NAPOMENA

Ovaj priru nik, knjiica ili kako ga ve nazvati nastao je kao seminarski rad za
moj postdiplomski studij. U njemu sam htio kroz neto teorije prikupljene iz stranih
knjiga (iz kojih potje e ve ina grafikona) i Interneta, te neto prakse iz vlastitog
iskustva napisati neto suvislo i itko o bei nim mreama.
U namjeri da ujem miljenje osobe koja o tematici zna vie od mene, poslao
sam ga kolegi Matiji Mintasu da ga pro ita i da eventualne sugestije. Budu i da je o it
nedostatak stru ne literature na hrvatskom jeziku na temu WLAN mrea, on mi je
predloio da seminarski rad stavimo na web stranice hrvatske WiFi udruge, kako bi
mogao posluiti prvenstveno po etnicima u bei nom svijetu. Tu

u obavezno

istaknuti da puno znanja utkanog u ovaj priru nik potje e od mnogobrojnih aktivnih
u esnika stvaranja hrvatske wireless zajednice, a prvenstveno s vrlo zanimljivog i
aktivnog Useneta. Zato im ovom prilikom zahvaljujem i nemojte se uditi ako negdje
u tekstu prepoznate i svoje postove!
Bit u zahvalan za sve povratne informacije u svezi tema obra enih ovdje.
Tko zna, moda se iz svega izrodi i neka ozbiljna knjiga
Ivan Barbi
Kutina Wireless Crew
sije anj 2004.

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

SADRAJ
1

UVOD............................................................................................................... 3

802.11 WIRELESS LAN STANDARD............................................................. 4

2.1

Op enito o WLAN standardu..................................................................... 4

2.2

Modulacijske tehnologije ........................................................................... 5

2.2.1

Direct-Sequence Spread Spectrum - DSSS ......................................... 5

2.2.2

Frequency-Hopping Spread Spectrum - FHSS.................................... 5

2.2.3

Infrared .............................................................................................. 6

2.3

2.3.1

CSMA-CA ......................................................................................... 6

2.3.2

RTS/CTS ........................................................................................... 7

2.3.3

Acknowledgment ............................................................................... 7

2.3.4

Veli ina odaslanog paketa .................................................................. 8

2.3.5

Roaming izme u pristupnih to aka..................................................... 8

2.3.6

Preambula .......................................................................................... 9

2.4

Specifi nosti bei ne komunikacije unutar 802.11 standarda...................... 6

802.11 podstandardi................................................................................. 10

2.4.1

802.11 .............................................................................................. 10

2.4.2

802.11b ............................................................................................ 10

2.4.3

802.11a ............................................................................................ 12

2.4.4

802.11g ............................................................................................ 13

2.4.5

802.11b+ .......................................................................................... 14

WLAN INFRASTRUKTURA......................................................................... 17
3.1

Komponente bei nih mrea .................................................................... 17

3.1.1

Aktivne komponente ........................................................................ 17

3.1.2

Pasivne komponente (antene) ........................................................... 18

3.2

Na ini postavljanja infrastrukture............................................................. 21

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

SIGURNOST BEI NIH MREA ................................................................. 22

4.1

Uvod u problem sigurnosti ....................................................................... 22

4.2

Service Set Identifier................................................................................ 22

4.3

Filtriranje MAC adresa ............................................................................ 23

4.4

WEP ........................................................................................................ 23

4.5

WPA........................................................................................................ 25

4.6

Dodatni na ini zatite bei nih mrea ...................................................... 26

ZAKONSKA REGULATIVA U HRVATSKOJ ZA BEI NE MREE......... 28

OSTALI BEI NI STANDARDI ................................................................... 29

6.1

Bluetooth ................................................................................................. 29

6.2

HomeRF .................................................................................................. 29

6.3

HiperLAN2.............................................................................................. 30

BUDU NOST BEI NIH MREA - STANDARDI U RAZVOJU................ 30

7.1

802.15 - Wireless Personal Area Network (WPAN) ................................. 30

7.2

802.16 - Wireless Metropolitan Area Network (WMAN) - WiMAX ........ 30

7.3

802.20 - Mobile Broadband Wireless Access (MBWA) ........................... 31

LITERATURA:............................................................................................... 32

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

UVOD
Sama ideja bei nih mrea stara je vjerojatno jo od otkri a elektromagnetskih

valova po etkom 20. stolje a, odnosno prvih povezivanja ra unala u lokalne mree
sredinom istog stolje a. Princip je vrlo jednostavan i zasniva se na ideji da ra unala za
fizi ki medij komunikacije koriste zrak umjesto ice. Paketi podataka alju se
elektromagnetskim valovima u radio (3 KHz - 500 GHz) ili infracrvenom spektru
(500 GHz - 400 THz).
Prednost bei nih mrea pred i anima su vrlo o ite - one su obi no
jednostavnije i jeftinije za implementaciju i naknadno proirenje, fizi ka
infrastruktura im je bitno manja od i ane, a odravanje im je esto manje zahtjevno.
Me utim, najve a vrijednost bei nih mrea nije u mogu nosti zamjene i anih
mrea, ve

ipak u

injenici da one predstavljaju idealno rjeenje za proirenje

dostupnosti postoje ih i anih mrea.

Njihova nagla popularizacija je zapo eta unazad dvije do tri godine. I
proizvo a i hardvera su tu pronali zanimljivo trite s trenutno jednom od najve ih
stopa rasta u IT industriji. Bei ni ure aji su sve mo niji, pouzdaniji i jeftiniji, a
rezultat toga je masovno nicanje amaterskih i komercijalnih bei nih mrea irom
svijeta. Prema rezultatima istraivanja kompanije In-Stat/MDR, tijekom 2003.
prodano je ukupno oko 22,7 milijuna bei nih mrenih adaptera i pristupnih to aka,
to je ak 214% vie nego 2002. Po predvi anjima analiti ara za 2004. taj broj dose i
ak 33 milijuna. S druge strane, ve danas u svijetu postoji oko 10 tisu a "hot spot"
mjesta za bei ni pristup Internetu, a Gartner predvi a jo 100 tisu a u idu ih pet
godina.
Isprva znanstveno-fantasti na, a zatim strogo elitisti ka, bei na tehnologija
danas je postala naa realnost.

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

2
2.1

802.11 WIRELESS LAN STANDARD

Op enito o WLAN standardu
IEEE (Institute of Electrical and Electronic Engineers), udruenje koje razvija

standarde u elektrici i elektronici, je unutar svoje grupe 802 koja razvija mrene
ra unalne (LAN) standarde, osnovao podgrupu 802.11 zaduenu za razvijanje WLAN
(Wireless Local Area Networks) standarda. Direktan povod nunosti standardizacije
bilo je spre avanje kaosa koji se po injao naslu ivati, jer su pojedini proizvo a i
mrene opreme razvijali me usobno nekompatibilne standarde bei nog prijenosa
podataka.
Pojam koji ozna ava kompatibilnost s 802.11 standardima naziva se "Wireless
Fidelity", skra eno Wi-Fi, a dodjeljuje ga Wi-Fi Alliance, industrijska udruga
proizvo a a bei ne opreme (http://www.wi-fi.org). Posjedovanje Wi-Fi certifikata
zna i da je ure aj kompatibilan s 802.11 standardima, odnosno onim podstandardom
koji je specificiran u certifikatu za odre eni ure aj.
Kao i svi drugi 802.x standardi, 802.11 specifikacija obuhva a na in rada
Media Access Control (MAC) i fizi kog sloja komunikacije. Po OSI (Open System
Interconnection) Reference modelu, koji je referentni inicijalni framework za razvoj
bilo kojeg mrenog standarda, radi se o dva sloja koji se nalaze na dnu "piramide", tj.
najblie fizi kom prijenosu podataka - Physical Layer i Data-Link Layer. Svi ostali
komunikacijski protokoli vie razine apstrakcije, blii samoj aplikaciji (ip, tcp, udp,
ftp, http...) su zajedni ki za WLAN i i ane mree (npr. ethernet ili token ring). To
omogu uje potpunu kompatibilnost klasi nih i anih i bei nih ure aja unutar
zajedni ke mree. Slikovito re eno - ra unala na krajevima mree se savreno
razumiju, bez obzira komuniciraju li icom, zrakom ili preko oba medija istovremeno.
Sve to ona trebaju dobiti je MAC adresa drugog ra unala. Upravo u toj injenici lei
iroka popularnost wireless standarda.

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

2.2

Modulacijske tehnologije
U tablici 1 prikazane su tri osnovne modulacijske tehnologije valova kojima se

podaci prenose na fizi kom sloju 802.11 standarda. Dvije od njih (Direct-Sequence
Spread Spectrum (DSSS) i Frequency-Hopping Spread Spectrum (FHSS)) spadaju u
"Spread Spectrum" tehnologiju koja koristi frekvencije u opsegu radio-valova, dok
tre a (IR) koristi infracrveni frekvencijski opseg.
Tablica 1 - 802.11 Frame Format

"Spread Spectrum" tehnologija alje podatke podijeljene u male komade kroz

odre eni broj razli itih frekvencija koje su dostupne za uporabu u specificiranom
opsegu.

2.2.1 Direct-Sequence Spread Spectrum - DSSS

Direct-Sequence Spread Spectrum (DSSS) naprave komuniciraju dijele i
svaki byte podataka u nekoliko dijelova i zatim ih istovremeno alju na razli itim
frekvencijama. DSSS koristi mnogo raspoloivog bandwidtha - oko 22 MHz. Primjer
standarda koji koristi DSSS je WLAN, tj. svi 802.11 standardi. (802.11a, 802.11b,
802.11g).
2.2.2 Frequency-Hopping Spread Spectrum - FHSS
Naprave koje koriste Frequency-Hopping Spread Spectrum (FHSS) alju
kratke "praskove" podataka na jednoj frekvenciji, zatim prelaze na drugu frekvenciju
gdje alju idu i "prasak" i tako dalje.
Budu i da se FHSS naprave prije slanja "praska" dogovaraju koju

frekvenciju zauzeti i zatim ju koriste vrlo kratko vrijeme (manje od 400 milisekundi)
prije prelaska na idu u, mogu a je koegzistencija vie neovisnih FHSS mrea na
5

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

istom fizi kom prostoru bez opasnosti od neeljene interferencije, to je prednost u

odnosu na DSSS. Slabija strana FHSS-a lei u injenici da naprave prilikom slanja
podataka istovremeno koriste samo dvije do

etiri frekvencije, to im limitira

bandwidth na puno manje vrijednosti od DSSS-a. Okvirno se moe re i da FHSS

omogu ava brzinu do 2 Mbps, a DSSS do 11 Mbps, me utim, kao to e se vidjeti
dalje u tekstu, razvijene su modulacijske tehnike prijenosa koje podiu brzine obje
tehnologije.
2.2.3 Infrared
Tre a mogu nost bei ne komunikacije na fizi kom sloju je putem
infracrvenih (IR) valova. To su tzv. opti ki bei ni sustavi koji se sastoje od
infracrvenih lasera male snage te serije le a i ogledala koja usmjeravaju svjetlosne
valove prema opti kom prijemniku. Za razliku od radio ure aja, infracrvena
tehnologija strogo zahtjeva opti ku vidljivost izme u komunikacijskih to aka i vrlo je
osjetljiva na prirodne pojave koje zaguuju svjetlost, poput kie i naro ito magle. Ta
injenica u velikoj mjeri limitira uporabu infracrvenih ure aja na kratke udaljenosti
unutar zatvorenih prostora (npr. daljinski upravlja i u ku noj elektronici ili
komunikacijski portovi za mobilne ure aje), premda su razvijeni sustavi vrlo velikih
brzina prijenosa podataka ( ak iznad 1 Gbps). U tijeku je daljnji razvoj IR tehnologije
s ciljem boljeg iskoritenja potencijala koji ona prua.

2.3

Specifi nosti bei ne komunikacije unutar 802.11 standarda

2.3.1 CSMA-CA
Osnovni pristupni mehanizam na MAC sloju za 802.11 je Carrier Sense
Multiple Access Collision Avoidance (CSMA-CA) koji je vrlo sli an Carrier Sense
Multiple Access Collision Detect mehanizmu (CSMA-CD) zastupljenom u 802.3
(Ethernet) standardu, ali uz par bitnih razlika nunih za funkcioniranje bei ne
komunikacije.
Za razliku od Etherneta koji bez prethodne provjere alje signal sve dok se ne
detektira koliziju, CSMA-CA pazi da ne alje signal sve dok ne dobije panju ure aja
koji ga treba primiti i dok niti jedan drugi ure aj ne vri komunikaciju. To se zove

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

listening before talking (LBT). Radi o slijede em na inu komunikacije - prije nego to
poalje paket, bei ni ure aj poslua da li neki drugi ure aj trenutno alje podatke.
Ukoliko se to doga a, pri ekat e odre eni vremenski period i opet posluati eter.
Ukoliko nitko ne koristi medij, ure aj po inje slati podatke, ili e, ukoliko to ini neki
drugi ure aj, opet pri ekati odre eno vrijeme i zatim posluati eter da utvrdi je li
slobodan za komunikaciju.

2.3.2 RTS/CTS
Da se dodatno smanji rizik od istovremene transmisije podataka od strane
razli itih ure aja unutar iste elije i stvaranja kolizije, u 802.11 standard uveden je
mehanizam pod imenom Request To Send / Clear To Send (RTS/CTS).
AP koji dobije podatak koji mora proslijediti odre enom voru, prije slanja
samog paketa poalje RTS frame u kojem od tog vora zahtjeva odre enu koli inu
vremena potrebnu da mu isporu i podatke. vor mu zatim odgovara sa CTS frameom
kojim potvr uje da ne e tijekom zahtjevanog vremenskog perioda zapo eti neku
drugu komunikaciju, ve

e pri ekati da AP zavri s transakcijom. Istovremeno e i

ostali vorovi unutar elije uti da se ve vri transakcija podataka, te e za taj

vremenski period odgoditi svoju transmisiju, to zna i da se mogu nost stvaranja
kolizije svodi na minimum. Osim toga, zahvaljuju i RTS/CTS mehanizmu svaki vor
sluaju i eter postaje svjestan postojanja ostalih ure aja unutar bei ne mree, te se
sprje ava postojanje tzv. skrivenih vorova.

2.3.3 Acknowledgment
Zbog prirode fizi kog okruenja slanje signala putem radio valova sklonije je
gubicima paketa izme u predajnika i prijemnika, nego ono putem ice. Da se sprije i
taj gubitak unutar CSMA-CA mehanizma uveden je Acknowledgment (ACK). To
zna i da prijemni ure aj nakon primanja paketa alje predajnom ure aju potvrdu o
primitku. Ukoliko ju on ne dobije, znat e da paket nije primljen te e ga pokuati
poslati ponovo. Ukoliko ne dobije ACK poruku, predajni ure aj je sposoban zauzeti
medij prije nego to neki drugi ure aj zapo ne komunikaciju, tako da krajnji korisnik
nije ni svjestan da su se dogodile smetnje u komunikaciji.
7

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

2.3.4 Veli ina odaslanog paketa

Ukoliko je okolina u kojoj je postavljena bei na mrea takva da je signal
sklon smetnjama i pove ana je mogu nost gubitka paketa, 802.11 standard omogu uje
da se u postavkama ure aja smanji bazi na veli ina paketa (veli ina jednaka onoj u
i anim mreama) kako bi se ubrzao proces re-transmisije izgubljenih paketa.
Naravno da s druge strane manji paketi usporavaju vezu u podru jima gdje je broj
izgubljenih paketa malen. Ethernet paketi ulaze u AP i konvertiraju se u WLAN
pakete koji mogu biti razli itih veli ina. Fragmentation threshold govori koliko
byteova smije sadrati WLAN paket, a RTS threshold govori kolika je najve a
doputena veli ina paketa za koju se ne mora koristiti RTS/CTS mehanizam.
Konfigurabilnost veli ine osnovnog paketa omogu uje projektantima bei ne
mree da, uzevi u obzir fizi ko okruenje mree ili njenih pojedinih dijelova, dobiju
najbolje mogu e performanse u danim uvjetima.

2.3.5 Roaming izme u pristupnih to aka

Slijede a vrlo korisna karakteristika bei nih mrea je mogu nost roaming-a,
tj. kretanja unutar razli itih elija bez potrebe da se mijenjaju klijentske postavke
ure aja. Bei ni ure aji mogu odrediti koji AP-ovi unutar iste mree su dostupni i
koji od njih imaju najja i, odnosno naj i i signal (definira ga veli ina signal/noise
ratio (SNR) - omjer ja ine signala i ja ine uma). Tako se ure aj sam prebacuje na
AP-ove koji mu nude najkvalitetniji signal u danom trenutku.
Kako bi bei ni klijenti mogli vrednovati kvalitetu signala od pojedinih APova, ovi konstantno u odre enom intervalu alju tzv. "beacon" poruke koje sadre
podatke o AP-u i vrijednost njihova signala. Nakon to na osnovu primljenih beacon-a
odlu i koji AP ima najpovoljniji S/N omjer, klijent mu alje autentikacijsku poruku i
pokuava se spojiti na njega preko tzv. reasocijacijskog procesa. Reasocijacijski
proces daje podatak AP-u na koji se klijent spaja sa kojeg AP-a klijent dolazi. Tada
novi AP kontaktira starog, preuzima sve frameove vezane uz klijenta koji su
eventualno ostali na njemu i daje mu signal da vie ne treba pruati uslugu doti nom
klijentu te da moe osloboditi resurse za nove.

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

2.3.6 Preambula
Preambula ("preamble") slui za sinkronizaciju dvaju primo-predajnih ure aja
(u ovom slu aju AP i WiFi kartica) prije nego to se poalje paket, kako ne bi dolo
do kolizije, odnosno da AP ne prije e u predaju kada mu kartica eli neto "re i" i
obratno.
Veli ina preambule "long" / "short" je zapravo trajanje toga sinkronizacijskog signala.
U originalnom 802.11 standardu postojala je samo duga ka (long) preambula duljine
128 bitova. Dolaskom puno dora enijeg 802.11b standarda re ena preambula je
postala preteka, pa je skra ena na vrijednost duine 56 bitova (short preamble), ali je
ostavljena mogu nost postavljanja duge preambule, zbog sinkronizacije sa starijim
ure ajima, kao i rada u loim uvjetima ili sa zahtjevnim prijenosom podataka (npr.
video streaming).
Na elno govore i, ukoliko se radi o opremi postavljenoj za ve i broj korisnika
koji su udaljeni od AP-a i neki od njih nemaju idealnu kvalitetu veze, postavka
preambule bi trebala biti na "long", kako ne bi dolazilo do kolizije (dvije stanice
istovremeno primaju i predaju). Paketi e biti dui za duljiinu preambule, ali e
efektivnost prijenosa biti ve a, ve ovisno u uvjetima veze. Maksimalno je potrebno
192 milisekunde da se procesira long preamble, a 96 ms za short preamble.
Slika 1 - Duga i kratka preambula

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Sve gore navedene specifi nosti unutar bei nog komuniciranja usporavaju
sam proces transmisije podataka, ali su nune zbog fizi ke prirode radio valova koji
su nosioci signala i zraka kao medija kroz koji se prenose. Kada se signal prenosi kroz
icu kao potpuno izolirani sustav, mogu nost interferencija je mnogostruko manja, a
samim time realne brzine prijenosa su jo uvijek puno ve e nego kod bei nog
prijenosa. Me utim, ubrzani razvoj WLAN tehnologija doveo je do toga da su brzine
prijenosa podataka od kilobtnih veli ina s po etka razvoja prije manje od deset
godina, ve skoro dostigle vrijednosti Fast Ethernet standarda od 100 Mbps na kojem
radi ve ina dananjih lokalnih mrea.

2.4

802.11 podstandardi

2.4.1 802.11
Originalni wireless standard donesen 1997. koji definira bei ne mree koje
rade u 2.4 GHz spektru. Specificirao je brzine prijenosa podataka od 1 i 2 Mbps koje
se postiu jednom od tri raspoloive tehnologije: DSSS, FHSS i IR. 802.11 standard
garantira da svi ure aji koji koriste odre enu tehnologiju moraju mo i me usobno
komunicirati, me utim ure aji koji koriste razli ite tehnologije nisu interoperabilni.
Dananji ure aji vie ne koriste originalni 802.11 standard, ve njegove modifikacije
koje omogu uju mnogo ve u brzinu prijenosa podataka.

2.4.2 802.11b
Proirenje osnovnog 802.11 standarda usvojeno 1999. godine. 802.11b koristi
DSSS modulaciju u 2.4GHz spektru kao i originalni standard, ali su koritenjem
Complementary Code Keying (CCK) tehnike brzine prijenosa podataka pove ane na
11 Mbps. CCK dodaje DSSS kodu sofisticirane matemati ke formule

ime se

omogu ava izvrenje vie operacija u istom vremenskom ciklusu. Rije je o setu od
64 8-bitnih rije i koje se koriste da kodiraju sadraj. Svaka od njih je jedinstveno
definirana matemati kim algoritmom, pa predajnik moe poslati vie informacija sa

10

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

svakim DSSS kodom, a prijemnik ih moe raspoznavati ak i uz prisustvo smetnji od

pozadinskog uma ili multikanalne interferencije.
802.11b kao i 802.11 operira u 2.4GHz spektru. Rije je o licenciranom radio
opsegu poznatom pod imenom - Industrial, Scientific and Medical (ISM) koji na
2.412-2.483 GHz nudi 14 kanala za koritenje. Kao i to mu samo ime govori,
2.4GHz spektar je u cijelom svijetu dozvoljen za slobodno koritenje, jer je
namijenjen ure ajima u industriji, znanosti, medicini, te raznim potroa kim
ure ajima koji rade na principu radio valova, poput npr. bei nih telefona,
mikrovalnih pe nica, Bluetooth ure aja itd. Razlika je samo u broju kanala unutar
opsega koji su dozvoljeni za koritenje od strane 802.11 ure aja. U SAD-u je to 11
kanala (2.412-2.462 GHz), u Europi 13 (2.412-2.472 GHz), s izuzetkom Francuske i
panjolske gdje su neki kanali rezervirani, a u Japanu je dozvoljeno koristiti i 14.
kanal na 2.483.GHz. Tako er je vano napomenuti da zbog DSSS tehnologije i
me usobne blizine kanala (frekvencijski su udaljeni po 5Hz), od 13 kanala samo su tri
zaista neovisna - 1., 6. i 11. Ukoliko razli ite mree koje su postavljene unutar istog
podru ja koriste bliske kanale koji nisu neovisni, postoji mogu nost interferencije
izme u njih.
Iako su u novije doba razvijeni standardi koji omogu uju ve e brzine
prijenosa, 802.11b je jo uvijek najpopularniji i najraireniji WLAN standard.

11

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Slika 2 - Razmak i oblikovanje kanala za DSSS

2.4.3 802.11a
Kao odgovor na veliku zakr enost 2.4GHz frekvencijskog opsega i stalnu
potrebu za to ve im brzinama prijenosa, predstavljen je 802.11a bei ni standard koji
na frekvenciji od 5GHz nudi brzine do 54Mbps. 802.11a na fizi kom nivou ne koristi
DSSS-CCK modulacijsku tehniku, ve Orthogonal Frequency Division Multiplexing
(OFDM). Rije je o "spread spectrum" tehnici koja radio signal dijeli na dijelove koje
zatim istovremeno alje na adresu prijemnika kroz velik broj valova razdijeljenih na
razli ite precizno odre ene frekvencije (to nije - frekvencija se dijeli na 8 kanala i 52
podkanala, od kojih su 4 namijenjena za korekciju). Ta podjela s frekvencijskim
odmakom omogu uje ortogonalnost - sprje ava demodulatore da vide neki drugi
podatak osim onog kojeg primaju to no na svojoj frekvenciji i tako se izbjegavaju
pojave poznate kao "multipath distorsion" i "crosstalk". Rezultat su zna ajno ve e
brzine prijenosa.

12

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Unato velikog potencijala 802.11a standarda i injenici da su ure aji koji

rade na njemu ve neko vrijeme dostupni (od kraja 2001.), on za sada nije zna ajno
trino zaivio, osim djelomi no u SAD. Razlog je zakonska regulativa. Naime, tzv.
U-NII (Unlicensed National Information Infrastructure) spektar koji obuhva a tri 100megahercna opsega (5.15-5.25 GHz, 5.25-5.35 GHz, 5.725-5.825 GHz) je u SAD jo
nelicenciran i slobodan za koritenje to u Europi nije slu aj (njegov ve i dio koristi
se za vojne i komercijalne svrhe), pa sve njegove prednosti (brzina, manje zakr ena
frekvencija, ve a sigurnost mrea) moda ne e biti dovoljne da postane dominantni
standard, ve

e to najvjerojatnije postati 802.11g koji se pojavio kasnije, ali nudi istu

brzinu prijenosa na 2.4GHz i, to je tako er vrlo vano, kompatibilnost s trenutno

najrairenijim 802.11b ure ajima.
Jo jedna mana 802.11a ure aja je posljedica rada na vioj frekvenciji to
rezultira ve om osjetljivo u radio valova, tj. gotovo dvostruko manjim dometom od
2.4GHz mrea uz istu izlaznu snagu ure aja.

2.4.4 802.11g
802.11g je najnovija ina ica bei nog standarda

iji je prijedlog (draft)

usvojen na IEEE sastanku jo u studenom 2001., me utim tek je u ljeto 2003. usvojen
kona an prijedlog koji bi uskoro trebao biti i slubeno izglasan. Razlog tolikom
odugovla enju bio je vie ekonomske, a manje stru ne naravi. Naime, za standard koji
e omogu avati brzine do 54Mbps uz kompatibilnost sa 802.11b ure ajima borili su
se Intersil s OFDM modulacijom koritenom u 802.11a i Texas Instruments koji je
nastojao progurati svoju Packet Binary Convolution Coding (PBCC) tehnologiju koja
se koristi u tzv. 802.11b+. Za razliku od OFDM, PBCC za postizanje ve ih brzina ne
dijeli dostupnu frekvenciju na kanale i podkanale, ve koristi jedinstveni val to
rezultira manjom osjetljivo u na gubitke signala pri ve im udaljenostima izme u
linkova.
Budu i da je IEEE organizacija sastavljena od radnih grupa stru njaka iz
najve ih tvrtki koje se bave odre enim podru jem tehnike, jasno je da je lobiranje za
prihva anje jedne ili druge tehnologije u kona nu verziju standarda doprinijelo odgodi
odluke. Na kraju je u preglasavanju ipak prevladala OFDM opcija (58-42%), to
nikako ne mora zna iti da je rije o kvalitetnijem rjeenju.
13

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Jedan od uvjeta za prihva anje 802.11g standarda bila je kompatibilnost s

802.11b to se omogu uje uklju enjem CCK tehnike u standard. Na kraju, postignuto
je kompromisno rjeenje koje je u standard osim dvije obvezne modulacije (OFDM i
CCK), uklju ilo i 2 opcionalne (CCK-OFDM i PBCC).
Iako je 802.11g standard tek nedavno kona no usvojen, na tritu ve vie od
godinu dana postoje ure aji koji rade po njegovom draftu. Prakti na iskustva su se
pokazala vrlo dobrim, tako da

e, kada se jo poprave neki problemi s

kompatibilno u prema starijem standardu, ure aji bazirani na njemu vrlo brzo po eti
preuzimati trite bei nih mrea. Ve za 2004. godinu u In-Stat/MDR-u predvi aju
da e broj ure aja temeljenih na standardu 802.11g presti i broj prodanih ure aja
temeljenih na 802.11b.
Dodatni poticaj svakako je nedavna pojava na tritu tzv. "super G" ure aja,
baziranih na Atheros chipsetu, kojima deklariraju brzinu propusnosti od 108 Mbps,
dakle dvostruko vie od sadanjeg 802.11g standarda.

2.4.5 802.11b+
802.11b+ je u stvari neslubeno ime za poboljani 802.11b standard. Koriste
ga ure aji zasnovani na Texas Instruments ACX100 chipsetu, a omogu uje brzine
prijenosa do 22, odnosno 44 Mbps. Pove ana brzina omogu ena je koritenjem PBCC
modulacijske tehnike, koju TI nije uspio ugurati kao dominantnu u 802.11g standard.
Osim u ve oj brzini prijenosa, prednost 802.11b+ ure aja u odnosu na 802.11b je i
pove ana razina sigurnosti, jer je omogu ena 256-bitna enkripcija podataka (za
razliku od 128-bitne podrane u 802.11b standardu). Iako nije rije o slubenom
standardu, njegove dobre karakteristike (brzina, sigurnost, kompatibilnost), injenica
da ACX100 chipset u svojim ure ajima koriste veliki proizvo a i bei ne opreme (DLink, Linksys, Trendware...), kao i dugo

ekanje na kona ni 802.11g standard

omogu ili su tehni ku superiornost, a time i brzo trino irenje opreme bazirane na
802.11b+.

14

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

802.11a

802.11b

802.11b+ (*)

802.11g

5.15-5.35 GHz
5.725-5.825 GHz

2.412-2.483 GHz

2.412-2.483 GHz

2.412-2.483 GHz

54 Mbps

11 Mbps

22 Mbps / 44 Mbps

54 Mbps

maksimalna realna brzina

20-25 Mbps

4-5 Mbps

6-10 Mbps

18-22 Mbps

broj dostupnih kanala

12 (SAD)

13 (Europa)
11 (SAD)
od toga 3 nepreklapaju a

13 (Europa)
11 (SAD)
od toga 3 nepreklapaju a

13 (Europa)
11 (SAD)
od toga 3 nepreklapaju a

50-150 m

100-300 m

100-300 m

100-300 m

OFDM

DSSS, CCK

DSSS, PBCC

CCK, OFMD

802.11

802.11b

802.11b

frekvencija
maksimalna deklarirana
brzina

domet na otvorenom
prostoru (**)
modulacija
kompatibilnost

Tablica 2 - Usporedne karakteristike 802.11 standarda

(*)

802.11b+ nije slubeni IEEE standard

(**)

rije je okvirnim vrijednostima, koje umnogome ovise o stanju na terenu - konfiguraciji, vremenskim uvjetima... Dane vrijednosti

odnose se na ugra ene antene koje se isporu uju s ure ajima. Domet se dodatno pove ava koritenjem vanjskih antena i poja ala.

15

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Slika 3 - Odnos brzine prijenosa i udaljenosti kod 802.11a i 802.11b standarda

Napomene:
a)

za 802.11g standard teoretski se mogu uzeti iste vrijednosti kao

i za 802.11b. Odre ena odstupanja postoje kod ure aja s razli itim chipsetom
(Atheros trenutno ima bolju osjetljivost kod ve ih udaljenosti od Broadcom-a),
to je posljedica mogu nosti koritenja razli itih modulacijskih tehnika unutar
802.11g standarda.
b)

najbolje preformanse pri ve im (kilometarskim) udaljenostima

od bazne stanice pokazuju 802.11b+ ure aji zbog koritenja PBCC

modulacije. Vrlo brzo o ekuje se komercijalna dostupnost 802.11g ure aja s
TI chipsetom i ugra enom PBCC modulacijom.

16

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

3
3.1

WLAN INFRASTRUKTURA
Komponente bei nih mrea
Pojednostavljeno re eno, svaka prava infrastrukturna bei na mrea sastoji se

od slijede ih osnovnih elemenata: Access Point-a (AP), bei nih mrenih kartica
(adaptera) i antena.

3.1.1 Aktivne komponente

Access Point ili pristupna to ka je ure aj koji koordinira rad bei ne mree i
opsluuje njene klijente. AP ima ugra enu antenu koja slui za bei nu komunikaciju,
a svaki ozbiljniji AP ima i priklju ak za vanjsku antenu radi pove anja dometa
bei ne mree. Osim svoje osnovne funkcije, AP-ovi obi no slue i kao poveznici s
i anom infrastrukturom, pa imaju ugra en prespojnik (switch), a

esto imaju

funkciju pristupnika (gateway) i usmjernika (router) te imaju konektore za pristup

Internetu preko ISDN Terminal Adapter-a, DSL ili kabelskog modema.
AP se administrira koritenjem programa (utility-ja) koji proizvo a i
isporu uju uz ure aj, me utim svi podravaju i administraciju preko web su elja koja
je vrlo prakti na u slu aju nemogu nosti fizi kog pristupa AP-u.
Osim web servisa, ve ina AP-a ima postavljen i DHCP servis za dinami ko
dodjeljivanje IP adresa klijentima, a napredniji ure aji koji slue i kao usmjernici
imaju podignut NAT servis, pa ak i ugra en firewall.
AP, ovisno o postavkama, moe raditi na slijede e na ine:
AP - osnovni na in, u "Access Point" mode-u, ujedno i jedini na in koji
podravaju ure aji starije generacije;
AP klijent - AP se ponaa kao klijentska kartica koja slui za spajanje ra unala
ili mree na neki udaljeni AP koji se definira upisivanjem njegove MAC adrese. U
ovom na inu rada AP ne moe primati druge klijente na sebe.
Bridge (most) - AP-ovi slue kao premosnici izme u dvaju mrenih
segmenata, tj. komuniciraju isklju ivo me usobno prenose i sav mreni promet iza
sebe. U bridge modeu AP-ovi ne emitiraju SSID broadcast, niti ih se moe
identificirati preko klasi nih programa za traenje bei nih mrea, poput Netstumbler17

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

a. Postoji i "multibridge" na in, u kojem je vie AP-ova postavljeno u most prema

jednom centralnom AP-u, koji ih premo uje i omogu uje njihovu me usobnu
komunikaciju.
Repeater (ponavlja ) - ure aj se istovremeno ponaa i kao pristupna to ka
klijentima, ali moe komunicirati i s drugim AP-om. Novija funkcionalnost u
bei nim mreama, koja se dosta razlikuje kod razli itih proizvo a a ure aja, nije
standardizirana i, samim time je dosta problemati na prilikom koritenja.
Bei ne mrene kartice slue ra unalu za komunikaciju s AP-om ili drugim
bei nim klijentom. Redovito dolaze u tri izvedbe: kao PCI kartice (koriste se kod
stolnih ra unala), PCMCIA kartice (koriste se kod prijenosnih ra unala) i USB kartice
(prakti ne jer se mogu koristiti na svim ra unalima s USB portom, a dodatnu
vrijednost daje im injenica da nisu fizi ki vrsto vezane uz ra unalo, ve se mogu
pomicati koliko doputa duljina USB kabla). Za ru na ra unala postoje i bei ne
mrene kartice s "compact flash" utorom.

3.1.2 Pasivne komponente (antene)

Antene za WLAN mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine - usmjerene i
bidirekcionalne.
Pod usmjerenima se smatraju antene iji je snop irenja signala manji od 30.
Dakako, ta usmjerenost rezultira i ve im dobitkom signala, pa se usmjerene antene
koriste s klijentske strane prema pristupnoj to ci ili se postavljaju kod "point to point"
(bridge) veza na ve im udaljenostima. Usmjerene antene dolaze u dvije osnovne
izvedbe - Yagi-Uda antene (poznate i kao "riblje kosti") i reflektorske antene (koje
imaju paraboli nu mreu kao reflektor). Na tritu se mogu na i usmjerene antene
dobitka do 26 dBi.

18

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Slika 4 - Usmjerene WLAN antene

slijeva na desno - parabolic grid, parabolic "backfire", yagi

Bidirekcionalne antene pokrivaju ve i kut od usmjerenih te se koriste kod
pristupnih to aka za pokrivanje odre enog podru ja signalom. Tri su osnovne izvedbe
- sektor (sectorized array) antene, panel (planar array) antene i omni-direkcione
antene. Sektor antene su tipi ne kod odailja a za mobilne telefonske mree, planar
antene su tipi ne za vojne radare, a kod bei nih mrea naj e e se koriste omnidirekcione antene.
Rije

je o nizu serijski povezanih dipola vertikalne polarizacije izvana

obloenih plasti nim oklopom, pa omni antene izgledom podsje aju na tapove. Omni
antene propagiraju signal u svih 360 horizontalne ravnine oko svoje osi, to ih ini
vrlo atraktivnim i najjeftinijim izborom prilikom postavljanja pristupnih to aka. Valna
duljina na frekvenciji od 2.4 GHz iznosi priblino 12 cm, to zna i da je duljina
dipolnog elementa 6 cm. to je vie dipola povezano, ve i je i dobitak antene, a na
tritu se za komercijalnu upotrebu mogu na i omni antene snage do 15 dBi.

19

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Slika 5 - Bidirekcionalne WLAN antene

slijeva na desno - omni, sektor

Wireless antene se spajaju na kablove naj e e preko N-type konektora
(iznimno se koristi i manji SMA), a za povezivanje antenskog kabla (ili antene
direktno) s AP-om koristi se tzv. "pigtail" kabl, koji s jedne strane ima antenski
konektor, a s druge strane konektor za AP koji je iz prakti nih razloga uvijek malih
dimenzija (kod ve ine ure aja rije je o SMA ili MC konektorima).
injenica je da je WLAN originalno namijenjen uporabi u zatvorenim
prostorima i koritenje vanjskih antena nije legalno.

ak je protupropisno stavljati

konektore za vanjske antene na ure aje, me utim ogromna popularnost standarda i

potranja trita za rjeenjima koja prelaze ograni enja zatvorenih prostora nagnali su
proizvo a e da posredno zaobi u zakonske limite. Kompromisno rjeenje postignuto
je ugradnjom nestandardnih, tzv. "reverse polarity" konektora za vanjske antene (npr.
RSMA), ime se izbjegavaju restrikcije zadane standardima koji pokrivaju standardne
konektore, ali ostaje injenica da se koritenjem "pigtail" kablova na neki na in kri
zakon.

20

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

3.2

Na ini postavljanja infrastrukture

Bei ne mree mogu se postaviti na dva osnovna na ina - "ad hoc" i

infrastrukturni.
"Ad hoc" (ili "peer to peer") na in slui za brzo i direktno povezivanje
ra unala, bez prisustva ure aja poput AP-ova koji slue za koordinaciju rada bei nih
ure aja. Naj e e se radi o privremenom spajanju dvaju ra unala, a jedini uvjet je
postojanje bei nih mrenih adaptera na ra unalima. Ako povu emo analogiju s
i anim mreama, tada je to sli no povezivanju dvaju ra unala s crossover mrenim
kablom.
Slika 6 - "Ad hoc" povezivanje

Za svaku ozbiljniju bei nu mreu, koja nije privremenog karaktera i koja

slui i kao produetak nekog LAN-a, koristi se infrastrukturni na in. To
podrazumijeva prisustvo barem jednog AP-a koji opsluuje bei ne klijente,
koordiniraju i i usmjeravaju i njihovu me usobnu komunikaciju (sli no kao
prespojnik ili switch u i anim mreama). Osim toga, AP ima i ulogu poveznika s
i anim dijelom mree ili usmjeriva a (routera) prema drugim mreama.

21

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Slika 7 - Infrastrukturno povezivanje

4
4.1

SIGURNOST BEI NIH MREA

Uvod u problem sigurnosti
U zadnje vrijeme najve e zamjerke wireless tehnologiji upu uju se zbog

navodne nedovoljne zati enosti podataka. Dio tih zamjerki ima osnova, me utim
potrebno je napomenuti da dobar dio proizlazi iz usa enog ljudskog nepovjerenja
prema zraku kao mediju koji je "dostupan svima" pa ga svatko moe i zlouporabiti.
Op enito, osnovni bei ni sustavi zatite sastoje se od tri razine: identifikacija
preko SSID-a, filtriranje po MAC adresama i enkripcija podataka po WEP ili WPA
standardu. Zajedni ko kombiniranje sve tri razine zatite rezultira sustavom koji
nikako nije lako probiti niti iskusnim hakerima.

4.2

Service Set Identifier

SSID ili Service Set Identifier je jedinstveno ime koje moraju dijeliti svi

ure aji (AP-ovi, usmjernici, mrene kartice) unutar jedne bei ne mree. SSID je
neka vrsta zaporke koju ure aji koriste prilikom autentikacije, a moe sadravati do
32 "case sensitive" znaka. Iako predstavlja ime koje mrea alje u eter da ju se
22

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

prepozna, SSID-u se radi o uvanja privatnosti moe zabraniti broadcast, tako da ga ne

mogu o itati ure aji koji skeniraju zrak trae i bei ne mree. Me utim, SSID je
prvenstveno zamiljen kao neka vrsta pandana imenu radne grupe kod klasi no
umreenih ra unala, tako da se unato postojanju mogu nosti njegova sakrivanja, ne
moe re i da sam po sebi predstavlja ozbiljnu zatitu na koju se moe osloniti.

4.3

Filtriranje MAC adresa

Slijede i stupanj zatite postie se filtriranjem MAC adresa. Budu i da je

MAC adresa jedinstveni heksadecimalni broj svakog proizvedenog mrenog adaptera,

filtriranje daje mogu nost preciznog odre ivanja naprava s kojih je mogu e pristupiti
Access Point-u, odnosno mrei samoj. Mana ove metode je

injenica da je

administriranje stati kih filter lista kod velikih mrea vrlo neprakti no i zahtjeva puno
truda i vremena. Tako er, kod nekih mrenih kartica postoji mogu nost izmjene MAC
adrese i predstavljanja pod lanim brojem. Prakti no sve kartice koje imaju podrku
za Linux mogu preko sniffer programa (kao Airsnort - http://airsnort.shmoo.com) s
AP-a pokupiti listu dozvoljenih MAC adresa i zatim ih prikazati kao vlastite.
Me utim, kod manjih bei nih mrea MAC filtriranje je relativno snaan i
prakti an oblik zatite, pogotovo ako se uzme injenica da je za hacking potrebno
relativno veliko znanje i trud, tj. mora postojati velik interes hackera za provalu u
mreu.

4.4

WEP
WEP (Wired Equivalency Privacy ili Wireless Encryption Protocol) u

bei nim mreama ima ulogu autentikacijskog i enkripcijskog protokola. WEP djeluje
na sloju veze podataka (Data Link Layer).
Kod WEP-a se za autentikaciju mogu koristiti dva na ina - "open system" i
"shared key".
Open system omogu uje svakom wireless klijentu da presko i autentikacijski
proces i slobodno se povee na AP. Naj e a primjena takvog na ina je kod slobodnih
mrea poput "hot spot" to aka na javnim mjestima za pristup Internetu, zatim
konferencijskih ili hotelskih lokalnih mrea itd. Kod privatnih ili korporacijskih mrea
23

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Open system autentikacija moe se koristiti ukoliko je osigurana dodatna autentikacija

(npr. RADIUS serveri).
Slika 8 - "Open system" autentikacija u 802.11 mreama

Kad se koristi Shared key autentikacija, AP alje klijentu tzv. "challenge

phrase", tj. tekst koji klijent koriste i shared key kriptira svojim privatnim klju em i
alje nazad AP-u kao autentikaciju. Ukoliko AP uspjeno dekritira kriptirani tekst i
pretvori ga u originalni "challenge phrase", klijentu je doputen ulazak na mreu.
Opcionalno taj proces moe i i i u suprotnom smjeru, ime se postie obostrana
autentikacija.
Ve iz ovog kratkog opisa vidljive su sve slabosti WEP-a, jer su snifferu
dostupni i "challenge phrase", koja je u formatu obi nog teksta, i kriptirani tekst, to
zna i da se relativno lako moe izderivirati odgovaraju i WEP klju .

24

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Slika 9 - "Shared key" autentikacija u 802.11 mreama

Dodatni problem WEP-a je njegova stati na priroda, tj. nedostatak sustava

distribucije klju eva. To zna i da prilikom promjene klju a (svejedno radi li se to iz
preventivnih razloga ili u slu aju kra e nekog ure aja u kojem je pohranjen klju , npr.
notebooka), administrator mora novi klju ru no upisivati u svaki pojedina ni ure aj
unutar mree.
Iz svega navedenog, vidljivo je da WEP ima puno slabosti i da se, iako prua
odre eni vid zatite, nikako ne moe smatrati rjeenjem koje zadovoljava sigurnosne
zahtjeve bei nih mrea. Zbog toga je u studenome 2002. predstavljen novi sigurnosni
standard za bei ne mree koji bi trebao zamijeniti postoje i WEP na Wi-Fi
ure ajima. Rije je o Wi-Fi Protected Access (WPA) standardu.
4.5

WPA
Osnovna razlika u odnosu na WEP lei u injenici da WPA koristi dinami ko

generiranje slu ajnih klju eva koji su jedinstveni za svakog pojedina nog klijenta. To
je omogu eno kroz Temporal Key Integrity Protocol (TKIP) i rapid-rekeying (ReKey)
protokol koji generira novi klju otprilike za svakih 10.000 paketa.

25

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

WPA omogu uje tri na ina uporabe:

1) WPA-PSK (Pre-shared Key) - AP je konfiguriran s predefiniranim klju em
koji moe sadravati od 8 do 63 alfanumeri ka znaka. Klijenti koji ele uspostaviti
komunikaciju moraju unijeti predefinirani klju i tada zapo inje handshake proces
koji zavrava generiranjem enkripcijskog klju a za sesiju.
2) 802.1x se oslanja na koritenje WEP enkripcije i RADIUS servera koji
odobrava autentikaciju klijenata. Tako er, za autentikacijski protokol, umjesto
RADIUS-a moe se koristiti EAP (Extensible Authentication Protocol), razvijen
prvenstveno za potrebe mobilnih klijenata, koji je vrlo siguran i sadri napredne
mogu nosti zatite.
Slika 10 - 802.1x autentikacija

3) WPA kao i 802.1x koristi RADIUS (za razliku od WPA-PSK), ali umjesto
WEP protokola koristi TKIP protokol.
4.6

Dodatni na ini zatite bei nih mrea

Iako mnogo napredniji u odnosu na WEP, TKIP protokol ne rjeava jedan od

osnovnih sigurnosnih problema - ukoliko ga napada provali, otvorena su mu sva

vrata za autentikaciju na sustav. IEEE radi na 802.11i standardu koji bi trebao rijeiti
sve goru e sigurnosne probleme WLAN mrea. Dijelovi 802.11i ve su uklju eni u
WPA, ali glavna promjena e do i tek u budu nosti. Rije je o podrci za novi
enkripcijski algoritam pod imenom Advanced Encryption Standard (AES) koji e
zamijeniti postoje i (i provaljeni) RC-4.

26

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

Tablica 3 - Razine zatite bei nih mrea

Nivo zatite

Konfiguracija

to je zati eno?

Bez zatite

Predinstalirane postavke, bez dodatne

konfiguracije (bez WEP-a)

Nita

Javni pristup

Autentikacija korisnika

Pristup mrei

Ograni ena
zatita

40- ili 128-bitni WEP, MAC access control

list (ACL), te bez broadcasta SSID-a

Dijelom pristup mrei i

zatita podataka

Osnovna
zatita

Wi-Fi Protected Access (WPA) (u

budu nosti 802.11i)

Pristup mrei i zatita

podataka

Napredna
zatita

802.1x/EAP-X i RADIUS

Pristup mrei i zatita

podataka

Cjelokupna
zatita

Virtualne privatne mree:

Point-to-Point Tunneling Protocol (PPTP),
Layer 2 Tunneling Protocol (L2TP),
Kerberos i IP Security (IPSec)

Pristup mrei i zatita

podataka

Vidljivo je da je, kao i kod i anih mrea, za najvii stupanj sigurnosti

potrebno kreirati virtualne privatne mree, tj. tunelirati prijenos podataka. Tuneliranje
je posebno mo an na in zatite ako se koristi zajedno s IPSec enkapsulacijom (L2TP
over IPSec).
Slika 11 - Shema koritenja VPN-a u bei noj mrei

27

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

ZAKONSKA REGULATIVA U HRVATSKOJ ZA BEI NE MREE

Kao i u ostalim europskim zemljama, u Hrvatskoj je frekvencija koju koriste

bei ni ure aji (13 kanala: 2.412-2.472 GHz) slobodna za koritenje. Ograni enje je
izlazna snaga zra enja, koja ne smije prelaziti vrijednost od 100 mW. Sami AP-ovi s
originalnim antenama zadovoljavaju taj kriterij, jer se njihova izlazna snaga kre e oko
30-35 mW, me utim problem se javlja prilikom postavljanja vanjskih antena koje su
neophodne za gotovo svaku bei nu vezu izvan zatvorenog prostora.
Antene poja avaju signal njegovom modulacijom, a dobitak signala izraen je
u decibelima (dB) koji predstavljaju logaritamsko mjerilo snage. Konkretno govore i,
usmjerena paraboli na antena poja anja 24 dBm u svom usmjerenom snopu (koji
iznosi 8 za nju konkretno) na izlazu izra uje elektromagnetske valove snage 250
mW, to je daleko iznad dozvoljene granice.
Logi no je zaklju iti da polako dolazi do zakr enja prvenstveno urbanih
sredina s raznim bei nim mreama koje stvaraju "kaos u eteru". Wi-Fi Alliance
pokuava tome dosko iti tako da osim certifikata bei noj opremi, odnedavno
dodjeljuje i certifikate bei nim mreama, stvaraju i tzv. "Wi-Fi zone", me utim
pro i e jo jako puno vremena dok se stvari s pravne strane ne iskristaliziraju, jer je
napredak i dostupnost tehnologije daleko ispred tromog pravnog sustava.

28

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

6
6.1

OSTALI BEI NI STANDARDI

Bluetooth
Bluetooth je industrijska tehnologija (nazvana po srednjovjekovnom danskom

kralju Haroldu "Plavozubom", najmo nijem europskom vladaru svojeg doba i

svojevrsnom ujediniteljem malih dravica - od tuda poti e analogija s idejom
tehnologije) radi na frekvencijskom opsegu od 2.4 GHz (2405 do 2479 MHz) i koristi
FHSS modulaciju s 1600 frekvencijskih skokova ("hops") u sekundi. Njezina osnovna
namjena je da zamijeni kablove i infracrvene veze pri komunikaciji s ku nim
elektronskim aparatima te perifernih komponenti s ra unalima ili mobilnim aparatima.
Zato je i domet Bluetootha ograni en na 10m udaljenosti, dok mu maksimalna brzina
prijenosa iznosi neto manje od 1 Mbps.
Kao to je prije objanjeno, FHSS tehnologija omogu uje nesmetanu
koegzistenciju vie bei nih linkova na malom prostoru, me utim ograni enje mu je
mala propusnost i kratki domet u odnosu na WLAN.
U razvoju je Bluetooth standard verzija 1.2 koji bi viestruko trebao pove ati
domet, propusnost (do 10 Mbps), konfiguraciju i sigurnost Bluetooth mrea. Tako er
se radi i na boljoj kooperativnosti izme u Bluetooth i WLAN ure aja.
na Internetu - http://www.bluetooth.com
6.2

HomeRF
HomeRF

je

sli an

Bluetooth-u

po

karakteristikama

operira

na

frekvencijskom opsegu od 2.4 GHz, a maksimalna propusnost je do 1.6 Mbps.

Zamiljen je prvenstveno kao jeftiniji nadomjestak WLAN-u u po ecima njegovog
razvoja, me utim zbog naglog razvoja mogu nosti WLAN -a i, povezano s tim, pada
cijena, mnogi proizvo a i su napustili HomeRF i okrenuli se u potpunosti podrci za
WLAN, tako da je po etkom 2003. razvoj standarda i slubeno naputen.

29

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

6.3

HiperLAN2
Razvio ga je European Telecommunications Standardization Institute (ETSI) i

po karakteristikama je najsli niji IEEE 802.11a standardu - radi na 5 GHz opsegu i

koristi OFDM modulacijsku tehniku.
Velika prednost mu je uklju ena podrka za QoS (Quality of Service) po
razli itim kanalima, tj. konekcijama, to je vrlo bitno za prenoenje zahtjevnih
sadraja poput multimedije.
Mana HiperLAN2 je nekompatibilnost s ure ajima baziranim 802.11
standardima koji su zauzeli najve i dio trita. Me utim, neovisno o budu nosti
samog standarda, sigurno je da e neka rjeenja primijenjena u njemu zaivjeti u
budu im irokopojasnim standardima velikog dometa.
na Internetu - http://www.hiperlan2.com

7
7.1

BUDU NOST BEI NIH MREA - STANDARDI U RAZVOJU

802.15 - Wireless Personal Area Network (WPAN)
WPAN je standard namijenjen razvoju bei nih mrea kratkog dometa,

otprilike radijusa 10 m. Namijenjene su komunikaciji "inteligentnih" ku nih ure aja,

poput osobnih i ru nih ra unala, bei nih telefona, ra unalne periferije i potroa ke
elektronike - dakle, namjena je ista onoj postoje eg industrijskog standarda Bluetooth.
Glavna pozornost u razvoju standarda bit

e posve ena nesmetanoj "ad hoc"

komunikaciji brojnih ure aja, bez njihove interferencije u zakr enom 2.4 GHz
spektru, te interoperabilnosti s ostalim 802.11 standardima.
na Internetu - http://www.ieee802.org/15/

7.2

802.16 - Wireless Metropolitan Area Network (WMAN) - WiMAX

Standard koji

e omogu iti irokopojasno spajanje na Internet bei nim

putem, kao alternativu mnogo skupljima i za implementaciju kompliciranijima DSL-u

i kablovskim linijama.

30

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

WiMAX e omogu iti prijenos podataka brzinom do 70 Mbps s dometom do

50 km, a frekvencijski opseg na kojem e raditi obuhva a dva nelicencirana (2.4 GHz
i 5.8 GHz) i dva licencirana (2.5 GHz i 3.5 GHz) spektra kojim e se najvjerojatnije
koristiti Internet Service Provider-i.
Standard je zamiljen kao nadogradnja postoje eg WLAN-a, tj. WiMAX
mree e objedinjavati lokalne WLAN-ove i initi njihov "backbone" za pristup
Internetu, a, iako to nije prvenstvena namjena standarda, Intel-ovom najavom
WiMAX telefona otvara se mogu nost konkuriranja UMTS standardu, tj. mobilnoj
telefoniji 3. generacije.
na Internetu - http://www.ieee802.org/16/

7.3

802.20 - Mobile Broadband Wireless Access (MBWA)

Standard koji je jo u strogom za etku, a ideja je pruanje irokopojasnog

pristupa Internetu za mobilne ure aje direktno (za razliku od WiMAX, koji takvu
uslugu prua cijelim mreama). Koristit e licencirani frekvencijski spektar ispod 3.5
GHz, a korisnici e mo i nesmetano koristiti usluge pri pokretljivosti do 250 km/h.
na Internetu: http://www.ieee802.org/20/
Vidljivo je da je cilj IEEE da svi standardi u razvoju (uklju uju i i postoje i
802.11) budu me usobno kompatibilni i da slue kao nadogradnja, a ne konkurencija
jedan drugom.
Kona ni cilj je vrlo jasan - trenutna dostupnost informacija u svako vrijeme,
na svakom mjestu i sa svakim ure ajem.
Tablica 4 - Shematski prikaz logi ke nadogradnje bei nih standarda
802.20 - Mobile Broadband Wireless Access (MBWA)
802.16 - Wireless Metropolitan Area Network (WMAN)
802.11 - Wireless Local Area Network (WLAN)
802.15 - Wireless Personal Area Network (WPAN)

31

Kratak uvod u bei ne ra unalne mree

LITERATURA
Wheat, J. & others: Designing a Wireless Network, Syngress, 2001.
Ohrtman, F. - Roeder, K.: Wi-Fi Handbook: Building 802.11b Wireless
Networks, McGraw-Hill, 2003.
Vaughan-Nichols, S.J. : The Challenge of Wi-Fi Roaming, IEEE Computer
Magazine, July 2003.
Varshney, U. : The Status and Future of 802.11-Based Networks, IEEE
Computer Magazine, July 2003.
Drabik, T. - Ilievi , S.: Lokalne bei ne mree - Guva u eteru, asopis
Mrea, sije anj/velja a 2004., broj 1/2.
Marion, D. - Petrovi , A. - Banda, V.: WLAN antene, asopis Mrea, listopad
2003., broj 10.
World Wide Web:
organizacije:
Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc. - http://www.ieee.org
Wi-Fi Alliance - http://www.wi-fi.com
portali:
Tom's Hardware - http://www.tomshardware.com
Wi-Fi Planet - http://www.wi-fiplanet.com
Hrvatska udruga korisnika bei nih mrea - http:// www.wifihr.net
ZG Wireless - http://www.zgwireless.net
proizvo a i opreme:
Buffalo - http://www.buffalotech.com
D-Link - http://www.dlink.com
Trendware - http://www.trendware.com
Atheros - http://www.atheros.com
Hyperlink - http://www.hyperlinktech.com
News grupe:
hr.comp.mreze.bezicne

32