Professional Documents
Culture Documents
OU - Optimalno Upravljanje Kontinualnim Sistemima PDF
OU - Optimalno Upravljanje Kontinualnim Sistemima PDF
Samim Konjicija
Radi se o algebarskoj Riccatijevoj jednaini, koja se moe rijeiti rekurzivno, polazei od poznate
matrice SN. Rjeenje ove jednaine se moe odrediti off-line, i onda koristiti on-line za optimalno
upravljanje. Da bismo odredili vrijednost optimalnog upravljanja, uvrstiemo vezu izmeu stanja i
kostanja u izraz za upravljanje:
u k =R 1 k B ' k k 1=R 1 k B ' k S k1 x k 1
Dalje, koristei jednainu stanja dobivamo direktnu vezu izmeu stanja u trenutku k i optimalnog
upravljanja u trenutku k:
u k =R 1 k B ' k S k1 Ak x k Bk u k
Samim Konjicija
J t 0 = x T , T L x t , u t , t dt
t0
12/20
Samim Konjicija
T
Za diskretni problem smo izveli neophodne uslove za postizanje minimalne vrijednosti uveane mjere
performanse traenjem da njena promjena bude jednaka nuli, tj. da bude zadovoljena jednaina
dJ ' =0 . Ova promjena je bila funkcija diferencijala dt i dx. Meutim, za kontinualni sluaj su
diferencijali dx(t) i dt meusobno ovisni, te je potrebno uspostaviti vezu izmeu njih.
Radi toga emo posmatrati malu promjenu stanja x(t) u nekom trenutku t=const. neovisnu o vremenu.
Ovakvu promjenu emo nazivati varijacijom stanja i oznaavaemo je kao x(t). Vezu izmeu
diferencijala i varijacije emo izvesti na osnovu analize jednodimenzionalnog sluaja predstavljenog na
slici 6.1.
Pod pretpostavkom da je nagib krive x(t)+dx(t) za promjenu vremena dT priblino konstantan, vrijedi
da je:
dx T = x T x T dT
Ovaj se izraz moe generalizirati za n-dimenzionalni sluaj.
Da bismo odredili izraz za promjenu mjere performanse, koristiemo Leibnizovo pravilo, po kome e
za:
T
J x = h x t , t dt
t0
promjena biti:
13/20
Samim Konjicija
T
dJ =h x T , T dT h x t 0 , t 0 dt 0
t0
h x t , t
x dt
x
Primjenom ovog pravila na mjeru performanse emo dobiti da je promjena mjere performanse:
] [
'
dJ '=
x
x
'
'
dx
t
t
t=T
dt
t =T
+
t0
[
'
'
]
'
H
H
H
x
u ' x
x dt
x
u
U ovom izrazu se osim varijacija stanja i Lagranovih multiplikatora pojavljuju i varijacije izvoda stanja.
Radi toga emo ove posljednje varijacije eliminirati parcijalnom integracijom:
T
t0
t0
Pretpostavimo da je poetno stanje sistema fiksirano, zbog ega e prirast po vremenu za t=t0 uvijek
biti jednak nuli. Nakon dodatnog sreivanja, izraz za promjenu mjere performanse e biti:
+ [ ' ]t=T d
t0
Za
'
dJ '=
x
x
'
] [
]
]
dx
t
t
t =T
'
'
H dt
'
t =T
'
H
H
H
x
u
x dt
x
u
dJ ' =0 emo iz ovog izraza dobiti sistem jednaina koji definira potrebne uslove za postizanje
J t 0 = x T , T L x t , u t , t dt
t0
i Hamiltonian:
14/20
Samim Konjicija
H x , u , t =L x , u , t ' f x , u , t
kontinualni optimalni nelinearni regulator definiraju:
Jednaina stanja
x =
H
=f ,
tt 0
Jednaina stanja propagira stanje kontinualnog sistema od poetnog stanja u trenutku t=t0 do finalnog
stanja u trenutku t=T.
Jednaina kostanja
'
H
f
L
=
=
,
x
x
x
tT
H L f
0=
=
u u
u
Uslov stacionarnosti omoguava uspostavljanje veze izmeu kostanja i upravljanja. Radi toga je za
odreivanje optimalnog upravljanja potrebno poznavati kostanje sistema.
Granini uslov
[ ]
'
x
x
'
[ ]
'
dx T
t=T
H
t
t
dT =0
t =T
Samim Konjicija
kontinualnim sistemom u opem sluaju. Meutim njihovo rjeavanje je obino izuzetno komplicirano.
Radi toga je od praktinog interesa potraiti njihov oblik za specijalni sluaj linearnog sistema i
kvadratne mjere performanse.
Potraiemo ove jednaine za dva sluaja::
U prvom sluaju se, kao i kod diskretnog sistema, dobije rjeenje problema optimalnog upravljanja u
otvorenom, dok se u sluaju slobodnog finalnog stanja dobije rjeenje u povratnoj sprezi po stanju.
Neka je sistem opisan jednainom:
x = A t x B t u
1
1
J t 0 = x ' T S T x T x ' Q t xu ' R t u dt
2
2t
0
H
=
=Q x A '
x
te uslov stacionarnosti:
0= R u B '
Vidimo da se iz uslova stacionarnosti, pod uvjetom da matrica R nije singularna, upravljanje moe
izraziti kao:
u t = R1 B ' t
Uvravanjem ovog izraza u jednainu stanja, moemo pisati:
16/20
Samim Konjicija
[][
][ ]
1
x = A B R B ' x
Q
A'
J t 0 =
1
u ' R u dt
2t
0
x t=e
A t t0
x t 0 e
At
B R B' e
A ' T
t0
17/20
T d
Samim Konjicija
T
G t 0 , T = e
AT
B R B' e
A ' T
t0
Obzirom da su nam kako poetno tako i finalno stanje poznati, iz izraza za finalno stanje moemo
dobiti finalno kostanje:
T =G 1 t 0 ,T [r T e A T t x t 0 ]
0
H
=
=Q x A '
x
a upravljanje moemo odrediti kao:
u t = R1 B ' t
Obzirom da je finalno stanje slobodno, da bi granini uslov bio zadovoljen, mora vrijediti:
[ ]
T =
=S T x T
t =T
Potraiemo sada vezu izmeu kostanja i stanja sistema u bilo kojem trenutku t u identinom obliku:
t =S t x t
Diferencijarui kostanje i uvrtavajui u jednainu stanja dobivamo:
= S xS x = S x S A x B R 1 B ' S x
Imajui u vidu jednainu kostanja, dobivamo:
S x= A ' S S AS B R1 B ' S Q x
18/20
Samim Konjicija
tT
Rjeenje ove jednaine se moe odrediti off-line, i onda koristiti on-line za upravljanje kontinualnim
sistemom.
Imajui u vidu utvrenu vezu izmeu kostanja i stanja sistema u bilo kojem trenutku t0 t <T, moemo
pisati izraz za optimalno upravljanje:
u t = R1 B ' S x t
Definirajui Kalmanovo pojaanje kao:
K t =R 1 B ' S t
izraz za upravljanje moemo zapisati kao:
u t = K t x t
Oigledno je da smo upravljanje dobili u formi povratne sprege po trenutnom stanju. Primjena ovakvog
upravljanja na posmatrani sistem e rezultirati minimalnom vrijednou mjere performanse:
1
J *t 0 = x ' t 0 S t 0 x t 0
2
6.6. Zakljuak
U okviru ovog poglavlja je analiziran opi diskretni i kontinualni problem optimalnog upravljanja.
Jednaine koje omoguavaju sintezu optimalnog upravljanja su izvedene uvoenjem Lagranovih
multiplikatora, kojima je eliminirano ogranienje postavljeno jednainom stanja.
Obzirom da su sistemi koji su dobiveni teki za rjeavanje, te imajui u vidu praktini znaaj sinteze
upravljanja linearnim sistemima, analiziran je sluaj optimalnog upravljanja diskretnim i kontinualnim
linearnim sistemom, uz kvadratnu mjeru performanse. Analiza je izvrena za sluaj sa fiksiranim
slobodnim stanjem, koje je i za diskretni i za kontinualni problem dalo optimalno upravljanje u
otvorenom. Identina analiza za sluaj sa slobodnim finalnim stanjem je dala optimalno upravljanje u
povratnoj sprezi po stanju. Ovako dobiveno upravljanje omoguava da, bez obzira to je sistem pod
djelovanjem poremeaja skrenuo sa optimalne trajektorije stanja, primjenjena upravljanja pri daljem
kretanju i dalje budu optimalna i korigiraju koliko je mogue odstupanje do koga je dolo.
19/20
Samim Konjicija
Literatura
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
20/20