19.10.

2011

H-Alter Kultura Smrt parlamentar

19.10.2011.

Tamara Opai

Rob Riemen, esejist i kulturni filozof: U sadanjem europskom

parlamentarnom sustavu ne vidim nijednu lijevo orijentiranu stranku koja vie
mari za slobodarska naela nego za slobodno trite. Problem je nastao kada
su se socijaldemokrati okrenuli neoliberalnoj politici i udaljili se od svojih
ideala kao to je snana vjera u moralne vrijednosti, koja sa sobom nosi
borbu za stopostotnu dostupnost kvalitetnog obrazovanja i kulturnih dobara.

"Ovaj dananji faizam ponovno je rezultat politikih stranaka koje su se odrekle vlastitih vizija,
intelektualaca koji njeguju lagodni nihilizam, sveuilita koja ne zasluuju to ime, pohlepe za
novcem koju generira poslovni svijet te masovnih medija koji radije odravaju ono to narod eli,
nego da mu slue kao kritiko zrcalo. To su korumpirane elite koje njeguju duhovnu prazninu u kojoj
se faizam opet moe uzdii". Tim rijeima Rob Riemen,
nizozemski kulturni filozof i esejist, u svojoj posljednjoj knjizi
"Vjeiti povratak Faizma", koja je u Hrvatskoj ob javljenje u
izdanju TIM pressa, ob janjava sveprisutno jaanje radikalno
desnih stranaka. Osniva Nexus instituta, meunarodnog
centra posveenog intelektualnim promiljanjima i poticanju
zapadnjake kulturne i filozofske rasprave, koji je poetkom
tjedna odrao predavanje na Fakultetu politikih znanosti, u
svojim javnim nastupima ne lib i se Geerta Wildersa,
osnivaa populistike Stranke za slob odu, poznatim po tome
to je Kuran usporedio s "Mein Kampfom", nazvati faistom.
Zb og svoji otrih kritika u Nizozemskoj je suoen s
prijetnjama, a kako ob janjava - one su mu najee
upuene od strane b ankara i akademika. U razgovoru za HAlter, Riemen govori o aktualnim prosvjedima protiv
neolib eralnog kapitalizma, kritici direktne demokracije i
lijevo orijentiranih parlamentarnih stranaka, ulozi
mainstream medija u odranju krize civilizacije i unitavanju
kulture od strane politikih i poslovnih elita.
U knjizi Vjeiti povratak faizma tvrdite kako je povratak te politike ideologije omoguen
zahvaljujui krizi civilizacije i stanja duha. No to je s ekonomskom situacijom, kolikog utjecaja ima
financijska kriza na jaanje radikalne desnice?
Smatram da je financijska kriza najbolji dokaz da smo se suoili s krizom civilizacije. Poznati meksiki
novelist i dobitnik Nobelove nagrade Octavio Paz tvrdio je da
Sm atram da direktna
je politika kriza zapravo moralna kriza, a ja bih dodao kako
dem okracija nije rjeenje, v e
je ona istovremeno i financijska. Ona se temelji na injenici
da m oe pogorati trenutnu
da jako bogati ljudi posjeduju totalni nedostatak moralnosti
situaciju. Ona m oe om oguiti
pri emu pekuliraju s naim novcem kako bi se jo vie
arlatanim a da preuzm u rije
i ponu se koristiti
obogatili. Kada su pekulacije pole u krivom smjeru,
propagandom
zahtijevali su od vlada da spase banke to je dovelo do
velikih proraunskih rezova. Banke se ponovno spaavaju naim novcem, a istovremeno se
ponaanje financijskih pekulanata nimalo ne mijenja. Nikad ne bi dolo do financijske krize da su se
elite moralnije ponaale.
Tijekom dananjeg predavanja istaknuli ste kako smatrate da aktualni prosvjedi protiv
neoliberalnog kapitalizma nee dovesti do znaajnih politikih promjena jer tom pokretu nedostaju
voe poput Nelsona Mandele ili Martina Luthera Kinga. No veina sudionika tih prosjeda zapravo
inzistira na direktnoj demokraciji, a ne liderstvu.
Podravam svaki vid protesta, ali je pitanje da li e aktualni prosvjedi biti efektivni. Da bi imali efekt, a to

h-alter.org/vijesti/kultura//print:true

1/3

19.10.2011
H-Alter Kultura Smrt parlamentar
govorim kao sin sindikalca koji je konstantno sudjelovao u organizaciji trajkova, oni bi trebali imati
jasan program koji se moe politiki implementirati. Stoga bih osim prosvjeda volio vidjeti i kako se ti
mladi ljudi ukljuuju u politiko djelovanje, kako osnivaju nove stranke. Imam odreenu bojazan oko
provedbe direktne demokracije. Ona se, primjerice, prakticira u Kaliforniji, a ta federalna drava je
sada pred bankrotom. Smatram da je Aristotel bio u pravu kada je rekao da se demokratsko
odluivanje moe provesti meu najvie 5 000 sudionika, jer ako ih je vie od tog broja, dolazimo do
situacije u kojoj svi sudionici nisu informirani onoliko koliko bi trebali biti, niti imaju dovoljno vremena
da meusobno rasprave o svim bitnim problemima. Smatram kako direktna demokracija nije
rjeenje, ve da ona moe pogorati trenutnu situaciju. Ona moe omoguiti arlatanima da preuzmu
rije i ponu se koristiti propagandom u koju, kako je povijest pokazala, ljudi mogu povjerovati.
Smatram da bi bilo korisnije energiju usmjeriti na politiko
Tony Blair je sv oju politiku
osvjetavanje ljudi. Nelson Mandela i Martin Luther King bili
karijeru otpoeo kao
su uspjeni jer su uspjeli uvjeriti itavo drutvo da politika
socijaldem okrat, a sada je
situacija ide u krivom smjeru.
jedan od najplaenijih
gov ornika na sv ijetu koji sv oje
nastupe naplauje pola
No povratak faizma i korumpiranost dokazali su kako se
m ilijuna eura. Kakav je to
parlamentarna demokracija nije pokazala uspjenom.
socijaldem okrat?
Pronalazite li u sadanjem europskom parlamentarnom
sustavu ijednu deklarativno lijevo orijentiranu stranku koja
zaista vie mari za slobodarska naela nego li za slobodno trite?
Naalost, ne. Moji nalazi s povratkom faizma su povezani s neuspjehom ljevice i socijaldemokracije.
Problem je nastao u trenutku kada su se socijaldemokrati okrenuli neoliberalnoj politici. Uzmimo za
primjer Tonya Blaira. On je svoju politiku karijeru otpoeo kao socijaldemokrat, a sada je jedan od
najplaenijih govornika na svijetu koji svoje nastupe naplauje pola milijuna eura. Kakav je to
socijaldemokrat? Socijaldemokracija se udaljila od svojih orginalnih ideala kao to je snana vjera u
moralne vrijednosti koja sa sobom nosi borbu za stopostotnu dostupnost kvalitetnog obrazovanja i
kulturnih dobara. Budui da se nalazimo u kompliciranoj politikoj situaciji, smatram da za poetak
trebamo postati svjesni te injenice i poeti kritiki promiljati kako bi pronali to optimalnije
rjeenje.
U svojoj knjizi se referirate na Karla Krausa koji je nemilosrdno kritizirao novinare zato to, unato
svojim nastojanjima, demokraciju prije potkopavaju nego to je tite. Kolikog utjecaja suvremeni
mainstream mediji imaju na stvaranje krize civilizacije?
Smatram da su tvrdnje Karla Krausa vrlo profane. On tvrdi da rijei trebaju imati znaenje jer u sluaju
da ostanu bez njih, ovjek poinje gubiti svoje ideale. Primjerice, kada ljudi vie ne znaju koje je tono
znaenje rijei prijateljstvo, nastaje kaos i stvaraju se isprazni odnosi. Nacisti su bili jako uspjeni u
iskoritavanju ovog fenomena. Kraus je rekao da je glavna razlika izmeu pjesnika i novinara u tome
to je u stvaranju cjeline za pjesnika vana svaka pojedina rije i svaki pojedini interpunkcijski znak,
dok novinar automatizmom puni svoje tekstove kako bi u to
U trenutku kada ljudi
kraem vremenu proizveo to vie materijala. U trenutku
prestanu itati pjesm e i itaju
kada ljudi prestanu itati pjesme i itaju iskljuivo novine,
iskljuiv o nov ine, nastaju
nastaju veliki problemi. Masovni mediji lako mogu postati
v eliki problem i
instrument propagande. Hitler, Geert Wilders i George Bush
nikada ne bi bili tako moi da nisu mogli koristiti terminologiju koju nalazimo u medijima. Masovni
mediji imaju dvije strane - bez slobodnih medija nema demokracije, ali oni se takoer olako mogu
okrenuti protiv itavog drutva. Primjerice, itavo Murdochovo carstvo je instrument propagande koje
zastupa interese politikih i poslovnih elita. Novinari bi stoga trebali biti svjesni vlastite moi i
odgovornosti koje ona sa sobom nosi.
U svojim radovima esti kritizirate postojei obrazovni sustav. Moete li pojasniti svoju kritiku?
Obrazovanje vie ne nastoji biti duhovno oblikovanje koje ljudima moe pomoi da ive u istini, ve je
ono spalo na instrument prenoenja svega onoga to je korisno, svega to se mora znati da bi se
zaradio novac. Demokracija se temelji na slobodnim ljudskim biima jer se u suprotnom ona pretvara
u tiraniju. Ljudi jedino mogu postati slobodni kroz obrazovanje jer iskljuivo obrazovani ljudi mogu
kritiki promiljati i, kako Sokrat tvrdi, svakodnevno se propitivati o stvarima koje nas okruuju. U tome

h-alter.org/vijesti/kultura//print:true

2/3

19.10.2011
H-Alter Kultura Smrt parlamentar
veliku ulogu ima i umjetnost jer nam ona moe pomoi u spoznavanju stanja vlastitog duha,
pronalasku naina izraavanja emocija i u izgradnji argumentirane rasprave bez koje je demokracija
ugroena. Jedini nain da ostvarimo demokraciju je da se obrazujemo na primjeren nain.
Kako se aktualne politike i poslovne elite
odnose prema kulturnim dobrima?
One ih cijelo vrijeme potkopavaju jer kultura
predstavlja nematerijalnu vrijednost koja ne
donosi profit, ve ga treba za svoje odravanje.
Zahvaljujui toj injenici kreirana je pogubna
stvarnost u kojoj je uspjean samo onaj tko je
bogat. Stoga se kao zatrovana civilizacija, koja
umjetnost, prouavanje filozofije i itanje
knjiga smatra nevanima, nalazimo pred
velikim problemom. Kultura je jedan od rijetkih
putova pomou kojeg ovjek moe pronai
smisao svog ivota. Stoga je vano uspostaviti
generalnu svijest kako umjetnost nikada ne smije biti luksuz i kako ona ne smije biti tu samo da
zadovolji ivote imunih.
Tagovi: kapitalizam, socijaldemokracija, faizam, Rob Riemen

VEZANE VIJESTI
Zlo putuje zem ljom

Knjiga Tonya Judta o ulozi socijalne demokracije u iznalaenju izlaska iz drutvene krize
uskoro izlazi u hrvatskom prijevodu.
Objavljeno: 08.09.2011.
Sveto im e Kapital

Kapitalistike demokracije danas nam se nameu kao nezaobilazne tvorevine. One se

smatraju jedinim sistemom koji moe omoguiti
Objavljeno: 16.08.2011.
Sam o 21 posto graana RH podrava kapitalizam

Istraivanje Europske banke za gospodarstvo i razvoj provedeno je na uzorku od 69

tisua kuanstava
Objavljeno: 30.06.2011.
Potrebno je uspostaviti globalni kolektiv

Istaknuti geograf David Harvey govori o problemima ljevice, slabostima studentskog

pokreta, revitalizaciji marksizma, ulozi mainstream
Objavljeno: 23.05.2011.
Prosvjedi nikada nisu uzaludni

Istaknuti arhitekt i urbanist Mladen kreblin za H-Alter govori o devastaciji zagrebakog

sredita, o graanskom neposluhu, o
Objavljeno: 15.04.2011.

H-Alter - Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

h-alter.org/vijesti/kultura//print:true

3/3