You are on page 1of 18

Lezione 1 Un furto

Pronomi accoppiati zdrueni oblici nenaglaenih zamenica


Nenaglaene dativne zamenice MI (meni), TI (tebi), GLI (njemu), LE (njoj),
CI (nama), VI (vama), GLI (njima) i nenaglaene akuzativne zamenice LO
(njega), LA (nju), LI (njih), LE (njih .r.) kao i partitivna reca NE mogu da
stoje jedne pored drugih, zajedno. Takvi oblici postoje i u srpskom jeziku.

MI
TI
GLI
LE
CI
VI
GLI

LO
ME LO
TE LO
GLIELO
GLIELO
CE LO
VE LO
GLIELO

LA
ME LA
TE LA
GLIELA
GLIELA
CE LA
VE LA
GLIELA

LI
ME LI
TE LI
GLIELI
GLIELI
CE LI
VE LI
GLIELI

LE
ME LE
TE LE
GLIELE
GLIELE
CE LE
VE LE
GLIELE

NE
ME NE
TE NE
GLIENE
GLIENE
CE NE
VE NE
GLIENE

Kao to moe da se vidi u tabeli, pri spajanju ovih zamenica, u 1. i 2. licu


jednine i mnoine vokal I dativnih zamenica prelazi u E.
Kod treeg lica jednine i mnoine treba obratiti panju jer se kombinovane
zamenice piu zajedno i imaju samo jedan oblik i za jedninu i za mnoinu,
za oba roda (glielo, gliela, glieli....)
Upotreba zdruenih zamenica
Marco da un libro a me. Marco MI da un libro. Marco ME LO da.
Marko daje knjigu meni. Marko MI daje knjigu. Marko MI JE daje.
Anna regala una macchina a te. Anna TI regala una macchina. Anna
TE LA regala.
Ana poklanja kola tebi. Ana TI poklanja kola. Ana TI IH poklanja.
Io do un consiglio a lui. Io GLI do un consiglio. Io GLIELO do.
Ja dajem savet njemu. Ja MU dajem savet. Ja MU GA dajem.
Tu regali un libro a lei. Tu LE regali un libro. Tu GLIELA regali.
Ti poklanja knjigu njoj. Ti JOJ poklanja knjigu. Ti JOJ JE poklanja.

Portano un regalo a noi. Ci portano un regalo. CE LO portano.


Donose poklon nama. Donose NAM poklon. Donose NAM GA.
Luca da le chiavi a voi. Luca VI da le chiavi. Luca VE LE da.
Luka daje kljueve vama. Luka VAM daje kljueve. Luka VAM IH daje.
Portano la torta a loro. GLI portano la torta. GLIELA portano.
Donose njima tortu. Donose IM tortu. Donose IM JE.
Chiara porta un po di torta a me. Chiara MI porta un po di torta.
Chiara ME NE porta un po.
Kjara donosi malo torte meni. Kjara MI donosi malo torte. Kjara MI JE
donosi malo. (U smislu malo od nje torte)
Posebnu panju treba obratiti na tree lice jednine i mnoine, oba roda, jer
moe imati viestruko znaenje. Npr. GLIELA danno moe znaiti daju mu
je, daju joj je i daju im je, najee e kontekst ostatka teksta razreiti
nedoumicu pa treba biti paljiv.
Mesto zdruenih oblika zamenica u reenici
Zdrueni oblici zamenica u reenici stoje ispred glagola u indikativu,
konjunktivu i kondicionalu.
Anna me la porta domani. Ana mi je donosi sutra.
Credo che io ve lo abbia gi detto. Verujem da sam vam to ve rekao.
Glielo direi. Rekao bih mu to.
Uz neke oblike imperativa, gerund, infinitiv i particip proli zdrueni oblici
linih zamenica se piu zajedno sa glagolom, i stoje iza njega (i same
zamenice se tada piu sastavljeno).
Puoi prestarmi la tua macchina? Moe li mi pozajmiti tvoja kola?
Puoi prestarmela? Moe li mi je pozajmiti?
Parlami di lei! Priaj mi o njoj!

Lezione 2 Dal dentista


Imperativo (forma di cortesia) Imperativ (imperativ za formalno
obraanje)
Imperativ (zapovedni nain) za formalno obraanje (3. lice jednine i
mnoine jer se na italijanskom 3.-im licem persira) se gradi od osnove koja
se dobija odbacivanjem zavretka are, ere i ire i dodavanjem sledeih
nastavaka:
Parl-are
3. lice jednine Parl-I! Govorite! (upueno jednoj osobi)
3. lice mnoine Parl-INO! Govorite! (upueno grupi ljudi)
Vend-ere
3. lice jednine Vend-A! Prodajte! (upueno jednoj osobi)
3. lice mnoine Vend-ANO! Prodajte! (upueno grupi ljudi)
Dorm-ire
3. lice jednine Dorm-A! Spavajte! (upueno jednoj osobi)
3. lice mnoine Dorm-ANO! Spavajte! (upueno grupi ljudi)
Primeri:
Stia calma signora! Budite mirni gospoo!
Si accomodi, dottor Rossi! Izvolite, dr Rosi!
Si sieda! Sedite!
Kao to se moe primetiti, imperativ za formalno obraanje zapravo
pozajmljuje oblike od konjunktiva prezenta.
Nepravilnosti u promeni koje su se javljale kod nekih glagola u 1. licu
jednine prezenta ukazuju nam na nepravilnosti koje moemo oekivati i
ovde.
Npr.
Dire prezent DICO imperativ 3.l.j. DICA, 3.l.m. DICANO
Andare prezent VADO imperativ 3.l.j. VADA, 3.l.m. VADANO
Venire prezent VENGO imperativ 3.l.j. VENGA, 3.l.m. VENGANO
Salire prezent SALGO imperativ 3.l.j. SALGA, 3.l.m. SALGANO

Fare prezent FACCIO imperativ 3.l.j. FACCIA, 3.l.m. FACCIANO


Finire prezent FINISCO imperativ 3.l.j. FINISCA, 3.l.m. FINISCANO
(svi inhoativni glagoli, tj. glagoli 3. konjugacije koji imaju -isc- u promeni a
ne u infinitivu imaju taj infiks i u formalnom imperativu)
Potpuno nepravilan imperativ imaju:
Avere 3.l.j. ABBIA, 3.l.m. ABBIANO
Essere 3.l.j. SIA, 3.l.m. SIANO
Stare 3.l.j. STIA, 3.l.m. STIANO
Dare 3.l.j. DIA, 3.l.m. DIANO
Kod imperativa za formalno obraanje, zdrueni oblici nenaglaenih
zamenica stoje ispred glagola:
Signora, mi dia il libro. Signora, me lo dia subito!
Gospoo, dajte mi knjigu. Gospoo, dajte mi je odmah!
Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa:
Signor Rossi, non lo dica a sua moglie! Signor Rossi, non glielo dica!
Gospodine Rosi, nemojte to rei Vaoj supruzi! Gospodine Rosi, nemojte
joj to rei!

Lezione 3 - Ferragosto
Imperativo (tu-noi-voi) Imerativ (direktni, ti-mi-vi)
Imperativ, zapovedni nain, slui za izricanje naredbi, i ima samo jedno
vreme, sadanje. Imperativ za 2. lice jednine i 1. i 2. lice mnoine ima
potpuno drugaije oblike od imperativa za formalno obraanje, dobija se
odbacivanjem infinitivnih nastavaka are, ere i ire i dodavanjem sledeih
nastavaka:
Parl-are
2. lice jednine Parl-A! Priaj!
1. lice mnoine Parl-IAMO! Priajmo!
2. lice mnoine Parl-ATE! Priajte!
Vend-ere
2. lice jednine Vend-I! Prodaj!
1. lice mnoine Vend-IAMO! Prodajmo!
2. lice mnoine Vend-ETE! Prodajte!
Dorm-ire
2. lice jednine Dorm-I! Spavaj!
1. lice mnoine Dorm-IAMO! Spavajmo!
2. lice mnoine Dorm-ITE! Spavajte!
Glagoli sa nepravilnom promenom:
Avere
2. lice jednine ABBI!
1. lice mnoine ABBIAMO!
2. lice mnoine ABBIATE!

Essere
2. lice jednine SII!
1. lice mnoine SIAMO!
2. lice mnoine SIATE!
Sapere
2. lice jednine SAPPI!
1. lice mnoine SAPPIAMO!
2. ice mnoine SAPPIATE!
Glagoli dire, dare, fare, stare i andare imaju poseban oblik imperativa za 2.
lice jednine dok u mnoini imaju pravilne oblike (podudaraju se sa
prezentom):
Dire DI' reci, Dare DA' daj, Fare FA' uradi, Stare STA' budi,
Andare VA' idi
Ovi oblici imperativa ako se nau ispred dativnih, akuzativnih ili zdruenih
oblika zamenica (sa kojima se piu sastavljeno) udvajaju prvo slovo
zamenice:
Dammi un libro, dammelo subito! Daj mi jednu knjigu, daj mi je odmah!
Dacci un consiglio, ti preghiamo! Daj nam savet, molimo te!
Se vedi Anna, dalle questa borsa! Ako vidi Anu, daj joj ovu tanu!
Dimmi la verit, dimmela subito! Reci mi istinu, reci mi je odmah!
Fammi un favore! Uini mi uslugu.
Fa' i compiti, ma falli dopo cena! Uradi zadatke, ali uradi ih posle veere!
Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa za 1. i 2.
lice mnoine, dok se za 2. lice jednine negacija dobija dodavanjem NON
ispred INFINITIVA glagola koji izraava naredbu!
Non parlare! Ne priaj!
Non andare via! Nemoj da ide!
Non stare in fila! Nemoj da stoji u redu!
Non siate li' prima delle 7! Nemojte biti tamo pre 7!
Non scrivete adesso! Nemojte sada da piete!

Lezione 4 Un acquisto
Pronomi relativi Relativne zamenice
Relativne zamenice mogu biti promenljive i nepromenljive.
Nepromenljive relativne zamenice su CHE i CUI, a promenljive Il QUALE
(koji), LA QUALE (koja), I QUALI (koji), LE QUALI (koje).
Nepromenljive relativne zamenice
Zamenica CHE se koristi i kao subjekat i kao objekat, a zamenica CUI, sa
predlozima, za sve ostale funkcije u reenici.
che u funkciji objekta
Il ragazzo CHE conosco simpatico. Momak kojeg poznajem je
simpatian.
Il libro CHE mi hai regalato interessante. Knjiga koju si mi poklonio je
interesantna.
Ti dir una cosa CHE non sai. Rei u ti jednu stvar koju ne zna.
Puoi restituirmi i soldi CHE ti ho prestato? Moe li mi vratiti pare koje
sam ti pozajmio?
Avete ricevuto le lettere CHE vi abbiamo mandato? Jeste li dobili pisma
koja smo vam poslali?
che u funkciji subjekta
Conosco un ragazzo CHE simpatico. Poznajem jednog momka koji je
simpatian.
Ho conosciuto un avvocato CHE molto bravo. Upoznao sam advokata
koji je veoma dobar.
La matematica una materia CHE molto difficile. Matematika je
predmet koji je veoma teak.
Gli studenti CHE hanno superato lesame andranno a Roma. Studenti koji
su poloili ispit ii e u Rim.
Ako relativnoj zamenici CHE prethodi odreeni lan za muki rod IL onda
se ona ne odnosi na re koja joj neposredno prethodi ve se odnosi na itav
iskaz izreen nezavisnom reenicom i prevodi se sa TO.
Abito proprio al centro, IL CHE per me molto conveniente. Stanujem ba
u centru, to meni veoma odgovara.

Litaliano usa il congiuntivo, IL CHE per noi molto difficile. Italijanski


koristi konjunktiv, to je za nas veoma teko.
C stato laumento del prezzo della benzina, IL CHE singifica che tutti i
prezzi veranno alzati. Bilo je poskupljenje benzina, to znai da e sve
cene biti podignute.
Cui sa predlozima
Il film di cui (del quale) ti ho parlato molto triste. Film o kojem sam ti
priao je mnogo tuan.
La citt in cui (nella quale) vivo mi cara. .Grad u kojem ivim mi je
veoma drag.
I fogli su cui (sui quali) scrivo sono di buona qualit. Papiri na kojima
piem su odlinog kvaliteta.
La ditta per cui (per la quale) lavoro produce i cellulari. Firma za koju
radim proizvodi mobilne telefone.
Le ragazze con cui (con le quali) studio sono simpatiche. Devojke sa
kojima studiram su simpatine.
Il signore a cui (al quale) parlo non sente bene. Gospodin kojem govorim
ne uje dobro.
Gli amici da cui (dai quali) ho ricevuto la lettera vivono a Bergamo.
Prijatelji od kojih sam dobio pismo ive u Bergamu.
Ako relativnoj zamenici CUI prethodi lan onda ona dobija relativnoposesivno znaenje i prevodi se sa iji, ija, ije. lan koji prethodi zamenici
se slae u rodu i broju sa rei koja stoji iza imenice. Treba odbratiti panju
na injenicu da taj lan moe da se spaja sa predlogom koji prethodi
zamenici.
La signora IL CUI figlio studia con me unamica di mia madre. Gospoa
iji sin studira sa mnom je prijateljica moje majke.
Lo studente SUL CUI libro scrivo non venuto a lezione. Student po ijoj
knjizi piem nije doao na predavanje.
Il ragazzo LA CUI sorella mi piace nostro compagno di classe. Deko
ija sestra mi se svia je na drug iz razreda.
La signora NELLA CUI valigia hanno trovato le cose illegali una persona
vip. Gospoa u ijem prtljagu su nali ilegalnu robu je veoma vana osoba.

Promenljiva relativna zamenica QUALE sa lanom


Ova, promenljiva relativna zamenica, koristi se ree nego nepromenljiva
relativna zamenica. Obavezno se slae u rodu i broju sa rei na koju se
odnosi i koja joj prethodi.
Accanto a me era seduto un signore il quale (che) parlava da solo. Pored
mene je sedeo gospodin koji je priao sam sa sobom.
Al concerto ho conosciuto la figlia del professore la quale (che) partir
presto per gli Stati Uniti. Na koncertu sam upoznao erku profesora koja
e uskoro otputovati u Ameriku.
Portami i documenti i quali (che) sono sul tavolo dellufficio. Donesi mi
dokumenta koja su na stolu u kancelariji.
Mi piacciono le commedie di Eduardo le quali (che) sono note in tutto il
mondo. Sviaju mi se Eduardove komedije koje su poznate u itavom
svetu.
Non conosco il signore al quale (a cui) hai prestato la bici. Ne poznajem
gospodina kojem si pozajmio bicikl.
Non conosco la signora con la quale (con cui) stavi parlando ieri al bar. Ne
poznajem gospou sa kojom si priao jue u baru.
La cosa della quale (di cui) stai parlando, non minteressa. Stvar o kojoj
govori, me ne interesuje.
La citt nella quale (in cui) mi trovo attualmente, piccola. Grad u kojem
se trenutno nalazim, je mali.
Il prezzo di questo articolo un elemento sul quale (su qui) non si pu
discutere. Cena ovog artikla je neto o emu se ne moe pregovarati.
Ti dir subito i motivi per i quali (per cui) sono venuto a trovarti. Odmah
u ti rei motive zbog kojih sam doao kod tebe.
Le persone fra le quali (tra cui) vivo non sanno una parlora ditaliano.
Osobe meu kojima ivim ne znaju ni jednu re italijanskog.
Ecco gli amici dai quali (da cui) sono andata ieri a cena. Evo prijatelja kod
kojih sam otila jue na veeru.
Poto relativna zamenica quale sa lanom zahteva slaganje u rodu i broju i
ne sme da se koristi u funkciji pravog objekta, kad god je to mogue bolje je
koristiti nepromenljivve relativne zamenice che i cui!

Relativno pokazne zamenice

CHI =

COLUI (onaj)
COLEI (ona)
COLORO (oni)
QUELLO (onaj)
QUELLA (ona)
QUELLI (oni)
QUELLE (one)

CHE (koji, koja, koje)

Uz relativnu zamenicu chi uvek ide glagol u jednini.


Chi (colui che, colei che, quello che, quella che),dice questo, sbaglia. Ko
to kae, grei.
Coloro che (quelli che, quelle che) dicono questo, sbagliano. Oni koji to
kau, gree.
Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) tace, acconsente. Ko uti,
slae se.
Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) cerca, trova. Ko trai,
nae.
Chi(colui che, colei che, quello che, quella che) trova un amico, trova
tesoro. Ko nae prijatelja, naao je blago.
Non devi regalare niente a chi non lo merita. Ne treba da poklanja nita
onome ko ne zasluuje.
Non puoi fidarti di chi (colui che, colei che, coloro che, quello che, quella
che, quelli che, quelle che) non conosci bene. Ne moe da se pouzda u
onoga koga ne poznaje dobro.
Per quel problema, vai da chi ti ho detto. Za taj problem, idi kod onoga
koga sam ti rekao.
CIO' CHE, QUELLO CHE to to, ono to (odnosi se na stvari,
pojmove)
Dovr raccontare tutto ci che/quello che ha visto. Morae da ispria sve
ono to je video.
Non capisco ci che/quello che racconti. Ne razumem to to govori.
E bello ci che/quello che hai fatto. Lepo je to to si uradio.
Ti ringrazio di ci che/quello che farai per me. Zahvaljujem ti za ono to
e uraditi za mene.

Non fare caso a ci che/quello che ha detto. Ne obraaj panju na ono to


je rekao.
Faccio ci che/quello che mi piace. Radim ono to mi se svia.
E tutto ci che/quello che sa fare. To je sve to zna da radi.
E difficile vivere con ci che/quello che guadagno. Teko je iveti sa
onim to zaradim.
Devi riflettere su ci che/quello che stai per fare. Treba da razmisli o
onome to e uraditi.

Lezione 5 Il cucciolo
Congiuntivo presente e passato Konjunktiv prezenta i prolog
vremena (perfekta)
Konjunktiv je gagolski nain mogunosti, sumnje i nesigurnosti. Za razliku
od indikativa koji je nain objektivnosti i realnosti, konjunktiv je subjektivan
i govori da dogaaj izraen glagolom nije siguran i realan ve mogu,
nesiguran, hipotetiki, poeljan, onaj kojem se neko nada ili ga se plai.
Konjunktiv ima etiri vremena: prezent, prolo vreme (perfekat), imperfekat
i pluskvamperfekat.
Congiuntivo presente
Konjunktiv prezenta gradi se odbijanjem infinitivnih nastavaka za sve tri
konjugacije i dodavanjem linih nastavaka na osnovu:

1. lice jednine
2. lice jednine
3. lice jednine
1. lice mnoine
2. lice mnoine
3. lice mnoine

cant-are
cant-i
cant-i
cant-i
cant-iamo
cant-iate
cant-ino

prend-ere
prend-a
prend-a
prend-a
prend-iamo
prend-iate
prend-ano

dorm-ire
dorm-a
dorm-a
dorm-a
dorm-iamo
dorm-iate
dorm-ano

Mario pensa che io non parli questa lingua. Mario misli da ja ne govorim
ovaj jezik.
Anna vuole che noi scriviamo una lettera. Ana eli da mi napiemo jedno
pismo.
Lucia teme che Piero parta oggi. Lucija se plai da Pjero kree danas.
I genitori sperano che voi finiate l'Universit in tempo. Roditelji se nadaju
da ete zavriti Univerzitet na vreme.
Glagoli 3. konjugacije koji imaju infiks isc- u prezentu indikativa imaju isti
infiks i u prezentu konjunktiva:
Finire finisca, finisca, finisca, finiamo, finiate, finiscano

Glagoli koji imaju neku nepravilnost u promeni u 1. licu jednine indikativa


prezenta imae je i u promeni u konjunktivu prezenta:
dire dica, dica, dica, diciamo, diciate, dicano
fare faccia, faccia, faccia, facciamo, facciate, facciano
stare stia, stia, stia, stiamo, stiate, stiano
sapere sappia, sappia, sappia, sappiamo, sappiate, sappiano
potere possa, possa, possa, possiamo, possiate, possano
volere voglia, voglia, voglia, vogliamo, vogliate, vogliano
dare dia, dia, dia, diamo, diate, diano
sciegliere scelga, scelga, scelga, scegliamo, scegliate, scelgano
andare vada, vada, vada, andiamo, andiate, vadano
venire venga, venga, venga, veniamo, veniate, vengano
dovere debba, debba, debba, dobbiamo, dobbiate, debbano
uscire esca, esca, esca, usciamo, usciate, escano
Congiuntivo passato
Prolo vreme, perfekat konjunktiva je sloeno vreme i gradi se od prezenta
konjunktiva pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola, posebnu
panju treba obratiti na izbor pomonog glagola i na eventualne
nepravilnosti participa prolog.
Parlare
Che io abbia parlato
Che tu abbia parlato
Che lui/lei abbia parlato
Che noi abbiamo parlato
Che voi abbiate parlato
Che loro abbiano parlato
Uscire
Che io sia uscito/a
Che tu sia uscito/a
Che lui/lei sia uscito/a
Che noi siamo usciti/e
Che voi siate usciti/e
Che loro siano usciti/e

Antonio crede che lei sia partita. Antonio veruje da je ona krenula.
Marco teme che i suoi amici abbiano perso il treno. Marko se plai da je
njegovim prijateljima otiao voz.
Andrea spera che Chiara abbia scritto. Andrea se nada da je Kjara pisala.
Glagoli ili izrazi koji uvode konjunktiv
Pensare, credere, suppore, ritenere, parere, sembrare
Penso che lui sia a casa e abbia molte cose da fare. Mislim da je on kod
kue i ima mnogo stvari da radi.
Credo che lei abiti a Perugia, ma frequenti lUniverist a Roma. Verujem
da ona ivi u Perui ali pohaa univerzitet u Rimu.
Suppongo che tutti i presenti abbiano capito la lezione. Pretpostavljam da
su svi prisutni razumeli lekciju.
Ritengo che voi abbiate fatto del vostro meglio. Drim da ste uinili
najbolje to ste mogli.
Mi pare che domani ci sia (sar) un bello spettacolo in piazza. ini mi se
da e sutra na trgu biti lepa predstava.
Mi sembra che loro siano gi ritornate a casa. ini mi se da su se one ve
vratile kui.
Temere, avere paura, sperare
Temo che lei parta domani per il suo paese. Plaim se da ona sutra kree u
svoju zemlju.
Ho paura che loro siano gi partiti per le vacanze estive. Bojim se da su
oni ve krenuli na letnji odmor.
Spero che Lei abbia passato una bella vacanza in Grecia. Nadam se da ste
Vi proveli lep odmor u Grkoj.
Volere, desiderare, preferire
Voglio che loro non guardino la TV molto. Hou da oni ne gledaju mnogo
TV.
Desidero che voi leggiate molto in italiano. elim da vi itate mnogo na
italijanskom.
Preferisco che lei resti ancora un mese in Italia. Vie volim da ona ostane
jo mesec dana u Italiji.
Si dice, dicono, si racconta, raccontano, sembra
Si dice che quel signore sia molto ricco. Pria se da je onaj gospodin
veoma bogat.

Sembra che lui abbia perso molti soldi al gioco. Izgleda da je on izgubio
mnogo para na kocki.
Pu darsi, pu essere (ali forse + indikativ)
Pu darsi che domani piova. Mogue je da e sutra padati kia.
Pu essere che ora dorma. Moe biti da sada spava.
Forse domani piover. Moda e sutra padati kia.
Forse ora dorme. Moda sada spava.
Bisogna, occore, necessario
Bisogna che io vada alla posta a ritirare un pacco. Potrebno je da odem do
pote da podignem paket.
Occore che lui spedisca immediatamente i documenti. Potrebno je da on
odmah poalje dokumenta.
E' necessario che voi veniate a lezione in orario. Neophodno je da dolazite
na as na vreme.
Fraze koje izraavaju miljenje ili sud facile, difficile,
possibile, impossibile, probabile, improbabile, bello, brutto,
bene, male, giusto, ingiusto, meglio, peggio, ora, tempo,
un peccato, una vergogna;
possibile che lei abbia gi risolto il suo problema. Mogue je da je ona
ve reila svoj problem.
improbabile che le cose siano andate come dici tu. Nije mogue da su se
stvari desile tako kako kae ti.
bello che voi vi siate comportati in quel modo. Lepo je to ste se tako
poneli.
giusto che tu dica queste cose. Fer je da ti kae te stvari.
meglio che Lei dica la verit. Bolje je da govorite istinu.
ora che tu metta la testa a posto. Vreme je da se sredi.
un peccato che tu non abbia visto quel film. teta je to nisi pogledao taj
film.
una vergogna che loro si siano ubriacati. Sramota je to su se napili.
U mnogim gore navedenim sluajevima ako je subjekat isti u glavnoj i
zavisnoj reenici onda umesto che + konjunktiv stoji di + infinitiv ili samo
infinitiv:
Io credo che tu abbia ragione. Ja verujem da si ti u pravu.
Tu credi di avere ragione. Ti veruje da si ti u pravu.

Penso di non avere domande da fare. Mislim da nemam pitanja da


postavim.
Mi sembra di essere arrivata nel momento sbagliato. ini mi se da sam
stigla u pogrenom trenutku.
Ho paura di avere sbagliato la strada. Bojim se da sam pogreio put.
Spero di superare lesame di economia. Nadam se da u poloiti ispit iz
ekonomije.
Voglio andare al cinema stasera. Hou da idem u bioskop veeras.
Bisogna saper perdere. Treba znati gubiti.
una vergogna comportarsi cos. Sramota je ponaati se tako.
Veznici i izrazi koji uvode konjunktiv
Stasera andr al cinema bench sia stanco morto. Veeras u ii u
bioskop, mada sam umoran kao pas.
Ha una casa modesta sebbene guadagni molto. Ima skromnu kuu iako
mnogo zarauje.
Devo fare gli esercizi malgrado stamattina sia stato assente. Moram da
uradim vebe iako sam jutros bio otsutan.
Conosce gi molte persone nonostante sia arrivata solo ieri. Ve poznaje
mnogo ljudi uprkos tome to je stigla tek jue.
Comincier la lezione purch tutti ascoltino in silenzio. Poeu
predavanje ako svi budu sluali u tiini.
Ci fermeremo a cena a patto che tu abbia preparato qualcosa di buono.
Ostaemo na veeri pod uslovom da si spremio neto dobro.
Ti racconter tutto a condizione che tu non lo dica a nessuno. Ispriau ti
sve pod uslovom da nikome ne kae.
Devi andare dal dottore nel caso che domani non ti senta meglio. Mora da
ode kod doktora u sluaju da ti sutra ne bude bolje.
Desidero il Suo indirizzo prima che Lei parta. elim Vau adresu pre nego
to krenete.
(ali prendo sempre un aperitivo prima di pranzare. pijem uvek aperitiv
pre ruka)
Posso andare da solo senza che Lei si disturbi ad accompagnarmi. Mogu
da idem sam da se ne deranirate da me pratite.
(ali ha fatto di testa sua senza ascoltare nessuno uradio je po svome a da
nije posluao nikoga)
Andr dai miei amici affinch mi aiutino. Otiiu kod mojih prijatelja da
bi mi pomogli.

Lezione 6 L artista
Congiuntivo imperfetto e trapassato konjunktiv imperfekta i
pluskvamperfekta
Congiuntivo imperfetto
Konjunktiv imperfekta se gradi od osnove koja se dobija odbijanjem
nastavaka are, -ere i ire u infinitivu glagola i dodavanjem linih
nastavaka:

1. lice jednine
2. lice jednine
3. lice jednine
1. lice mnoine
2. lice mnoine
3. lice mnoine

Parl-are
Parl-assi
Parl-assi
Parl-asse
Parl-assimo
Parl-aste
Parl-assero

Scriv-ere
Scriv-essi
Scriv-essi
Scriv-esse
Scriv-essimo
Scriv-este
Scriv-essero

Dorm-ire
Dorm-issi
Dorm-issi
Dorm-isse
Dorm-issimo
Dorm-iste
Dorm-issero

Bere bevessi, bevessi, bevesse, bevessimo, beveste, bevessero


Dire dicessi, dicessi, dicesse, dicessimo, diceste, dicessero
Avere avessi, avessi, avesse, avessimo, aveste, avessero
Essere fossi, fossi, fosse, fossimo, foste, fossero
Stare stessi, stessi, stesse, stessimo, steste, stessero
Dare dessi, dessi, desse, dessimo, deste, dessero
Volevo che tu non lavorassi pi. Hteo sam da ti vie ne radi.
Era strano che il film finisse cos presto. Bilo je udno to se film zavrava
tako rano.
Konjunktiv imperfekta se koristi da izrazi istovremenost radnje zavisne
reenice sa radnjom glavne reenice kada se u glavnoj reenici nalazi glagol
ili veznik koji zahteva konjunktiv (u prethodnoj lekciji su navedeni ti glagoli
i veznici).
Congiuntivo trapassato
Konjunktiv puskvamperfekta je sloeno vreme i gradi se od imperfekta
konjunktiva pomonog glagola i participa prolog glavnog glagola. I ovde

treba obratiti panju na izbor pravilnog pomonog glagola i mogue


nepravilnosti participa prolog.
Andare
Che io fossi andato/a
Che tu fossi andato/a
Che lui/lei fosse andato/a
Che noi fossimo andati/e
Che voi foste andati/e
Che loro fossero andati/e
Leggere
Che io avessi letto
Che tu avessi letto
Che lui/lei avesse letto
Che noi avessimo letto
Che voi aveste letto
Che loro avessero letto
Speravo che tu non avessi lavorato troppo. Nadao sam se da nisi mnogo
radio.
Era strano che il film fosse finito cos presto. Bilo je udno to se film
zavrio tako rano.

You might also like