Professional Documents
Culture Documents
Gramatika Italijans
Gramatika Italijans
MI
TI
GLI
LE
CI
VI
GLI
LO
ME LO
TE LO
GLIELO
GLIELO
CE LO
VE LO
GLIELO
LA
ME LA
TE LA
GLIELA
GLIELA
CE LA
VE LA
GLIELA
LI
ME LI
TE LI
GLIELI
GLIELI
CE LI
VE LI
GLIELI
LE
ME LE
TE LE
GLIELE
GLIELE
CE LE
VE LE
GLIELE
NE
ME NE
TE NE
GLIENE
GLIENE
CE NE
VE NE
GLIENE
Lezione 3 - Ferragosto
Imperativo (tu-noi-voi) Imerativ (direktni, ti-mi-vi)
Imperativ, zapovedni nain, slui za izricanje naredbi, i ima samo jedno
vreme, sadanje. Imperativ za 2. lice jednine i 1. i 2. lice mnoine ima
potpuno drugaije oblike od imperativa za formalno obraanje, dobija se
odbacivanjem infinitivnih nastavaka are, ere i ire i dodavanjem sledeih
nastavaka:
Parl-are
2. lice jednine Parl-A! Priaj!
1. lice mnoine Parl-IAMO! Priajmo!
2. lice mnoine Parl-ATE! Priajte!
Vend-ere
2. lice jednine Vend-I! Prodaj!
1. lice mnoine Vend-IAMO! Prodajmo!
2. lice mnoine Vend-ETE! Prodajte!
Dorm-ire
2. lice jednine Dorm-I! Spavaj!
1. lice mnoine Dorm-IAMO! Spavajmo!
2. lice mnoine Dorm-ITE! Spavajte!
Glagoli sa nepravilnom promenom:
Avere
2. lice jednine ABBI!
1. lice mnoine ABBIAMO!
2. lice mnoine ABBIATE!
Essere
2. lice jednine SII!
1. lice mnoine SIAMO!
2. lice mnoine SIATE!
Sapere
2. lice jednine SAPPI!
1. lice mnoine SAPPIAMO!
2. ice mnoine SAPPIATE!
Glagoli dire, dare, fare, stare i andare imaju poseban oblik imperativa za 2.
lice jednine dok u mnoini imaju pravilne oblike (podudaraju se sa
prezentom):
Dire DI' reci, Dare DA' daj, Fare FA' uradi, Stare STA' budi,
Andare VA' idi
Ovi oblici imperativa ako se nau ispred dativnih, akuzativnih ili zdruenih
oblika zamenica (sa kojima se piu sastavljeno) udvajaju prvo slovo
zamenice:
Dammi un libro, dammelo subito! Daj mi jednu knjigu, daj mi je odmah!
Dacci un consiglio, ti preghiamo! Daj nam savet, molimo te!
Se vedi Anna, dalle questa borsa! Ako vidi Anu, daj joj ovu tanu!
Dimmi la verit, dimmela subito! Reci mi istinu, reci mi je odmah!
Fammi un favore! Uini mi uslugu.
Fa' i compiti, ma falli dopo cena! Uradi zadatke, ali uradi ih posle veere!
Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa za 1. i 2.
lice mnoine, dok se za 2. lice jednine negacija dobija dodavanjem NON
ispred INFINITIVA glagola koji izraava naredbu!
Non parlare! Ne priaj!
Non andare via! Nemoj da ide!
Non stare in fila! Nemoj da stoji u redu!
Non siate li' prima delle 7! Nemojte biti tamo pre 7!
Non scrivete adesso! Nemojte sada da piete!
Lezione 4 Un acquisto
Pronomi relativi Relativne zamenice
Relativne zamenice mogu biti promenljive i nepromenljive.
Nepromenljive relativne zamenice su CHE i CUI, a promenljive Il QUALE
(koji), LA QUALE (koja), I QUALI (koji), LE QUALI (koje).
Nepromenljive relativne zamenice
Zamenica CHE se koristi i kao subjekat i kao objekat, a zamenica CUI, sa
predlozima, za sve ostale funkcije u reenici.
che u funkciji objekta
Il ragazzo CHE conosco simpatico. Momak kojeg poznajem je
simpatian.
Il libro CHE mi hai regalato interessante. Knjiga koju si mi poklonio je
interesantna.
Ti dir una cosa CHE non sai. Rei u ti jednu stvar koju ne zna.
Puoi restituirmi i soldi CHE ti ho prestato? Moe li mi vratiti pare koje
sam ti pozajmio?
Avete ricevuto le lettere CHE vi abbiamo mandato? Jeste li dobili pisma
koja smo vam poslali?
che u funkciji subjekta
Conosco un ragazzo CHE simpatico. Poznajem jednog momka koji je
simpatian.
Ho conosciuto un avvocato CHE molto bravo. Upoznao sam advokata
koji je veoma dobar.
La matematica una materia CHE molto difficile. Matematika je
predmet koji je veoma teak.
Gli studenti CHE hanno superato lesame andranno a Roma. Studenti koji
su poloili ispit ii e u Rim.
Ako relativnoj zamenici CHE prethodi odreeni lan za muki rod IL onda
se ona ne odnosi na re koja joj neposredno prethodi ve se odnosi na itav
iskaz izreen nezavisnom reenicom i prevodi se sa TO.
Abito proprio al centro, IL CHE per me molto conveniente. Stanujem ba
u centru, to meni veoma odgovara.
CHI =
COLUI (onaj)
COLEI (ona)
COLORO (oni)
QUELLO (onaj)
QUELLA (ona)
QUELLI (oni)
QUELLE (one)
Lezione 5 Il cucciolo
Congiuntivo presente e passato Konjunktiv prezenta i prolog
vremena (perfekta)
Konjunktiv je gagolski nain mogunosti, sumnje i nesigurnosti. Za razliku
od indikativa koji je nain objektivnosti i realnosti, konjunktiv je subjektivan
i govori da dogaaj izraen glagolom nije siguran i realan ve mogu,
nesiguran, hipotetiki, poeljan, onaj kojem se neko nada ili ga se plai.
Konjunktiv ima etiri vremena: prezent, prolo vreme (perfekat), imperfekat
i pluskvamperfekat.
Congiuntivo presente
Konjunktiv prezenta gradi se odbijanjem infinitivnih nastavaka za sve tri
konjugacije i dodavanjem linih nastavaka na osnovu:
1. lice jednine
2. lice jednine
3. lice jednine
1. lice mnoine
2. lice mnoine
3. lice mnoine
cant-are
cant-i
cant-i
cant-i
cant-iamo
cant-iate
cant-ino
prend-ere
prend-a
prend-a
prend-a
prend-iamo
prend-iate
prend-ano
dorm-ire
dorm-a
dorm-a
dorm-a
dorm-iamo
dorm-iate
dorm-ano
Mario pensa che io non parli questa lingua. Mario misli da ja ne govorim
ovaj jezik.
Anna vuole che noi scriviamo una lettera. Ana eli da mi napiemo jedno
pismo.
Lucia teme che Piero parta oggi. Lucija se plai da Pjero kree danas.
I genitori sperano che voi finiate l'Universit in tempo. Roditelji se nadaju
da ete zavriti Univerzitet na vreme.
Glagoli 3. konjugacije koji imaju infiks isc- u prezentu indikativa imaju isti
infiks i u prezentu konjunktiva:
Finire finisca, finisca, finisca, finiamo, finiate, finiscano
Antonio crede che lei sia partita. Antonio veruje da je ona krenula.
Marco teme che i suoi amici abbiano perso il treno. Marko se plai da je
njegovim prijateljima otiao voz.
Andrea spera che Chiara abbia scritto. Andrea se nada da je Kjara pisala.
Glagoli ili izrazi koji uvode konjunktiv
Pensare, credere, suppore, ritenere, parere, sembrare
Penso che lui sia a casa e abbia molte cose da fare. Mislim da je on kod
kue i ima mnogo stvari da radi.
Credo che lei abiti a Perugia, ma frequenti lUniverist a Roma. Verujem
da ona ivi u Perui ali pohaa univerzitet u Rimu.
Suppongo che tutti i presenti abbiano capito la lezione. Pretpostavljam da
su svi prisutni razumeli lekciju.
Ritengo che voi abbiate fatto del vostro meglio. Drim da ste uinili
najbolje to ste mogli.
Mi pare che domani ci sia (sar) un bello spettacolo in piazza. ini mi se
da e sutra na trgu biti lepa predstava.
Mi sembra che loro siano gi ritornate a casa. ini mi se da su se one ve
vratile kui.
Temere, avere paura, sperare
Temo che lei parta domani per il suo paese. Plaim se da ona sutra kree u
svoju zemlju.
Ho paura che loro siano gi partiti per le vacanze estive. Bojim se da su
oni ve krenuli na letnji odmor.
Spero che Lei abbia passato una bella vacanza in Grecia. Nadam se da ste
Vi proveli lep odmor u Grkoj.
Volere, desiderare, preferire
Voglio che loro non guardino la TV molto. Hou da oni ne gledaju mnogo
TV.
Desidero che voi leggiate molto in italiano. elim da vi itate mnogo na
italijanskom.
Preferisco che lei resti ancora un mese in Italia. Vie volim da ona ostane
jo mesec dana u Italiji.
Si dice, dicono, si racconta, raccontano, sembra
Si dice che quel signore sia molto ricco. Pria se da je onaj gospodin
veoma bogat.
Sembra che lui abbia perso molti soldi al gioco. Izgleda da je on izgubio
mnogo para na kocki.
Pu darsi, pu essere (ali forse + indikativ)
Pu darsi che domani piova. Mogue je da e sutra padati kia.
Pu essere che ora dorma. Moe biti da sada spava.
Forse domani piover. Moda e sutra padati kia.
Forse ora dorme. Moda sada spava.
Bisogna, occore, necessario
Bisogna che io vada alla posta a ritirare un pacco. Potrebno je da odem do
pote da podignem paket.
Occore che lui spedisca immediatamente i documenti. Potrebno je da on
odmah poalje dokumenta.
E' necessario che voi veniate a lezione in orario. Neophodno je da dolazite
na as na vreme.
Fraze koje izraavaju miljenje ili sud facile, difficile,
possibile, impossibile, probabile, improbabile, bello, brutto,
bene, male, giusto, ingiusto, meglio, peggio, ora, tempo,
un peccato, una vergogna;
possibile che lei abbia gi risolto il suo problema. Mogue je da je ona
ve reila svoj problem.
improbabile che le cose siano andate come dici tu. Nije mogue da su se
stvari desile tako kako kae ti.
bello che voi vi siate comportati in quel modo. Lepo je to ste se tako
poneli.
giusto che tu dica queste cose. Fer je da ti kae te stvari.
meglio che Lei dica la verit. Bolje je da govorite istinu.
ora che tu metta la testa a posto. Vreme je da se sredi.
un peccato che tu non abbia visto quel film. teta je to nisi pogledao taj
film.
una vergogna che loro si siano ubriacati. Sramota je to su se napili.
U mnogim gore navedenim sluajevima ako je subjekat isti u glavnoj i
zavisnoj reenici onda umesto che + konjunktiv stoji di + infinitiv ili samo
infinitiv:
Io credo che tu abbia ragione. Ja verujem da si ti u pravu.
Tu credi di avere ragione. Ti veruje da si ti u pravu.
Lezione 6 L artista
Congiuntivo imperfetto e trapassato konjunktiv imperfekta i
pluskvamperfekta
Congiuntivo imperfetto
Konjunktiv imperfekta se gradi od osnove koja se dobija odbijanjem
nastavaka are, -ere i ire u infinitivu glagola i dodavanjem linih
nastavaka:
1. lice jednine
2. lice jednine
3. lice jednine
1. lice mnoine
2. lice mnoine
3. lice mnoine
Parl-are
Parl-assi
Parl-assi
Parl-asse
Parl-assimo
Parl-aste
Parl-assero
Scriv-ere
Scriv-essi
Scriv-essi
Scriv-esse
Scriv-essimo
Scriv-este
Scriv-essero
Dorm-ire
Dorm-issi
Dorm-issi
Dorm-isse
Dorm-issimo
Dorm-iste
Dorm-issero