METODOLOGIJA ISTRAIVANJA U ODGOJU I

OBRAZOVANJU II.
1) to je metodologija istraivanja u odgoju i obrazovanju, openito.
Metodologija istraivanja je okosnica znanosti i predstavlja sustav pravila i uputa kako se
provode istraivanja. Pojam metodologija sloenica je grkih rijei: meta + hodos +
logos po, kroz + put + govor, misao, um. Metodologija je filozofska disciplina (dio
logike) koja prouava sveukupnost putova, oblika i naina znanstvenog istraivanja
pomou kojih se dolazi do znanstvene spoznaje. Dakle, metodologija istraivanja je
sveukupnost istraivakih putova, postupaka i oblika istraivanja zakonitosti u
konkretnom podruju u kojem se trai rjeenje nekog problema. Metodologija utvruje i
kritiki razmatra putove, naine i postupke za stjecanje novih znanstvenih saznanja i
njihovu znanstvenu verifikaciju, s jedne strane te kritiki provjerava ve dostignuti fond
znanstvenog saznanja, s druge strane.
2) Objasnite kvalitativna i kvantitativna istraivanja.
KVALITATIVNA ISTRAIVANJA
Za provedbu kvalitativnih istraivanja potrebno je da istraiva bude vie zainteresiran za
istraivanje,spreman na terenski rad i da je on osnovni instrument za prikupljanje i
interpretaciju rezultata.
ODREIVANJE UZORAKA: U kvalitativnim istraivanjima istraivai namjerno odabiru
jedinice uzorka(ispitanike) na temelju osobne odluke, zbog toga to posjeduju neko
svojstvo,iskustvo, miljenje, informacije i slino za koje se procjenjuje da e pridonijeti
svrsi istraivanja-tzv. svrsishodno uzorkovanje.
VRSTE UZORAKA: Namjerni uzorci koje koristimo u kvalitativnim istraivanjima
odreuju se s obzirom na svrhu istraivanja najee koriteni su: uzorci temeljeni na
odluci istraivaa, uzorak lanane reakcije, prigodni uzorak, kvotni uzorak, mjeoviti
uzorci i uzorci formirani konceptualno ili teorijski.
VELIINA UZORKA: Veliina ovisi o svrsi i o cilju istraivanja, a u obzir treba uzeti da
veliina populacije ne utjee izravno na veliinu uzorka, veliina uzorka ovisi o sastavu

populacije s obzirom na istraivano obiljeje i veliinu uzorka odreuje stupanj

pouzdanosti traene informacije.
ANALIZA KVALITATIVNIH PODATAKA: Analiza ovisi svrsi istraivanja, kvaliteti,
dubini i detaljnosti biljeki prikupljenih tijekom prikupljanja kvalitativnih podataka, a
podatke treba organizirati u cjelinu i promatrati ih kao elemente cjeline. Kvalitativne
podatke mogue je organizirati i prikazati na razliite naine, a odabir e ovisiti o
problemu istraivanja i nainu kasnije analize.
KVANTITATIVNA ISTRAIVANJA
Kvantitativno (od lat.rijei ''quantitas'' u znaenju kolikoa, koliina, veliina)
istraivanje je takvo istraivanje koje se odnosi na prouavanje, ispitivanje, odreivanje
(...). Takva istraivanja pokuavaju odgovoriti na pitanje : koliko? U pravilu se
kombiniraju s drugim vrstama istraivanja s kojima se isprepliu i nadopunjavaju, jer su i
rezultati takvih istraivanja kompatibilni i komplementarni.
Predmeti kvantitativnih istraivanja su pojave, predmeti i odnos meu njima, koji se
mogu kvantificirati, odnosno koji se mogu primjenom kvantitativnih metoda koliinski ili
vrijednosno izraziti.
Kvantitativna istraivanja omoguuju usmjerenje panje na brojane podatke, dakle to su
istraivanja iz kojih proizlaze statistike analize. Jedno od osnovnih obiljeja
kvantitativnih istraivanja jest standardizacija, odnosno postavljanje identinih pitanja
svim ispitanicima, to nam pomae kod statistike obrade podataka.
Cilj istraivanja moe biti opis stanja ili ustanovljavanje uzrono-posljedinih odnosa
izmeu pojedinih komponenta.
Jedno od osnovnih obiljeja kvantitativnih istraivanja jest standardizacija, odnosno
postavljanje identinih pitanja svim ispitanicima, to nam pomae kod statistike obrade
podataka.
3) Proizvoljno opisati jednu metodu
METODA PROMATRANJA
Promatranje je metoda kojom se uoavaju i biljee injenice ili dogaaji. Objekti
promatranja su najee ljudi, ali i odreene pojave. Kod ove metode, poeljno je

ograniiti se na manji broj sadraja koje se promatra, radi to preciznijih rezultata.

Izmeu ostalog, pouzdanost rezultata esto ovisi i o vremenu u kojem je promatranje
provedeno.
Ova metoda zahtijeva dobro pripremljene promatrae. Promatra bi trebao imati
sposobnost brzog i tonog zapaanja, znati procijeniti i odvojiti bitno od nebitnoga s
obzirom na predmet istraivanja, pamtiti odreene dogaaje ako samim simultanim
biljeenjem nije obuhvatio sve to je bitno u odreenoj situaciji.
Kao i svaka metoda, i promatranje ima svoje prednosti i nedostatke. Prednost je da se
promatranjem dogaaji biljee onako kako su se zaista dogodili, u veini sluajeva se ne
trai dozvola ili privola promatrane osobe, jer rezultati su kvalitetniji (budui da se
osoba ponaa prirodno). Vana je i objektivnost promatraa, koja samim time uvjetuje i
preciznost rezultata. to se tie nedostataka, promatranje je kao metoda ograniena na
injenice, situacije, zbivanja. Obino ima due vremensko trajanje, podaci se sporije
prikupljaju, to vodi visokim trokovima. Takoer, i drutvene pojave su same po sebi
kompleksne, pa se moe zahvatiti samo dio onoga to se eli promatrati. Istraivai
uglavnom koriste metodu promatranja u sluajevima kada s drugim metodama ne
uspijevaju dobiti eljene podatke.
4) Ostale metode
METODA DUBINSKOG INTERVJUIRANJA
Dubinski intervju je metoda koji podrazumjeva razgovor intervjuera i jednog ispitanika.
Ovakav nain ispitivanja omoguava dublji uvid u odreeni problem koji se ispituje
(testiranje novog proizvoda, ocijena imida marke, stil ivota, itd.). Kao to i sam naziv
govori, ispitanici se u individualnom susretu s intervjuerom potiu na razgovor o
odreenoj temi, koja se pri tome vrlo detaljno obrauje. Dubinski intervjui omoguuju
nam da potaknemo cijeli niz asosijacija, misli, stavova i osjeaja. Razgovor izmeu
ispitivaa i ispitanika kod dubinskog intervjua je u sutini slobodan. U tom razgovoru ,
koji obino traje 1-3 sata, ispitiva treba da ostvari cilj i prikupi neophodne i unaprijed
definirane podatke, relevantne za konkretno istraivanje. Razgovor kod ove metode
prikupljanja podataka starta od svakodnevnih ovjekovih problema da bi se na kraju sveo
na najkonkretnija razmatranja o onome to se eli doznati.

Prednosti dubinskog intervjua:

Nema pritiska grupe pa je ispitaniku je lake izraziti svoje miljenje, detaljnije se ispituju
svi pojedini aspekti problema, ako je tema osetljiva ispitanik e slobodnije govoriti pred
samo jednim sluateljem, mogue je prilagoavati tok razgovora odreenom trenutku.
Nedostaci:
Mogue je prikupiti veliku koliinu informacija, ali isto tako potrebno je vie vremena za
prikupljanje podataka i za njihovu analizu, vei su trokovi istraivanja , posebnu panju
treba obratiti na optimalan broj intervjua u toku jednog dana, da ne bi dolo do pada
koncentracije intervjuera.
CASE STUDY METODA
Studija (analiza) odabranih sluaja podrazumijeva koritenje razliitih metoda kako bi se
detaljno analizirao jedan ili vie odabranih sluajeva koji se odnose na istu ili slinu temu
tj. problem istraivanja. U analizi sluajeva odabiru se sluajevi koji su bogati
informacijama i obiljejima koji se promatraju.
Analiza sluaja odabire se ukoliko se istraivanje eli odgovoriti na pitanja kako? ili
zato su se odreene okolnosti, stuacije, injenice ili dogaaji dogodili ili ukoliko se
istrauju suvremeni fenomeni unutar konteksta stvarnog ivota (okruenja).
Postoje tri tipa studije sluaja:
1. Izviajni tip
2. Opisni tip
3. Uzroni ( kauzalni) tip
Prednosti metode sluaja:
1. Utvruje se meusobna povezanost imbenika koji uteju jedan na drugi, jer se
analizaira cjelovita situacija, a ne samo jedan dio
2. Studija sluaja predstavlja opis pravog dogaaja za razliku od statistike interpretacija
nekog dogaaja u kojem se daju prosjene vrijednosti koje predstavljaju apstrakciju
realnosti
3. Dobiva se mnotvo tonih i preciznih podataka do kojih se dolazi dugotrajnom i
bliskom suradnjom istraivaa i ispitanika, to nije sluaj u primjeni drugih metoda
Nedostaci metode sluaja:

1. Nedostatna strogost, odnosno relativno tea primjena formalnih i standardiziranih

metoda promatranja i ispitivanja, zbog ega se istraivai oslanjaju na manje formalne
metode, koje mogu biti subjektivne
2. Smanjena objektivnost u analizi podataka (koja je temeljena na intuiciji i vjetini
istraivaa)
3. Nemogunost poopavanja, osim u manjoj mjeri analitiki i logiki
4. Relativna duljina trajanja
INTERVJU FOKUS GRUPE
Intervju fokus grupa je nestrukturirani intervju slobodnog tijeka s manjom skupinom
ispitanika, s kojima se razgovara o odreenoj temi. Skupine obino broje 6-10 osoba
koje su slinih znaajki. Intervju provodi moderator, iji je zadatak da uvede sudionike u
temu, ohrabruje ih da daju odgovore, postavlja potpitanja i usmjerava (fokusira) razgovor
o temi koja je predmet istraivanja. Razgovor traje priblino 2 sata. Svi uesnici su
izabrani sluajnim odabirom s obzirom na ciljeve rasprave i meusobno se ne poznaju.
To je ujedno i najea metoda kvalitativnih istraivanja.
Prednosti fokus grupe:
1. Brzina te relativno nizak troak organizacije i provedbe
2. Meu ispitanicima se odvija interakcija, koja potie sudionike na razgovor i poboljava
kvalitetu podataka
3. Ispitanici se osjeaju sigurnije u skupini nego u individualnom intervjuu, to
omoguuje njihovo otvorenije i spontanije izraavanje miljenja i stavova, a na povrinu
mogu izai i neke ideje koje se nisu oekivale na poetku istraivanja
Nedostaci:
1. Broj pitanja ogranien je veliinom skupine i trajanjem intervjua
2. Osobe koje nisu sklone izraavati svoje miljenje u grupi mogu se povui zbog
dominacije otvorenijih ispitanika
3. Skupni intervju nije pogodan za osjetljiva pitanja i ne osigurava povjerljivost i tajnost
odgovora
MYSTERY SHOPPING

Tajna kupovina je jedan od naina koji nam pomae stvoriti sliku o zadovoljstvu kupca
na prodajnom mjestu. Tajna kupovina koristi se za praenje i procjenu kretanja u
interakciji izmeu kupca i prodavaa. To je alat koji moe znaajno poboljati prodaju
usluga i podii razinu zadovoljstva kupaca. Rezultati bi se trebali analizirati usporedbom
simuliranih rezultata s prethodnom kupovinom, a ne kao poseban dogaaj.
DESK RESEARCH
Desk Research je metoda u kojoj prikupljamo i koristimo ve postojee, ranije
prikupljene podatke. Takve podatke

dijelimo u dvije grupe: podatke koje ve

posjedujemo (interne), i one koje je netko drugi ranije prikupio, a jednostavno su

dostupni (eksterne). Dakle, unutarnji se podaci ve nalaze unutar same kue, a vanjski se
prikupljaju iz drugih izvora, kao to su Dravni zavod za statistiku, Gospodarska komora,
udruenja, baze podataka, sindicirane usluge, poslovni dokumenti itd. Takvi izvodi nam
omoguuju nam da iznova analiziramo ve postojee podatke kako bismo pristupili
rjeavanju specifinog problema.
5) Nacrt znanstveno-istraivakog projekta
FAZE ISTRAIVAKOG RADA:
1. odabir teme i podruja istraivanja
2. prikupljanje literature
3. razvoj teorijskog okvira
4. definiranje ciljeva i istraivakih pitanja (glavni i pomoni ciljevi)
5. definiranje varijabli i ljestvica mjerenja
6. oblikovanje hipoteza
7. nacrt istraivanja (predstavlja plan, strukturu ili strategiju
istraivanja oblikovanu tako da omoguava dobivanje odgovora na
istraivaka pitanja )
8. odreenje uzorka ( populacija ili odreeni skup su svi lanovi neke
skupine s odreenim obiljejem koje mjerimo, odnosno skupina
osoba, predmeta ili pojedinosti iz koje se izdvajaju uzorci radi
mjerenja)

9. metode prikupljanja podataka (primarni i sekundarni podaci)

10. sastavljanje instrumenata istraivanja
11. obrada i analiza podataka (dijeli se na obradu i analizu
kvantitativnih i kvalitativnih podataka)
12. prikazivanje rezultata istraivanja (rezultati se prikazuju loginim
redoslijedom)
13. rasprava ( interpretacija dobivenih rezultata)
14. zakljuak
15. saetak ( na hrvatskom i engleskom jeziku)