Tablica 1.

KOMUNIKACIJSKE FUNKCIJE
Roenje-9 mjeseci

Koritenje signala kao to su smijeak, pla, vokalizacija, ali bez

komunikacijske namjere.

9 - 18 mjeseci

Poinju izraavati iroki raspon komunikacijskih namjera, prvo gestama

kombiniranima s vokalizacijom, a zatim rijeima:

18 mjeseci - 3 godine*

Traenje panje

Traenje predmeta, aktivno traenje informacija

Odbijanje ili protestiranje

Imenovanje

Raspon komunikacijskih namjera raste. Koriste jednostavne ili sloene

rijei za:

Komentiranje

Izraavanje osjedaja

Zahtijevanje samostalnosti

Poinju se apstraktno koristiti jezikom.

3 - 4 godine

Koriste jezik za:

Razgovor o prolim i bududim dogaajima

Davanje informacija

Prepriavaju jednostavne prie.

4 7 godina

Ue izraavati svoje namjere na nain koji de biti u skladu s

komunikacijskim potrebama sugovornika te u granicama pristojnog
ponaanja.
Koriste jezik da bi:

Dobili i zadrali panju odraslih

Davali informacije

Traili informacije od drugih ljudi

Davali upute svojim vrnjacima

Izraavali pravila

Pregovarali i pogaali se

Izraavali osjedaje

Izraavali uvjerenja i miljenje

Poinju priati viceve. Koriste prepriavanje za prianje svojih iskustava,

aljenje na djela drugih i prianje jednostavnih pria.

7 i vie godina

Sloenija uporaba jezika:

Obedanja

Pretpostavljanje

Opisivanje vlastitih i tuih osjedaja i reakcija

Koriste jezik za razvoj ideja:

Planiranje, predvianje,pretpostavljanje

Rezoniranje i procjena

Objanjavanje

Izraavanje apstraktnih ideja i miljenja

Argumentiranje i debate

Razvoj vjetina pregovaranja i uvjeravanja. Prianje postaje dulje i

sloenije, mogu poredati i organizirati dogaaje u prii s obzirom na
vrijeme i prostor. Koritenje sarkazma i ironije. Metafore.
ODGOVOR NA KOMUNIKACIJU
Roenje 9 mjeseci

Dojenad obrada panju na glas i lica. Odgovaraju na komunikaciju

gledanjem i smijanjem. Poinju se smijati kad prepoznaju poznate rijei.

9 18 mjeseci

Razumiju geste odraslih, poput geste pokazivanja (prvo pokazivanja na

blie objekte, a onda na one udaljenije). Odgovaraju na jednostavne
zahtjeve i upute.

18 mjeseci 3 godine*

Prepoznaju komunikacijske namjere odrasle osobe i prikladno

odgovaraju na to. Na odgovor odgovaraju odgovorom. Shvadaju da
fraze poput za minutu znae da trebaju ekati.

3 4 godine

Razumijevanje komunikacijskih namjera odraslih razvija se i dalje.

Primjeduju kad se promjene dijelovi poznatih pria i rima (nijedna rije
ne smije biti promijenjena)

4 7 godina

Razumiju indirektne zahtjeve. Manje se oslanjaju na kontekst da bi

razumjeli. Trae da im se pojasni kad neto ne razumiju. Trae upute od
svojih vrnjaka i odgovaraju na njihova pitanja. Razvijaju se metajezina
znanja. Uivaju u vicevima, ali ih ne razumiju u potpunosti. Sluaju due
prie iz knjiga i mogu itati one jednostavnije.

7 godina i vie

Vede razumijevanje indirektnih oblikia. Prepoznaju neverbalni dio

poruke. Koriste prikladan nain izraavanja odreen sugovornikom ili
okruenjem. Razumiju figurativno izraavanje i neverbalnu
komunikaciju. Svjesni su na koji nain intonacija moe utjecati na
znaenje. Ue raspoznavati razliku meu komunikacijskim funkcijama,
npr; izmeu obedanja i predvianja. Mogu razumjeti ale koje se

temelje na igri rijeima. Mogu itati i izvlaiti informacije iz knjiga.

INTERAKCIJA I KONVERZACIJA
Roenje do 9 mjeseci

Rana interakcija izmeu dojeneta i roditelja:

Komunikacijsko izmjenjivanje i ponaanja vezana uz vrijeme

Moe biti zapoeta gledanjem dojeneta u roditeljevo lice i

prekinuta skretanjm pogleda

esto se sastoji od rituala i ponavljanja koja takoer ukljuuju

komunikacijsko izmjenjivanje

Razvija se zdruena panja izmeu djeteta i roditelja koja

ukljuuje i razne predmete i dogaaje

9 18 mjeseci

Interakcija potaknuta neverbalno od strane djeteta, pr. davanjem,

pokazivanjem, razliitim gestama i vokalizacijom. Interakcija zavrava
odlaskom djeteta. Odgovaraju na pitanja neverbalnom vokalizacijom ili
gestom. Interakcija ograniena na jedno od dva izmjenjivanja po
komunikacijskom partneru.

18 mjeseci 3 godine*

Poinju govorom odgovarati na govor (daju verbalni odgovor na

pitanja). Zapoinju interakciju uporabom vokativa. Trae pojanjenja
tonim ponavljanjem onoga to nisu razumjeli.

3 4 godine

Zapoinju razgovor verbalnim strategijama, npr; vokativ + komentar ili

pitanje. Poinju vie komunicirati sa strancima. Reagiraju na razgovor
izmeu drugih ljudi. Brzo mijenjaju teme razgovora. Kad ih netko ne
razumije, ponavljaju bez promjena.

4 7 godina

Dijete sve bolje zapoinje i zavrava komunikaciju, te bolje kontrolira

vrijeme komunikacijske izmjene govornika i sugovornika. Broj i duljina
izmjena znaajno raste. Izabiru najprikladnije vrijeme da se ubace u
razgovor izmeu drugih ljudi. Kad neto priaju imaju tekoda uvidjeti
to sluatelj zna, a to mu trebaju ispriati da bi razumio priu. Kad ne
razumijemo dijete ono de ponoviti i proiriti reeno kako bi nam dalo
vie informacija. Ispituju kako bi dobili pojanjenja od drugih. Sudjeluju
u igrama koje ukljuuju podjelu uloga. Postupno se ue prilagoavati
razliitim nainima obradanja sugovorniku obzirom na dob, spol, status i
na to koliko ga dobro poznaju.

7 godina i vie

Teme razgovora postaju apstraktne ideje. Prilagoavaju stil govora

dobi, statusu i drugim varijablama sugovornika. Sve vie koriste uz
govor i facijalnu ekspresiju, geste, razmak meu sugovornicima, kontakt
oima.

(*) Obiljeja komunikacije u dobi od 18 mjeseci do 3 godine su podebljana, jer demo se u narednome
dijelu baviti upravo tom dobnom skupinom. U tabilici je prikazan uredan tijek razvoja kako bismo
usporedili djecu u s perinatalnim otedenjem mozga s djecom uredna razvoja. To je dob kada bi

dijete trebalo komunicirati verbalno, odgovarati na odgovor odgovorom, koristiti se apstraktno

jezikom...