1.

Grupa (G, ) je uredeni par nepraznog skupa G i binarne operacije

takve da vrijedi:
(a) a, b G = (a b) G
(b) Postoji e G takav da je a e = e a = a za sve a G
(c) Za svaki a G postoji a1 G takav da je a a1 = a1 a = e
2. Ako je u grupi (G, ) binarna operacija komutativna, onda kazemo da
je grupa komutativna ili Abelova
3. Red grupe G je kardinalni broj skupa G i oznacavamo ga sa |G|. Ako je
|G| konacan, grupa se naziva konacna. Ako ne, onda grupu nazivamo
beskonacnom.
4. Red elementa a G je najmanji n N takav da je an = e. To
oznacavamo sa |a|.
5. Ako je (G, ) grupa i H G, kazemo da je H podgrupa grupe G ako
je H grupa u odnosu na binarnu operaciju. To oznacavamo sa H < G.
G i {e} se nazivaju trivijalnim podgrupama grupe G.
6. Neprazan podskup H grupe G je podgrupa ako i samo ako za sve
x, y H, vrijedi xy 1 H.
7. Konacan neprazan podskup H grupe G je podgrupa ako i samo ako
za sve x, y H, vrijedi xy H.
8. Homomorfizam grupe (G1 , ) u grupu (G2 , ) je preslikavanje f : G1
G2 za koje vrijedi
f (a b) = f (a) f (b), za sve a, b G1 .
Jezgra homomorfizma je skup Kerf = {x G1 : f (x) = e2 }.
9. Injektivni homomorfizam nazivamo monomorfizam. Surjektivni homomorfizam nazivamo epimorfizam. Ako je f : G1 G2 , epimorfizam,
tada G2 nazivamo homomorfnom slikom grupe G1 .
10. Bijektivni homomorfizam nazivamo izomorfizmom. Kazemo da su
grupe G1 i G2 izomorfne, ako postoji izomorfizam f : G1 G2 . U
tom slucaju oznacavamo G1 ' G2
11. Homomorfizam kojim se grupa G preslikava u samu sebe, naziva se
endomorfizam, a izomorfizam grupe G u samu sebe, naziva se automorfizam.
12. Neka je G grupa i a G. Tada je skup hai = {an : n Z} najmanja
podgrupa od G koja sadrzi a.
1

13. Ako u grupi G postoji element a takav da je G = {an : n Z}, tada

G nazivamo ciklickom grupom (generiranom elementom a). U tom
slucaju a nazivamo generatorom grupe G
14. Neka je G ciklicka grupa generirana sa a i |G| = n. Tada je ak generator
od G ako i samo ako su k i n relativno prosti brojevi. Ako je |G| = ,
onda su a i a1 jedini generatori od G.
15. Konacne ciklicke grupe istog reda su izomorfne. Svake dvije beskonacne
ciklicke grupe su izomorfne. Ciklicku grupu reda n oznacavamo sa Cn .
Svaka podgrupa ciklicke grupe je ciklicka.
16. Ako je G grupa, a S G, onda minimalnu grupu koja sadrzi S
oznacavamo sa hSi i nazivamo podgrupom generiranom sa S. Ako
je S = {a1 , . . . , an }, onda hSi oznacavamo sa ha1 , . . . , an i. Elementi
skupa S se nazivaju generatori grupe hSi.
hSi je presjek svih podgrupa koje sadrze S.
17. Grupa G je generirana nepraznim skupom S ako i samo ako se svaki
element grupe G moze prikazati u obliku produkta
ak11 ak22 . . . aknn
za a1 , . . . , an S i k1 , . . . , kn Z.
18. Ako je G grupa, S G, |S| < i G = hSi, onda G nazivamo konacno
generiranom grupom.
19. Skup generatora nazivamo nezavisnim ako se ni jedan element tog
skupa ne moze prikazati produkt konacnog broja potencija ostalih elemenata. Skup generatora S je nezavisan ako i samo ako svaki x S,
ne pripada grupi generiranoj skupom S\{x}.
20. Svako bijektivno preslikavanje f : S S naziva se permutacija skupa
S.
21. Skup svih permutacija nepraznog skupa S je grupa u odnosu na mnozenje
(kompoziciju) preslikavanja.
22. Grupa G se naziva grupa permutacija ako je G podgrupa grupe svih
ermutacija nekog skupa S.
23. Grupa svih permutacija skupa {1, . . . , n} se naziva simetricna grupa
stupnja n i oznacava se sa Sn . Ta grupa ima n! elemenata. Permutaciju
p Sn definiranu sa p(k) = ik oznacavamo sa [i1 , . . . , in ]
24. Cayleyev teorem: Svaka grupa G je izomorfna sa nekom grupom permutacija grupe G. Svaka konacna grupa reda n je izomorfna sa nekom
podgrupom grupe Sn .
2

25. Permutacija p Sn se naziva ciklus duzine k (k n) ako je

p(a1 ) = a2 , p(a2 ) = a3 , . . . , p(ak1 ) = ak , p(ak ) = a1 ,
gdje su a1 , . . . , ak razliciti elementi skupa {1, . . . , n}, dok ostale elemente permutacija ostavlja neizmijenjenima tj.
p(x) = x, x 6= ai , i {1, . . . , k}.
Ciklus p oznacavamo simbolom p = (a1 a2 . . . ak ).
26. Ciklus duzine 2 nazivamo transpozicija, a duzine 3 tercet.
27. Ciklusi (a1 . . . ak ) i (b1 . . . bk ) se nazivaju disjunktni ako je
{a1 , . . . , ak } {b1 , . . . , bk } =
28. Svaka permutacija grupe Sn se moze prikazati kao produkt disjunktnih
ciklusa.
29. Skup svih transpozicija generira grupu Sn .
30. Permutacija grupe Sn se naziva parna ako se moze prikazati kao produkt parnog broja transpozicija, a inace neparna.
Skup An svih parnih permutacija grupe Sn je (normalna) podgrupa
grupe Sn . Grupa An ima n!
2 elemenata i naziva se alternativna grupa
stupnja n.
31. Matrica formata nn naziva se permutacijska matrica ako je dobivena
od jedinicne permutiranjem njenih vrsta.
32. Ako je Pn skup svih permutacijskih matrica formata n n, onda je Pn
multiplikativna grupa.
33. Preslikavanje : Sn Pn definirano sa (q) = Aq , gdje je Aq matrica
dobivena od jedinicne matrice permutiranjem njenih vrsta onako kako
to propisuje permutacija q, je izomorfizam grupe Sn u grupu Pn .
34. Neka je G grupa i A, B G. Definiramo AB sa
AB = {ab : a A, b B}
35. Neka je H podgrupa grupe G i a G. Skup aH = {ab : b H}
naziva se lijevi, a Ha = {ba : b H} desni suskup grupe H. Element
a nazivamo predstavnikom suskupa aH, odnosno Ha.
36. Neka je G grupa, H < G, a aH lijevi suskup. Ako je g aH, onda je
aH = gH. Analogna tvrdnja vrijedi i za desne suskupove.
3

37. Neka je H < G podgrupa i neka su aH i bH dva lijeva suskupa grupe

G. Tada je ili aH = bH ili aH bH = . Analogna tvrdnja vrijedi i
za desne suskupove.
38. Ako je H < G, onda za a G vrijedi |H| = |aH| = |Ha|.
39. Lagrange: Ako je H podgrupa konacne grupe G, onda |H| dijeli |G|.
40. Red elementa konacne grupe dijeli red grupe.
41. Grupa ciji je red prost broj je ciklicka i nema pravih podgrupa.
42. Ako je H < G, onda je preslikavanje definirano sa f (aH) = Ha bijekcija. Ako je broj lijevih (desnih) suskupova konacan, onda se on
naziva indeks podgrupe H u grupi G (ili indeks grupe G po podgrupi
H) i oznacava se sa [G : H]. Ako je skup lijevih (desnih) suskupova
beskonacan, onda kazemo da je H beskonacnog indeksa u G.
43. Ako je G konacna grupa i H < G, onda je |G| = |H| [G : H].
44. Neka su H i K konacne podgrupe od G. Tada vrijedi
|HK| =

|H| |K|
|H K|

45. Podgrupa H < G naziva se normalna ako za x G vrijedi

xHx1 = H.
Tada koristimo oznaku H C G.
46. Vrijedi ekvivalencija H C G xH = Hx, x G
47. Presjek proizvoljne familije normalnih podgrupa grupe G je normalna
podgrupa od G.
48. Neka je G grupa. Kazemo da je a G konjugiran elementom b G,
ako postoji c G takav da je
a = cbc1 .
Konjugiranost elemenata grupe je relacija ekvivalencije.
49. Neka je H < G i x G. Tada je xHx1 podgrupa od G i kaze se da
je takva podgrupa konjugirana sa H.
50. neka je H < G i x G. Preslikavanje f : H xHx1 definirano sa
f (a) = xax1 je izomorfizam.

51. Podgrupa H < G je normalna ako i samo ako se poklapa sa svim

svojim konjugiranim podgrupama.
52. Neka je H CG. Ako na skupu svih suskupova od H definiramo binarnu
operaciju sa
(aH) (bH) = (ab)H,
onda taj skup u odnosu na tu binarnu operaciju cini grupu. Ta grupa
se naziva faktor grupa grupe G po podgrupi H, oznacava se sa G/H i
red joj je [G : H].
53. 1. teorem o izomorfizmu: Neka je f : G H homomorfizam sa
jezgrom K = ker f . Tada je K C G, f (G) < H i G/K ' f (G).
54. Neka je H C G. Tada je preslikavanje : G G/H definirano sa
(g) = gH homomorfizam. se naziva prirodni homomorfizam.
55. Neka je f : G1 G2 epimorfizam i neka je H2 < G2 . Tada je skup
H1 definiran sa
H1 = {x G1 : f (x) H2 },
podgrupa od grupe G1 koja sadrzi ker f . Ako je H2 C G2 , onda je i
H1 C G1 .
56. Teorem o korespodenciji: Neka je H C G i neka je preslikavanje
f : G G/H definirano sa f (g) = gH. Neka je f funkcija definirana
na skupu svih podgrupa od G koje sadrze H, odredena sa f (K) =
(K). Tada je f bijekcija. f je takoder bijekcija izmedu skupa svih
normalnih podgrupa koje sadrze H i skupa svih normalnih podgrupa
faktor grupe G/H
57. 2. teorem o izomorfizmu: Neka je H < G i K C G. Tada vrijede
tvrdnje:
(a) H K C H
(b) HK < G
(c) (HK)/K ' H/(H K)
58. 3. teorem o izomorfizmu: Neka je G grupa, H CG, K CG i K < H.
Tada je H/K C G/K i (G/K)/(H/K) ' G/H
59. Neka su (G1 , ) i (G2 , ) grupe. Tada je G1 G2 grupa u odnosu na
binarnu operaciju definiranu sa
(a1 , a2 ) (b1 , b2 ) = (a1 b1 , a2 b2 )
i u tom slucaju se G1 G2 naziva direktan produkt grupa G1 i G2 .
Analogno se definira direktan produkt proizvoljnog broja grupa.
5

60. Ako su A i B grupe, onda grupa G = A B sadrzi podgrupu A1 koja

je izomorfna sa A i sadrzi podgrupu B1 koja je izomorfna sa B. Tada
svaki g G mozemo na jedinstven nacin prikazati kao
g = a1 b1 , a1 A1 , b1 B1 .
Takoder vrijedi G/A1 ' B i G/B1 ' A.
61. Neka su G, H i K grupe. Tada je
(G H) K ' G (H K).
62. Ako su A, B C G takve da je AB = G i A B = {e}, onda je
G'AB
Ako su H1 , . . . , Hk C G takve da je
(a) G = H1 H2 . . . Hk ,
(b) i {1, . . . , k}, Hi H1 . . . Hi1 Hi+1 . . . Hk = {e},
onda je G ' H1 H2 . . . Hk .
63. Centar Z(G) grupe G je skup definiran sa
Z(G) := {x G : xa = ax, a G}.
Z(G) je normalna podgrupa od G.
64. Ako je G grupa i A G neprazan, onda centralizator definiramo sa
C(A) := {x G : ax = xa, a A}
Vrijedi C(A) < G.
65. Normalizator N (A) nepraznog podskupa A grupe G definiramo sa
N (A) := {x G : xA = Ax}.
Vrijedi N (A) < G.
66. Ako je H < G, onda je N (H) maksimalna podgrupa od G kojoj je H
normalna podgrupa.
67. Vrijedi ekvivalencija
H C G N (H) = G.
68. Broj elemenata konjugiranih elementom a u grupi G jednak je
[G : N (a)].
6

69. Broj razlicitih podgrupa konjugiranih podgrupom H grupe G je

[G : N (H)].
70. Neka je G grupa i x, y G. Tada se xyx1 y 1 naziva komutator
elemenata x i y, te oznacava sa [x, y].
71. Podgrupa od grupe G generirana skupom svih komutatora naziva se
izvod (ili komutatorska podgrupa) grupe G i oznacava sa G0 . Vrijedi
G0 C G.
72. Za grupu G rekurzivno definiramo n-ti izvod G(n) sa
G(n) = (G(n1) )0 , G(2) = (G0 )0 .
73. Normalna podgrupa H grupe G je maksimalna normalna podgrupa
ako i samo ako ne postoji prava normalna podgrupa grupe G razlicita
od H, koja sadrzi H.
74. Grupa G se naziva prosta ako nema netrivijalnih normalnih podgrupa.
75. Normalna podgrupa H < G je maksimalna normalna podgrupa ako i
samo ako je G/H prosta.
76. Kompozicijski niz grupe G je konacan niz
G, H1 , H2 , . . . , Hk = {e}
razlicitih podgrupa kojem je svaki clan niza maksimalna normalna
podgrupa prethodnog clana.
77. Ako je G, H1 , H2 , . . . , Hk = {e} kompozicijski niz grupe G, onda se
niz
G/H1 , H1 /H2 , . . . , Hk1 /Hk
naziva kompozicijski niz faktor grupa grupe G. Kompozicijski niz
indeksa grupe G je niz
m1 , m2 , . . . , mk
gdje je mi red i-te grupe po redu faktor grupe iz kompozicijskog niza
grupe G.
78. Dva kompozicijska niza grupe G nazivaju se izomorfnim ako i samo
ako se faktor grupe jednog niza mogu bijektivno preslikati na faktor
grupe drugog niza, tako da odgovarajuce faktor grupe budu izomorfne.
79. Jordan-H
olderov teorem: Svaka dva kompozicijska niza grupe G
su izomorfna.
7

80. Za grupu G se kaze da je rjesiva ako je G(n) = {e} za neki n N.

81. Konacna grupa G je rjesiva ako i samo ako je njen kompozicijski niz
faktor grupa niz ciklickih grupa prostog reda.
82. Svaka komutativna grupa je rjesiva.
83. Svaka konacna grupa neparnog reda je rjesiva1 .
84. Ako je p prost broj, grupa G se naziva p-grupa ako je red svakog
elementa od G potencija od p.
85. Cauchyjev teorem: Ako je G konacna grupa ciji je red djeljiv prostim brojem p, onda G sadrzi element reda p.
86. Konacna grupa G je p-grupa ako i samo ako je red grupe G potencija
od p.
87. Neka je p prost broj. Podgrupa P < G se naziva Sylowljeva podgrupa
grupe G ako je P maksimalna p-podgrupa grupe G.
88. 1. Sylowljev teorem: Neka je G grupa reda pn q, gdje je p relativno
prost sa q, a n N. Tada G sadrzi podgrupu reda pi za i {1, . . . , n}
i svaka podgrupa od G reda pi (i < n) je normalna za neku podgrupu
reda pi+1 .
89. Ako u grupi G postoji samo jedna Sylowljeva p-grupa, onda je ta grupa
normalna podgrupa od G.
90. Ako je G grupa reda n, onda su p-podgrupe reda pr , gdje je pr najveca
potencija koja dijeli n.
91. 2. Sylowljev teorem: Svake dvije Sylowljeve p-podgrupe od G su
konjugirane. Ukupan broj Sylowljevih p-podgrupa je [G : N (P )], gdje
je P bilo koja Sylowljeva p-podgrupa.
92. 3. Sylowljev teorem: Broj razlicitih Sylowljevih p-podgrupa od
konacne grupe G je 1 + kp, gdje je k nenegativan cijeli broj, a 1 + kp
dijeli |G|.
93. Neka je G grupa i a G. Preslikavanje f : G G definirano sa
f (x) = axa1 je automorfizam i naziva se unutrasnji automorfizam
odreden elementom a.
94. Automorfizam koji nije unutrasnji, naziva se spoljasnji automorfizam.
1

Ovo je bolje ne dokazivati.

95. Skup A(G) svih automorfizama od grupe G je grupa u odnosu na

kompoziciju preslikavanja. Za skup svih unutrasnjih automorfizama
U (G) grupe G vrijedi U (G) C A(G).
96. Vrijedi U (G) ' G/Z(G).