladih za samostalan ivot i
rad ili uz tuu pomo u skladu s preostalim
somatomentalnim mogunostima i nivoom socijalne
zrelosti;
d) smanjenju
onesposobljenosti
prouzrokovane
mentalnim poremeajima;
e) zatiti mentalnog zdravlja kod osoba s drugim
onesposobljenostima;
f) reintegraciji osoba s mentalnim problemima u radnu
i socijalnu sredinu, uz potovanje prava i
dostojanstva i aktivno ukljuivanje istih u donoenje
odluka.
Centar za mentalno zdravlje moe se organizovati kao
samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio doma zdravlja.
lan 100
(Stomatoloka ambulanta)
Stomatoloka ambulanta osigurava i provodi, putem
jednog ili vie doktora stomatologije, promociju zdravlja,
spreavanje, suzbijanje, rano otkrivanje i lijeenje bolesti

usta i zuba.
(2)
(1)
Stomatoloka ambulanta moe se

samostalna zdravstvena ustanova,
ustanove ili kao privatna praksa.
organizovati kao
dio zdravstvene
lan 101
(Ustanova za zdravstvenu njegu)
Ustanova za zdravstvenu njegu je zdravstvena ustanova
koja
provodi
kontinuiranu
zdravstvenu
njegu
i
rehabilitaciju, kao i palijativnu njegu u stacionarnim
uslovima.
(2)
Ustanova za zdravstvenu njegu moe pruati usluge iz

stava 1 ovog lana u kunim uslovima.
(3)
Ustanova za zdravstvenu njegu moe se organizovati kao

samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio zdravstvene
ustanove.
lan 102
(Apoteka)
Apoteka obavlja snabdijevanje graana lijekovima i
medicinskim sredstvima, davanje uputstava za njihovu
pravilnu upotrebu i informisanje o lijekovima i medicinskim
sredstvima, kao i izradu galenskih i magistralnih preparata.
(1)
(2)
(1)
Apoteka se moe organizovati kao samostalna zdravstvena

ustanova, kao dio zdravstvene ustanove ili kao privatna
praksa.
lan 103
(Specijalistika ambulanta)
Specijalistika ambulanta je zdravstvena ustanova koja,
putem jednog ili vie specijalista iz jedne grane medicine ili
stomatologije,
obavlja
promotivne,
preventivne,
dijagnostike, terapijske, rehabilitacijske i druge aktivnosti
iz medicine, odnosno stomatologije, izuzev bolnikog
lijeenja.
(2)
Specijalistika ambulanta moe organizovati

konsultanata specijalista iste grane medicine.
(3)
Specijalistika ambulanta moe se organizovati kao

samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio zdravstvene
ustanove.
lan 104
(Specijalistiki centar, odnosno poliklinika)
Specijalistiki centar, odnosno poliklinika je zdravstvena
ustanova koja, putem vie specijalista razliitih grana
medicine
ili
stomatologije,
obavlja
promotivne,
preventivne, dijagnostike, terapijske, rehabilitacijske i
druge aktivnosti iz medicine, odnosno stomatologije, izuzev
bolnikog lijeenja.
(1)
(2)
(1)
posjete
Specijalistiki centar, odnosno poliklinika moe se

organizovati kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao
dio zdravstvene ustanove.
lan 105
(Bolnica)
Bolnica
je
zdravstvena
ustanova
koja
specijalistiko-konsultativno i bolniko lijeenje.
obavlja
(2)
Bolnica se organizuje kao opa i specijalna bolnica.
(3)
Bolnica osigurava najmanje specijalistiko-konsultativnu

djelatnost, radioloku, laboratorijsku i drugu dijagnostiku,
anesteziju i reanimaciju, snabdijevanje lijekovima i
medicinskim proizvodima, transfuzioloku djelatnost,
urgentno
zbrinjavanje,
medicinsku
rehabilitaciju,
patologiju, citoloku, mikrobioloku i biohemijsku
dijagnostiku i mrtvanicu.
(4)
Opa bolnica obavlja najmanje usluge hirurgije, interne

medicine, pedijatrije, kao i usluge ginekologije i poroaja i
ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti
prilagoene svojoj namjeni.
(5)
Specijalna bolnica obavlja specijalistiko-konsultativno i

bolniko lijeenje odreenih populacionih i nozolokih
grupa, dijagnostike i druge usluge prilagoene svojoj
namjeni.
GLAVA VII. ORGANIZOVANJE RADA ZDRAVSTVENE

USTANOVE
(6)
Izuzetno, bolnica moe obavljati i tercijarnu zdravstvenu

zatitu iz djelatnosti za koju je registrovana ako ispunjava
uslove propisane ovim zakonom.
(7)
Dio djelatnosti bolnice moe se obavljati ugovaranjem

obavljanja zdravstvenih usluga s drugom zdravstvenom
ustanovom ili privatnom praksom.
(1)
(8)
Bolnica moe dobiti status univerzitetske bolnice koji

dodjeljuje javni univerzitet.
(2)
(9)
Bolnica moe obavljati naunoistraivaku djelatnost za

oblasti za koje je registrovana, u skladu sa Zakonom.
Druge zdravstvene ustanove su dune osigurati

zdravstvenu zatitu tokom 24 sata ukoliko sa Fondom
zakljue ugovor koji sadri takvu obavezu.
(3)
Zdravstvene ustanove koje ne osiguravaju zdravstvenu

zatitu tokom 24 sata ne mogu imati radno vrijeme krae
od osam sati.
(4)
Osiguranje zdravstvene zatite u toku 24 sata

podrazumijeva rad u jednoj, dvije ili vie smjena,
dvokratno radno vrijeme, pripravnost ili deurstvo, u
skladu s potrebama stanovnitva i oblicima pruanja
zdravstvenih usluga.
(5)
Deurstvo iz stava 4 ovog lana je poseban oblik rada

radnika u zdravstvenoj ustanovi nakon isteka redovnog
radnog vremena.
(6)
Pripravnost iz stava 4 ovog lana je poseban oblik rada,

kada zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik nije
prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali je duan biti dostupan
radi pruanja hitne medicinske pomoi.
(7)
Zdravstveni radnici ne smiju napustiti radno mjesto dok

nemaju zamjenu, i ako je njihovo radno vrijeme isteklo,
ako bi time bilo dovedeno u pitanje pruanje zdravstvene
zatite.
(8)
Nain organizacije i visina naknade za rad iz stavova 5 i 6

ovog lana se propisuje posebnim propisima.
(9)
Blii uslovi za posebne oblike rada iz stavova 5 i 6 ovog

lana i za obavezu iz stava 7 ovog lana utvruju se
podzakonskim aktom koji donosi ef Odjeljenja.
(10) Pojedine organizacione cjeline bolnice mogu organizovati

nastavu po ovlatenju univerziteta, fakulteta ili kola
zdravstvenog smjera.
(1)
lan 106
(Zdravstveni centar)
Zdravstveni centar je zdravstvena ustanova u kojoj se
osigurava primarni i sekundarni nivo zdravstvene zatite.
(2)
Izuzetno, zdravstveni centar moe obavljati i tercijarnu

zdravstvenu zatitu iz djelatnosti za koju je registrovan ako
ispunjava uslove propisane ovim zakonom.
(3)
U okviru zdravstvenog centra formiraju se zajednike

medicinske i nemedicinske slube.
(4)
Zdravstveni centar moe obavljati naunoistraivaku

djelatnost za oblasti za koje je registrovan, u skladu sa
Zakonom.
lan 107
(Laboratorij)
Laboratorij obavlja specijalizovane dijagnostike usluge u
oblasti
hematologije,
biohemije,
imunologije,
patohistologije, mikrobiologije i stomatologije, u skladu s
vaeim standardima.
(1)
(2)
(1)
Laboratorij se moe organizovati kao samostalna

zdravstvena ustanova, kao dio zdravstvene ustanove ili kao
privatna praksa.
lan 108
(Ljeilite)
Ljeilite je zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim
ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena
zatita, specijalistika i bolnika rehabilitacija.
lan 110.
(Radno vrijeme zdravstvenih ustanova)
Zdravstvene ustanove iz lanova 96, 101, 105 i 108 su
obavezne osigurati zdravstvenu zatitu tokom 24 sata.
lan 111
(Zdravstvena zatita u sluaju ozbiljne prijetnje zdravlju
ljudi, prirodnih i drugih nesrea)
(1) S ciljem osiguravanja zdravstvene zatite u sluaju ozbiljne
prijetnje zdravlju ljudi, koja uzrokuje ili bi mogla uzrokovati
takav broj ili vrstu rtava koje nije mogue zbrinuti
redovnom organizacijom rada zdravstvenih ustanova i
privatnih praksi formira se krizni tab u zdravstvu.
(2)
Ljeilite je duno da u toku koritenja prirodnih ljekovitih

izvora prati njegova ljekovita svojstva i najmanje jednom u
etiri godine izvri ponovno ispitivanje njegove ljekovitosti
u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi.
(2)
(3)
Ljeilite se moe organizovati kao samostalna zdravstvena

ustanova ili dio zdravstvene ustanove.
Krizni tab iz stava 1 ovog lana upravlja i koordinira rad

zdravstvenih ustanova i privatnih praksi.
(3)
(4)
Ljeilite moe pruati zdravstvene usluge u turizmu u

skladu s posebnim propisima.
lanove kriznog taba iz stava 1 ovog lana imenuje ef

Odjeljenja.
(4)
Osiguravanje zdravstvene zatite u sluaju prirodnih i

drugih nesrea, kao i epidemija veih razmjera vri se u
skladu s ovim zakonom i propisima koji ureuju oblast
zatite i spaavanja ljudi i materijalnih dobara.
(5)
ef Odjeljenja nadlean je preduzimati i one mjere i

aktivnosti koje nisu utvrene ovim zakonom, ukljuujui i
mjere mobilizacije i angaovanja, organizacije i rasporeda
rada i radnog vremena, promjene mjesta i uslova rada
pojedinih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, dok te
okolnosti traju.
(6)
U sluajevima iz stavova 1 i 4 ovog lana, zdravstvene

ustanove i privatne prakse dune su izvravati naredbe
nadlenih organa.
(7)
Organizovanje, sastav, nain imenovanja i rada kriznog

taba iz stava 1 ovog lana ureuje se podzakonskim
aktom koji donosi ef Odjeljenja.
(1)
(2)
lan 109
(Zavod)
Zavod je zdravstvena ustanova koja se osniva za odreenu
populacionu ili nozoloku grupu.
Zavod prati i prouava stanje zdravlja u oblasti za koju je
osnovan, obavlja strunu djelatnost u oblasti za koju je
osnovan, prua struno-metodoloku pomo drugim
zdravstvenim ustanovama iz okvira svog djelokruga rada,
vri sloena ispitivanja i lijeenje oboljelih i povrijeenih ili
obavlja druge specijalizovane i visokospecijalizovane
poslove, predlae i preduzima mjere za unapreenje
zdravstvene zatite u oblasti za koju je osnovan.
(3)
Zavod moe organizovati nastavu po ovlatenju

univerziteta, fakulteta ili kole zdravstvenog smjera.
(4)
Zavod moe obavljati naunoistraivaku djelatnost za

oblasti za koje je registrovan, u skladu sa Zakonom.
GLAVA VIII. ZDRAVSTVENI RADNIK I ZDRAVSTVENI

SARADNIK
(1)
lan 112
(Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik)
Zdravstveni radnik je lice sa steenim visokim ili srednjim
obrazovanjem iz naune oblasti biomedicine ili zdravstva,
koji neposredno prua zdravstvene usluge, a moe se

baviti i nastavnim, pedagokim i naunim radom.
(2)
Zdravstveni saradnik je lice sa steenim visokim ili srednjim

obrazovanjem drugih struka, koji obavlja odreene poslove
u funkciji zdravstvene djelatnosti.
(3)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik je duan

pri pruanju zdravstvene zatite postupati prema pravilima
zdravstvene struke, na nain da svojim postupcima ne
ugrozi ivot i zdravlje ljudi, kao i da odrava integritet i
dostojanstvo svoje profesije.
(4)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik obavlja

svoje dunosti profesionalno, nepristrasno i savjesno, u
skladu sa Zakonom, profesionalnim standardima i etikim
kodeksom bez predrasuda u pogledu rase, boje koe,
spola, vjeroispovijesti, nacionalnog porijekla, invalidnosti,
uzrasta, seksualne orijentacije, drutvenog i ekonomskog
statusa.
(3)
Na uvanje profesionalne tajne obavezna su i sva druga

lica koja u obavljanju svojih dunosti dou do podataka o
zdravstvenom stanju pacijenta.
(4)
Povreda uvanja profesionalne tajne smatra se teom

povredom radne dunosti.
(5)
Izuzetno od odredbe stava 4 ovog lana, lica iz stavova 1 i

2 ovog lana obavezna su podatke o zdravstvenom stanju
pacijenta saopiti na zahtjev nadlenog organa u skladu s
ovim zakonom i posebnim propisima.
(1)
lan 118
(Voenje medicinske dokumentacije)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik duan je
uredno voditi medicinsku dokumentaciju, u skladu sa
Zakonom i evidentirati sve medicinske mjere koje su
preduzete nad pacijentom, a posebno anamnezu,
dijagnozu, dijagnostike mjere, terapiju i rezultat terapije,
kao i savjete date pacijentu.
(5)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik je duan

biti strpljiv, dostojanstven i ljubazan prema pacijentima.
(2)
(6)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik ne smije

traiti niti prihvatiti novac, poklone, usluge i
druge
pogodnosti od pacijenata, njihovih srodnika, prijatelja ili
bilo kakvih posrednika za obavljanje zdravstvenih usluga.
Prilikom obrade linih podataka i posebnih kategorija

podataka iz medicinske dokumentacije primjenjuje se
propis o zatiti linih podataka.
(3)
Nain voenja, uvanja, prikupljanja i raspolaganja

medicinskom dokumentacijom ureuje se podzakonskim
(7)
Zdravstveni radnici, zdravstveni saradnici i drugi radnici

koji su zaposleni na rukovodeim mjestima u javnoj
zdravstvenoj ustanovi, duni su podnijeti Odjeljenju
godinji finansijski izvjetaj o svojim ukupnim prihodima i
njihovim izvorima, kao i prihode suprunika i drugih
lanova porodinog domainstva.
(8)
Rukovodea mjesta iz stava 7 ovog lana utvruju se

odlukom o osnivanju i statutom.
(9)
Izvjetaj iz stava 7 ovog lana objavljuje se u Slubenom

glasniku Brko distrikta BiH kao javni dokument.
lan 113
(Prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u
zdravstvenim ustanovama)
U pogledu prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u
zdravstvenim ustanovama primjenjuju se odredbe Zakona o radu
Brko distrikta Bosne i Hercegovine, ako ovim zakonom nije
drugaije propisano.
lan 114
(Zakljuivanje ugovora o radu)
Na zakljuivanje ugovora o radu zdravstvenog radnika,
odnosno zdravstvenog saradnika sa zdravstvenom ustanovom,
odnosno privatnom praksom, primjenjuju se odredbe Zakona o
radu Brko distrikta Bosne i Hercegovine, ako ovim zakonom nije
drugaije propisano.
lan 115
(Pravo na trajk)
Zaposleni u zdravstvenoj ustanovi imaju pravo na trajk
u skladu s posebnim zakonom.
(1)
(2)
(1)
(2)
lan 116
(Osiguranje od odgovornosti za tetu)
Zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici mogu
se osigurati od odgovornosti za tetu koju bi mogli poiniti
obavljanjem zdravstvene djelatnosti.
Zdravstvena ustanova ili privatna praksa moe se osigurati
od odgovornosti za tetu koju bi mogli poiniti zaposleni
zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici u
obavljanju zdravstvene djelatnosti.
lan 117
(uvanje profesionalne tajne)
uvati kao profesionalnu tajnu sve to zna o zdravstvenom
stanju pacijenta.
Na uvanje profesionalne tajne obavezni su i drugi radnici
u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih
dunosti, kao i studenti i uenici zdravstvenog smjera
prilikom obavljanja praktine nastave u zdravstvenoj
ustanovi ili privatnoj praksi.
lan 119
(Uslovi za obavljanje zdravstvene djelatnosti
zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika)
(1) Zdravstveni radnik moe obavljati zdravstvenu djelatnost
ako ima odgovarajue obrazovanje, poloen struni ispit i
licencu nadlene zdravstvene komore.
(2)
(1)
(2)
(1)
Zdravstveni saradnik moe obavljati odreene poslove u

funkciji zdravstvene djelatnosti ako ima odgovarajue
obrazovanje i poloen struni ispit.
lan 120
(Strani dravljanin)
Strani dravljanin koji ima odgovarajue obrazovanje,
moe biti u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili
privatnoj praksi, u skladu s propisima koji ureuju
zapoljavanje stranaca u Distriktu i uz nostrifikaciju
diplome i licencu nadlene komore.
Lice iz stava 1 ovog lana moe biti angaovano u
zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi za obavljanje
privremenih i povremenih poslova uz posjedovanje
odgovarajueg uvjerenja o poloenom specijalistikom,
odnosno subspecijalistikom ispitu i licence njegove
nadlene ljekarske komore.
lan 121
(Pripravniki sta)
pripravniki sta u trajanju 12 mjeseci za visoku strunu
spremu i est mjeseci za srednju strunu spremu.
(2)
Pripravnik
zasniva
pripravnikog staa.
radni
odnos
radi
obavljanja
(3)
Pripravniki sta ili njegov dio moe se obaviti u obliku

volontiranja u skladu sa zakonom.
(4)
Pripravniki sta ili dio pripravnikog staa se obavlja,

prema utvrenim kriterijima i
uslovima, u:
a)
zdravstvenoj ustanovi ili
b)
kod zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog
saradnika najmanje iste strune spreme i koji
obavlja privatnu praksu najmanje pet godina.
(5)
Pripravniki sta se izvodi po programu, kroz praktini rad i

pod neposrednim nadzorom ovlatenog zdravstvenog
radnika, odnosno zdravstvenog saradnika koji je proveo
najmanje tri godine u struci.
(6)
O izvoenju pripravnikog staa vodi se evidencija.
(7)
Program, sadraj, nain provoenja pripravnikog staa,

nain voenja evidencije iz stava 5 ovog lana, kriteriji i
uslovi iz stava 4 ovog lana koje mora ispuniti zdravstvena
ustanova i privatna praksa u kojoj se provodi pripravniki
sta utvruju se podzakonskim aktom koji donosi ef

Odjeljenja.
(8)
(1)
(2)
Izuzetno od stava 1 ovog lana, doktori medicine, doktori

stomatologije, magistri farmacije i lica sa zavrenim
fakultetom zdravstvenih studija koji su studij medicine,
studij stomatologije, studij farmacije i zdravstveni studij
obavili po bolonjskom procesu, ne obavljaju pripravniki
sta.
lan 122
(Struni ispit)
Struni ispit se polae nakon zavrenog visokog ili srednjeg
obrazovanja i nakon obavljenog pripravnikog staa.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, zdravstveni radnici koji su
zavrili fakultet zdravstvenog usmjerenja po bolonjskom
procesu, odmah nakon zavrenog obrazovanja mogu
pristupiti polaganju strunog ispita.
(3)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik

obavezan je poloiti struni ispit u roku od est mjeseci od
isteka
pripravnikog
staa,
odnosno
zavrenog
obrazovanja.
(4)
Struni ispit se polae pred komisijom koju imenuje ef

Odjeljenja.
(5)
U aktu o imenovanju komisije iz stava 4 ovog lana

utvruje se i naknada za rad komisije.
(6)
Naknada za polaganje strunog ispita je prihod budeta

Distrikta.
(7)
Program i postupak za polaganje strunog ispita, sastav,

nain imenovanja i rada komisije, kao i visina naknade za
polaganje strunog ispita utvruju se podzakonskim aktom
koji donosi ef Odjeljenja.
(1)
lan 123
(Licenca)
Zdravstveni radnik sa steenim visokim obrazovanjem se,
nakon poloenog strunog ispita, obavezno upisuje u
registar zdravstvenih radnika kod nadlene komore i time
stie pravo na izdavanje licence.
(2)
Licenca je javna isprava koju izdaje nadlena komora,

nakon dobijanja uvjerenja o poloenom strunom ispitu, sa
rokom vaenja koji, svojim aktom, utvruje nadlena
komora.
(3)
Licenca se moe obnoviti u skladu sa ovim zakonom i

propisima kojim se ureuje zajedniki sadraj strunog
usavravanja, rokovi i postupak provjere strunosti koju je
zdravstveni radnik ostvario u okviru strunog usavravanja.
(4)
Licencom iz stava 2 ovog lana zdravstveni radnik stie

pravo samostalnog obavljanja poslova u svojoj struci.
(5)
Zdravstveni radnik obavlja poslove samo u okviru

strunosti odreenom licencom izdatom od nadlene
komore.
(6)
(7)
Nadlena komora oduzima zdravstvenom radniku licencu,

ako:
a) ne zadovoljava uslove prilikom obnavljanja licence;
b) izrekne kao najstrou mjeru zbog krenja etikih
principa struke;
c) je pravosnanom sudskom odlukom zdravstveni
radnik osuen za krivino djelo koje ga ini
nedostojnim za obavljanje djelatnosti zdravstvene
zatite ili
d) rad obavlja suprotno odredbama ovog zakona.
Nadlena komora je duna u sluajevima iz stava 6 ovog
lana obavijestiti efa Odjeljenja.
lan 124
(Kontinuirano usavravanje i edukacija zdravstvenog
radnika i zdravstvenog saradnika)
(1) Zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik je obavezan
stalno pratiti savremena dostignua u medicini i
usavravati se u svom radu.
(2)
Zdravstvena ustanova obavezna je osigurati kontinuirano

usavravanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih
saradnika.
(3)
Kontinuirana edukacija je poseban vid strunog

usavravanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika
koja se organizuje radi sticanja znanja i vjetina s ciljem
praenja i primjene savremenih naunih dostignua.
(4)
Vrste kontinuirane edukacije, program, duinu trajanja,

ustanove i udruenja koja mogu provoditi kontinuiranu
edukaciju utvruje se podzakonskim aktom koji donosi ef
Odjeljenja.
lan 125
(Specijalizacija i subspecijalizacija)
Specijalizacija
zdravstvenog
radnika,
odnosno
zdravstvenog saradnika sa visokim obrazovanjem je
poseban vid strunog usavravanja koji se organizuje s
ciljem osposobljavanja za obavljanje specijalistikih
poslova u odreenoj oblasti zdravstvene zatite.
(1)
(2)
Subspecijalizacija
zdravstvenog
radnika,
odnosno
zdravstvenog saradnika s poloenim specijalistikim ispitom
je poseban vid strunog usavravanja koji se organizuje s
ciljem osposobljavanja za obavljanje subspecijalistikih
poslova u odreenoj oblasti zdravstvene zatite.
(3)
Zdravstveni radnik koji ima visoko obrazovanje moe se

specijalizovati i subspecijalizovati iz naune oblasti
biomedicine i zdravstva.
(4)
Zdravstveni saradnik koji ima visoko obrazovanje moe se

specijalizovati i subspecijalizovati iz naune oblasti koja je
u vezi sa zdravstvom.
lan 126
(Uslovi za obavljanje specijalizacije i subspecijalizacije)
(1) ef Odjeljenja utvruje srednjoroni plan specijalizacija i
subspecijalizacija na osnovu plana ljudskih resursa iz lana
5 ovog zakona.
(2)
Specijalizacija i subspecijalizacija se obavlja na fakultetima

zdravstvenog smjera i u ovlatenim zdravstvenim
ustanovama.
(3)
Specijalizacija se moe odobriti zdravstvenom radniku koji

ima licencu.
(4)
Pored uslova iz stava 3 ovog lana, ef Odjeljenja moe

odobriti specijalizaciju i subspecijalizaciju, zdravstvenom
radniku, odnosno zdravstvenom saradniku:
a) koji je u radnom odnosu u javnoj zdravstvenoj
ustanovi;
b) koji je u radnom odnosu u privatnoj zdravstvenoj
ustanovi;
c) koji ima privatnu praksu;
d) koji je u radnom odnosu u privatnoj praksi;
e) za potrebe Odjeljenja, organa uprave Distrikta i
Fonda;
f) na lini zahtjev.
(5)
ef
Odjeljenja
donosi
rjeenje
o
odobravanju
specijalizacije, odnosno subspecijalizacije iz stava 4 taki a)
i e) ovog lana na osnovu srednjoronog Plana
specijalizacija i subspecijalizacija iz stava 1 ovog lana.
(6)
Rjeenje
o
odobravanju
specijalizacije,
odnosno
subspecijalizacije iz stava 4 taki b), c), d) i f) ovog lana
izdaje se bez obzira na plan specijalizacija i
subspecijalizacija.
(7)
Rjeenje iz stavova 5 i 6 ovog lana je konano.
(8)
Trokove obavljanja specijalistikog i subspecijalistikog

staa snosi podnosilac zahtjeva.
(9)
Uslove, nain i postupak odobravanja specijalizacije,

odnosno subspecijalizacije utvruje se podzakonskim
(1)
lan 127
(Specijalistiki i subspecijalistiki ispit)
Nakon
zavrenog
specijalistikog,
odnosno
subspecijalistikog staa kandidat polae specijalistiki,
odnosno subspecijalistiki ispit pred nadlenom ispitnom
komisijom i stie pravo na naziv specijaliste odreene
specijalnosti, odnosno naziv subspecijaliste odreene
subspecijalnosti.

(2)
Trokove polaganja specijalistikog i subspecijalistikog

ispita snosi podnosilac zahtjeva.
lan 128
(Specijalizacija i subspecijalizacija steena u
inostranstvu)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik koji
je stekao specijalizaciju, odnosno subspecijalizaciju u
inostranstvu moe obavljati zdravstvenu djelatnost specijaliste,
odnosno subspecijaliste ako mu je diploma o poloenom
specijalistikom,
odnosno
subspecijalistikom
ispitu
nostrifikovana i ispunjava uslove propisane ovim zakonom.
(1)
(2)
lan 129
(Primarijus)
Zdravstvenom radniku sa visokim obrazovanjem koji ima
deset godina rada u svojstvu specijaliste i najmanje deset
objavljenih strunih radova i ostvarene uspjene rezultate
na strunom usavravanju zdravstvenih radnika, kao i
praktian doprinos unapreenju zdravstvene zatite moe
se dodijeliti naziv primarijusa.
Prijedlog za priznavanje naziva primarijus za svaku
kalendarsku godinu donosi komisija koju imenuje ef
Odjeljenja iz reda istaknutih strunjaka iz medicine,
stomatologije i farmacije.
(3)
Odluku o priznavanju naziva primarijus, na osnovu

prijedloga iz stava 2 ovog lana, donosi ef Odjeljenja.
(4)
Blii uslovi, nain imenovanja i rad komisije, kao i postupak

za dodjelu naziva primarijus utvruju se podzakonskim
lan 134
(Registar certifikovanih i akreditovanih zdravstvenih
ustanova i privatnih praksi)
(1) Odjeljenje vodi registar certifikovanih i akreditovanih
zdravstvenih ustanova i privatnih praksi.
(2)
Zdravstvene ustanove i privatne prakse dostavljaju

Odjeljenju potvrdu o certifikaciji ili akreditaciji u roku od
mjesec dana od dana okonanja postupka certifikacije ili
akreditacije.
(3)
Izvod iz registra iz stava 1 ovog lana certifikovanih

ustanova se objavljuje u Slubenom glasniku Brko
distrikta Bosne i Hercegovine na kraju svake godine.
(4)
Sadraj registra iz stava 1 ovog lana utvruje se

lan 135
(Obaveza uspostavljanja, razvijanja i odravanja sistema
stalnog poboljanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih
usluga)
(1) Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa je
obavezna uspostaviti, razvijati i odravati unutranji sistem
stalnog poboljanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih
usluga.
(2)
Za realizaciju obaveza iz stava 1 ovog lana, zdravstvena

ustanova iz lanova 96, 105, 106 i 109 je obavezna
uspostaviti organizacionu jedinicu za uvoenje, praenje i
poboljanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.
(3)
S ciljem realizacije obaveza iz stava 1 ovog lana,

zdravstvena
ustanova,
odnosno
privatna
praksa
primjenjuje najnovija medicinska dostignua u prevenciji,
dijagnostici, terapiji, rehabilitaciji, kao i inovativne pristupe
i realizuje razvojne projekte.
GLAVA IX. CERTIFIKACIJA I AKREDITACIJA
(1)
(2)
(1)
(2)
lan 130
(Certifikacija)
Certifikacija javnih zdravstvenih ustanova vri se svake
etiri godine.
Certifikacijske standarde razvijaju i revidiraju agencije
nadlene za certifikaciju, akreditaciju i unapreenje
kvaliteta zdravstvene zatite (u daljnjem tekstu:
agencija).
lan 131
(Postupak certifikacije)
Agencija provodi postupak certifikacije zdravstvene
ustanove ili privatne prakse.
Zdravstvena ustanova ili privatna praksa za koju agencija
utvrdi da ispunjava unaprijed utvrene i objavljene
standarde za certifikaciju stie status certifikovane
zdravstvene ustanove ili privatne prakse.
lan 132
(Akreditacija)
Akreditacija je dobrovoljna i vri se na zahtjev
zdravstvene ustanove ili privatne prakse.
(1)
GLAVA X. PRIVATNA PRAKSA
(1)
lan 136
(Obavljanje privatne prakse)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik sa
visokom strunom spremom moe obavljati samostalno
privatnu praksu u skladu sa svojom strunom spremom.
(2)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik srednje

strune spreme moe obavljati privatnu praksu u skladu sa
svojom strunom spremom, a prema uputama i strunom
nadzoru doktora medicine ili doktora stomatologije, na
nain i pod uslovima utvrenim posebnim ugovorom.
(3)
Privatna praksa ne moe se osnovati za pruanje

zdravstvenih usluga iz oblasti definisane u lanu 56 stavu 2
ovog zakona.
lan 137
(Uslovi za obavljanje privatne prakse)
Privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni
radnik, odnosno zdravstveni saradnik pod sljedeim
uslovima:
(1)
a) da ima odgovarajue obrazovanje, poloen struni

ispit, odnosno specijalistiki ispit, odnosno licencu
izdatu od nadlene komore;
b) da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse;
c) da je potpuno poslovno sposoban;
d) da mu pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom
drugog nadlenog organa nije izreena mjera
sigurnosti ili zatitna mjera zabrane vrenja poziva,
djelatnosti ili dunosti;
e) da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja
drugu samostalnu djelatnost;
f) da raspolae odgovarajuim prostorom i
g) da raspolae odgovarajuom medicinsko-tehnikom
opremom.
lan 133
(Postupak akreditacije)
Zahtjev za sticanje akreditacije zdravstvena ustanova ili
privatna praksa podnosi agenciji.
akreditacije
(2)
Agencija provodi postupak

zdravstvene
(3)
Akreditaciju stie zdravstvena ustanova, dio zdravstvene

ustanove ili privatna praksa za koju agencija utvrdi da
ispunjava utvrene standarde za odreenu oblast
zdravstvene zatite.
(4)
Agencija izdaje potvrdu o akreditaciji zdravstvene

ustanove, dijela zdravstvene ustanove ili privatne prakse.
(5)
Potvrda se izdaje na odreeni vremenski period, a najdue

do pet godina.
(2)
(6)
Po isteku perioda iz stava 5 ovoga lana, postupak

akreditacije se moe ponoviti na zahtjev zdravstvene
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik moe

imati samo jednu privatnu praksu.
(3)

privatnu praksu lino.

(4)
(1)
Uslovi i postupak utvrivanja uslova za obavljanje privatne

prakse blie se utvruju podzakonskim aktom koji donosi
Vlada, na prijedlog efa Odjeljenja.
lan 138
(Nain obavljanja privatne prakse)
obavlja privatnu praksu moe primiti u radni odnos vie
zdravstvenih radnika, odnosno zdravstvenih saradnika iste
struke.
(2)
Dva tima zdravstvenih radnika, odnosno zdravstvenih

saradnika iste struke, mogu obavljati privatnu praksu u
radu u smjenama.
(3)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik sa

visokom strunom spremom moe obavljati privatnu
praksu u timu s jednim ili vie zdravstvenih radnika,
odnosno zdravstvenih saradnika srednje strune spreme.
(4)
U ordinaciji se moe organizovati priruni laboratorij za

osnovne laboratorijske pretrage.
(5)
U ordinaciji u kojoj doktor stomatologije obavlja privatnu

praksu moe se organizovati zubotehniki laboratorij.
(6)
U zubotehniki laboratorij iz stava 5 ovog lana, doktor

stomatologije duan je zaposliti najmanje jednog zubnog
tehniara s poloenim strunim ispitom.
lan 139
(Ispunjavanje uslova za obavljanje privatne prakse)
(1) Privatna praksa moe se obavljati ako su ispunjeni uslovi iz
lana 137 ovog zakona.
(2)
ef Odjeljenja rjeenjem utvruje ispunjenost uslova za

obavljanje privatne prakse.
(3)
Na rjeenje iz stava 2 ovog lana, moe se podnijeti alba

rjeenja.
lan 140
(Upis i poetak rada privatne prakse)
Privatna praksa se upisuje u sudski registar na osnovu
rjeenja iz lana 139 stava 2 u skladu s ovim zakonom i
posebnim zakonima.
(1)
(2)
Na osnovu rjeenja nadlenog suda iz stava 1 ovog lana,

privatna praksa se upisuje u registar iz lana 63 ovog
zakona.
(3)
Privatna praksa poinje sa radom danom upisa u registar iz

(4)
ef Odjeljenja izdaje potvrdu o upisu u registar iz lana 63

ovog zakona.
(5)

obavlja privatnu praksu duan je u nazivu privatne prakse
istai ime i prezime, adresu privatne prakse, oznaku
djelatnosti i radno vrijeme.
lan 141
(Promjena ili proirenje djelatnosti privatne prakse)
U sluaju proirenja ili promjene djelatnosti privatne
prakse primjenjuju se lanovi 137, 139 i 140 ovog zakona.
lan 142
(Grupna privatna praksa)
Vie zdravstvenih radnika, odnosno zdravstvenih
saradnika koji obavljaju privatnu praksu, mogu se udruiti u
grupnu privatnu praksu.
lan 143
(Posebni ugovori)
obavlja privatnu praksu moe u zdravstvenoj ustanovi obavljati
poslove iz svoje struke na osnovu posebnog ugovora sa
zdravstvenom ustanovom.
(1)
lan 144
(Zamjena u sluaju odsutnosti)
Zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu kao
izabrani doktor porodine medicine, obavezan je u sluaju
odsutnosti ili privremene obustave rada, osigurati
osiguranim licima zamjenu.

(2)
Zamjena iz stava 1 ovog lana osigurava se ugovorom s

drugim zdravstvenim radnikom iste struke i specijalizacije
koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom
primarne zdravstvene zatite, koji su duni za ugovoreno
vrijeme umjesto njega pruati zdravstvenu zatitu tim
licima.
lan 145
(Obaveze zdravstvenih radnika, odnosno zdravstvenih
saradnika privatne prakse)
Zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici
privatne prakse obavezni su:
a) pruati hitnu medicinsku pomo svim licima u sklopu svoje
strune spreme;
b) uestvovati na poziv nadlenog organa u radu na spreavanju i suzbijanju zaraznih bolesti kao i na zatiti i
spaavanju stanovnitva u sluaju katastrofe;
c) voditi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o
licima kojima pruaju zdravstvenu zatitu i podnositi
izvjetaj o tome nadlenoj zdravstvenoj ustanovi u skladu s
propisima o evidencijama u djelatnosti zdravstva;
d) pruati zdravstvenu zatitu u skladu s prihvaenom
zdravstvenom doktrinom i kodeksom medicinske etike;
e) ukljuiti se u jedinstveni informacioni sistem;
f) obavljati poslove zdravstvene zatite po savremenim
metodama, sa sredstvima i pomagalima;
g) vriti stalnu provjeru kvaliteta svog strunog rada u skladu
sa Zakonom;
h) vriti redovnu kontrolu sterilizacije i voditi evidenciju o
tome;
i) posjedovati anafilaktiki set sa ampulama ispravnog roka
valjanosti;
j) voditi redovnu kontrolu valjanosti lijekova i medicinskih
sredstava koje primjenjuju u privatnoj praksi;
k) organizovati, odnosno osigurati mjere za odlaganje,
odnosno unitavanje medicinskog otpada, u skladu sa
Zakonom;
l) istaknuti raspored radnog vremena i pridravati se tog
rasporeda;
m) istaknuti cjenovnik zdravstvenih usluga i izdati raun za
pruene zdravstvene usluge;
n) davati podatke o svom radu na zahtjev nadlenog organa i
o) uvati kao tajnu sve to o drugim licima sazna prilikom
obavljanja zdravstvene zatite.
(1)
(2)
(3)
(1)
lan 146
(Ostale obaveze privatne prakse)
Privatna praksa moe osigurati laboratorijsku i drugu
dodatnu dijagnostiku koja je potrebna za postavljanje
dijagnoze za svog pacijenta, iskljuivo iz medicine,
odnosno stomatologije, zakljuivanjem ugovora s najbliom
zdravstvenom ustanovom, odnosno privatnom praksom.
Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa duna je
primiti pacijenta s uputnicom iz privatne prakse s kojom je
zakljuila ugovor iz stava 1 ovog lana.
Trokove pruanja zdravstvenih usluga iz stava 1 ovog
lana snosi pacijent.
lan 147
(Privremena obustava rada)
Zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici koji
obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti lino
pruanje zdravstvenih usluga.
(2)
Lino pruanje zdravstvenih usluga moe se privremeno

obustaviti zbog bolesti, imenovanja na dunost u organima
vlasti ili zbog drugog opravdanog razloga.
(3)

obavijestiti Odjeljenje o injenicama iz stava 2 ovog lana,
ako je odsutan vie od 30 radnih dana neprekidno u toku
kalendarske godine.
(4)

podnijeti zahtjev za privremenu obustavu linog pruanja
zdravstvenih usluga, najkasnije u roku od osam dana od
isteka roka iz stava 3 ovog lana.
(5)
Privremena obustava linog pruanja zdravstvenih usluga

moe trajati najdue etiri godine.
(6)
ef Odjeljenja donosi rjeenje o privremenoj obustavi

linog pruanja zdravstvenih usluga.
(7)

rjeenja.
lan 148
(Prestanak obavljanja privatne prakse)
Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje ako
zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik:
a) umre;
b) trajno izgubi radnu sposobnost za obavljanje
zdravstvene djelatnosti, po odluci nadlenog organa;
c) izgubi poslovnu sposobnost, potpuno ili djelimino;
d) izgubi licencu;
e) bude pravosnanom sudskom presudom osuen na
kaznu zatvora due od est mjeseci ili mu je izreena
mjera sigurnosti ili zatitna mjera zabrane vrenja
poziva, djelatnosti ili dunosti;
f) ne
zapone
obavljanje
odreenih
poslova
zdravstvene djelatnosti u roku od 12 mjeseci od
dana upisa u registar iz lana 63 ovog zakona, u
skladu sa Zakonom;
g) ne ispunjava uslove za obavljanje privatne prakse
utvrene ovim zakonom;
h) ne obavlja poslove lino ili koristi rad drugih lica
suprotno Zakonu;
i) zasnuje radni odnos, odnosno pone obavljati drugu
samostalnu djelatnost;
j) ima vie od jedne privatne prakse;
k) reklamira privatnu praksu suprotno ovom zakonu i
posebnim propisima;
l) ako ne otkloni, u roku odreenom rjeenjem
nadlenog organa, utvrene nedostatke u obavljanju
poslova;
m) izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno
odgovarajuom medicinsko-tehnikom opremom;
n) prestane sa radom ili
o) na prijedlog nadlene komore.
(1)
(2)
Rjeenje o prestanku obavljanja privatne prakse donosi ef

Odjeljenja po slubenoj dunost ili na zahtjev nadlenog
organa.
(3)

rjeenja.
lan 149
(Prihodi privatne prakse)
obavlja privatnu praksu moe ostvariti prihode:
a) ugovorom sa Fondom i drugim zdravstvenim
osiguranjem;
b) dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem;
c) proirenim zdravstvenim osiguranjem;
d) direktnom naplatom od pacijenta.
(1)
(2)
Za poslove ugovorene sa Fondom cijene zdravstvenih

usluga odreuju se u skladu s posebnim propisima.
(3)
Maksimalne cijene zdravstvenih usluga privatne prakse

utvruje nadlena komora.
(4)
Cijene zdravstvenih usluga iz dobrovoljnog zdravstvenog

osiguranja odreuje drutvo za osiguranje, uz prethodno
pribavljeno miljenje nadlene komore.
GLAVA XI. UTVRIVANJE SMRTI I OBDUKCIJA
(1)
(2)
lan 150
(Vrijeme i uzrok smrti)
Za svako umrlo lice utvruje se vrijeme i uzrok smrti.
(1)
lan 151
(Utvrivanje smrti)
Za lice umrlo u zdravstvenoj ustanovi, uzrok smrti utvruje
nadleni zdravstveni radnik te ustanove.
(2)
Za lice umrlo izvan zdravstvene ustanove uzrok smrti

utvruje nadleni zdravstveni radnik.
(3)
ef Odjeljenja je duan imenovati potreban broj

zdravstvenih radnika iz stava 2 ovog lana i o tome
obavijestiti javnost.
(4)
ef Odjeljenja osigurava sredstva iz budeta Distrikta za

rad zdravstvenih radnika iz stava 2 ovog lana.
(5)
Za lice iz stava 2 ovog lana uzrok smrti se utvruje

najkasnije u roku od 12 sati po prijemu prijave smrti.
(6)
Uslovi, nain imenovanja, rad i visina naknade za

zdravstvene radnike iz stava 3 ovog lana, kao i postupak
za utvrivanje smrti lica ureuju se podzakonskim aktom
koji donosi ef Odjeljenja.
(1)
lan 152
(Prijava smrti)
Smrt su duna prijaviti, bez odlaganja, lica koja su ivjela u
zajednici sa umrlim licem, srodnici ili susjedi, a ako takvih
nema, svako lice koje za nju sazna.
(2)
Prijava iz stava 1 ovog lana podnosi se nadlenom

zdravstvenom radniku.
(3)
Nadleni zdravstveni radnik je duan odmah obavijestiti

Odjeljenje, zdravstvenog i sanitarnog inspektora, ako
ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti, a Policiju
Brko distrikta Bosne i Hercegovine, ako ustanovi da je
smrt nastupila kao posljedica nasilja.
(1)
lan 153
(Obdukcija)
Kao poseban nain utvrivanja uzroka smrti obavlja se
obdukcija tijela umrlog lica.
(2)
Obdukcija se obavezno obavlja:

a) kada postoji sumnja ili je oito da je smrt
prouzrokovana krivinim djelom ili je u vezi s
izvrenjem krivinog djela;
b) kada je to potrebno radi zatite zdravlja ljudi,
odnosno kada to zahtijevaju epidemioloki i sanitarni
i drugi struni razlozi;
c) kada je lice umrlo u zdravstvenoj ustanovi, a nije
utvren uzrok smrti;
d) ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema lica u
zdravstvenu ustanovu;
e) ako smrt nastupi tokom dijagnostikog ili terapijskog
zahvata;
f) ako je lice uestvovalo u klinikom ispitivanju lijeka ili
medicinskog proizvoda, odnosno drugom naunom
ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi;
g) na zahtjev lana ue porodice umrlog lica;
h) na zahtjev nadlenog istranog organa;
i) na zahtjev zdravstvenog radnika koji utvruje uzrok
smrti i
j) na zahtjev zdravstvenog radnika koji je lijeio umrlo
lice.
(3)
Trokove obdukcije iz stava 2 ovog lana, osim ako nije

posebnim propisom drugaije utvreno, snosi:
a) pod takama b) i i) Odjeljenje,
b) pod takom c), d), e) i f) zdravstvena ustanova,
c) pod takom a), h), g) i j) podnosilac zahtjeva za
obdukciju.
(4)
Direktor zdravstvene ustanove u kojoj je nastupila smrt

lica, na prijedlog rukovodioca organizacione jedinice,
podnosi zahtjev za obdukciju.
(5)
Postupak obavljanja obdukcije utvruje se podzakonskim

Vrijeme i uzrok smrti utvruje se pregledom umrlog,

obdukcijom uz pregled medicinske dokumentacije.
(1)
lan 154
(Pokop umrlog lica)
Nakon to je smrt utvrena, umrlo lice se sahranjuje u
roku koji ne moe biti krai od 24 ni dui od 48 sati.

(2)
(3)
Izuzetno od odredbe stava 1 ovog lana, na osnovu

rjeenja sanitarnog inspektora ili sudije za prethodni
postupak, sahrana se moe obaviti prije ili poslije
utvrenog roka.
Preuzimanje umrlih lica iz zdravstvene ustanove i prevoz
posmrtnih ostataka mogu obavljati pravna i fizika lica
registrovana za obavljanje pogrebne djelatnosti.
lan 155
(Predaja tijela umrlog lica visokokolskoj ustanovi)
(1) Tijela, organe i tkiva umrlih i identifikovanih lica mogu biti
predana visokokolskim ustanovama zdravstvene struke
radi izvoenja praktine nastave:
a) ako je umrlo lice, za ivota, u pisanom obliku,
zavjetalo svoje tijelo u svrhu izvoenja praktine
nastave ili
b) uz saglasnost porodice.
(2)
Tijelo lica umrlog od zarazne bolesti, kao i tijelo na kome

su nastupile izraene postmortalne promjene koje
onemoguavaju fiksiranje, odnosno balzamovanje, nee
biti predano visokokolskoj ustanovi.
(3)
Zavjetanje, u smislu stava 1 take a) ovog lana,

predstavlja izjava o zavjetanju tijela, koja je ovjerena u
sudu i u kojoj je naveden izvrilac zavjetanja.
GLAVA XII. POSEBNE ODREDBE

lan 156
(Upravljanje medicinskim otpadom)
Zdravstvena ustanova i privatna praksa dune su
uspostaviti sistem upravljanja medicinskim otpadom u skladu s
vaeim standardima i propisima kojima se utvruje zatita
ivotne sredine.
lan 157
(Zdravstvene tehnologije)
(1) U provoenju zdravstvene zatite zdravstvena ustanova i
privatna praksa dune su da primjenjuju nauno dokazane,
provjerene i sigurne zdravstvene tehnologije u prevenciji,
dijagnostici, lijeenju i rehabilitaciji.
(2)
(3)
Procjenu zdravstvenih tehnologija vri Odjeljenje, na

osnovu analize medicinskih, etikih, drutvenih i
ekonomskih posljedica i efekata razvijanja, irenja ili
koritenja zdravstvenih tehnologija u pruanju zdravstvene
zatite.
Uvoenje i upravljanje zdravstvenim tehnologijama,
uspostavljanje i odravanje baze podataka utvruje se
lan 158
(Dozvole za koritenje novih zdravstvenih tehnologija)
(1) Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa podnosi
Odjeljenju zahtjev za izdavanje dozvole za koritenje novih
zdravstvenih tehnologija.
(1)
(2)
lan 160
(Organizovanje nastave)
Zdravstvena ustanova moe organizovati dio nastave po
ovlatenju univerziteta, fakulteta ili kola zdravstvenog
smjera.
Zdravstvena ustanova i univerzitet ili fakultet ili kola
zdravstvenog smjera meusobne odnose reguliu
ugovorom, a ugovorom o radu obaveze radnika u
izvoenju nastave.
(3)
Zdravstveni radnici, odnosno zdravstveni saradnici koji

izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe
univerziteta, fakulteta ili kola zdravstvenog smjera mogu
zasnovati istovremeno radni odnos s jednom zdravstvenom
ustanovom i jednim univerzitetom, fakultetom ili kolom
zdravstvenog smjera, na nain da u svakoj ustanovi,
odnosno univerzitetu, fakultetu ili koli zdravstvenog
smjera obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom u
skladu s ovim zakonom i propisom koji utvruje oblast
rada.
lan 161
(Reklamiranje zdravstvenih ustanova i privatnih praksi)
(1) Zabranjeno je oglaavanje, odnosno reklamiranje
zdravstvenih usluga, struno-medicinskih postupaka i
metoda zdravstvene zatite, ukljuujui zdravstvene
usluge, metode i postupke alternativne medicine koje se
obavljaju u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj
praksi, u sredstvima javnog informisanja ili na drugi nain
u skladu s propisom kojim se regulie reklamiranje.
(2)
Dozvoljeno je oglaavanje naziva zdravstvene ustanove,

odnosno privatne prakse, sjedita, djelatnosti koja je
utvrena rjeenjem o registraciji za obavljanje zdravstvene
djelatnosti, kao i radnog vremena.
(3)
Rezultati u primjeni struno-medicinskih metoda i

postupaka zdravstvene zatite mogu se saopavati samo
na strunim i naunim skupovima i objavljivati u strunim i
naunim asopisima i publikacijama.
(4)
Nain i sadraj oglaavanja zdravstvene ustanove i

privatne prakse utvruje se podzakonskim aktom koji
donosi ef Odjeljenja.
GLAVA XIII. ETIKI KOMITET
(1)
lan 162
(Etiki komitet)
Etiki komitet je struno tijelo koje prati pruanje i
provoenje zdravstvene zatite na naelima profesionalne
etike i deontologije na teritoriji Distrikta.
(2)
ef Odjeljenja imenuje i razrjeava predsjednika i lanove

etikog komiteta, koji odraava sastav stanovnitva
Distrikta i zastupljenost oba spola.
(3)
Etiki komitet ima pet lanova koji se biraju iz reda

istaknutih strunjaka koji imaju znaajne rezultate u radu i
doprinos u zdravstvenoj zatiti, profesionalnoj etici
zdravstvenih radnika, odnosno zdravstvenih saradnika i
humanistikih nauka.
(2)
ef Odjeljenja donosi rjeenje kojim odobrava koritenje

novih zdravstvenih tehnologija.
(3)
Ako zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa koristi

nove zdravstvene tehnologije bez dozvole za koritenje
novih zdravstvenih tehnologija, ef Odjeljenja donosi
rjeenje kojim zabranjuje koritenje novih zdravstvenih
tehnologija.
(4)
Mandat lanova etikog komiteta traje etiri godine.
(5)
Etiki komitet donosi poslovnik o radu.
(6)
Etiki komitet ima pravo nadoknade za svoj rad, koja se

isplauje iz budeta Distrikta.
Na rjeenje iz stavova 2 i 3 ovog lana moe se podnijeti

alba Apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana
prijema rjeenja.
lan 159
(Alternativna medicina)
Metode i postupci alternativne medicine u zdravstvenoj
ustanovi ili privatnoj praksi mogu se uvesti samo uz
saglasnost
Odjeljenja,
po
prethodno
pribavljenoj
saglasnosti nadlene komore.
(7)
Blii uslovi, nain imenovanja, kao i visina nadoknade iz

stava 6 ovog lana utvruje se podzakonskim aktom koji
(4)
(1)
(2)
Metode, postupci i davanje saglasnosti za obavljanje

alternativne medicine utvruju se podzakonskim aktom koji
lan 163
(Nadlenosti etikog komiteta)
Nadlenosti etikog komiteta su da:
a) prati primjenu naela profesionalne etike i deontologije
zdravstvenih radnika, odnosno zdravstvenih saradnika u
obavljanju zdravstvene djelatnosti;
b) koordinira rad etikih odbora u zdravstvenim ustanovama;
c) prati provoenje naunih istraivanja i klinikih ispitivanja
lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenim ustanovama;
d) prati upotrebu odobrenih novih zdravstvenih tehnologija;

e) prati provoenje odluka i razmatra struna pitanja u vezi s
primjenom mjera u zdravstvenim ustanovama;
f) prati povrede prava pacijenata i sistematski radi na
unapreenju stanja u ovoj oblasti u skladu s propisima o
pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata;
g) daje miljenje o spornim pitanjima koja su od znaaja za
provoenje medicinskih i naunih istraivanja u zdravstvu;
h) prati provoenje odluka i razmatra struna pitanja u vezi s
postupkom dodjele dijelova ljudskog tijela u medicinske i
nauno-nastavne svrhe u zdravstvenim ustanovama;
i) prati provoenje odluka i razmatra struna pitanja u vezi s
primjenom mjera za lijeenje neplodnosti postupcima
biomedicinski asistirane reprodukcije u zdravstvenim
ustanovama;
j) podnosi efu Odjeljenja godinji izvjetaj o provoenju
naunih istraivanja i klinikih istraivanja lijekova i
medicinskih sredstava u zdravstvenim ustanovama, kao i o
uoenim problemima, nedostacima i primjedbama na rad
etikih odbora u zdravstvenim ustanovama i
k) razmatra i druga pitanja profesionalne etike i deontologije u
provoenju zdravstvene zatite.
svojim lanovima na osnovu usvojenih kriterija komore;

uestvuje u utvrivanju standarda i normativa zdravstvenih
usluga;
j) daje struna miljenja kod pripreme propisa koji su od
uticaja na razvoj zdravstvene struke;
k) organizuje dodatno usavravanje za proirenje djelatnosti
unutar struke s obzirom na nove dijagnostiko-terapijske
metode;
l) predlae nain oglaavanja i nain isticanja naziva privatne
prakse i utvruje sluajeve koji se ne smatraju
reklamiranjem zdravstvenih usluga;
m) obavlja i druge poslove odreene statutom i ovim zakonom.
i)
(1)
(1)
(2)
Komora ima status pravnog lica i upisuje se u registar

nadlenog suda.
(3)
Komora ima statut kojim se utvruje organizacija,

djelokrug rada, upravljanje i finansiranje komore, lanstvo
u komori, prava, obaveze i odgovornosti lanova komore i
ureuju druga pitanja bitna za rad komore.
(4)
Komora moe ostvarivati podrku iz budeta Distrikta, u

skladu s mogunostima u kalendarskoj godini.
(5)
Odjeljenje prati rad komore sa stanovita provoenja

zakona i utvrene politike iz zdravstva i predlae
odgovarajue mjere za unapreenje rada komore.
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
lan 165
(Nadlenosti komore)
Komora je nadlena da:
vodi registar svojih lanova;
donosi kodeks medicinske etike i deontologije, prati i nadzire
njegovo provoenje, te preduzima odgovarajue mjere u
sluaju njihovog krenja;
daje efu Odjeljenja miljenje o opravdanosti izdavanja,
produenja ili ukidanja rjeenja o ispunjenosti uslova za
osnivanje zdravstvene ustanove, odnosno obavljanje
privatne prakse, te proirenja, promjene i prestanka rada
zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse s pozicije i
ouvanja profesije koju zastupa;
certificira lanove komore za upravljanje novim zdravstvenim
tehnologijama;
utvruje maksimalne cijene zdravstvenih usluga koje nisu
predmet ugovora sa Fondom i ovjerava cjenovnik
zdravstvenih usluga zdravstvene ustanove, odnosno privatne
prakse;
zastupa interese svojih lanova kod sklapanja ugovora sa
Fondom i drugih zdravstvenih osiguranja;
osigurava zatitu graanima u ostvarivanju prava s obzirom
na kvalitet, sadraj i vrstu zdravstvene usluge koja im se
prua;
po slubenoj dunosti izdaje, obnavlja i oduzima licence
lan 166
(Udruenja zdravstvenih profesionalaca)
U skladu s odredbama ovog zakona, kao i propisima o
udruenjima i fondacijama mogu se formirati udruenja
zdravstvenih
profesionalaca
odreenih
profila
ili
specijalnosti, odnosno udruenja kojima je cilj zadovoljenje
najvieg mogueg nivoa zdravlja odreene populacije
stanovnitva, na principima dobrovoljnosti.
(2)
Udruenje iz stava 1 ovog lana svojim dobrovoljnim

radom unapreuje oblast za koju je osnovano, usaglaava i
ujednaava strune stavove u oblastima, te sarauje s
Odjeljenjem.
(3)
Odjeljenje provodi nadzor nad zakonitou rada udruenja

iz stava 1 ovog lana, u skladu sa svojim nadlenostima.
GLAVA XIV. KOMORE

lan 164
(Komore)
Radi ouvanja i zatite interesa svoje profesije,
zadovoljavanja svojih strunih i linih potreba,
osiguravanja uslova za organizovan nastup zdravstvenih
radnika istih profesionalnih grupa, kao i zatite zdravlja
graana, zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu
djelatnost na teritoriji Distrikta, zavisno od strunog naziva,
se udruuju u ljekarsku komoru, farmaceutsku komoru,
komoru stomatologa, komoru medicinskih biohemiara i
komoru zdravstvenih tehniara (u daljnjem tekstu:
komora) kao strukovna udruenja.
GLAVA XV. NADZOR

lan 167
(Nadzor)
Nadzor nad provoenjem ovog zakona obuhvata
aktivnost kojom se utvruje da li zdravstvena ustanova, privatna
praksa, zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik koji prua
zdravstvene usluge, radi u skladu s propisima, dostignuima
savremene medicine i drugih nauka i da li za takav rad postoje
odgovarajui uslovi.
lan 168
(Vrste nadzora)
Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i privatnih
praksi obuhvata:
a) unutranji nadzor,
b) struni nadzor,
h) inspekcijski nadzor.
(1)
lan 169
(Unutranji nadzor)
Zdravstvena ustanova i privatna praksa obavezno provode
unutranji nadzor.
(2)
Unutranji nadzor iz stava 1 ovog lana podrazumijeva i

uspostavljanje, razvijanje i odravanje sistema poboljanja
kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, u skladu s
propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i o
akreditaciji u zdravstvu.
(3)
Poseban oblik unutranjeg nadzora iz stava 2 ovog lana

se ostvaruje preko jedinice za kontinuirano unapreenje
kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u zdravstvenim
ustanovama iz lanova 96, 105, 106 i 109 ovog zakona.
(4)
Unutranji nadzor u javnoj zdravstvenoj ustanovi provodi

se na osnovu opeg akta javne zdravstvene ustanove,
godinjeg plana i programa provedbe unutranjeg nadzora.
(5)
Opim aktom iz stava 3 ovoga lana utvruje se nain

obavljanja unutranjeg nadzora.
(6)
Javna zdravstvena ustanova duna je dostaviti Odjeljenju

godinji plan i program provoenja unutranjeg nadzora
najkasnije do 31. decembra tekue godine za sljedeu
godinu.
lan 170
(Struni nadzor)
Struni nadzor se obavlja redovno i kontinuirano, a
vanredni struni nadzor ako za to postoje posebni razlozi.
(1)
(2)
Zahtjev za vanredni struni nadzor moe podnijeti: Fond,

nadlena komora, zdravstveni inspektor, zaposleni u
zdravstvenoj ustanovi i graanin koji nije zadovoljan
dobijenom zdravstvenom uslugom kao i njegova porodica.
(3)
ef Odjeljenja procjenjuje opravdanost zahtjeva za

vanredni struni nadzor i odluuje o vanrednom strunom
nadzoru.
lan 171
(Vanredni struni nadzor)
ef Odjeljenja imenuje strunjake za obavljanje vanrednog
strunog nadzora.
(1)
(2)
Vanredni struni nadzor moe obavljati pojedinac ili

komisija.
(3)
U vanrednom strunom nadzoru ne mogu uestvovati lica s

niim strunim zvanjem od najvieg strunog zvanja koje
ima zaposleni u ijoj se organizacionoj jedinici obavlja
vanredni struni nadzor.
(4)
Po obavljenom vanrednom strunom nadzoru, pojedinac ili

komisija podnosi izvjetaj o utvrenom injeninom stanju
i predlae mjere.
(5)
ef Odjeljenja donosi rjeenje sa rokom za provoenje

mjera iz stava 4 ovog lana.
(6)
ef Odjeljenja moe privremeno zabraniti rad zdravstvene

ustanove, dijela zdravstvene ustanove, privatne prakse,
zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika ukoliko u
predvienom roku ne provede naloene mjere.
(7)
Postupak imenovanja strunjaka i obavljanje vanrednog

strunog nadzora utvruje se podzakonskim aktom koji
(1)
lan 172
(Zdravstveno-inspekcijski nadzor)
Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i
izvrenjem zakona, drugih propisa i opih akata u
djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad strunim radom
zdravstvenih ustanova, privatnih praksi, zdravstvenih
radnika i zdravstvenih saradnika obavlja zdravstveni
inspektor.
(2)
Na rad zdravstvenog inspektora u pogledu voenja

zdravstveno-inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe
Zakona o inspekcijama Brko distrikta BiH (u daljnjem
tekstu: Zakon o inspekcijama) i Zakona o upravnom
postupku Brko distrikta Bosne i Hercegovine.
(3)
Ako zdravstveni inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog

nadzora uoi nepravilnosti, odnosno povrede propisa, a
nije nadlean direktno postupati, obavezan je obavijestiti
nadleni organ o uoenim nepravilnostima, odnosno
povredama propisa i traiti pokretanje postupka i
preduzimanje propisanih mjera.
lan 173
(Inspekcijski nadzor nad radom zdravstvene ustanove i
privatne prakse)
(1) U obavljanju inspekcijskih poslova, zdravstveni inspektor,
pored nadlenosti propisanih Zakonom o inspekcijama, ima
pravo i obavezu zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi ili
privatnoj praksi ako:
a) pruanje zdravstvene zatite, kao i odnosi prema
korisnicima zdravstvene zatite nisu u skladu s
uslovima propisanim ovim zakonom;
b) ne ispunjava uslove propisane zakonom u pogledu
prostora, opreme i kadra;
c) obavlja zdravstvenu djelatnost koja nije registrovana
kod nadlenog suda;
d) u postupku provjere strunog rada, odnosno
obavljanja nadzora nad radom zdravstvene
ustanove, bude izreena jedna od mjera propisanih
ovim zakonom;
e) ne osigurava sigurnost i standardni sadraj
zdravstvenih usluga;
f) istakne naziv, odnosno obiljei zdravstvenu ustanovu
suprotno ovom zakonu i posebnim propisima;
g) svojim nezakonitim radom onemogui ostvarivanje
prava pacijenata;
h) povrijedi pravila upotrebe zdravstvene tehnologije i

pravila kodeksa medicinske etike;
i) uini bitne propuste u lijeenju i drugim mjerama
zdravstvene zatite;
j) reklamira obavljanje struno medicinskih postupaka i
metoda zdravstvene zatite, kao i druge zdravstvene
usluge, suprotno ovom zakonu i posebnim
propisima;
k) ne vodi tanu i urednu, zakonom propisanu
medicinsku dokumentaciju i ako je ne dostavi
nadlenim institucijama ili
l) iz drugih razloga propisanih zakonom.
(2)
Zdravstveni inspektor na osnovu utvrenih injenica iz

stava 1 ovog lana donosi rjeenje o privremenoj zabrani
rada, odnosno obavljanja privatne prakse, odnosno
obavljanja zdravstvene djelatnosti ili odreenih poslova
zdravstvene djelatnosti.
(3)
Ako su povrede iz stava 1 ovog lana dovele do ozbiljnih

posljedica po zdravlje i ivot graana, zdravstvenoj
ustanovi, odnosno privatnoj praksi ne moe se ostaviti rok
za otklanjanje tih nedostataka.
lan 174
(Inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih radnika,
odnosno zdravstvenih saradnika)
(1) U obavljanju inspekcijskih poslova, zdravstveni inspektor,
pored nadlenosti utvrenih Zakonom o inspekcijama, ima
pravo i obavezu:
a) zabraniti
obavljanje
zdravstvene
djelatnosti
zdravstvenom radniku koji nema licencu izdatu od
nadlene komore;
b) zabraniti rad zdravstvenom radniku, odnosno
zdravstvenom saradniku koji ne osigurava sigurnost i
standardni sadraj zdravstvenih usluga;
c) predloiti nadlenoj komori provoenje postupka s
ciljem utvrivanja potrebe dodatnog strunog
usavravanja zdravstvenog radnika, odnosno potrebu
ponavljanja provjere strune osposobljenosti;
d) zabraniti rad i predloiti komori oduzimanje licence
zdravstvenom radniku;
e) uputiti zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog
saradnika na pregled radi ocjene zdravstvene
sposobnosti u sluaju sumnje na gubitak zdravstvene
sposobnosti za obavljanje zdravstvene djelatnosti ili
f) narediti preduzimanje drugih mjera za koje je
nadlean u skladu s ovim zakonom i drugim
propisom.
(2)
(1)
Zdravstveni inspektor o utvrenim injenicama iz stava 1

ovog lana donosi rjeenje o privremenoj zabrani
obavljanja zdravstvene djelatnosti zdravstvenog radnika,
odnosno zdravstvenog saradnika, dok se uoeni nedostaci
ne otklone.
lan 175
(Pokretanje prekrajnog ili krivinog postupka)
Ako zdravstveni inspektor osnovano posumnja da je
povredom propisa uinjen prekraj ili krivino djelo, uz
rjeenje za ije je donoenje nadlean, obavezan je bez
odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana
zavretka zdravstveno-inspekcijskog nadzora, pokrenuti
prekrajni postupak, odnosno dostaviti izvjetaj o
uinjenom krivinom djelu.
(2)
Zdravstveni inspektor je duan obavijestiti efa Odjeljenja

o pokrenutom prekrajnom postupku, odnosno izvjetaju iz
stava 1 ovog lana.
(3)
Nadleni organ duan je obavijestiti efa Odjeljenja o

okonanju prekrajnog i krivinog postupka iz stava 1 ovog
lana.
GLAVA XVI. KAZNENE ODREDBE

lan 176
(Novane kazne za zdravstvenu ustanovu i zdravstvenog
radnika, odnosno zdravstvenog saradnika)
(1) Novanom kaznom do 15.000 KM kaznit e se zdravstvena
ustanova za prekraj ako:
a) povrijedi ljudska prava i vrijednosti u ostvarivanju
zdravstvene zatite (lan 21);
b) uskrati stranom dravljaninu ili licu bez dravljanstva
zdravstvenu zatitu (lan 22);
c) uskrati graaninu pristup uslugama u postupku
koritenja zdravstvene zatite (lan 23);
d) uskrati graaninu uvid u listu ekanja (lan 23);
e) uskrati graaninu slobodan izbor zdravstvene
ustanove (lan 24);
f) uskrati informaciju, odnosno pravo na drugo
miljenje pacijentu u vezi sa njegovim zdravljem
(lan 28);
g) uskrati informaciju o trokovima lijeenja (lan 28);
h) uskrati ili obavi medicinski tretman suprotno
propisanom (lan 30);
i) obavi medicinski tretman bez saglasnosti (lan 31);
j) obavi medicinski tretman suprotno volji pacijenta
(lan 32);
k) obavi medicinski ogled bez pristanka pacijenta (lan
36);
l) obavi ogled u privatnoj zdravstvenoj ustanovi (lan
36);
m) ugrozi privatnost i povjerljivost linih informacija
(lan 37);
n) ugrozi privatnost tokom pruanja zdravstvenih
usluga (lan 38);
o) ne podnese zahtjev za utvrivanje strune greke
(lan 40);
p) uskrati uvid u medicinsku dokumentaciju (lan 41);
q) prua zdravstvene usluge suprotno propisanom (lan
53);
r) obavlja zdravstvenu djelatnost suprotno propisanim
uslovima (lan 59);
s) zapone sa radom suprotno propisanim uslovima
(lan 62);
t) stie sredstva suprotno propisanom (lan 67);
u) ne pribavi miljenje Odjeljenja za izgradnju objekta i
nabavku medicinske opreme (lan 68);
v) ne formira struna tijela (lanovi 91, 92, 93 i 94);
w) ne osigura zdravstvenu zatitu u toku 24 sata (lan
110);
x) ne osigura zdravstvenu zatitu u vanrednim prilikama
(lan 111);
y) zakljui ugovor o radu sa zdravstvenim radnikom,
odnosno
zdravstvenim
saradnikom
suprotno
odredbama lana 114 ovog zakona;
z) vodi medicinsku dokumentaciju suprotno propisanom
(lan 118);
aa) zaposli zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog
saradnika koji obavlja zdravstvenu djelatnost
suprotno propisanim uslovima (lan 119);
bb) zaposli ili angauje stranog dravljanina koji obavlja
zdravstvenu djelatnost suprotno propisanim uslovima
(lan 120);
cc) obavlja
specijalistiku
zdravstvenu
djelatnost
suprotno propisanim uslovima (lan 128);
dd) obavlja djelatnost bez rjeenja o certifikaciji (lan
130);
ee) ne podnese zahtjev za certifikaciju zdravstvene
ustanove (lan 130);
ff)
ne uspostavi unutranji sistem stalnog poboljanja
kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga (lan 135);
gg) ne utvrdi vrijeme i uzrok smrti (lan 150);
hh) utvrdi smrt suprotno propisanom nainu i postupku
(lan 151);
ii)
ne obavijesti nadleni organ ili ne zatrai obdukciju
radi utvrivanja tanog uzroka smrti (lan 152);
jj)
ne izvri obdukciju, ne podnese zahtjev za obdukciju

ili vri obdukciju suprotno propisanom postupku
(lan 153);
kk) dozvoli preuzimanje tijela ili prevoz posmrtnih
ostataka licima koja nisu registrovana za obavljanje
pogrebne djelatnosti (lan 154);
ll)
ustupi tijelo umrlog radi izvoenja praktine nastave
suprotno propisanom (lan 155);
mm) ne uspostavi sistem upravljanja medicinskim
otpadom (lan 156);
nn) ne pribavi dozvolu Odjeljenja za upotrebu nove
zdravstvene tehnologije (lan 158);
oo) uvede metodu ili postupak alternativne medicine bez
saglasnosti Odjeljenja (lan 159);
pp) narui ili reklamira obavljanje zdravstvene djelatnosti
suprotno propisima (lan 161);
qq) ne provodi unutranji nadzor, odnosno ne donese
opi akt o unutranjem nadzoru (lan 169);
rr)
ne formira jedinicu za kontinuirano unapreenje
kvaliteta (lan 169);
ss) ne provede mjere koje propie Odjeljenje (lan 171).
(2)
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznit e se odgovorno

lice u pravnom licu novanom kaznom u iznosu od 1.000
KM do 3.000 KM.
(3)
Zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik kaznit e

se novanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM za
prekraj:
a) iz stava 1 taki a), b), c), d), e), f), g), h), i), j), k),
l), m), n), p), q), x), z), cc), gg), hh), ii), jj), rr), kk),
ll), oo) i ss);
b) ako obavlja zdravstvenu djelatnost suprotno
propisanim uslovima (lanovi 119 i 120).
(4)
Za prekraj iz stava 1 ovog lana poiniocu prekraja se

moe izrei i zatitna mjera zabrane vrenja djelatnosti u
periodu do est mjeseci, a s ciljem spreavanja budueg
injenja prekraja.
(1)
(2)
lan 177
(Novane kazne za privatne prakse)
Novanom kaznom u iznosu do 5.000 KM kaznit e se
zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik koji
samostalno obavlja privatnu praksu za prekraj:
a) ako obavlja ogled u privatnoj praksi (lan 36);
b) ako zakljui ugovor o radu sa zdravstvenim
radnikom,
odnosno
zdravstvenim
saradnikom
suprotno odredbama lana 114 ovog zakona;
c) ako obavlja zdravstvenu djelatnost suprotno
uslovima propisanim lanovima 136, 137, 138,
139,140 i 141 ovog zakona;
d) ako zapone sa radom suprotno uslovima iz lana
140 ovog zakona;
e) ako ne osigura zamjenu u skladu s lanom 144 ovog
zakona;
f) ako postupi suprotno obavezama propisanim
lanovima 145 i 146 ovog zakona;
g) ako privremeno obustavi rad suprotno lanu 147
ovog zakona;
h) ako ne postupi po rjeenju efa Odjeljenja o
prestanku obavljanja privatne prakse (lan 148);
i) ako stie sredstva suprotno lanu 149 ovog zakona;
j) iz lana 176 stava 1 take a) b), f), g), h), i), j), m),
n), p), x), y), z), mm), nn), oo), pp) i ss) ovog
zakona.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana poiniocu prekraja moe

se izrei i zatitna mjera zabrane vrenja djelatnosti u
periodu do est mjeseci, radi spreavanja budueg injenja
prekraja.
lan 178
(Novane kazne za pacijenta)
Novanom kaznom u iznosu od 100 KM do 1.500 KM
kaznit e se pacijent ili lice u pratnji pacijenta za prekraj iz lana
43 stava 1 taki d) i e).
DIO TREI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
(1)
lan 179
(Podzakonski akti)
Skuptina je duna, u roku od est mjeseci od dana
stupanja ovog zakona na snagu, donijeti srednjoroni plan
iz lana 5 stava 1 ovog zakona.
(2)
Vlada je duna, u roku od mjesec dana od dana usvajanja

plana iz lana 5 stava 1 ovog zakona, donijeti plan mree
iz lana 55 ovog zakona.
(3)
Vlada je duna, u roku od tri mjeseca od dana usvajanja

plana, donijeti programe iz lana 5 stava 3 ovog zakona.
(4)
Vlada je duna, u roku od est mjeseci od dana stupanja

na snagu ovog zakona, utvrditi obim, sadraj, nain i
postupak kao i uslove za ostvarivanje zdravstvene zatite iz
lana 8 stava 3 ovog zakona.
(5)
(6)
Vlada je duna, u roku od est mjeseci od dana stupanja

na snagu ovog zakona, donijeti podzakonske akte kojima
propisuje:
a) uslove u pogledu prostora, opreme i kadra
ustanovama socijalne zatite koje osiguravaju mjere
zdravstvene zatite (lan 51);
b) uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za
osnivanje zdravstvene ustanove (lan 59);
c) uslove za obavljanje privatne prakse (lan 137).
ef Odjeljenja je duan, u roku od mjesec dana od dana
usvajanja programa, donijeti plan ljudskih resursa iz lana
5 stava 4 ovog zakona.
(7)
ef Odjeljenja je duan, u roku od mjesec dana od dana

donoenja plana ljudskih resursa, donijeti plan
specijalizacija i subspecijalizacija iz lana 126 stava 1 ovog
zakona.
(8)
ef Odjeljenja je duan, u roku od est mjeseci od dana

stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonske akte
kojima propisuje:
a) sadraj i nain voenja Registra zdravstvenih
ustanova i privatnih praksa (lan 63);
b) sastav tima porodine medicine i uslove za grupnu
praksu (lan 98);
c) blie uslove za posebne oblike rada zdravstvenih
radnika, odnosno zdravstvenih saradnika (lan 110).
(9)
ef Odjeljenja je duan, u roku od devet mjeseci od dana

stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonske akte
kojima utvruje:
a) referalni sistem zdravstvene zatite (lan 52);
b) organizovanje, sastav, nain imenovanja i rada
kriznog taba (lan 111);
c) nain voenja, uvanja, prikupljanja i raspolaganja
medicinskom dokumentacijom (lan 118);
d) program, sadraj, nain provoenja pripravnikog
staa, nain voenja evidencije, kriterije i uslove koje
je duna ispuniti zdravstvena ustanova i privatna
praksa u kojoj se provodi pripravniki sta, program i
postupak polaganja strunog ispita, sastav, nain
imenovanja i rada komisije, kao i visinu naknade za
polaganje strunog ispita (lanovi 121 i 122);
e) vrste kontinuirane edukacije, program, duinu
trajanja, ustanove i udruenja koja mogu provoditi
kontinuiranu edukaciju (lan 124);
f) uslove, nain i postupak odobravanja specijalizacije,
odnosno subspecijalizacije (lan 126);
g) blie uslove, nain imenovanja i rada komisije, kao i
postupak za dodjelu naziva primarijus (lan 129);
h) sadraj registra certificiranih zdravstvenih ustanova i
privatnih praksi (lan 134);
i) uslove, nain imenovanja, rada i visinu naknade za
rad nadlenih zdravstvenih radnika za utvrivanje
smrti lica, postupak utvrivanja smrti lica, kao i
postupak obavljanja obdukcije (lanovi 151 i 153);
j) uvoenje i upravljanje zdravstvenim tehnologijama,
kao i uspostavljanje i odravanje baze podataka
(lan 157);
k) metode, postupci i davanje saglasnosti za obavljanje
alternativne medicine (lan 159);
l)
nain i sadraj oglaavanja zdravstvene ustanove i

privatne prakse (lan 161) i
m) postupak imenovanja strunjaka i obavljanja
vanrednog strunog nadzora (lan 171).
lan 180
(Primjena podzakonskih akata)
Do donoenja podzakonskih akata propisanih ovim
zakonom primjenjuju se podzakonski akti koji su na teritoriji
Distrikta bili na snazi do stupanja ovog zakona na snagu, ukoliko
nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona.
(1)
(2)
lan 181
(Osnivanje javne zdravstvene ustanove)
Skuptina moe osnovati javnu zdravstvenu ustanovu
izdvajanjem dijela Odjeljenja iz organa uprave, do
usvajanja plana iz lana 5 ovog zakona i plana mree iz
Vlada, na prijedlog gradonaelnika, moe da imenuje lice s
ovlatenjem da zastupa javnu zdravstvenu ustanovu u
postupku upisa ustanove u registar kod Osnovnog suda do
imenovanja direktora.
lan 182
(Obavljanje poslova zdravstvene zatite)
Do osnivanja javne zdravstvene ustanove u Distriktu,
poslove zdravstvene zatite obavlja Odjeljenje.
lan 183
(Priznavanje strune spreme)
Zdravstveni radnici kojima je priznata odgovarajua
struna sprema na teritoriji Distrikta i Bosne i Hercegovine,
odnosno koji su struno obrazovanje stekli u odgovarajuim
kolama zdravstvenog smjera, mogu i dalje obavljati poslove
zdravstvene zatite za koje se trai struna sprema i koju imaju
po propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovog zakona.
lan 184
(Pripravniki, specijalizantski i subspecijalizantski sta)
Pripravniki,
specijalizantski,
odnosno
subspecijalizantski sta i sta iz dodatne edukacije zapoet
prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu
ovog zakona, obavit e se u skladu s odredbama ovog zakona
ako je to povoljnije za pripravnika specijalizanta, odnosno
subspecijalizanta.
lan 185
(Sistem porodine medicine)
(1) Do potpunog uspostavljanja sistema porodine medicine
na podruju Distrikta, poslove primarne zdravstvene zatite
iz porodine medicine obavljat e i doktori medicine.
(2)
(1)
Organizacija ambulanti za specijalistiko-konsultativne

djelatnosti uskladit e se s modelom porodine medicine
najkasnije kada on bude potpuno uspostavljen na cijeloj
teritoriji Distrikta.
lan 186
(Usklaivanje s odredbama zakona)
Zdravstvene ustanove i privatne prakse koje obavljaju
zdravstvenu djelatnost na teritoriji Distrikta dune su
uskladiti svoju organizaciju, poslovanje i ope akte s
odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu
ovog zakona, u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
(2)
Zdravstvene ustanove i privatne prakse koje obavljaju

zdravstvenu djelatnost na teritoriji Distrikta dune su se
upisati u registar zdravstvenih ustanova i privatnih praksi u
skladu s lanom 63 ovog zakona.
(3)
Osnovni sud je duan, po slubenoj dunosti, proslijediti

rjeenja o registraciji, odnosno statusnim promjena
zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Odjeljenju, u
skladu s lanom 76 Zakona o registraciji poslovnih
subjekata u Brko distriktu Bosne i Hercegovine.
lan 187
(Obavljanje poslova komore)
Do uspostavljanja komora iz lana 164 ovog zakona,
poslove iz lana 165 ovog zakona, izuzev take i) lana 165 ovog
zakona, obavljat e Odjeljenje.
lan 188
(Obavljanje certifikacije)
Obavljanje certifikacije javnih zdravstvenih ustanova iz
lana 130 ovog zakona primjenjivat e se nakon to agencije
definiu sistem sigurnosnih standarda u zdravstvenim
ustanovama, te otponu obavljati kontinuirano praenje i
procjenu sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, to
ukljuuje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda
sigurnosti.
lan 189
(Stavljanje van snage)
Stupanjem na snagu ovog zakona stavlja se van snage
Zakon o zdravstvenoj zatiti Brko distrikta Bosne i Hercegovine
(Slubeni glasnik Brko distrikta BiH, brojevi 2/01, 2/08 i 19/07).
lan 190
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u Slubenom glasniku Brko distrikta Bosne i
Hercegovine.
Broj: 01-02-462/11
Brko, 12. oktobra 2011. godine
PREDSJEDNIK
SKUPTINE BRKO DISTRIKTA BiH
Esad Ati, s.r.

7.4.zakon o Zdravstvenoj Zastiti 38-11 - Lat

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

7.4.zakon o Zdravstvenoj Zastiti 38-11 - Lat

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SLU@BENI

etvrtak, 3. novembar 2011. godine

Na osnovu lana 31 stava 1 take n) Poslovnika o radu

b) zdravstvena ustanova je javna ili privatna ustanova koja

Na osnovu lana 22 Statuta Brko distrikta Bosne i

c) privatna praksa je neposredno pruanje odreenih usluga

doktor stomatologije je lice sa zavrenim stomatolokim

g) nozoloke grupe su grupe oboljelih utvrene nozologijom,

vertikalni programi zdravstvene zatite su skup specifinih

certifikacija je postupak kojim se ocjenjuje i utvruje da

k) akreditacija je postupak kojim se ocjenjuje i utvruje da

zdravstvena tehnologija podrazumijeva:

Broj 38 - Strana 1497

SLUBENI GLASNIK BRKO DISTRIKTA BiH

2) proizvode za zdravlje koje je proizvela industrija za

Zdravstvena djelatnost je djelatnost od opeg interesa za

Zdravstvena djelatnost se obavlja u zdravstvenim

Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstveni radnici i

iz stava 1 ovog lana sadri:

etvrtak, 3. novembar 2011.god.

k) druge podatke bitne za razvoj sistema zdravstvene

Radi provoenja plana iz stava 1 ovog lana Vlada donosi

U skladu s programima iz stava 3 ovog lana ef Odjeljenja

Plan iz stava 4 ovog lana donosi se za period koji ne moe

DRUGI DIO GLAVNI DIO

Osiguranje zdravstvene zatite iz stava 1 ovog lana

Broj 38 - Strana 1498

SLUBENI GLASNIK BRKO DISTRIKTA BiH

prihvaenim programima preventivne zdravstvene

Sredstva za ostvarivanje zdravstvene zatite na nivou

Zdravstvena zatita iz stava 1 ovog lana, u skladu s ovim

etvrtak, 3. novembar 2011.god.

o) druga lica u skladu s posebnim zakonom.

Vlada, na prijedlog Odjeljenja, utvruje obim, sadraj,

Zdravstvena zatita lica iz stava 2 ovog lana, koja je

Zdravstvena zatita lica iz stava 2 ovog lana, koja nije

lanovi odbora se biraju iz reda zastupnika Skuptine,

lanstvo u odboru odraava sastav stanovnitva Distrikta i

Skuptina odlukom utvruje broj lanova, mandat,

Broj 38 - Strana 1499

SLUBENI GLASNIK BRKO DISTRIKTA BiH

Jednakost u zdravstvenoj zatiti podrazumijeva da

Svaki graanin ima pravo da zdravstvenu zatitu iz stava 1

Svaki pacijent, koji to trai, ima pravo uvida u liste ekanja

etvrtak, 3. novembar 2011.god.

Graanin ima pravo na slobodan izbor doktora porodine

Graanin ima pravo da zamijeni izabranog doktora

Graanin ima pravo da bude obavijeten o zatiti svog

Zdravstvena ustanova i privatna praksa dune su u sluaju

Graanin je obavezan da, u granicama svojih znanja i

Graanin je obavezan da uestvuje u svim preventivnozdravstvenim djelatnostima koje se provode u mjestima

Graanin je obavezan da se podvrgne obaveznoj

Graanin je obavezan da se podvrgne posebnim i ostalim

Pacijent ima pravo od nadlenog zdravstvenog radnika,

Informaciju iz stava 1 ovog lana nadleni zdravstveni

Broj 38 - Strana 1500

SLUBENI GLASNIK BRKO DISTRIKTA BiH

Informaciju daje nadleni zdravstveni radnik, odnosno

Ako pacijent ne poznaje jezike koji su u slubenoj upotrebi

Pacijent se moe odrei svog prava na informaciju, osim

Izuzetno, nadleni zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni

U medicinsku dokumentaciju nadleni zdravstveni radnik,

(10) Pacijent ima pravo uvida u trokove lijeenja.