Vjetroelektrana

ZD4 - 9,2 MW
Benkovac, Zadarska upanija

Rujan, 2013.

Eko Zadar Dva d.o.o.

Knezova ubia Bribirskih 15b
1
Benkovac, HR

2
www.ewea.org

Instalirana snaga vjetroelektrana u EU

Instalirana snaga u EU (GW)

Ukupno 106 GW je instalirano u Europskoj Uniji sa rastom
od 12,6% u odnosu na prethodnu godinu,a slian rast bio
je i u 2011 godini. Njemaka ostaje prednjaiti u poveanju
instalirane snage u odnosu na druge lanice Europske
Unije, pratei je panjolska, Italija, Engleska i Francuska.
Deset sljedeih Europskih lanica drava ima instalirano
vie od 1 GW: Austrija, Belgija, Danska, Grka, Island,
Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska i vedska.

Osnovne karakteristike VE u pogonu/izgradnji/pripremi u RH na

dan 31.08.2013.
Red. broj

Proizvoa

Broj agregata

agregata

kom

Naziv VE

Snaga
agregata (kW)

Ukupna instalirana
snaga VE (kW)

Ukupno odobrena
snaga

Napon
prikljuenja

(kW)

(kV)

U pogonu od

1.

Trtar-Krtolin

Enercon

14

800

11.200

11.200

30

2007.

2.

Ravne-Pag

Vestas

850

5.950

5.950

10

2007.

3.

Orlice

Enercon

8+3

900 +800

9.600

9.600

30

2009.

4.

Vratarua

Vestas

14

3.000

42.000

42.000

110

2010.

5.

Velika Popina

Siemens

2.300

9.200

9.200

35

2011.

6.

Pometeno Brdo

Konar

15+ 1

1.000

17.500

17.500

110

2010/12.

7.

Crno Brdo(p.p)

Leitwind

1.500

10.500

10.000

10

2011.

8.

Bruka ZD2

Siemens

2.300

18.400

18.000

110

2011.

8.

Bruka ZD3

Siemens

2.300

18.400

18.000

110

2011.

9.

Ponikve

Enercon

16

2.300

36.800

34.000

110

2012.

10.

Jelinak

Acciona

20

1.500

30.000

30.000

110

2013.

11.

Votane (ST1)

Siemens

3.000

21.000

20.000

110

2013.

12.

Votane (ST2)

Siemens

3.000

21.000

20.000

110

2013.

13.

ZD4

Siemens

2.300

9.200

9.200

10

2013.

14.

Velika glava

Enercon

19

2.300

43.700

43.000

110

2014.

15.

Ogorje

Vestas

15

3.000

45.000

44.000

110

2014.

16.

Gluna

Siemens

10

2.300

23.000

22.000

110

2014.

17.

Zelengrad-Obrovac

Vestas

14

3.000

42.000

42.000

110

2014.

Ukupno u pogonu

143

254.450

254.650

Ukupno u
pripremi/izgradnji

58

153.700

151.000

Postotno sudjelovanje pojedine VE u proizvodnji u razdoblju

Sijeanj Kolovoz 2013.
VE Votane
5,2%

VE Ponikve

VE Ponikve
12,5%
VE Trtar- Krtolin

VE Orlice

VE Trtar- Krtolin
5,4%

VE Jelinak
12,3%

VE Ravne Pag

VE Orlice
3,8%
VE Ravne Pag
2,0%

VE Velika Popina

VE Vratarua

VE Bruka-ZD3
11,3%
VE Velika Popina
5,0%

VE Pometeno Brdo

VE Crno Brdo

VE Bruka-ZD2

VE Bruka-ZD2
12,5%
VE Crno Brdo
4,2%
VE Pometeno Brdo

VE Bruka-ZD3

4,2%

VE Jelinak

VE Vratarua
21,7%

VE Votane

Ukupna proizvodnja pojedine VE u razdoblju Sijeanj - Kolovoz

100.000.000
90.000.000

80.000.000

kWh

70.000.000
60.000.000
50.000.000
40.000.000
30.000.000
20.000.000
10.000.000
VE Votane

VE Jelinak

VE Bruka-ZD3

VE Bruka-ZD2

VE Crno Brdo

VE Pometeno Brdo

VE Vratarua

VE Velika Popina

VE Ravne Pag

VE Orlice

VE Trtar- Krtolin

VE Ponikve

Interes Republike Hrvatske

Zakon o energiji (NN 68/2001, 177/2004, 76/2007, 152/08, 127/10, 120/12) utvruje mjere za sigurnu i
pouzdanu opskrbu energijom, njenu uinkovitu proizvodnju i uporabu. lanak 14. definira da je uporaba
obnovljivih izvora energije i kogeneracije u interesu Republike Hrvatske.

Hrvatska je usvojila pravnu steevinu EU (acquis communautaire) u energetskom sektoru. Najzanimljiviji

dio pravne steevine EU u pogledu energije, nalazi se u EU Direktivama 2009/28/EC i 2001/77/EZ koje
promoviraju i potiu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te zahtijevaju
pojednostavljenje upravnih postupaka kako bi se olakala provedba energetskih projekata u vjetru.

Hrvatska Vlada prihvatila je novu strategiju Energetskog razvoja (www.mingo.hr) koja potvruje ulogu
vjetroelektrana u hrvatskoj proizvodnji elektrine energije. Obnovljivi izvori energije trebali bi iznositi 35%
u ukupnoj proizvodnji elektrine energije do 2020., a od toga 10% treba biti udio elektrine energije
dobivene iz vjetra. Ova odluka Vlade trebala bi pridonijeti izgradnji vjetroelektrana stvaranjem povoljnije
investicijske klime kako bi do 2020. koliina elektrine energije proizvedene iz vjetra iznosila 1200 MW.

Pravni okvir
(http://www.mingo.hr)

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) temeljni je dokument koji odreuje
politiku energetike i planira energetski razvitak. Strategija, izmeu ostalog, odreuje nacionalne
energetske programe (ENWIND program koritenja energije vjetra) koji osiguravaju ostvarenje
dugoronih ciljeva razvoja energetskog sektora, ulaganje u obnovljive izvore energije i smanjenje
oneienja okolia.
Prilagodba i nadogradnja Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske
Zakon o energiji (NN 68/2001, 177/2004, 76/2007, 152/08, 127/10, 120/12) utvruje mjere za sigurnu i
pouzdanu opskrbu energijom, njenu uinkovitu proizvodnju i uporabu, te definira da je uporaba
obnovljivih izvora energije i kogeneracije u interesu Republike Hrvatske.
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/2004, 76/2007, 120/12) uspostavlja Hrvatsku
energetsku regulatornu agenciju (HERA).
Zakon o tritu elektrine energije (22/13)
Zakon o Zatiti Okolia (NN 110/07)
Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 33/07, 08/11)
Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 33/07, 155/08, 155/09, 08/11)
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 88/12)
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07 i
63/12) (releel.mingorp.hr)
Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN 67/07 i NN 88/12)
Opi uvjeti za opskrbu elektrinom energijom (NN 14/06)
Mrena pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/06)
Pravila djelovanja trita elektrine energije (NN 135/06)
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09)
9

Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije

iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije

Hrvatski sustav poticajnih cijena je jako konkurentan drugim Europskim zemljama koje su implementirale
sustav poticanja cijena. Poticajna cijena u 2007. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 0.65 kn/kWh kod
teaja 7.3 kn/EUR ili 89 /MWh.

Takoer, RH se odlikuje vjetrovitim lokacijama za izgradnju vjetroelektrana na kojoj je pronaen

odgovarajui vjetar za vie od 2800 radnih sati godinje, dok je europski prosjek 1800 sati godinje.

Poticajna cijena za svaku godinu se objavljuje na website-u HROTE, www.hrote.hr

Prikaz kretanja poticajne cijene od 2007. godine

Godina

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

Tarifa

0,65

0,6877

0,7076

0,721

0,734

0,7494

0,7846

Otkupna cijena elektrine energije za vjetroelektrane vee od 1 MW (kn/kWh)

10

Potrebne dozvole za izgradnju vjetroelektrane

Prethodno Energetsko odobrenje

Studija o utjecaju na okoli

Prethodna elektroenergetska suglasnost

Lokacijska dozvola

Energetsko odobrenje za gradnju

Dozvola za slunost dravnog zemljita

Graevinska dozvola potvrda glavnog projekta

Ugovor o slunosti zemljita

Predugovor o prikljuenju ne elektroenergetsku mreu

Ugovor o prikljuenju na elektroenergetsku mreu

Prethodno rjeenje o stjecanju Povlatenog proizvoaa

Ugovor o otkupu elektrine energije

11

Dozvole poslije izgradnje Vjetroelektrane ZD4

Sljedee dozvole, odobrenja, ugovori i suglasnosti su potrebni kako bi se zapoeti projekt izgradio (graevinski
radovi,instalacija vjetroagregata), kao i za spajanje na elektrinu mreu, za poetak rada i prodaju energije
proizvedene u okviru projekta:

Dozvola za proizvodnju elektrine energije

Ugovor o koritenju mree

Uporabna dozvola

Dozvola za obavljanje energetske djelatnosti

Konano rjeenje o statusu Povlatenog proizvoaa energije

Ugovor o otkupu elektrine energije

12

Lokacija vjetroelektrane ZD4

VE ZD4

13

Lokacija Vjetroelektrane ZD4

Vjetroelektrana ZD4 nalazi se u blizini grada Benkovca, sjeverno u odnosu na sredite samog grada Benkovca u
neposrednoj blizini istono od mjesta Vojvodii i protee se u smjeru sjevero-zapad / jugo-istok na relativno

ravnoj visoravni visine od 262 do 289 m.n.v. Podruje je uglavnom pokriveno rijetkom travom i grmljem to je
teren razvedenosti kategorije 0,5 do 1 (Troen i Petersen, European Wind Atlas, 1989).
Dodatna ambijentalna turbulencija je niska. Mjerenja vjetra na lokaciji VE ZD4 su obavljena sa standardiziranim

80m mjernim stupom sa prvoklasnom opremom, Second Wind Nomad2 procesorsko-upravljakim modulom
(data logger), kalibriranim anemometrima MEASNET SWI C3 klasa na 9.9m, 30.8m, 50m, 79.4m i 79.6m iznad
tla i vjetruljom SW PV-1 na 31m i 75.3m iznad tla.

Podruje je pogodno za proizvodnju energije vjetra.

Lokacija vjetroelektrane ZD4 ima veliki potencijal za irenje i daljnji razvoj, najmanje udvostruenje kapaciteta u
MW te je ve u fazi razvoja, tj. izrauje se poetna dokumentacija za prikljuenje na prijenosni sustav.
VE ZD4P (18 MW) - proirenje ZD4
14

Lokacija Vjetroelektrane ZD4 na podruju grada

Benkovca izabrana je temeljem sljedeih kriterija

Uestalosti i intenziteta povoljnih vjetrova;

Mala gustoa naseljenosti;

Odsutnosti veih povrina pod umskom vegetacijom;

Blizine protupoarnih prosjeka i prijenosne elektrine mree;

Odsustva odgovarajuih reima zatite (prirodne ili kulturne batine);

Zdravstveno prihvatljiv nivo buke u zaseocima/stambenim naseljima u blizini predmetne vjetroelektrane;

Lokacija je predviena u prostornom planu upanije/opine, grada kao mogui prostor za izgradnju
vjetroelektrana

15

Pregled lokacije Vjetroelektrane ZD4

Razmak izmeu vjetroagregata 500 do 1.000 m

16

3D vizualizacija: VE ZD4

17

Vremenski plan projekta

Poetak razvoja projekta 2006 ( Studija utjecaja na okoli );

Snimanje vjetra na lokaciji ( 2006 2010 );

Lokacijska dozvola 2010;

Graevinska dozvola 4. kvartal 2011;

Osiguranje financiranja projekta 2012;

Poetak izgradnje pristupnih cesta i temelja vjetroagregata u 4. kvartalu 2012;

Zavretak graevinskih radova u 1. kvartalu 2013.;

Poetak montae vjetroagregata u 2. kvartalu 2013.;

Zavretak montae vjetroagregata u 2. kvartalu 2013.;

Zavretak testiranja i probni rad u 3. kvartalu 2013.;

Ishoenje uporabne dozvole u 3. kvartalu 2013.;

Poetak komercijalne uporabe kraj 3. kvartala 2013.

18

Godinja proizvodnja

etiri godine mjerenja vjetra na lokaciji, dugorono korelacijski deset godina mjerenja sa meteoroloke
stanice u ibeniku (DHMZ), etiri godine sa vjetroelektrana ZD2 i ZD3 ( Obrovac ).

Nezavisna analiza prinosa energije (DHMZ; McD)

3 scenarija:
P50 2716 sati godinje
P75 2479 sati godinje
P90 2295 sati godinje

Netto Proizvodnja:
P50 24984 MWh godinje
P75 22808 MWh godinje
P90 21115 MWh godinje

Mjerni stup: MS80-ZD4

19

Budet izgradnje ( Investicijska studija )

Graevinski radovi
Vjetroagregati (VA)
Trafostanica i kablovi
Upravljanje Projektom
Rezerva za nepredviene trokove
Ukupno Procjenjeni Trokovi Projekta
Razvoj Projekta EUR 160.000/MW
Naknada za odobrenje zajma
Ukupno Kamata tijekom gradnje
Troak PDV-a na kamate i naknadu za financiranje
Rezervni raun (DSRA)
UKUPNO
Troak po MW

900.000
10.778.000
1.119.000
200.000
310.000
13.307.000
1.472.000
91.425
284.901
78.465
0
15.233.102
1.655.772

20

Financijski rezultati i pokazatelji

25% ukupne investicije ili 29.050.000 HRK vlastitog kapitala Eko Zadar Dva d.o.o.
75% ukupne investicije ili 87.000.000 HRK dugoronog kredita (10 godina) ZABA i HBOR

Interna stopa rentabilnosti (IRR)

Prosjean pokazatelj otplate duga
Minimalni pokazatelj otplate duga
Ukupno Neto Profit
Novani Tok
Ukupna otplata zajma
Kumulativni neto prihod
Diskontna Stopa
Neto sadanja Vrijednost (NPV)
ROE

14,06%
1,50
1,43
23.693.612
39.820.405
13.954.024
25.866.381
8%
4.953.481
31,13%

21

Plan ukupnog prihoda, rashoda i dobiti za

drutvo Eko Zadar Dva d.o.o.

Ukupni prihodi, rashodi i dobit za razdoblje 1.7.2013. 30.6.2017. ( u ) polugodinji periodi

22

Dobavljai i glavni izvoai u projektu

Siemens d.d. Hrvatska i njegovi kooperanti ( Zagreb Trans d.o.o. Zagreb i dr. )

His d.o.o. Donja Vinjica;

Elka d.d. Zagreb;

Izgradnja Kra d.o.o. Varadin;

Fractal d.o.o. Split;

Vodoskok d.d. Zagreb;

Hidroplan d.o.o. Zagreb;

ABB d.o.o. Zagreb;

Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec;

HEP-ODS d.o.o. Elektra Zadar;

Konar inenjering za energetiku i transport d.d. Zagreb

i dr.
23

Montaa vjetragregata

Stup:

Rotor:

Gondola:
Generator:

Visina ( do gondole ):
Promjer pri tlu:
Promjer na vrhu stupa:
Masa:
Broj lopatica:
Promjer:
Opseg broja okretaja:
Nazivni broj okretaja:
Masa:
Dimenzije ( a x b x h ):
Teina
Duina:
Promjer:
Teina:

90 m
4,20 m
2,50 m
oko 175 t
3
108 m
6 -16 o/min
16,1 o/min
60 t
13,3 x 3,6 x 4,1 m
82 t
2,8 m
1,1 m
8,5 t
24

1.1 tjedan po vjetroagregatu

1 tim

Trajanje montae: 1 mjesec za 4 VA

25

Izgradnja pristupnih putova i kabelska mrea

26

Izgradnja montanih platoa i temelja

27

Prijevoz i montaa vjetroagregata

28

29

Hvala na pozornosti!

30

Kontakt
EKO ZADAR DVA d.o.o.
Knezova ubia Bribirskih 15b
23420 Benkovac, Hrvatska
OIB: 92434976123

Direktor
mr. sc. Vladimir Matjai dipl.oec
vladimir@ventusv.hr
+385 91 646 33 30

Goran Matjai
goran@ventusv.hr
+385 91 646 33 43

31