Naslow originale The Secres Life of Plants Copyright © 1975 by Peter Tompkins and Christopher Bird Prevela + engleskoga Maya Mins Likovna oprema Iwo Fristie 7a rr SIL (sore) Le Peter Tompkins eon Christopher Bird Tajni Zivot biljaka PROSVIETA ZAGREB 1977 Ip Becis). Jied Buna Axo rzuzuswo Amopm, na ovo) naloj planeti nema nifta lepie i japhije od evjeea, nta bitno vainije od bilfke. Prava rodnica Tjudskog Jivora jest rclenilo koje preksiva majku-remju. Da nema ze- Tenih biliaka, ne bismo moali dis, ne biemo se mogli Irani, § donje strane evakog zelenog lista miljun po- Keinih osana proidire ugljgni dioksid i inlufuje kisk. Srakoga dana na Etavom svijetu oko 65 miljuna éetvor- ‘nih kdometara povrsine zelenih listova sudjeluje u Eude- snom procesu fovosinteze u kojem se proizvodi kisik i Iwrana ra éovicka ia Bivotine. Danas Jjudi pojedu goditnje orpilike 375 milijardi tona hrane. Najvedi dio te hrane biljnog je posiekla. Biljke hranu sinteezirai iz zraka i zemlje pomocu sun- deve svjelostsostarak hrane su razne namimice fvotinj- skoz porfjekla, koje takoder porjetu od bifjaka. Sve krute namimice, sva pia, sva opojna scedstra, svi liekovi i farmaceutki preparati ~ jednom nijedju sve ito Sovjeka ‘drdava na fivorm i sve 40 ga, 2k0 on ro razamno isko- kava i trofi, fini ndravim poput drena, dagujemo div- nom process fotosinteze. Od biljaih Zedera nastaju sve vaste throbs, sve masnoée, eva ulja, voskovi, eelulore. Od kolijerke do groba Eovjek se siuti celulozam kao alevnim materjalom i sirovinom za stvaranje rkrova nad glsvoms, za proizvedniu odjec, goriva, vakana, koSara- Sih predict, konopaea, glaabols, papa na Kojem 22- Pisuje swoje filorofske meditacije....O tome Koliko ima nogo biljaka koje korisno uporebljavamo, mokda naj- 5bolje govori podatak da su samo njhovi aaziv ispunili gotovo éest stotina stranica Uphofovog »Leksikona eko- nomski korisnih biljakae' Svi se ekonomisti slain a tvrdnji da je polioprivreda osnova i temelj nacionalnog bogatstva svake zemlje. ‘Tjudi_nagonski_osje¢aju ljepot treperenja biliaka. Onc ih duhovno obogacuju i usreéuju. Svatko zna da smo naisretaiji i da se najugednije osjeéamo ut neposred- nom dodiru s bijnim svijetom, Bez cvijeca ne mote ‘zamislti rodenje, svadba, smet, ni bilo koja syctanost ili ritual povezan 3 odsudnim dogedajima Zivota i smati. Crijeéem ukraSavamo stolove 2a sveéane objede i vetere Nema slavlja bez evijeSa. Crijefe poklanjamo kao znak Ijubavi, prijatejstwa, poSovanja, zahvalnosti ra praicno gostoprimstvo. Mjesta naieg boravigta uljepiavamo vito: Vima, gradove parkovima i Setalftima, dréave njeguju svoje nacionalne parkove. Da bi neku. prostoriju utinila ‘udobnom za Zivijenje, Zena ée majprije unijeri w nju dive bilfku ii buker cvijeéa. Raj, zemaljski ili ncbeski, veéina smukaraca opisuje kao vrt pun zclenila ~ i nimfa. ‘Aristorel je nautavao da billke imaja dua, oli da nemaju osjtila. To se uéenje odréalo od Antike do osam- saestog stoljeéa, Kada je Cael von Linné, osnivad suyre- ‘mene boranike, iznio tvrdnju da se biljke w biti razlikuju od Zivotinja i €ovjcka zapravo samo time fro te ne mogu Kretati, Veliki botanigar 19. stoljeca Charles Darwin do- Kazao je, meducim, da svaki izdanak bike, svaka vitica i svaka latica imaju moe i sposobnost samostalnog giba- ja, ali da ntjedu i upotrebljavaju ovu moé samo kad im to ustrebas, Poécckom 20, stoljeéa nadareni betki biolog Raoul Francé prenecazio je suvremene pritodoslovce tezom da bilike pokreén svoje tijelo i sudovee isto tako lako, ne- spurano i skladno kao najsprctaije fivotine li kao éovjel, 1.6. Uphols Dictionary of Economie Plants da mi to ne opadamo samo zato dto su ti pokreti mnogo polaganifi od nag il Sivotinjskih. Korlienje biljaka, wrdio je Francé, istrativatki ruje kroz zemlju, popolje! i grantice penjagica opisuju u svom pibaniu Krugove, listosi i evjetovi reagiraju aa svake promjens t svojoj okolini savijanjem ili podrhtavanjem, tice krate isptivaéki zrakom, pipajadt oko sebe svojim Ublasnim wudovimae. Covjek smatra da su biljke nepo- tmiéne, nesposobne 24 kretanje i da nemaja osjetla samo zato So nema stipljenja da ih paljivo promatra. ‘Neki pjesnic! i filozofi, kao na primjer Johann Wolf gang Goethe i Rudolf Steiner, koji su strpjivo i paaljivo promatrali biljke, otkeili su da pojediai njthovi dijelovi asta u suprotnim smjerovima, da se jednim dijelom uko- pavaja u to, kao da ih priviadi sila tela, dok drugim {ijelom rastu uvis, kao da ih u tom smjeru Yage nekakov oblik santigravitacijes ii slevitaciien 4 Sicni Korjentidi, to th je Darwin usporedivao s moz- ‘gom, ponalaju se. poput crva te. neprestano, neumorno ruju 1 use tlo svojim tankim, bijelim vlaknima, »kuSa- jucie ga na tom svom puta, Male Zuplie komore u kojima kao u kakvoj zveéki poskakuje sitna kuglica skroba, po- Kazuja vricima kosijenja odakle i kojem stnjera djeluje sila tela, Ko je »goree, a ko ndoliew. Kad je tlo suho, koriicaje mijenja smjec rasca i kaece se prema vlazi, pronalazesi, na peimjer, vodovodne cievi, posiZuéi ponckad, kao Sto to éini korijen alfa, i do dva- rmacst_ metara daleko, a ako treba, proizvodi energy Koja bu8i ak i beron. Jo8 nitko nije prebrojio korienje tickog stabla, ali je prebrojavanje samo dijela korijenja i Korjenti¢a jedne stabljike rai pokazalo da ona ima naj- manje 15 milijuna korjenéiéa kojima wkupna duiina iz ‘nosi orprilike 600 kdlomerara. Ni to nije bilo sve. Iz tog Korijenja i korjentica strile su tanane dlaéice, kojima je Pi as iiardi, 2 ukupna dudina na oko "700 kilometara.Posebne stanice namijenjene rovanju i kopanju, fo se trofe u dodiru s kamenjem, Sjunkom i krupnijim zea- cima pijeska, stalno se obnavljaju ali éim korijen dopre do kakvog izvora heane, ove stonice ugims i tada ih dmmah zomijene druge Kojima je zadaca da castvaraju rineralne soli u sla ida apsorbiraju rastoplicne sastoike. To je glavaa hana biljke i njezine je stanice dodaju jedna drugojy pa se ona tako krece i prenosi kro bilku, studi u svak stanicu. Svaka biljna stanica sastoji se od prowplazme, vodenaste ili Zelatinozne tvari, koja je ‘osnova fivota u njegovu firickom oblike. Korijen je zapravo cepka 72 vodu koja sluti kao tniverzalno otapalo i kao prenosnik clemenata iz kori- jenja u stabliku i list. Ta se voda isparava s lista i odlszi t atmosferu, da bi se nakon nekog vremena vratila na Zemmlju u oblikes kile i rose, i onda ponovo postutila kao medij ovoga Jivotnog lanca. $ listova jednog sunco- Ikreta ispari seu jednom danu toliko vode koliko jelo fodrasla éovjeka izludi znojenjem. Za vruch ljetnih dana ‘moie jedaa jedina breza apsorbirati i do soo litara vode Koja se onda ispari s njezina L8éa i tako osvjeti atmosfere. ‘Nema biljke koja se ne kreée, tvrdi Raoul Francé Svald je rast nis, slijed pokreta; biljke se neprestano s: jaja, sagibaju, okreéa, drhture. U jednom svom djelu Franck je opisao kako Veti tisuée »udorae, nalik na Kra- Kove polipa, posiin ir svog skrovikta, podrhtavajaci od ielje da dohvate kakvo novo hvatifte, novi oslonac za tetku scabljiku koja raste na njima. Ked jednom vitica peojatice, koja u svom traienju svakih Sezdeset i sedam rminuta opige pani krug, dohvati odnosno dosegne kakvo nporitte, ne prode ni dvadeset sekundi do tremutka kada se potinje ovijati oko toga oslonca, kakve Evrsteinbotine, da bi se samo jedan sat poslije omotala oko njega tako resto da ju je teSko otrgauti. Nakon toga se vitica savije poput vadigepa i pretvori u spiraln oprugu koja prema sebi privuce icavu penjatiew i digne je wvis. 8 Trenjadica uvijel raste prema najblitem hyatitu, a ako se one potakne ili promijeni polotaj, billka ce vee 2a ekoliko ath porpuno promijeniti stjer svoga rasta ‘Zoali li to da biljka vidi icbotina na rida, kolac w zemlji, iii ce jo} poslutii kao oslonac? Osjeéa li ona na neki nama nedokuéiv nagin gije se nalazi hvatie? Kad se dogodi da penjatica mora rasti i provlatti se izmedu oamih zapeeka, zbog ega ne vidi potencjalno hyatiéte, jpak ga nepogresivo nalazi, keo da znz gdje se ono na- Jaxi pa 7ato nine raste a smjeru uw kojem ne nailaci aa kakvo uporite. Francé kaie da su biljke sposobne za btjenje, to jest da rade neito § namjerom, § odredenim ciljem; biljke mogu posizati 2a nefim togno odredenim, mogu to neko tustisi | pronalaziti, a rade to tako da nas s€ doimlje tajanstveno kao najfantastiénili proizvod maste. Daleko od toga da bivstvaju inertno, pasivno, stanov- nice livada — toga svijeta Koji su stati Heleni nazvali ote ~ pobuduju dojam da zapataju ito se zbiva oko njih i da na to reagiraju s takvim stupnjem rafinira: ‘ost koji aadmaduje sve So 1 tome mi postiemo. Rosia (Drosera rotundifolia) vata moh § upravo nepogtetivom roéno&u Kkreéati se ravno u smjeru u ko- jem se nalazi plifen. Neke nametnicke biljke mogu pre oansti i najsitai tag mirisa drive i tada svladavaju sve zapreke dok pure prema njoj Gini se da biljke tofno znaju koje veste mravi kradu nithoy nektat, pa se zato zatvore kad se upravo ti mravi ojave u blizini, te ostanu tako zatvorene sve dok ti ravi ne odu ili dok se na njthovim seablifkama ge na- upi toliko rose da se mravi po ajima ne mogu pénjati. Akacija se jo’ domisljatiie zaiticuje od kukeea i biljo- 2Adernih sisavaca: ona u dosloynom smisin rife suzima sludbuw stanovite mrave i za to ih »nagradujes sv nekracom. _lecasaju Ii ncke biljke slutajno uw specialne oblie, ‘ono prilagodene idiosinkeazijama kukaca koji th opra- sfuju? Mame li bilfke slaéajno upravo te kukee, nluSujuei posebne mire i arome, nagradyju li ih slutejno njima hajdrazim nektarom, »izmailjajae li sluzajno zascbne ka- hale i osobice evjetnu omatineriju« kojom pela ubvate {kao u klopk i ispuste je kroz. posebna »vratac tek posto je obavila proces oprativanja? Radi li se zaista camo 0 pukom stjecaju okalnosti keada biljei kao ito je orhideja (Trichoceros parviflorus) narastu peteljke koje svojim iagledom vjerno oponalaju izgled fenke jedne vrste mauhe ako da se njhovi muljaci polaavaju =sparite sa cvijetom re billke i pei tome ga fopraie? Je li puka slutsjnost da sia cvietovi koji cvata nota bij, pa zato bolje privlage nocne leptire i da ti Gxjetori izlugaja najaéi minis poo padne sumraks ili da vrsta Iljana, s pravom nazvana sstrvinarkas, ispusta mnitis Koji se gotovo nifta ne razlikuje od zadaha mesa u raspadanja, 4 © samo onda kada raste w podrutjime fdje ima dosta muha i obada? Isto tako, je li slufaina ‘okolnost So bilfke kojima w oplodnii nia potrebni kukei, ec ih oprainje vietar, ne txoée eneraiju na to da bi se Uljepiavale, da bi lijepo mirisale, ii kako drukéie pri ‘ladle kkce, nego su irgledom sasvim neprivlaéne? Billke se 2a%tiéuju tenjem, gorkim okusom ili iluéuju zane ljepliive supstancije na Koje se kukci hvaraiu i ugi- baju Platljva srameiljivica ili osjemica (Mimosa pudica) jma poseban mehanizam koji stupa w akciia kad god se Kakav kukac, mrav ili gusjeniea poéne penfati prema injerinom osjejivom ligate W rrenuska kad uljez dotakne nek izbotinu na stabljici, stabliika sc naglo uspravi, listovi se naglo sklope i zatrore, te ovaj iznenadni pokret ii uljeza zbaci na zemlja i ga tako presirali da pobjegne. ‘Neke biljke koje dive u moévamom tla bez dusika ina dluse do data cako da profiu tive bids: Ne zemlj vi preko pet stotina vrsta taker jaka me- a ee kukaca do govedine, a plijen hvataja izvanredno lukava: leakovima ii epljvim dlakama pa sve do Klopks nalik a tunele. Keakovi biljaka mesoidera ne sluze samo kao hnvataljke ii usta za hvatanje plijena, nego i kao Zeluei snataknuti na motke<; pomocu tih organa biljke najpeije thvate i progeraju plijen a onda ga rastvore ako pot uno da na kraja oroga probavaog procesa od pliiena bstaje samo gol kostur, "Rosie ae reagiesja kada na njihove listove stavimo omadige sjunka ili metala; isco tako ne reagiraju nina koji dragi njima nepounat predmet, Medutim, yeoma bozo osjete heanu Koja se moze izvudi iz Komadiéa mesa. Darwin je otkrio da se muholovka urbudi i reagira ako se na nju stavi komadié konca od samo 1/1300 grains. Diadica, koja je s korientidima najosjetivili dio ove bijke, Svine se i tako: pokrene mehanizam za hvatanje plijena Zak i tada ako se na nja stavi komadié od 6,00025 grama svilenog konca! Dovithivost so je pokazuju biljke w redavanju raznith konstruleeijekih gradivelpkih problema daleko nadmatuje fono So na tom polju postifu i najboli inkeajeri. Cijevi koje stvara éovick ne mogu se po éxrstoci i protognom Kapaciteru usporediti s dugim cijevima Sto ih. stvaraja biljke, koje odalievaju najsnainijim olujama fak i onda kod moraju nositi vrlo velike terete. Primjena spicalnih vlakana, koja se omotavaju jedno oko drugog, spada edu one mehanizme, kojima se biljka izvantedno djelo- tvomo opire kidanju } trganju: treba spomenuti da je co tchnitki postupak Koji Ijudi joi uvijek nisu_uspjeli usavrliti, Biline stanice se izduzujn u oblike koji su po ingleda nalik na kobasice ii plosnate trake, a prievriéene su jedna na drugu take da zajedno tvore gotove ner skidive skonopces. Kad neko stablo raste u visinu, on0 zadebljava svoje deblo tako da bi bilo sposobao da nosi swe vedi feret i to se zadchljavanje obavlja tempor koji ss doima Yao da je tert sbotenih mateo Sih proraguna. Kroinja australiiskog cukaliptusa koju dréi_posve tanko deblo, naraste ponekad do visine od gotovo150 mecara, a to je ravno visini Keopsove piramide. Neka stable oraha nose teret od 100.000 plodova. Neka vingi- nijeka penjatica vefe momarski évor. Kad se osty fa) je vor ilolen cako snainom mehanickora naprezanju da ga 1 odredenom tremutku ne moie vise izdréas, pa tvore pukne i treajem odbaci sjemenke daleko od ma- tidne bilike. Rilfke imaju i osjetila za orijentacsu i predskazivanje bududnosti. Ameritki pioniri i love: na bizone i krzna ha pretfjama w dolini Mississippija otksii vx da listovi neke vite suncokreta koji tamo raste i koji je kasnlje dobio stratni naziv Siipbium lacinatum (smrdai) wviek toéno pokaraja pravac sjever-jug ~ poput kompasa, ndij- ska srodnica nateg gospinog bilja sa struénim navivom “Arbus precatorins toliko je osjethira na elektriéne i mag- eke pojave w atmosferi da Indijci po njenom pona- Yanju predskazuin vnijeme, Fokusi koje su. boranitari ‘rll $ ovom billkom w londonskom botanigkom rtu Kew Gardens pokazali su da se pomocu nje mogu pred- vidiet’ potresi i vulkanske erupcije te dolazake cillona, suragana i rornada. ‘Alpsko cvijege tako reagira na mijene godiaiih doba da unapried osjeti dolazak proljeéa, pa se tada probija kroz z20stale snjelne naslage budedi snijeg i topeét g2 tlastitom roplinom koju upravo za to stvara. Franeé je tvrdio da biljke koje tako sigurno i nepo- grtivo, na ako mnogo razlitith nagina i tako brio reagiraju na rarna zbivanja u vanjskom svijeca, moraju imati neko ko im omoguéuje da komuniciraju, odea- vaju ver! sa stijetom, i da t0 neSco nalikuje na naka Ssjctla i mofda ih Eak nadmatuje. Odluéno je tvrdio da bilike neprestano motre i registiraj, sbiljcde+ zbivanja i pojave 0 Kojima fovjek nema ni pojma, o Kojima on i tne sluti da postoje jer je zatvoren u svom antropocen- titnom gledanja na svijet i misli da postoji samo ono ‘xo on subjcktivao dozivijaya i ito otktiva postedstvom svojih pet éula, Jot nedavno se smatralo da su biljke automati bez osictila, ai se onda o:krilo da su one sposobne da by: taju i da raalikaju 2vukove koje judsko tho i ne Eaje te da reagiraju na takve frekvencije sungevog spektra kao to 50, na primer, infracrvene i ultraubiéaste zrake, koje Ijudsko oko i ne vidi. Otksilo se i to da su biljke narodito osjehive na rendgenske zrake i visokofrekvent- ne valove koje upotrebljava televi Francé je ustanovio da titav bili svijet reagira na ascronomska gibanja Zemlje i njenog setelita Mjeseca, na gibanje drugih planeta naSeg Suncevog sistema i da ée se jedaom otkrti da na bij djclaja fak i zvijezde | mnoga drugim buljkama popuita, »Neito éega ce bljka treba najmanje bojati jest mogunost da joj maudi neka druga biljka, pa si one zato, dokle god ima u ajthovoj bizini fivotinja, bsmjerene na Zivotiné. Radi se, naravno, 0 tome da dic Yorinje i Jjudi imaju.sposoboost,kretanja_pa se treba Koncenticatina signale koji od nj dolaze.« Kada se nade u smrtnoj opasnos ili kada joj zapsijedt kakva zaista vlika pogibel bilika u samoobrani, otksio je Bockster, reagica na natin koji podsjeca na poaasanje toboléaza oposuma (ii, ako éemo prava, Eovjekal: ona se sonewijesti«, Ova se pojava dramtifno ogitovala kad je jedaog dana u Backsterov laboratori) doSao neki k- nadski fisiolog koji je htio da vidi Gudno ponaéanje njegovih bijaka, Prva billka koja je Backster spojio s po- ligrafom nije vopée reagirala, a nisu reagieale ai druga ni teeta bila. Backer je tada provjerio ipravnost svi jova poligrafa, a onda je namjeravao inriti pols fa gervsiom 1 petom biljkom. Uspjeh je opet izostao, Reakeija koja je najzad uslijedila tek kada je dosla na red Xesea bis, bila je wliko ofiea da se Kanadskom utenja- ku moglo dokarati da fenomen reagicanja biljaka doista postoit Backsteru je, naravno, bilo stalo da sauna So je to dilovalo na oni prvih pet biljaka da uopée nis reagira- le, Zapitao je Kanadanina: »Recite mi, molim vas, na- nosite i, mozda, w syom postu neko zl bilkama.« »Dac, odgovorio je ovaj. »Svaka biliku + kojom sam izyttio bilo kakav pokus stavijam u peé i spriim je do Pepela, jer tako dolzsim do podataka o ajezino} suhoj (efi, to jest 0 teini sube tvari od koje je sazdant smi podaci pourcbni za analize koje vrim.« 5Tri evr sata posije toga, kada se fiiolog vet vraao na asrodrom, sve Backsterove biljke ponovo su ucbiéa- jeno reagirale Ovaj je sludaj doveo Backstera do orkriée da liudi moga djelovati na billke da se onesnjeste, da ih mogu Nekom prilikom, kada je htio dokazati da bile, pa %k i individualne stanice bile, Ivaraja signale nekak- vim neobjainjenim komunikacijskim medijem, Backster je invelio eksperiment pred novinarom dneynika Baliinore ‘Sun. Novinar je napisao élanak koji je u skracenom ob- liku prenio i mjesetnik Reader's Digest. Pokus se sastoj20 u tome da je Backster spojio jedan svoj filodendron 5 galvanometrom, a onda je podeo novinans (keo da je on spojen 5 uredajem) postavijati pitanja uw vezi s godinom njegova rodenja Prije toga oni su se dogovorili da ée Baclster novi- naru ra svaku godinu od 1925. do x931. postaviti pitanje je lise rodio upravo te godine, a novinar mora na svako Pitanje odgovoriti negatirno, &to je znatilo da ée Sest puta reéi isi, a jedanpur slagati. Polto su pitanja bila poscavljena i odgovori dani, Backster je pogledao na di- jagram na kojem su bile registirane reakcije biljke na svaki novinaroy odgovor i toéne je pogodio godinu u ojo} se novinar rodio. To mu je odala sama biljka iza- -vavti nagli skoke pialjke spojene ¢ galvanometzom kad bi novinar »slagaos a to je, narano, ostalo registrirano na poligramy. Inti je pokus uspjeino ponovio dr Aristide H. Fsser, psibijatar i primanjus naudnoistrazivackog odjela bolnice Rockland State Hospital u Orangeburga 1. savezno} dslavi New York. On i njegov suradnik Douglas Dean, kkemitar s tehnithog fakuketa Sveutlita u Newarku, invrili su pokus na jednom odraslom muSkarcu, s nje- ‘govim viastitim filodendronom, kojega je bio sam poss- dio i njegovao s mnogo painje i jubsvi 4 Dvojica uéenjaka spojili su filodendron s poligraforn, * onda su ispitanilon postavili serjn pitanja. Prije toga Su ga upusili da na neka pitanja odgovori laino, Biljka je ber ikakwe porcikoée cznaiila preko galvanometra pi- {anja na koja su bili dati laini odgovori, Dr Esser koji se prije toga rugao Backsterovim tvrdnjama kazao je SNije mi preostalo nista drugo nego de samom sebi skodim w usta, da priznam da som pogrijesio.« ‘Backster je htio saznati imaju li biljke memorija, spo- sobnost paméenja i mogu li je ofitovari. Zavo je smislio cksperiment kojemu je bo eili da se pokuéa otitis iden- tificirati, nepoznati subojicas jedne od dvju biljaka. Za ovaj se. pokus dobrovolino prijavilo dest Backsterovih srudenata, polaznika tefaja za rukovanje poligrafom, od Tcojih su neki bili iskusni policajci, pravi veterani svoga uvanja. Pokus je zapoteo tako da su svim dspitanicima bile zavezane ogi, a onda je svaki nasumce izvakso ix {chia jodna od Sest savijenih ceduljica. Cedulice su bile savijene zato da nitko ne mote vidjeti koja je prava Naime, na toj pravoj ceduljci bile sw napisane upute, 2 mogio ih je proditati samo naj tko izvue upravo tu ceduljicu, Njema je bilo naredeno da iz lonca za cvijeée ‘eeupa, agaai nogama i onda po:puno uniti jednu od duija biljaka koje su se nalazile v proscosij. Medurim, cubojicas je morao izysSiti wzlo¥ine tako da nitko ne vidi. Nitko, ni Backster, ni drug ispitanici nisu smieli ‘nati tko je salodinace, pa je jedini sviedok bila druga biljka koju nije smio ni taknat. Kad je mubojstvo« prve biljke bilo inveSeno, Backster je drugu biliku spojto s poligrafom, a onda je pred aju dovedio jecnog po-jednog sudionika pokusa. Uspio je identificirai »Eriveas. Kako? Ona droga prefivjela bilj- ‘ea nije reagicala na prisuinost petorice »neduénihs ispi- tenika, ali je igla galvanometsa »podivijala~ kad se biljet pribliio »krivaes, Objainjavajuéi rezultat pokuss, Back- ster je upozorio na to kako, naravao, postoji moguénast dda je biljka >ubvatilae i registricala osjetaj krivnje poti- 35nitelja subojstvas. Medutim, buduéi da je on ro uradio uw ineeresu nauke pa zato nije imao bogna kako snazan osictaj Krivnje, ostala je joS jedna moguénost da se ob- jasni reaultat pokasa: mofda je ona drugs bilika zapam- ta Soveka Koji fe nani alo pro} Bs! a en je repo U devgo) seri pokusa Backstzr je ustanovio da se po svoj priicsstvara posebna vez ili afiicet izmedu biljke i éovjeka koji se 22 nju brine. Pomocu sinhroniziranih zapornih satova, sj-sportskih kronometara, otkrio je da ajegove biljke reagiraiw na njegove mish éak i onda kada se on ne nalzzi u istoj prostoriji s njima nego u sobi na usmjeriti« na stanovite pojedince da onda drugi cksperimentatori ne mogu $ njima posti iste re aulrate. Razni incidenti slitai ~onesvjeStavanjue onih biljaka u Backsterovom Iaboratoriju koje je izazva0 do- lazak onog kanadskog fiziologa, ponekad su stvarali do- jam da »Backsteroy efckes naprosto ne postoj. Intimna povezanost s odredenim eksperimentatorom, pa ak i prethodno poznavanje fasa kada ¢e biti izvréen neki po- kus, bili su éesto dovoljan wzrok da neka biljka naprosto nodbije suradajus, Backster je shvatio da ée, eli li dokazati svoju tezu, morati izmislti takev pokus u kojem Hadi neée uopde sudjelovati. Drugim sijeéima, cijeli eksperiment de biti otpuno auromatiziran i mehanizican. Da bi smislio t2- kay cksperiment i usavi8io potpuno automatizirana opre- mu koja je potrebna za njegovo izvsienje, Backster je utrodio dvije i pol godine rada i nekoliko tisuéa dolars, od kojih mu je jedan dio dala parapsiholotka institucja Parapsychology Foundation Inc. koju je u wo vrijeme vo- dila Bileen Garrett. U pripremama ra ovaj cksperiment pomogli su mu usenjaci iz nekoliko nauénih gana da- juéi mu straéne savjete 0 Konstruksiji veoma sloienog sistema kontroliranja roka i reznltata_cksperimenta “Test eo ga je Backster najzad izabrao izgledao je ovako: potpuno automatizirani mehanizarn vremenski je rnasume, £0 jest u pocpuno nepravilnim vremenskim raz= macima, ubijao dive stanice, ito samo u vrijeme kada a laboratorija ili w njegovo} blizini nema ljudi. Ci testa ~ bio je da se ustanovi hoée Ii billke reagirati i u ovakvim Cckolnostima, to jest kad u laboratoriju nema Hudi Keo virtves pokusa Backster je izabrao paruljasta esta radiéa koji five u hotatim vodama i prodaju se kao hnrana za akvariske tropske ribice. Za uspich testa bilo je vaino da Zrrve budu jako vitalne, to jest da buda u cdliéno} fiziéko} Kondicji, jer su raniji pokusi pokazali Ga tkivo koje nije udrave ili koje je veé potclo ugibati he djeluje kao stimulator, da aije sposcbno da emitire bilo kakay signal bilkama, Sam se pokus sastojao u rome da su automatizirani uredafi bacali ratige (zajedno s vodom) u yrelu voda 1 kojoj bi, naravno, ugibali. Kao Koatrola, to jest zato da bi se sprijeilo da cksperimenta- tore zbune eventuaine reakeije biljaka na sam mehani- zam bacanja ratiéa u veelu yodu, pokus je bio tako orga niziran da se od veemena na yrijeme, opet vremenski a sumee, bacala uw vrelu vodu i yoda u kojoj mje bilo ratida. Sada éemo opisati sam pols. U tri razlitte odvojene sobe nalazile ou se tri bilike spojenc sa tri galvanomesra, Upoteeblien je i gerveti galvanometar, ali nije bio spojen nis jednom biljkom nego samo s orpornikom koji je bio regulican 2a toéno odredeni napon siruje; pomocu ovog éetwrtog galvanometra mogle su se resistrieati eve flaktu- seije & napoau steuje koja je dolazila iz mrete, 2 regi strirzo je [ sve clektromagnetske smetnje So su se zbi- vale na mjestu pokusa ili w njegoro} okolic. Joé jedna zeta predostroznosti sastojala se u tome da su sve tri biljke bile nepzestano izlofone isto) temperatur | jednako jakoj svjetlos. Biljke su bile donesene izvana, sraka je proila kroz nckoliko stadija prilagodavanja na svom rnjescu uw Taboratoriju, a nitko od sudionika pokwsa ih diag, to jest alje th waimao u rake i nije s njima ba- ratao, Ako je toga i bilo, to je svedeno na najnuénij Hinimum. Biljke odabrane za ovai pokus bile ou primjerci vrste Philadendron cordatuns. Ova vista flodendeona bila je 31izabrana zato jer biljka ima velike lijepe listove koji sa doroljno tvrsti i lako podnose pritisak elekerode. U ne- kkoliko serija pokuse bio je upotrebljen velik broj pri- jeraka Polazna Backsterova hipoteea, izrafena nawtnim tare gonom, bila je da biljke »posjeduju-nelu jo3 nedefini- anu peimarna percepciju, da terminiranje, dokeajenje animalnog Zivota move posluiiti kao odvojeni, udaljeni stimulus za demonstriranje ove sposobnosti percepciic i da se njezino postajanje mode dokazati nezavisno od bilo kakve ljudske intervencije« Rezultati pokusa su pokazali da biljke doista reagis aju, i to snaino i sinhrono, yj, istovremeno, na smrt ratiéa u vreloj vodi, Automatski sistem reagiranja ove pojave, koji je provjerilo nekolike uéenjake, pokazso je da bilike reagiraju na umiranje ratiéa s utestaloddu re agiranja koja je pet puta veéa nego 3to bi bila po ravunu ‘ojatnosti kad bi se radilo o posljadici pukog slucaja. Cirav ovaj eksperiment, zajedno s postupkom koji je we njemu primijenjen i reraitatima koji sa bili postigauti, fopisan je u nauénoj raspravi objavijenoj w publikaci The Intemational Journal of Parapsychology. 1968. go ine pod naslovom »Svjedotanstvo o postojanju primar re percepeie u biljnom svijetue. Sada je tebalo da deugi uWetijgci pokulaju-ponoviti Backsteroy eksperiment i da vide hoce li dobiti isto rezuleate. Preko sedam tisuéa ameriékih ugenjaka zatraiili sw otiske, faksimile Backsterovog invjeStaja. Studenti 1 uve ajaci na oko dvadesct ameritkih sveutilifta pokazali sa spremnost da pokusaju ponoviti njegove pokuse & dobija potzebnu sehnigkw opremn.’ Razne nautne fi acije pokazale su interes 2a financiranje dalinjih ekspe- Baclater nije ho oda koje su to insite, jer nije bio ds im dosadaja ausaides. Ho im je omogedti da na mica zavrke sole pokuse da njhove terete cbjave onda kadai fo bus naele edgovarale, (Op. tore Pach knige »Tajal vot iakae Chrstopher Bid aes TomplenAnde. Bins: pei mamifiajude | promjenama savhenom & ptunidalne objekte rimenata, Stampa, koja je w poeta ignorirala Backste- fovu raspravu, zalvvatilo je silno webudenje nakon $0 ie Sxsopis National Wildlife! imao hrabrosti da zagrize a uu temu 1 da 0 njoj u veljadi x969. objavi posebnu re- portalu. Sve je to izzzvalo.veliko zanimanje za Backste- ‘ova istralivanja u éitavom svijetu, zanimanje koje je bilo tako golemo da su Enovnice i domacice potele we pati svojim kuénim biljkama, a larinski sermin Dracaena massangeana (zmajevac) postao je preko nod termin Kkojemu je svatko znao zmadenje. Tagleda da je obiéne ditaoce najvide uzbudivala mo- qvénost da hrast »evilie od straha kad sugleda« drvo- Sete, da se makve stresue kad sspazes zeteve. Urednici Sssopisa National Wildlife zakljudli su, medutim, da sa nicke primjene Backsterova efekta u medicinskoj dijagno- Ste) kriminalistgkim istragama i u Spijunadi tako fanta- stitne da se nisu usudili da o rome pi. Publikaciia Medical World News objavila je 21. olujka 1960. godine napis o Backsterovim isteedivanjima i popratila ga redakeijskim komentarom u kojem je i2ni- jeto stanoviste da se moda parapstholoSka istrafvanja snalaze na pragu stjecanja one nautne respekrabilnosti i ‘onog priznanja 2a Kojima su walud tet istra¥ivati pa- rapsibitkih pojava od 1882, kada je na Sveueility a Cambridgeu bilo osnovano Britansko udruienje 2a para- psiholotha isteazivanj ‘William M. Bondurant, funkeionar Fuidacije Marry Reynolds Babcock? uw Winston-Salemu i Sjeveroo} Karo lini dao je Backstera subvenciju od 10.000 dolara da na~ stavi syoja istralivanja i wo je ovako obrazlogio: »Niceo 2 Jedan od rajveth ameralih Satopisa koft se bave Hivocom ivi Svotnjs {problemi shove sabe. (OP. pro) ° Vile medicine. (OP. re) 3 Redi se 0 velikoj fundacii Koju je wtemljlajedea od sasjednica pormatog amcrigkog Koncera 2a proiedaiu cizareta Reynolds Tonaco Corporation. (Op. pre.) 2 Tike ite 33va istrativanja ukamiju na to da mo%da postoji nckakay primarni, praiskonski oblik trenutaénog komaniciranja ‘edu svim fivim bicima i organizmima, sistem koji funk- cionira zakona koje pornajemo — i koji zato zasluiuje da ga istrazimo.« Tako se Backsteru prazila moguénost da nabavi skuplje instrumente med Kojima su bili i elekeroksed- graf i clektroencefalografi. Ovi instrument, koji se inate upotrebljavaju za mjerene elektrifnih impulsa w srea i ‘mozga, imali su veliku prednost: 2a razliku od dotadaé- njih Backsterovih instrumenata nisu.u biljke »ubcizgava- lis elektriénn struju nego su samo registriralirazike koje su se stvarale w njihovom elektrignom potencijalu. Kardi graf je omoguéio Backsteru da postize mjercnja koja sa bila mnogo osietivija od onih koja je postizao po- lpafom, 2 enefalgra je bio deer puta seit od andiografa Jedna sluéajnost je Backstera odvela na poste novo podruéje istraivanje. Jedne veéeri, upravo u Easu kad se spremao da dade svom psu dobermann sirovo jaje, opa- io je nedto neobigno. U trenutku kad je cazbio jaje, jedna njegova biljka, Koja je bila spojena s poligrafom, 4escoko je reagirala. Slijedese veteri ova reakcija se po- novila i to je pobudilo njegovu matiéclju. Zeledi da sama to motda osjeéa jaie koje razbijaju, spofio ga je s galvanometrom i opet uronio w isteadivanja. Panih dever sati dabivao je akcivma snimke elektritne aktivnosti jajetas stimku kojoj je ritam bio istovetan s ritmom pulsiranja stca pileceg embrija te je imao fre- levenciju od 160 do 170 otkuesja w minut (to je freke cija koju ima puls pileteg zametka starog tri do écti dana). Medatim, ono sto j¢ u tome bilo neobigno bila je Einjenica da se tadilo o jajeru koje je Backster kupio u obliznjoj samoposluzi i koje je bilo — neoplodeno. Kad je Kasnije razbio jaje, Backster je zaéudeno otkrio da u jena nema nikekve krvofilne strukture koja bi objasai- Je porieklo onog pulsiranja, Zakljuéio je da je po svoj 4 piel otkrio neku vestu polja sila koje se ne mofe obja- Sais nitim fo je poznato u nauci. ‘ Jedini aagovjestaj o tome Sto bi to moglo biti, nago- vieita) 0 tome u kakav je svijet slnéajno zalurao prufi $2 mu podaci o zapanjujugim eksperimentima ener- gerskim poljima oko biljaka, deveéa, lidi i éak oko indi- Nidualne stanice, Koje je vrtio tridesetih i detrdesetth godina na medicinskom fakulers Sveuéiléta Yale po- Kojni profesor Harold Saxton Burr i koje nauka tek danas potinje priznavati ‘Ovaj novi rarvoj dogadaje potaknuo je Backstera na ‘odiuku da privremeno obustavi svoje cksperimente s bilj- kkama kako bi se mogao posvetiti nastojanjima da dokuéi galvanska koina reakcija« ili GSR* Meducim, potro biljke nemaju kode w Ijudskom fiiolo’- kom smisla te rijeti, morao se promijeniti naziv ovog cefekta kod biljaka. U ovom obliku on sada glasi »pstho- galvanska teakeijac ili PGR* ‘Vogel tvrdi da se PGR ne pojevljuje samo u biljkama veé u svim fivim bigima i Zivim oblicima. Direktivna, usmjeravajnéa aktivnost Iiudskog dha fokusira oa ener- * Stanford Research Institute. Grops nanfnoistrativalih Ins tuta Kalforishog sveuilitta. (Op. prev) * Xe engleskom ~ ngalranic shin responses, 36 ee ee Gapulsa Koji prolaze kroz. staklo, kovine i druge mate- Hine. Mein, dosed se-joS wick ne ann So je a priv ran ‘Nina Kulagina, ruski parapsiholoski medij, moée iza- ‘avati okzetanje igle kompasa a da je ne dodiruje, ali da to postigla ona ipak mora pribliliti rake kompasu. ‘Zato pobuduju mnogo snazniji dojam neki uspjesi po- Zigoul na Senforiatom sre, | to u prvom redu Soe ip piglsictuncaion canst ay ge Swann. Ne upotrebljavajuci niSta osim »snage volje«, Srann je ups ditovad na mehacizam kolo Blo ss: froren & tkorvana nquart Komorae) njdebfin ol: Poor zakideow borer revo poondtia Stoo skom institutu, »Quarkova komorax smjeitena je dubo- ko pod zemliom w tezora Koji je ispunjen heliem Fo: Aiu nee ote peobia aka sAeie's ponte ‘lekeromagnerskog spektra. Zhog toga nije nikakvo éudo je Swanev yates Sapenga engale beh HOS Ii koji su smatrali da je on uradio neko ko je po nor- train migiima apeolutno nemoguée 1 potpuno. me eat "Yoga apoaseava Us yak paket Giana? aoe biti izvansedna opasni za sxakog onoga tko nema spo- ‘Shania hesnlleas leas om ene Sree usirana misao«, objainjava Vogel, »moée izvrSiti ogrom- no dicloyanje na tijelo osobe koja se nalazi uw videm stanju duha, ako ta osoba dopusti da se u to ulema nje- coocesadeaies oe ‘Vogel smatra da ntko tko ae elesno porpuno 2drsv 1 ea de. basic prion aeaeagl at + Ghar jeans ow 9 emul se deh fl perso podietd (at Fates Ne to pecan sae mate Facials tance pave Sou ion Ee cine er tice eee See ae eee One 37kkakva_druga parapsihidka istrativanja. Tako cu tezu do- sad nije uspio dokazati, Vogel je siguran da samo pose- bban refim ishrane (Koji se temelii na povreu, voeu i orasima, u kojoj ima mnogo mineral coli i bjelante-» vina) omoguuje tjelu da stvara energiju koja je poreehna za ovakva nautsia istraZivanja, »Svatko tko s¢ ovim Sau ros ener male tiny pa we vato mors isprar- Kad ga actko zapita kako »vike enecgijee (kao &o je to, a primer, energija miSljenja) djeluja na fiicka tijela 4ivih organizama, kaka je tw mehanizam u akciji, Vogel odgovara da se upravo bavi proudavanjem nekih éadno- ‘rath evojstava vode. Keo iskusnom kristalografu, Vogelu je upala u odi pojava da, 2a raaliku od veéine soli, Koje imaju samo po jedan kristalni oblik, uzorci gleserskog eda pokazuja da se ovaj led pojavjuje u vike od tridesce razliitih Kristalnih oblika, »Kad nestruénjak vidi ove ledene kristalee, Kate Vogel, »ima dojam da sleda pot- uno caditite supstancie, iako se u svakom pojedinom sluéaju radi o ledu.« U stanovitom smislu rijeti on ipak ima pravo da tako misli, Voda je jo uvijek velika neri- jeSena zagonetka. Vogel u odnosu na ovo iznosi pretposravku za koju. sam kaée da je jo8 uviick dalcko od toga da bi se mogla smatrati dokazanom. Buduéi da sve éto Zivi ima u svom organizma veoma mnogo vode, moda je govjekova talnost u nckakvoj uzroino} povezanostis ritmom respi- racie, Dok se voda rede kror tielo i islai iz njega kro pore, stvaraju se naboji energie. Slifed rezmiljanja koji je Vogela dorco do ovog postulata 0 vodi pokrenula je parapsiboloiki medi) izgube ilikom seansi ui Kojima trode hi Biju. »Ako bismo zaista osjtli- vom vagom redovno vagali ljude koji se bave parapsi ‘idkim istraSvanjima«, kaze Vogcl, sotkrli bismo da se kod njth nakon svake seanse javlia pad tielesne tefinc. Radi se o posljedici gubitka vode i2 organiama.« 38 Vogel je na pitanje u demu je znatenje njegovih istra- sivanja s bilikama ovako odgovorio: »Velik dio nevolja Koje dodivljavamo su posljedica nate nesposobnosti da s oslobadame stresova i nekih sila koje se u mania go- ju. Kad nas netko odbaci, u sebi se bunimo protiv toga i ne moJemo se osloboditi spoznaje da smo odba- deni. U nama nastaje kompleks manje vrijednosti, a 10 swvara_sizes-koji se, Kako je to dr Wilhelm Reich jo8 codavno dokaza0, manifestira u obliku misicne napetosti, ‘Tako ga se ne oslobodimo, tobi energetsko polje naleg tijela | izariva_promjene u njegorom kemizmu, Moja istrafivanja s bilkama ukazuju na jedan put do tog oslo- bodenja.« ‘Dva mlada Kaliforijska studenta Koji se bave istra- aivanjem socijalne psihologije i indijske filozofije, Randall Fontes i Robert Swanson, nastavljaju Vogclova istcai- ‘anja na joi jednom acistraienom podrugju. Sluleéi se safinicanim aparararama, koje su porajmili od Vogela, veé su izycSill nz tako zanimjivih otkriéa da su od ne- kkoliko uglednih sveueilita dobili subvenciju za nastay- Iianje prouéavanj pojave komuniciranja u svijet biljaka, Fontes i Swanson su svoje prvo otkriée izvrili manje- ‘ike slutajno: jedan od nih je zijevao, a drugi je zapazio da na to zijevanje bilika reagica snaznim impulsima ener- Sije. Umjesto da slegau ramenima i ignorieaju ovu po- javu, Fontes i Swanton su odlatli da je istade. Tako su oseapili rato jer su mali dase uw drevnim indijskim ‘ekstovima pretjerano zijevanie prikazivalo kao postupak pomocu Kojeg se umoran éovjek napuni ehabijem (Gak- tijem), to jest energijom za koju su stari Indijc vjerovali a ispunjava Stay svemie, U pokusima koje je vidio s drom Normanom Gold- sicinom, profecorom biologie na Sveusilifta w Hayward Kaliforniji, Fontes je otkrio da se u nekoj vsti filo- dencirona krede sa stanice na stanica elektritni potencijal, to snaino ukazuje na zakljnéak da bilfka ima jedno- stavan Jivéani sistem. Foaresu je ovo otkriée donijelo 38ponudu da vodi nauénostrativaéki projekt ro ga onga- nizica Science Unlimited Research Foundation’ u San Antoniju u Teksasa ~ sa ciliem da se istrali djelovanje Ijudske svijesti na Zive organizme. Njegov kolega Swan son_sudjeluje u. stvaranju parapsiholotk\ orijentiranog , nauinog contra na Sveuciliitu Jobna P, Kennedyja a ‘Martinezu u Kaliforniji. Jedan od ciljeva ovog centra jest <éa se urvrdi Koji i kaki Tjud} eelepatski djeluju na biljke, ne dielyju, * Onplike — -Fundeca 2a novia itadivanja ‘Nauke nema Biljke koje otvaraju vrata U. asm azivanya TAPS KOMUNIKACHE biliaka upustio se zarim i jedan specifalise za elektroniku iz West Patersona u savernoj dezavi New Yersey, koii je ‘posve slaésjno éuo interrju ito ga je na zadiju dao Back- ster novinara Long Jokau Nebelu, Pierre Pau! Sauvin = tako se zove ovaj elektroniéar — revno prouava izvan- osetia zepaban jfovomen hipnatiranjs adel ait odhiéno poznaje i suvzemena tchniku i njezine mo- iriceos, jer je radio w laborstorjia nekoliko vith Korporacija kao ito su Aerospace i International Tele- phone and Telegraph, koje su »na Spicie razvoja moder- ne tehnike. Kad je novinar Long John Nebel - askeptik od 2a- naraa — Backstera sutjerao u ugao«, kako se to kale w boksu, zatrativsi od ajega da opike nckoliko moguéth Praktitnih primjena svoga otkriéa na polju primarne per- cepcije kod biljaka, Backster je iznio neobitnu ideja Uratw w déungli vojnici bi se mogli »prikljatitie na bij- kke koje tamo rastu. Biljke bi funkcionirale kao »alarmai luredaiis, One bi ntegistrirale stress ako bi se w blizini nalacilskeiven! neprjateliski vojnic, &to bi vojnicima omoguéavalo da izbjegnu zasjede. »Medutim, ako bismo xhnjli postici da se ncki psibolog doista trene i pone raz miilati o onome sto radimo«, dodao je Backster, »moglt bismo spojit biljku s prikladno konstruiranim usedajem koji bi stavlj2o u poker i zaustavljao djefji elcktritai™ vlak. Taj bi vlak vozio naprijed ii natrag, zaustavljao se i opet pokretao, po komandi udske voli li emocije.« Tako je to bila ofito utopijske ideja, Sauvin nije tako mislio vet ju je »preveos u svoj elektronigki Zargon kao idcju konstrukeije »uredaja koji bi rcagirao na strahe. ‘Ova ga je zamisao tako opsicla, da je svoj stan nezenje pretvorio u Merlinova! pesins elektronskih uredaja. Sauvin za sebe kade da mu mnoge ideje za tehaicke pronalaske dolaze u obliku parapsihitkih >bljeskova-. ‘Terdi da mu na taj naéin sdodus svi fakeualat podaci kkoji su potrebni za konstrukeiju novog pronalaska, i da wopée ne shvaca, bar neu cjelini, tehnithi princip koji je ovdje w igri, a ponckad ne zna ni kako se ti podaci oklapaju w cjelinu, Tada mo, kale, ne preostaje nia drugo nego da se obrati »visim sferamas i da od nih zatrali dopunske podatke. Pomocu visokovoltainih generators ko. proizvode lumjene munje (kakve se obigno vide samo u filmovima 6 Frankensteinn) Sauvin kroz svoje tielo propuita struja od 27.000 voki i aktivira na daljinw sijalica w oblika ubtipka, napunjenu helijem, koja mu sludi kao elektron- ski souijin stole Kao Covjek s izvanrednim smislom za ncobigno i s podjedaako bogatim tehnigkim zranjem, Sauvin je pri ligno lako i brzo konstruirao mali djeéit elektriéni viak koji juri po traénicama, zaustavlja se, vori natratke, opet se zaustavlja i vori prema naprijed pokoravajuci se * Carobuiak iz glasovite Iegeade o Kealja Arthurs 1 =Vitezo vima Olmaglog atlas. (OP. rev) * Poenat spiisihiezehvzt. (Op. pres.) 6 iskijutivo Sauvinovim mislima i emocijama koje hvata i onda dalje emitira ~ nek biljca, Zanirajiv je sistem po kojem funkcionira ovaj ure- aj, Jureli taénicama, lokomotiva clektriénog viaka gar- ne jedan prekidad i to aktivira drugi uredaj koji je Hicom spojen sa Sauvinovim tijelom. Kror #ieu prolad elektrié- nna struja pa Sauvina prodrma snafan i neugodaa elek- tritni udar, Malo dalje na tragnicama je montiran drugi prekidaé. On je Zicama spojen s galvanometrom na koji je »prikljuéen. filodendron. U trenuck kad biljka suhva- He Sauvinova emocionalnu reakciju na. strojni udar, poskoti Kavaljka galvanometea i aktivica drugi prekidad: fon se prebaci i zaustavi vlak. Nakon prvih uspjefaih pokuse, Sanvin je usaveSio ovaj postapak: uw dalinjim pokusima vile nije primao strajae udare vee bi se na ji samo sjetio ~ So je bilo dovoljno da izazore xc- akeiju bilike i aktiviranje drugog prekidaéa. Tako se Sauvin odayna zanimao za parapsihologiu. pa su ga urbudile psiholodke implikacije pojave da bilike eagiraja na Hjudsku misao i na liudske emocie, ipak ga je najviée zackupila ideja da konstruira takav uredaj 7a Komunicicanje s biljkama koji bi fenkcionicao tako ppouzdano da bi ga mogao aktivirati bilo tho. Sauvinu nije bilo vaino je li biljka u bilo kojem sla eijeti »racionalnos ili »emocionalno bige, To mu je bilo svejedno, Jedino Sto je lio postii bilo je to da se wv biljlea moze sigumno pouzdati da ée ona svaki put thvatici njegow emocionalni signal i aktivirati ona. pre Kidaé, Jedno je za njega bilo sigurno. Nije bitno posiedu- ja Ii bilike svijest, vazno je da imaju energetsko polje Koje je sliéno onom Sto ga stvaraju ljudi. Iz toga se, naime, move zakljudit da ée se moda naéi natin da se proktidhi iskorist uzajamno djelovanje, inrerakeija, ovih vain polja, Problem je kako konstruirati takvu tehnigka opzemi koja waferee. Ove je uredaje ITT odbacio jer su njcgovi stragnjeci zakljudili da isu prikladni 2a temperature koje viadaju u svemirskom prostora. Pomoéu ovih uredaja Saavin je konstruirao dva ure- aja: Wheatstoneov most; koji je meio elektritni po- tencijal izmjeniénom umjesto istosmjernom strujom, suromanki regulator porasta potencijala. Nadao se da G pomodu ovih dvaju uredaja moti mjeriti veoma sitne jpromjene w energetskim poljima bijaka. Osjetlivost koju je postigao bila je sco puta veta od one koja se postiza- Vala Backsterovim galvanometrom, a osim toga ovaj je sistem eliminitgo velk dio elektroncke »buke« (smetn)) Ono 3to je Sauvin sada zapravo mjerio (i registra) ‘ide nisu bile amplitude w voleadi vet takozvani fazni ps nak odrosno neaname razlike inmedu dviju voltaza koje sc jedna na drugu nadovezuja. Sve u sveima bio je to ure- da Koi bi se mogao donekle usporediti» obignim kugan- skim uredajem za amtomatsko reguliranje elcktritne ra- svjee, ali s tom razlikom Sto je ovdie kao prekidat i re- guletor funkeionirala biljka. Promjene w prividno| elek- fino} otpornost lista imale su 2a posjedicu pojatanje ili smanjenje sjaja syjetlosnog izvora pa je tako taj izvor vitualno odraiavao seakcije biljke na vaniske podrazaje. im je jednom njegov uredaj procadio, Sauvin se ba- cio na posao i pogeo monitorirati® svoje biljke 24 sata Snevno, Da bi mogao hvatati Zak { najsitnije nfjanse u farnom pomake, spojio je svoju aparatura s oscilosko- om, velikim clekironskim zclenim »okom« na kojem s€ ojavljue svijetleéa sosmicas, Ta je nosmicae na Sau hovom osciloskopu mijenjala oblik kako god se mij njala struja koja je dolazila iz bike. Kad Bi bila w po- Monitor je sjedaitki nasiv zs mjerae instruments koji 56 ‘potreblarau ux Loatntiaa’ aadooe ackog process. (OP. Prev.) * Uredal va njerene eleartnog oxpora. (Op. prev) 5 TS mists 6kereta, vosmicas bi ingledom podsjecala na leptira koji male Kallima, a istovremeno bi nastajao zvukk promjen- Ijve frekvencie fro ga je stverale struja koja je prolzzila Koz uredaj nazvan tonski oscilator opremnljen pojaalom., ‘Ovo je Sauvina omogacavalo da éuje ¢ak i najneznatnije promjene vibracie odnosno da Zuje seakcije svojih bi- Ijaka. Nekoliko magnerofona neprescano je saimalo ovaj oseilantai ton. Oni su se auromatski ukjjucivali i iskdju- Givali, dedi po witafemome sistema, a istovremeno su stimali i ona) kratki signal Sto ga evake sekunde emivira radio-stanica koja 24 sata dnevno emitira apsoluno toé- fo vrijeme za pomorce | avijatiéare. Pomoc ovog ure- daja i pomocu »Stoperices koju je nosio sa sobom, Sau- vin je tnogao pratis kako na svoje biljke djeluje na da- Tiina — dok je aa ulid, w svom uredu u 1 T-u ili Eak anegaje na ilera ili jerovanju. Tele sada su mogle doti do punog iztazaja ncke druge apararure u Sauvinovom »medlinskome laboratorija. To je u prvom red bio slogeni, Komplicirani sirem auto- matshik uredaja 2a vodgovaranjew na telefonske pocive i primanje, to jest snimanje telefonskih poruka koje bi sti- Zale Kad Sauvin ne bi bio kod kuée. On je nekoliko go- dna prije toga bio poteo ostvarivati dodatne prihode Sadi pod raznimm pseudonimima za nekoliko spocijalizira- nil Easopisa. Da se za ovo ne sazna i da se zbog toga ne zameri svojim Sefovima w [TT-u a da ipak bade wijek tu stanju da se u bilo Koje doba dana posavjetuje s ured- picima tik listoya i odgovori na njihova eventualna pita- nia, Sanvin je smislio ncSto zaista duhovito. Pomoéa ma- log radio-odatljaéa koji mu je bio stalno prigveSéen na tori ispod nogavica blaéa i pomocu niza auromatiziranih i predprogeamiranih elekeronskih uredaja 310 su izvrSa~ vali stanowire radnjc pokoravajuéi se instrukcijama koje Si bile registriane na pesforiranoj traci, Sauvin je mogao Komunicirti preko evog kuénog tslefona, primati poruke i davati odgovore na niih, i to dok bi siedio za svoiim radaim stolom u ITT-u. Da bi njegova atomatizirana 66 ema bila sposobna da identificira urednika Exsopisa (Ei br obrenuo bro|njegors kncnog tlfons, Sas je potrebio nekoliko posve jednostavnih tehnigkih »80- sovas, Na primjer, bilo je davolino da bilo koji od ured- hike urzae ée5alj i prjede noktom po njegovim zupcima pa tako proizvede zvugni signal koji je Sauvinova apara- tara leko ideniifcirala, »prepoenavala« i na taj signal aktivicala automatske uredaje Koji bi »nazvali« Sauvina tured. Kao kakav Ziv telefonist, ovi bi automatski uredaj ‘spojili Sauvina s urednikom koji je s njim clio razgova- ati i oni bi sazgovarali preko telefona ua Sauvinovor sano. ‘Ova oprema, Koja se doimala kao da je mzeta iz nae tuéno-fantasticne pripovijeske ili romana, sada je odliéno pposlutila Sauvinovo} Sei da bude neprestano u vezi sa svojim biljkama, da bude sposoban da s njima komuni- ‘cra bez obzira na to gdje se nalazi. Mogno je okrenuti bro} svog kudnog telefona i direkmno govorit s bilkama; rmogao je monitorirati tonove nihova reagiranja preko ‘onog audio-oscilatora; mogao je sa svakog mjesta kon- ‘rolirti i podeiavat jatinu rasvjete i temperatura u svom scanu kao i rad vredaja 7a snimanje Koji su se tamo na- laxili, Promatrajuéi preko clektroda ponaSanje svoj bi Jjska, on je malo po malo dokusio ono isto Ho je prlje njega bio shvario Vogel, to jest da najbolje renulate po- stile s onim biljkama s kojima uspostavi poseban_men talni odnos. To je postizao tako da bi aajprie sebe do- vveo u lageni trans, a onda bi se usredorotio na ro da bilci Felt dobro, da je njedno dodirye i gladi, da joj pere Be i da joj ukazuje razne druge njetnost. U tome bi ustrajao sve dok ne Bi osjetio kako emanacije njegove energie ulaze u biljk i »mijeSaju« se s emanacijama nje- zine energie Upravo ko Backster, cako je i Sauvin orkrio da nje- Bove bilike najage reagiraju na smrt odnosno na umica- ‘je Hivih seanica a evom okolifs i de w tome najkonzi- . estentnie reagiraju na umiranje Ijadskih stanica. Osim t0- zm je u brojaim pokusima otkrio i to da je najjednostav- Diji signal na koji one wvijek reagiraju doveljno jak da. se to mode regstrirat, signal koji bi nastajzo kada bi on hhanio sebi legani, blagi elektritni udar, Postupak kojim je to postizavao bio je posve jednostavan. Nekoliko bi Puta okrenuo stolicu ispred svog pisaéeg stola (koja se ‘Okreée na vijak), a onda bi w2emljio tako nakupljeni stax tigki elektriéni naboj tako da bi prstom dotaknuo po- v#liau pisadeg stola koji je bio od metala. U istom bi tre- rucku njegove biljke reagirale naglim, trenutafaim sko- kom potencijala, iako su bile nekoliko kilometara daleko. Kasnije je Sauvin otkrio da je, kao i v eksperiments s dietiim elektritnim yiakom, dovoljno da se on samo siti takvog elekeriénog udara: bilike bi ubatile ¢taj signal i registrirale ga. Ovu reakeiju postizavao bi Zale i onda kad bbise nalazio u srojoj svikendicie, oko x30 kilomerara da- Ieko od mjesta gdje se nalazio njegov laborarorij s bilj- kama, Seuvinoy glavni problem bio je kako da »natjera< svoje bilke da budu stalno »pcikljudencx na njega a ne tna svoju nepostednw okoline, pogotovo kada bi moro po nekoliko dana izbivat i laboratorija. Bilo mu je jasno da ée, ako Zeli rijeliti ovaj problem, morati smisliti po- Sstupak pomocu kojeg ée neprestann painju biljaka pri lakitiefikasnije nego Sto je to postizavao time Sto bi im telefonirao, Bududi da je otprije znao da njegove biljke najjage reagiraju na povrede koje on nanosi sam sebi, kao iina svaki poremecaj u njegovom energetskom pola, do- {ao je na ideju da ovaj problem pokuka fz daljine, pornoéu teledirigiranth uredaja, od vremena do vremena ‘ubije po nekoliko stanica syoga djela u nepo- Sedno} blizini biljaka. Ova) je sistem odliéao funkcioni- ‘20, al we odmah poavio nov problem: Kako doi do takvih stanica koje ée biti sposobne da prelive dulje vre~ mena. Stanice krvi su se pokazale osobito prikladaim, os stanice Kose bilo je tetko ubiti. Najzad se pokazalo da su ipak najorikladnijestanice sperme. Reaultati ovih pokusa potakoul su Savvina da se za pita, reagiraja Ti modda billke i na emocije xadosti ili sitka, a ne samo na boli. Na ovo aa nije najerala semo znatilelja. Blo mu je veé dosadilo da samoga sebe dema strujom, Uskoro je otkrio da biljke doista reagiraju na zadost i wlitak, ali takyim valnim obrascima koji nis bili dovoljno oftri da svaki put aktivieaju onaj prekidas. To Sauvina nije pokolebalo da pokusa izvstti jo8 smioni- ji ckeperiment, Jednom je provco vikead s ackom die- ‘yojkom, ito u svojoj vikendici koja ce nalasila oka 130 Kilometara daleko od laborarorija u kojem su bile bi Kad se poslije rikenda vratio u grad, otkrio je da su bilj- Ke veoma intenzivno reagirale izezivajuéi veoma visoke tonove na conskom osclatora x onion semcima kad je ‘on imao spolni odnos s tom dievojkom i da je taj ton dostizao najveeu visiou w trenutku njegova orgazma. Bi- lo je to u svakom pogledu zanimljivo otkeiés, al je Sau- vinw palo na pamet da bi se ono moglo i komercijalno iskoristit, i 10 tako da se Konstruira razmjemo jedno- stavan uredaj pomoéu Kojega bi liubomome Zene mogle eprestano nadzirati mueve koji vole sSarati«: nepre- stano bi ih monitorirale posredstvom acke begonije ili bilo koje drage kucne biljke! Medutim, Sanvinu je bilo jasoo da ovim okrifem nije poscigao ono do éega mit je bilo najvite stalo: nije cijeSio problem jednostavnog 2 ‘pak apcelumo pourdanog sistema kolim bi se postglo da Liljke svojim reakcijama uvijek aktiviraja ona} pre- Sauvinu je, naravno, bilo jasno da mode djelovati na svoje billke iz daljine, ali je morao priznati da njegov si- stem jo§ uvijek nije dovolino usavesen da bi se mogao Ypotrebljavati u takvim peakeignim primjenama adje je Potrcbas apsolutna pouedanost fonkcionisanja. Jos uvi- ick ie postojala moguénost da bilka reagira na kakav sa cuvinovog stajaliéte +bezvezni« podrazaj u svom ambi- 6jento, na primer na iznenadni dolazak matke ili na smrt rakes Kojega bi pred prozorom progutala ptica. Zato je uzeo tr biljke, rezmjestio ih uv tri eazlitite prostorije ~ able ui raslitita ambijenta ~ 2 onda th je sve tri spotio™ § ist uredajem 2a registiranje reakcija, koji je bio tako ppodeden da se aktivirao samo kad bi sve ti biljke reagi- fale isovremeno, sinhrono. Sauvinova ideja bila je ied hostavna, Ako biljke stavi u cri zascbna ambijenta, one ge sinhrono reagirati samo na one podraiaje Koji ée do~ Taziti od njega, bes obzira na to edje se om nalaz, jer Ce samo taki signali stizati do ajih w istom trenutku. Sauvin je sada zakljudio kako je doilo vrijeme da pa- blicina rezultate avojih polcssa Kojima su bila potvrdena Backsterova orkriéa a brio je, naravno, da i Siroka jav- ost saina 7a njegor doptinos nau, jer je smatrao da je to nekto Sto bi za Eovjeéanstvo moglo bit isto tako ko- sno keto ito je to svojevremeno bio Marconijev prons~ lazak radija. Medutim, ubrio se otkrilo da u zem)ji u Kojoj defavne i industrjske rukovodioce moguénost ko~ municirania s bilikama neusporedivo manje zanima nego | izmisljanje kojekakvih rafiniranih ofenzivnih oraija i gad feta! 2a kontrol Ijudske voli, nije lako naéi financijera, Aanije tak Tako nati ai jude Koji bi ga hejeli makar samo sashutati Kad su mu propali svi pokufaji da zainteresira sred siva masovnih Komunikacija, novine i televiijo, i ked hile uspio zainteresirati Konvervativne nauéne éasopise {ipa Science i Scientific American, Sauvin je odlutio ob javie anke o reaultatima svojih istrativanja v tehnitkim Fpopularno-tehnigkim éasopisima u Kojima je vec orpiie relovno suradivao, Da izazove interes glaynog uredaika hrekog auromobilskog. Easopisa, smislio je seportakn 0 tredaju koji bi ylasnieima antomobila omoguéavao da siupalce motor 1a. dalimu, pomoct: »mislenih zragenjas 1 Ament ariv ta dovidivi pronalazak 5 banalnom prinje som (Op. pre.) emititanih nekoj biljci. Nedostatak ove ideje bio jeu ine te ee ae jlike i svalovi misli<: wpotrebom minijatumog » wane Tadosdeiijate, Jelnd chide, poblen kof tajao na puta praktitnog ostvarenja ove zamisli bio je Kako da se konstruira takva sprava koja ée, primivSi ra- uskladiftio« nekakav roblak plazme~ koji je lebdio iznad Zemlje i koji ih je nakon ti godine rpustioe, odnosno semitirag, imalo je yeoma znéajan acdostatak: oni koji su ovo prespostavili ‘nisu mogli ni pribliino objasniti kako bi se to moglo do- govlic. Doimala su se nategnuto i -objaSnjenja« da se radi © besmisleno} podvali, neijoj strakovito skupo} neslanoj dali Potakmati tajanstvenoéu ovih fenomena, neki ameridki ufenjaci su se poteli oxbilino baviti idejom da pokusaja hratasi interstelare komunikacjske signale i Sami emitrati ligne signale, i to pomotu radija. Medu- tim, ubreo su odbacili radio kao neupotcebliv a ove svthe. Shvatilo se da bi signale s valnim duzinama ko- jima se sluti radio apsorbirali oblaci plinova u medu- ‘evjeedanom, interstelamom prostoru, rame_svemirske rmaglice, da bi th zaustavili razni zabtitni slojevi Koji i- gumo postoje oko dalekih hipotetignih planeta, koje su trebale biti odrediste ovih signala, ii da bina njih dje- lovali i izobliit ih kozmitei »Sumovie i kozmitka radio bukas, to jest zrafenja s radio-frekvencijama kakve emitirija oradio-zvijerdex. Zakljntilo se da zapravo 88 dolazi w obzic samo jedna frekvencija: ona mnogo kraéa {mnogo prodomija frekvencija koju emitiza neurralat ‘youll u meduzyjezdanom prostora unutar galaksije. ‘Cak i nakon ove pesimistitke spoznaje Hadi nisu od- baci nadu da é mofda ipak uhvatiti radio-signale pazamnih biéa iz svemira. Ameritki ufeojak de Frank Drake inicirao je x960. godine takozvani Projekt Ozma 1a Kojem je upotreblien golemi tanjurasti radio-teleskop $ promjerom od 25 meeara Koji ptipada Nacionalom jadio-asironomskom opservatorija. nedaleko od Green- banka w zapadnoj Virginji. Drake i megovi kolege na- Gali su se da de uspjeti da uhvate, detekticaju, emisije Signala irvanzemaljskah (u astronomskor smislu sijeti) rarumnih biéa iz zone koja se nalazi u podcutja nama bliskih avjeada Tau Ceti i Epsilon Exidani. (Kratko vri- jeme pri roga bilo je otkriveno da oko zvijecde Epsilon Fridani krudi masivaa planeta teBka kao na§ Jupiter.) Tako Projekt Ozma nije dao poaitivan ezultat, ube njaci se i dalje upomo bave proutavanjem problema Kemuniciranja s igvanzemaljskim rarumnim bidima. Na vom se problema radi tako mnogo i t2ko ge se Esto spominje da je ¢ak oznagen kraticom CETL! Ljeti_ 1972. godine grupautcnjakaIstrativackox contra Nacionalne uprave 2a aeronautikse 4 svemir (NASA) u Amesu izeadila je studiju novos projekta koji je nazvan Projekt Kiklop. U ovoj se studi predlaée postavljanje mreie od desee ‘iouéa tanjurastih radio-teleskopa, koji bi imali ukupma radna porrtinu od nekoliko Kvadratnih kilomerara i bil ‘montirani na traénice kako bi bili pomiéni, a rasporedil bhi se na oko 250 kvadrarnih kilomecara povrdine jedne pustinje uw ameritkoj savernoj drtavi New Mexico. Kao 7 Azonim kompleng engleiog. neva: Communes sete Esirterearal acligencs CRemiicnse ¢ rome ‘in nui bdimacs (Op. rer) 89ibernetigki »#ivéani sisteme ovog divorskog uredaja bili bi najnoviji, supermoderni kompjutori koji bi analiziralt uibvaéene signale. Charles Seeger sa Sveatligea New Me- ica procienjuje da bi taj uredaj stajao orprilike pet mi jardi dolara. Ako se uzme u obzie da se u posliednie vri- jeme 2bog stednje smanjuju budieti americkog programa Osvajanja svemira, dolazi se do zakljudka da su irgledt za ostvarenje Projekta Kiklop slabi, pa zato ostaje na opriita samo divovski radio-teleskop 5 promjerom neSto vecim od pola kilomecra koji se, dok ovo pisemo, gradi za Astrofiziéki opservatorj na Krimu w Sovjetskom Savezu. Lavrence tvedi da je osnovni nedostatak svih ovih projekata ho se polari od prerpostavke da sigaali iz svemitay ako postoje, mogu biti samo radio-signali, jr je radio najefikasniji Komunikacijski medij pornat uéenja- cima nade planete. Lawrence smatra da bi se stvorili reli izgledi za uspjeh kad bi se prihvatila njegova ideja dda se pokuiaju primati bioloski signal. Lawrence, po. struct inéenjer, radi kao konstruktor slofenih inscramenata u veliko} firmi u Los Angelesa, Koja je ukljutena w ameritki svemirski program. To se napominje samo zat0 da se pokaée da je on stekao tch- nitka znanja i slegitimacijue 2a ono o demu &e se sada govoriti. On je, naime, odlutio da pokata konseruirati slogeniji tip uredaja, nazvanog konverter, uredaja koji prima jedan tip energije, pretvara ga u drigi tip, 1 onda taj drug tip energije emitira. Konvercer je, dakle, uredaj Koji jednn vista energie prewara u drugs. Znajadi da 1u tu svchu ne dolazi m obzir nikakva mehanigka sprava, jer se ona ne mode konstruireti da jstovremeno, simultane reagira na promjene topline, pritiska, elektrostatiekih polja i promjene sile tele, gravitacje, Lawrence, istina zasad posve teoriski, misli da bi se ovaj problem mogao ijfiti upotrebor kakve biljke, i to zato jer je u nia sama peroda ugradla 21 to. potrhne Komponen ijelove. 50 Kad je 1963. godine pofeo prouéavati ovaj problem, Lawrence je vee za kratko vrijeme otktio da od borani- Gara 1 biologa neée imati mnogo Koristi jer oni ne poze ajo u dovoljnoj mjeri fiziku, a pogotoyo elektronika, da bi mogii shvatiti to on zapravo deli postic. Tragajudt 42a bioloikim sistemom koji moe emitirai i hvatati sig- fale, Lawrence je naiao u struénoj literaturi podatke 0 pokusima koje su dvadesctih godina izrréili ruski uée- hiaci Aleksandar Gurvié i njegova supraga i nakon toga Tiedifi da evaka Ziva stanica prolzvodi i emitira nekalewo nevidlvo_zrafenje. Gurvié je, naime, otkrio odnosno apa stonice na samom veh korijena Iuka cie pala odredenim, pecvilnim ritmom. Porislivil da je tizrok pravilnost] toga rima_djelovanje nekog jo8 neot- Kivenog izvora firidke cnergijc, Gurvié se zapitao jesu Ii soda vor ener obne Be ble sans ‘Da cksperimentalno provjesi ovu pretpostavku, mon- tirao je wth jednog korijena luka u vodorarno polotena tanku staklena cijev, koju je zamislio kao acijev 2a ¢ tiranje zratenjac, a onda je dey nanianio na drugi ko- ‘jen loka koji se nalazio u istoj eakvoj staklenoj cievi Razlika je bila u tome da je na jednom kraja dragogs orijena ostala mala neza3tigene zona Koja je imala poslasiti kao meta. Gurvié je ostavio ova dva korijena 4 ovom poloéaju oko ti sata, a onda je pogledao pod mikroskopom dijelove drugog, zraéeaogs korijena. UsporedivSi broj dioba stanica u raznim zonama Kori jena, ustanovio je da ih je w iloienoj, zraéeno} zoni bilo 25 posto vite nego drugdje. Cinilo se kao da je onai drugi korijen (Korijen-primaé) primio vitalau eneraiju od Prvoga Korjena (kriens dave) 3 Poslije toga Gurvi je htio saznati mogu li se ova zeae teaja zaustaviti. Zato je ponovio titav eksperiment, ali tako da je izmedu dva korijena stavio tanki Stt od kere- mena, Rezultat je bio w osnovi ist. Medutim, kad je ta kremenu plodica premazao Zelatinom i kad je w slijede- Gem pokusu umjesto nje upotrebio obiéno stakalec, na omGrugom se korijenu nije pojavilo ubreanje tempa diobe stanica. Budati da je znao da scaklo i felarina zaustav- Iisju ultravioletne frekvencije elektromagnetskog spektra, zakljadio je da su tajanstyene zrake 3to ih emitiraju sta” nice koje se nalaze na veleima Korijena luka po'svoj pri- lic ili jednako kratke kao ultravioletne zrake ili jo¥ Krave ‘Zbog toga so se stvorio dojam da pospjeiuju i stimuli- raja diobu stanica, takozvanu mitozu, Gurvié je ovim zrakama dao naziv omitogene zrake« Gurvigevo otkriée izazvalo je urncbes u nautnom svi jetu i mnogi su adenjaci potorili da ga provjere. Buduéi da je izgledalo kao da su ove arake jaée od ultraviolet- nih zeaka ito na Zemlju dolaze sa Sunca, mnogi bioleat nisu_vjerovali da bi se mogle stvarati ivim procesima. Dvojica pari istraivaéa su iavijesti da sa postie slitne rezultate, a u Moskvi je jedan njegov sunarodaiak pokazao da se moze pojaéati Klijanje sjemenki jetma za 25 posto ako se one izloze djelovanja.amitogenihe zraka 4to zrake iz korijena lua, Drojica uéenjaka koji su radiliu Laboratorija koncer- za Siemens uid Halske nedaleko od Berlina, zaldjutii su da emitogenee arake postoje, au Frankfurt ih je neki aiikoy kolega uspio tak izmjerti, i to ne indirclemo, po intensiters njihova djelovanja na biline organizme, vee pomocu elektrignih mjemih instrumenata. Medutim, odjednako strugni i vjerodostojat anglosaksonski istra, ivadi nisu w svojim pokusima postigli nikakve efekte. U Sjedinjenim Americkim Defavama je Akademija nauka Koja ufiva golem ugled objavila iavjeitaj u kojem se twrdilo da je Gurvigevo otkrise neponovijiva, pa je tako dato na znanje da je ono moida plod njegove imagina- sie. Nakon toga su amecigki uéenjaci odbacili Gurviea {ion je brzo zaboravljen, Tako Lawrence nije imao ultravioletni spektrometar pomode kojeg bi mogao derektt njega je Gurvigevim pokusima privuklo. neko drugo: njegov postupak smjeravanja one energije. Osim toga, on “Lawrences su vlastta iskustwa potakla da gotovo auto- i zakljuti da je moida u onom to je Gurvi€ tako udesno postigso bio »u ierin psibitki ii omentalni« faktor. Odluéio je da sam izveli pokuse slitne Gurvi ‘vim, { 10 pomocu osjedjivog instrumenca vlastite kon- strukeije. Htio je da vidi ho¢e i individualne stanice u ‘pola centimetra debelo} kritki luka, prifveléene aa Whe- ‘tetoneor most i elektromerar, reagirstl na raze podra- 2aje Kojima ér biti inlagane. Rezultati ovog pokusa naveli su ga na zakljudak da stanice po svoj prilie reagiraju na stanovite iritantne, neugodne podsalaje, na primjer na ddim, i da reagiraju Gak i na njegove mencalne predod#be nijthova uniitenja, Veijeme od podradaja do reakciie izno- silo je ofprlike x00 miicekunda (desetinka selaands), ‘Medutim, u svemu tome Lawrences je bilo najéudnije to fro se stvarao dojam kao da pojava i stupanj reagira- tj stanica loka ovise © tome tko upravlja misao na aj: ‘on il netko drasi. Rezultati pokusa su pokazali da judi s_parapsiholofiim sposobnostima_postifa_mnogo_jate reakcije nego on, éoviek tricznog, praktiénog duha. lznio je ovu postavkur ~Ako je toEna postavka da stanice posjedaja stanigna svijest, onda je jasno da é svaki cksperimentator postizati druktije reaketjece Lawrence je otprilike w to vrijeme saznao a Backste- rova istraZivanja pa je odludio da Konstraira rafinirant mode! psihogalvanskog analizatora ili detekror za hvata- nic i registricanje reakcije biljaka. $ novor opremom dobio je od svojih biljaka niz »divith« grafikona, ali je to (2bog okolnost: koju je kasaie retrospektivno nazvao vmoja ignorancija i Klasiéaa pruska ortodoksnost«) objasnio kao. posledicu pogreSaka u konstrukcii apara~ ture. Medutim, njcgova slutnja da bina tkiva mogu hhvacaciIjudsku misao i emocije potela se postepeno kon- ‘Lretizirari_u srjeda novih Backscerovih uspjeha. Lawrence Se tala sjetio da je mnogo godina prije toga tuveni bri= ‘anski astronom sit James Jeans napisao da sstruja Hiud- skoga znanja teée prema jednoj mehanicistickoj realnosti: 93fc dana u dan svemir se sve vige doima kao velika misao 4 sve manje kao veliki mehanizam. Razam i duh nam “ato vike ne izeledaj Kao slitajni-uljeri w svijer mate- rije. Fomalo potinjemo naslucivati da bismo zapravo ‘moral slaviti duh i razum kao tvorce i gospodare toga svijet. U listopadu 1969. godine Lawrence je poéeo objavlji- vati sesiu popalamno pisanih élanaka Koji su se temelji na njegovim istradivanjima i na Vteraturi koju je protic tao, Prvi je objaviien u Lasopisu Electronics World s naslovom »Plektronika i iva bilikas, U ovom Sanku ianio je tvrdnju kako tek danas, po prvi pat v mnogo storina miljuna godina So su protle od trenutka kada su prvi zeleni listovi izvicii iz moévara paleozoika, podi- nemo prouavati bilke sa stanovista njihovih ~elektro- dinamiékih osobinac. ‘Ovdie se pojavijuju, pisao je Lawrence, eti8i glavna problema koji se mogu i2razii ovim pitanjima: Bismo Ti mogli integrrati billke s clektronskim Gratima i tako dobiti veoma znaéajne senzore podataka i konvertere? Molemo li nausitibiljke, »dresirati the, da reagiraju na ppojavu ili prisusevo odzedenih objekara ili slka? Mogu i se navosina irvanosjeiina zapaéanja provjeriti i tako dokazati? Koje biljke (od oko 330.009 vista 3to Hive na naloj planet) imaju najbolje perepekzive sa stanovilta razyoja elekironike? U nastavk Ganka iznio je detaljne upute kako se mote pomotn clektroda prougavati ponaSanje fivih bilj- nih stanica, a onda je opisao neSto Sto se dogodilo u Moon Garden pokasnom vrtu firme Republic Avi- ‘tion w Fermingdalen u sav. driavi New Yorku kada su uenjaci koji tamo rade eksperimentirali s bilikama 2a koje se pretpostavijalo da bi se mogle wagajati na Mja- sec ili svemirskim brodovima. Seadeserih godina, kada 1 ajercen rt. (Op. peer) a sa se voli ovi pokusi, ovi su utenjaci izazivali kod nekih biljaka stanja nalik na snervni slome i »totalnn frustri- ranoste. JOE prije toga je L. Ron Hubbard, osnivat asci- carologijee, 2apazio u svom laboratoriju u East Grinste- du u Engleskoj da bilke ne podnose neke tipove umiet- he rasvjete, kao naprimjer ona hladmu syjetlost fluore Scontnih ulitnih syjeriii i da ih cakva syjetlost mote nayjerati da se »oznoje hladnim znojeme koji se dobro vogava na njihova leu ‘Lawrence je upozotio svoje Eitaoce da 2a rad s bilj- kama nije dovoljno samo scraéno poznavanje elektro i sposobnost i znanje dase Konstruica najkyalitetnija clektronska oprema, Potrebno je vile od toga: »Ovdje su fun stanovite kvalitewe koje nisu neophodne w nor- malaim eksperimentalnim. situacijama. Svi koji su. se tuspjeSno bavili ovim istrazivanjem kazu da je potrebno imati poseban dar 2a wzpajane biliaka, i tro je od svega svainie, reba iskreno voljet bilike.« Pola godine Kasnije Lawrence je u istom dasopisa napisao jo kontroverznji anak Koji je nosio naslov ‘rElektronika i parapsihologijas. Zapoéeo ga je sijedecim pitanjem: »Mode li we redi da su Zovjeku svojstvena ncka fatentna osjetila koja me mogu doci do izrafaja jec ih prigaiuja moderns Komunikacjsksistemi? Upozor fra Einjenien dase parapsiholoska nauks, koja je jo8 vapeavo 4 povojima i na koju se odavna gleda sa suum njom zbog njezine okultme proslosti, mora borti za pri- manje, Lawrence je istakzo da isto tako elekcromski instrumenti koje danas imamo omoguéavaju pokuse koji diaju dramatiéne rezultate i otvaraju put do otkriéa koja Bi mogla dovesti do takvih pronalazaka koji bi moglt postatitakmac orrodoksnim komunikacijskim sistemima. Lawrence jeu ovom élanku podsjetio na malo poze natu Einjenicu da je jo} prije pedeset godina talijanski lgenjak Federico Carzamalli konstruirao_ultravisoko- frekventn aparatura za testiranje Hadske relepacije i da se jo8 tada uvidjelo da je nuino proizvesti »malinskee %sisteme koji bi omogucili da se izvanosjetlno zapaianie | ispituje na objektivan, nepristran nagin. Medutim, pokust talijanskih ucenjaka nisu bili ponovljeni a drugim zem= Jjama zato jer je taljanski diktator Benito Mussolini na- redio da se dre u tajnosti Jedan spotomake Cazzamallijeve aparature je Inte agratron, diclo Georgea W. van Tassela, pronalzzaéaess mouka koji ivi w nekom miestu u dolini Yucca u Kalic fomiji. Oa tw aparatara Konstruira i dorjeruje preko dvadeset godina i jo uvijek nije porpuno usavziena, Smjeitena je a nemetalnoj strukturi kupolasta oblika vie sine otprilike 1x metara s promjecom od oko 15 metara, a izgleda kao kupola zvjezdamice. ‘Van Tassel tvedi da ce ova struktura, kad jednom bude dovrsena, omogueiti ne samo komuniciranje s iz~ venzemaliskim, svemirskim bitima veé ée se upotreblja- vati j za razne druge svehe, na primjer za pomladivanie, stvaranje amtigravitaijske ile 2a pealitno ostvarenje najveée Zeljc poklonika astronautike, a to je konstrukeija -vremeplova, stroja za »putovanje 4 buduénoste. Ortodoksne uéenjake 5 podruéja parapsihologije smeta i Eini ih skeptignim Ginjenica da nema uvjedlive teotiie kojom bi se objasnili parapsiholoiki fenomeni. Medatim, nije togno da takvih teorija nema. Utenjak ‘dr W.G. Roll je kao predsjedavajuci na sedmo} godié- njoj konferencii britanskog Savera parapsihologa, odt- Zanoj 1964. godine u Oxfordu, postulirao u predsjedoite oj besjedi postojanje takozvanog »psi-polia« i rekao da sa ta pola slifoa elektromagnetskim i gravitaciskim por Jima, da su svojsteena sven Jivom i nedivom i da motda ulzze w interakcije s pornatim fizidkim poljima 4 jedna s drugima, Druga teorija, koju je iznio dr G.D. ‘Wassermann na simpoziju ito ga je 1956. godine organi- tirala Fundacija Ciba, polaxi od kvantne mehanike, * CIBA je poznats fvcanks fimaa 2 pevievednia Wckova # farmaceutsbh proiavods, medu najvetima u sew. (Op. prev) 96 ‘Wasserman smatta da su «psi-poliae, koja stanovitim jjudima omoguéavaja paranormalne doaivljaje, motda rezultac djelovanja snezamislivos sitnih »kvanta energie koji su neusporedivo manji od onih koje materija apsor- bira u Klasitnim fiikalnim, procesima, Lawrence tvrdi da »Backsterov efekt« i njemu srodne pojave »navode na zakljuéak da je psi samo dio tako- ‘vane ,paranormalne mattice’ — jedinstvene komunika- iiske mrete koja poveauje sve Zivo. Izgleda da se pojave tv kojima ona sudjeluje vide izvan danas poznatih fizitkin zakona.s Upravo to omogneyje onim biljkama koje su njihovi Hudski vlasnici senzitivizirali ii kondicionirali da dostigna takvo =anle Komamikativiosts n kojom,po- seaju sposobne da reagiraju na emocije i stan) svojih vlasnika éak i kad su oni daleko od nih. U lipaju 1972. godine Lawrence je u Easopisu Popular Electronics objavio spisak dijelova i detaljnu shemu »de- rektora reakcij2« tvrdedi da je ovaj uredaj projektiran tako da omoguéava i izvanredno senzitivne testove. U istom élankn on upozorava sve one koji bi se htjeli baviti cksperimentima pomo&a ove sprave da je stalno i redov- no ponavljanje, istina, valan faktor uspjcha ovakvih cksperimenata, ali da ée se biljka koja se neprestano sti- uli, koja se poveijedi, Koja se presijetko zalijeva, brzo isexpsti, 2 moke se éake dogodiei ida padne w stanje Soka i ugine. Zato se sbillkama mora postupati veoma njedno | obazrivo i mora im se dati vremena da se nakon svakog pokusa odmore. U prostoriji u kojoj one dive moraju vla- dati mir jrifina. sPodrafaj se moraja yriti s minimumom smetnji So ih stvaraju clektrigni dalekovodi ili rane emi- sije radio-frekvencija, Takve smetnje moga imati kao po- sljedicu registriranje pogresnih rezulrata.« Lavrenceova teorija o bilfkama provjesio je i dale azradio Jan Merta, eSki nakladnik i Govjek Koji pro- wava takozvanu fiziolosku psihologija, koji danas divi kao emigrant u Kanadi. Merta posjeduje parapsihitke sposobnosti koje mu omoguéavaju da iavodi nero fanta- Tab oe aka *stiino. On, na primjer, gumne u kovasku pet Zeljeznu Sipku, pusti je da se tamo zagrije da usijanja, a onda je iayuée i mimo golim, nezasticenim dlanovima »detkax s nijezine povriine iskre kao da éccka praiinn s police. = Nakon dolaska u Kanadu, Merta se dva_mieseca izdréavao radeéi kao »Govjek za prituzbes kod neko. montrealskog uzgajivata i uvoznika tropskih biljaka. Kad god bi se neka mutterija porafila da ukrasna biljka koju je kupila vene, gazda bi poslao Merta da izvidi &o nije uu redu i da rijeSi problem. Buduéi da je osim toga morao voditi brigu o tisuéama biljaka koje su rasle w golemim staklenicima firme, Merti se prubila prilika da 2apazi cho velo ranimljive. Zapazio je, naime, da onaj asjeéaj usamljcnosti koji se u biljei stwara kad je odvoje od ti- | sua njeinih »prijatlfca~ s Kojima je rasla u staklenika, esto u njoj izazove takav Zok da pogne »venuti od tuge«. Medutim, tim je vrate natrag w staklenik, odjednom naglo iivne, oporavi se i dobije ponovo svoj 2dravu zeleru boja. Stotine »kuénih posjeiae omogucile su Merti da 22+ ari jo8 nedto: bilike bolic uspijevaju ako neprestano skomunicirajue § namjsitenicima ureda u kojima. se nalaze nego ako sa prepotene same sebi, ako ih ljudi ignoritaju. To isto vafi ako five u stanovitna. Nekoliko pPrimjerake veliganstvene ukrasne biljke smokvenca ili fx usa (Ficus benjamini), koji su bili visoki gotovo deset metara i dovereni u odliénom stanju i odliénoj fzitko} Kondiiji s Hloride, bilo je postavljeno oko fontane natkrivenom solariju tegovaékog centra a Montreal, Dva dana nakon postarljanja poteli su venuti, iako sa bili dobro gnojeni i redovno zalijevani. Medutim, pore ppuno ist fikusi, koji su bili postavljeni u hodnicima 30 ‘vode prema solariju i koji su uvijek puni kupaca i prolaz- nik, saduvali su odlignut kondiija i vitalnost. Za Merta je ovo bio jasan zak da bills Ficus benjamin’ voli da joj se lid dive. 98 Godine 1970. Lawrence je proditao da su se jo8 po- eetkom tridesetih godina u Ukrajini upotrcljavale ultra- pratne vibracje i radio-frekvencije kao stedstvo za tnuliranje sjemena Jitarica da daje veée prinose, i da su take iste pokuse 5 uspjehom izyslili udenjaci Koji rade tt sldbi amerigkog ministarswa poljoprivrede. To je potaklo Lawrences da podnese ostayku na mjesto sye- udiliinog peofesora i da pokuda s vlastitim financiskim sredstvima konstruirati niga oprema pomocu koje bi se — ito w komercijalnim razmjerima ~ stimaliralo sjemenje fitarica da bréc raste i daje veée prinose. »AKo je moguée parapsinoloskim postapcima stimalirati sad- hice, So je Ba primjer postizavao poznati uagajiva® novi sorti Luther Burbanke, kale Lawrence, »onda ne vidim sailoga zaito ne bismo mogli emitizati odcedene signale yelikien poljima s usjevima kulturnih biljaka i tako sti- rmuliratiajihov rast bez upotrebe umjemih gnojiva koja ustvari ubijaju hol?e U veljadi 1971. godine Lawrence je u fasopisu Popu- Jar Electronics prikarao tehniékn oprema kojom nastoji dokazati svoju tezu da bi se rast biljeka mogzo stimuli rati djelovanjem ekstremno visokovoltainog, elektrosta- titkog polja. Pronalazak i upotreba jeltinil, kemijskih snojiva, kale Lawrence, uguili su nastojanja maogih indenjera koji su pokulavali realizicatiideju da se biljke hrane primjenom elekiriciceta. Trebalo bi cbnoviti ova nastojanja jet je zagadivanje Sto ga izazivajn niteati, slovna sastojina umjetnih gnojiva, teska § opasna prijet- ja Gitavo} svjetskoj ekolotkoj situacji a ugroiava snab- Alijevanje svijeta dovoljnim koliGinama slacke i pitke vode. Rauedi ono ito tradi od drugih, Lawrence je konstru- itao i. patentirao nekoliko pronalazaka koji stimaliraju zeet biljaka pomoéa zvuka, a sada radi na tome da ove pronalaske kombinira s nekim drugim uredajima kojima s funkcioniranje zasniva na »Backsterovom efeknue Radi se o tome da bi htio pronaéi postupak stimulieanja biliaka sbesiénim pote, 98Tako Laweencea privlage problemi oko stimuliranja rasta biljaka clekiri¢nim postupcima, a isto tako i pro- jekti i planovi za ninterstelarno Komuniciranje-. Op smatra da sa »na duga stazue ipak vainiji pokusaji da uhvati vezu s izvanzemaljskim svemirskim bicima, jer ako se 10 ostvari »bit ée 2a nas rijeSene mnoge zagonetke koje iS uvijck postoje u bilinom carstvue. Pecog lipnja 1973. godine objavila je nautno-istraki- vatka sekciia Anchor College of Truth! u San Bernar inu w Kaliforniji vijest da je proradio pevi sopservatorij ‘2 inrerstelarne komunikacije koji ée nastojati da vata signale biolotkog tipa i da je za njegovog dircktora po- stavlien L. George Lawrence. Lawrence je za oa) a0vi istradivatki program konstruira aparatury koja je nszvao Stellarton. To je sprava te8ka oxprilike tri tone 1 Kojo} se spajajn fonkcije radio-teeskopa i uredaja ra bbvatanje i primanje bioloakih signala. Predsjednik Anchora Ed Johnson saopcio je novina- rima da je njegov koledé, potaknut Ginjenicom da radio~ astronomima dosad nije pollo za rukom ds uhvate i ne da ma mira= ona) dio filma w ojem se prikezuje postupak registritanja podataka 'U rramnju 1973. godine Wviearski jednik Welwocbe, koji ilazi u Zérichu, opisao jew jednom élanku Backste- rova i Gunatova istaziwanja, upozorivli da su ih ont ‘ail isto veijeme, ali nezavisno jedan od dengog. Sli- jedeéeg tjedna iza%a0 je rusk prijevod ovog Alanka w mo- skovskom éasopisu Za rubezont, koji donosi prijevode Fpobranih danzka iz svjeske Sampe, 2 iadaje ga Saver novinars SS5R-a. U sovjetskom éasopisu dobio fe ovaj Svicarski anak nasloy »Cudesni svijet bilika.« Clanak Weltwoche-a privakao je painju i redakeije moskovekog dnevnika I2vestija. Urednici Ivestije zadu- Zih sm reportera M. Matvejeva da o to) temi napige a- nak za nedielni prlog lista. Matvajey je to uradio i spo- menao a danku Backsterove ideja da biljke posjeduju remorij, sposobnost gavara i éak rodimente akrizma, ali je na Sadan nagin propustio da spomene najurbud- Ijiige Backsterovo otkrige ~ da je jedan filodendron osje- tio Backsterovu namjeru da ‘mu nanese zlo, ‘Zakljudivsi (kako je to sim kaza0 svojim Gitaocima) ‘da szapadna érampa provura joS jednu senzacijue, Mat- Yeier je poslije orputovao u Lenjingrad gdje je intervi 120 Viadimiea Grigorijeviéa Karamanova, dizektora La- horstorija 2a biokibeenetika tamoinjeg, Agrofzitkog in- stitura, Heio je da od njega dobije autoritatieni sruén sud 0 fitavoj ovoj zavrziam: Agrofizigk institu: w Lenjingradu osnovao je priie trdesetak godina akademik Abram Fjodorovi€ Joffe, po- nati istralivad na poli fizike Kravog stanja, Koji se n- rofito bavio primjenom fizike w stvaranje novih proiz- voda, i to najprije w industri a kasnije iw poljoprivredi. 105U veiieme kad je bio otvoren ovaj instirut, Karamanov je jo8 bio mlad biolog, posetnik. Joffe ga je potaknoo i inspirirao da se upozna sa svijerom Kibernenike i pol vodita i nakon stanovitog vremena, poito je svladao po- « trebna tehnicka znanja, Karamanov je poéeo Konstrairati mikrotermistore, tefinske tensiomenre i droge instru- mente za mjerenja: temperature biljaka, bréine protoka tckueine w njihovim stabljikama i listovima, intenriteta ispacivanja tekuéine, tempa rasta biljoka, te utvedivanje i mjerenje karakterisvika njihovih zratenja, Vee 2a kratko vrijeme usavisio je svoju opremu uw. takvoj meri da je ‘mogao prikupliati detaljne informacije o tome kad je bilika Sedna i kolika jo) je koliSina vode potrebna, ei li vile heane nego So dobiva, je li joj prevrue ili prehlad- ‘no, odgovata li joj neka temperatura ili ne, i tako dalje. U sijeénja_ 1939. godine publikaciia lajeltajé Akademite nauita SSSR-a objavila je njegovu rasprava »Primjena antomacije i kibernetike u poljoprivredie. Reporter Izvestije napisao je u svojoj reporcabi da ma je Karamanov pokszao obiéna bilika graha koja je do~ bila ekvivalent srokus. Bilfka bi signalzieala instrumen talnom smoagux koliko joj treba syjetlosti, mozake bi po slao »rukama« signal i one bi aktivirale rele, ito zoadi da je ova biljka zapravo posjedovala moguénost da posve samostalno reguliza optimalno trajanje svog ‘dana’ i ‘noGi-« Kasije je Karamanoy pokazao novinaru da ova ista bilika, zabvaljajuci tome sto je dobila ckvivalent snogus, moze preko adekvataih inserumenata signalizi- zirati da treba vode i da dobije vodu. »Pokazajudi da je potpuno razumno bides, tvrdi se w reportati, sbilja nije nerazborito uzimala vodu veé se razborito ograniéila na to da pije po dvije minute svakog sats. Tako je ona 2a- pravo preko umjetnog mchanizma regulitala zadovoljava- nije svoiih stramih potreba za vodom.« Ovo je prava nauéna i tchnigka senzacija, jasna de- ‘monstracija tehaiSkin sposobnosei Eovjeka 20. stoliegany zakljueio je svoju reportaza novinar lzvestije. 206 ‘Na pitanje smatea lida je Backsterotkrio neito novo, Karamanoy je odgovorio pomalo 5 visoka: »Ni govoral spoznaja da biljke mogu osjeclno zapakat svijet oko sebe stata je kao svijet. Bez zapazanja nema i ne mode biti pri- jagodavania. Kad biljke ne bi imale organe osjtil, kad re bi mogle vlastitim govorom emitiratiinformacije i ob- posjedovale memoriju ~ one bi jo8 ‘odavno propale ~ izumrlel« ‘Katamanov uw ovom intervjuu nije ni jedan jedini put spomenuo ili Komenticao sposobnost biljaka da percep- ‘tiraju Covjekova misao i emocije (a upravo je to on0 Sto je doista senzacionalno w dosadainjim Backsterovim ot- Keriéima). Ponaiao se kao da ne za da je Backster po- stigao ro da je njegoy filodendron prepoznae, identifici- rao »ubojicu bilkes, Medutim, on je lavestiinom repor- tera postavio reeorigia pitanja: »Moga ii bilfke raspozna~ vati oblike? Mogu li, na primer, cxzlikovati Soyjcka koji im nanosi zlo od éovjeka koji ih zalijeva?« i onda odgo- vorio (stavijajuei ujedao Backstera ona pravo mjestox sa stanovilta sovjeth Sitalaca): »Ja danas ne mogu odgo- voris na ovo picanje. Ne zato So bih sumnjao u to da sa Backsterovi eksperimenti bili bespriekorao igvrdeni i ne samo jedanput ponovljeni iako, doduse, smijemo pret- postavljati da su se mofda negdje zalupila nckakva vrata 1 je w sobu nao tratak propuba ii se moida dogodilo neko drugo. Hoéu kazati neSto drugo. To je Sinjenica da ni on ni mi, ni bilo tko drugi w svijeca, jo8 uvijele nismo sposobai da defifriramo sve reakeije biljaka, da Eu jemo i razumijemo 8o one ,govore’ jedaa drugoj i 0 nam dovikuju'« Pe pen mripariepiersceet tons ei vnijeme kada €e biti la se kibernetitkim po- scupeima upravlja svim firiolo8kim procesima biljaka, ali ne zato ada bi se od toga pravile senzacije vet za dobro- bit samih biliakas. Kad jednom postignemo da bilfke autoregulirajue svoj ambijent i da posredstvom eleke twooskih instrumenata stvaraju uvjete ra rast, kale Ka- 107ramanoy, bit é¢ to vetiki korak na putu do vecih pri- ‘nosa Bitarica, do vesih uroda povréa 1 voéa. Poito je ob- jasnio da ovaj uspjeh nege bit ostwaren »surras, Kara- zanoy je dodao: »Mi jo8 uvijek ne utimo kako da raz- govaramo 5 biljkama, kako da zazumijemo ajihov neo. bigni, posebni govor. Mi danas razradujemo keriterje koji € nam pomodi da kontroliramo Fivor biljaka, da njime upravljamo, 2 nema sumnje da éemo na ovom tekom ali uzbudljivor pura dozivjetijof mnoga iznenadeaja.« Nakon objavljivania reportate u Fvestii, iaSa0 je, 1 lito iste godine (2972), élanak 0 manje-vle isto} temi iu mjeseénikn Nauka srelgiia Indenjer A. Merkulov opi- sao je kako je biljka sameritkog kriminologa« Backstera reagirala ne samo na sme omih ratiéa haéenih w veelu vod veé i na mubojicus billke koja je rasla kraj nje, a jonda je dodao da su ovakve reakcije na Zoyjekova raspo- loienja bile zapa¥ene i u nekim pokusima izvréenim na Sveueilittu Alna Ate, glavnog grada Kazahstana. Na- vodno sa tamoinji uéenjaci otk da bike opetovano postojano reagiraju na bolestIjudi kojima pripadaju i na njihova emocionalna stanja i raspolotenja. Upozorivii prethodno éitaoce da se veé odavna zna da bilfle imaja skratkoroéna memosijue, Merkuloy je svom élanku napisao da su eksperimentaina porvrdy ove injenice dobili i Kazahstanski uéenjaci. Grah, ‘krumpir, péenica i fabniak (Ramsesculus), kojima su pret. hong bile dane sinserukeijes, ceagicai ou kao da pamte frekvencije bljesaka iz ksenonsko-vodikove lampe. Biljke su, naite, ponavljale primljene pulsacj, i to, kako twrdi Merkulov, 5 izvanrednom tofnciéu-, a buduéi de je 3abajak pokzz20 sposobnost da porori primljenu frek- ‘Yenciju i nakon vremenskog intervala od osamnaest siti, ‘mode se tvrditi, napisao je Merkulov, da bilike imaju »dugorosaue memoria. Merkulov rvedi da su Kazahstanski ufenjaci pokufali zatim kondicionirati jedan filodendron tako da reagira kkad god bi se kraj njega stavio komad mineralizirane sti jene. PrimijenivSi w osnovi isti postupak Sto ga je na paima bio primijenio Pavlov i tako otkrio ~avjecovane refleksee, Karahstanski ufenjaci bi. »kaZnjavalie filoden- dcon udarom struje svaki put kad bi kraj njoga_stavili ‘onaj komad mineralizirane stijene, 2apravo komad rdaée. Poko bi ovim postupkom bio kondicioniran,filo- dendron se remocionalno wznemitivaos, ofekujuél ne- ‘ugodan udar ked god bi uéenjaci stavli kraj nega ona} komad rude. Kasniji ci su pokazali, ewrde Kazahstanski uenjaci, da je filodendron sposoban da zazlikuje mineraliziranu radu od kamena koji je sliéan po ‘agledu ali nema mineralai sastav. Tz toga se moze zaldju- iti da demo moida jednom upowrebljavatibiljke 22 prox nalakenje rade. ‘Na kraju svoje reportaze Metkulov je ienio misao da je upravljanje svim procesima bilinog rasta krajnjs cj vin novih eksperimenara. > jednom fizikalnom insti- tutu a sibisskom gradu Krasnojarsku« ~ kale Merkuloy ~ nfiziéari veé danas umjeeno reguliraju rast jednosea- nigne morske biljke Chlorella. Ovi se eksperimenti na- stavljaja i postaju sve sloteniji, ali nema sumnje da ce u ne ba daleko} buduénosti uéenjaci mod upravljaci rastom ne samo jednostavaijih biljaka vee i onih na mnogo vigem stupnju evolucje-< Nema sumaje da je one koji su protitali ovaj anak: zbudila ideja da bi se ovo upraviianje, ova kontrola, mofda mogla viii i iz velikih udaljenost. sIsteadivanja Koja se vibe da bi, se ‘ranumjele’ biljkee, predskazuje Mezkulov, »moida é jednom dovesti do straranja auto- matskih uredaja Koji ée sami, bez intervencije éovjeka, nadzicati usjeve iu svakom trenutku eadovolji. svaku potrebu bilaka.« Potkeaj 1972. godine sovjetski Gtaoci dobili su nov poticaj 2a razmisijanje kad su protitali Slanak objavljen u Easopisn Znansia Sila, So gn izdaje vodeéa sovjetska ma- sovna organizacija za popularizaciju nauke, Autor ovos danka nije bio novinar u lova 2a senzacijama ni nadah- 109en eee ee ete ee aur inkenjer veé profesor i doktor psiholo8kih.nauka, V.N.Puikin, Ovom sovjetskom autora nije palo na pamet da tvrdi kako samerigki kriminologe Backster za- pravo nije orkrio nifta novo. Daleko od toga: on je sv} anak zapotco cjelovitim. opisom Backsterovog eksperi- rmenta 5 ragicima, da bi onda obavijestio Gtaoca kako je (0 Backsterovim vspjesima éuo od svog mladog kolege V.M Fetisova. Nisu stali na pukom aaklapania. Feti soy je tko fvo tai da elaperimentita # »Backstrovin cfcktome da je nagovorio i Puskina da s njim u rome sudjeluje. Ferisov je tada donio od kuce obitnu iglicu (Geranium) i prikljutio je na encefalograt. U vrijeme kad je Fetisoy obavijao prve pokuiaje da postigne reakije iglice, Georgi Anguéev, student iz Bugar- tke koji je pripremao doktorsku diseriaciju.s podratja psihologije na Lenjinovom pedagoikom imstitutu w Mosk, 10 je 0 Fetisovijevim i Puskinovim eksperimen- ‘ima i posjeio ih w njihovom Iaboraroriju da vidi Sto se to tamo dogada. Puskin opisuje Anguieva kao nadarenog istradivaéa 8 rmnogim kvaltetama. Sa stzjalifta njihovih »psiho-bora- nikih eksperimenata« (kako ih je PuSkin nazvao), aaj- veijednija kvaliteta AnguSeva bila je to je bio dobar hip- snotizer. Fetisov i Putkin eu pretpostavili da osoba koja je hip- notizitana emirira svoje emocije biljei mnogo neposred= tije i »spontanijec nego osoba koja je u normalnom bodnom stanju. Anguiey je hipnotiiao djevojku Tanju (za koja Pulkin kaze da posjeduje >Zivahan temperament i spontanc, nesputanu emocionalnosts). Kada je ona pala uw hipnotigki-trans, usadili sa joj predodsbu da je jedna ‘od najljepih Zena na svijetu, a ocimah poskije toga pre- dodibis da se smreava na snijegu i ledenom vjecru. Na svaku promjenu koja bi bog toga nastajala uw Tanjinom raspolozenju, bilika, Koja je bila spoiena 5 encefalogra- fom, reagirala je adekvatnim obrascem na encefalo- sgeama, Putkin Kade: +Uspjeli smo da svaki put postige nemo elektriém reakeiju, éake i kad smo davali najbes: ‘islenije hipnotigke komande-< ‘Da bi unaprijed pobili krtifare koji bi im mogli pri- govoriti da su snimke reakeje biljke+ koje je registritao encefalograf u stvari poremeéaji prouzrokovani posve STuéajnim i nesuvislim abivanjima u sobi_u kojoj je widen cksperiment, Fetisor i Puskin sa ukijutili encefalograf i ppustili ga da radi i'w yremenskim intervalima izmedu pokusa. Znatajno je da u tim razdobljima encefalogcaf nije ni jedan jedini put registrirao bilo kakav encefalo- gram koji bi bio sligan onom Sto sit ga preko biljke pro- [zvodile emocije sugerirane hipnotizicanoj djevojai. “Tada su Fetsov i Puskin odlotili da ustanove mote Ii biljka doisca otkrti kad netko lage, kako je to tyrdio Backster. Tani je bilo naredeno da zamisli bilo koji bro} ‘od x do 0, ali da ga nipo’to ne smije odati. Kad je bila spremna 2a pokus, eksperimentarori su potsli lagano brojti od x do 10 tapravivli malu stanku poslije svakog jzgovorenog broja da zapitaju Tanju je li to onaj broj keaji je zamislla, a ona im je svaki por odgovor >Nets Tako Fetisov i Puskin, obojica psiholoz, nisu zapa- sili nikakvu razléku w Tatjaninim odgovorima, biljka je dito i nedvosmisleno ‘eagicala na njezino unutrainje stanje w Easa kad je na red dotao broj : bio je to beoj Koji je ona zamislila, U aavesnom dijelu Elanke Putkin je napisao kako resto vieraje da bi nauka, ako bi posla putem Sto ga je oxvorio Backster, mogla ostvariti veliki napredak w razot- rivanju stmovitoge i zakutastog problema koji se iz- razava stoljetnim pitanjem: Kako zapravo reagira liudski mozak, kako funkeioniza ovaj organ ito ga je Pavlor Drije pola stoljeéa nazvao ikranom prirode. Ne odoljev§i napasti da kade nekto »politinos, Paikin je za svaki slucaj« upezorio sve one koji ée mozda emetati njegovim i Fetisovljevim istrazivanjima, da je prilikom sveéanog ocvaranja Moskovskog psiholotkog insttuta 1914. Pav- lov rekao da je zadatak odgonetavanja tajni mozga iniegove aktivnosti »tako neopisive golem i slofen da od svakog tko se njime Zeli baviti tradi da u to ulaie sve Svoje missone sposobnost! i enersju, da tim apa slobodno i nespurano, ber ike zasuda i da smiono skrede s ntabanih purova nauk uikin je napisao da ova igava slavnog fiziologa vati jesinako danas, 1973. godine, kao io je vaiila w vrijeme ad je bila dana. Da bi unaprijed sprijeto svald peigovor da s¢ nije ixazio dovoljno jasno, Pukkin je dodao: oTsku- stva koja smo stekli na polju unapeedivania prirodeih ranks, 1 t0 prrenstveno"tizike, pokazyju da se ne smi- jemo bojati novih otkriéa ber obrira na to kako se na prvi pogied doimaju paradoksalno.« U zakdjuéku Slaaka, ovaj je moskovski sveuéilifni pro- fesor polatso objamiti nas bilke ovako reagiaju na procese Koji se odvijaju wu Zivéanom sistema [judie Moise izmedu ovih dvaju sistema informacja, 0 jest irmedu biliihstaniea i Sovjekovog Hivéanog sistema, po- stoji neka specifitna vera, Moda je na neki nadin tajan- stveai "govor biljne stance poyecan s govorom Zivéane stanice.lagleda da ove dvije,inaée porpuno ratte Live scanice, mogu jedaa drugs ‘szumjeti« U stanicama biljke odijaja se procest koji su aa ne agin seodai meatalnim procesimia, teorecvira Putki Moda su Covjckova psiha (pojam za kojega Pudkin kaée da ga jo8 uvjek nisu potpuno definirali 2k ni pzholozi, axjelloost, miiljenje i memoria rapravo tek speci i blici peocesa Koji se javijaja veé na rarini bij Ovakav je pristup iavanredno vaian, smatra Puskiny i to zato jer se tako owvaraju novi pristopi w zjebavania problema postanka i posjekla Hivtanog, sistema. U raze voju nauke davani su mnogi, medusobno raziSti odgo- voti na pitanja od ega se zapravo sastoji ~informaciple material Tjudske mish, pi8e Puskin, i onda iznosi lee amiga’ pregled razah tcorja i hiporeza 0 tome ~ od teor nije koja polai od postarke da su ivéene stanice ele Zewoke gibanje gle aa aparana pokuzuje x fpranje bijke a2 umisnje Hudskih stonica ub fh dom n Backsterovel rkmenti Zivog kiberetitkog kompjutora, do. teorije da ‘osaovne informacijske jedinice nisu stanice kao takve veg da su 10 molekule u njima : »Sto rapravo osietiino podrazuje evijet?« pita Putkin i odgovara da éemo moda otkriti da je to nekakva bio- fizitka enecgerska seruktura koju Ijudski organizam iz- bacuje u trenutku nastupa odredenog emocionalnog sta~ nia, i koja onda siuti kao prenosnik informacija 0 osobi i hoje je bila izbaéena, Bee obzira na to kako ée se jed- 19m tijeiti_ ovaj problem, jedno je siguino veé danas: »Prouéavanje uzajamhih yera izmedu éovjeka i bilike mote rosvijetlti neke najurgentnije probleme danainje psihologije.« ‘Magija i misterij blinog svijgia kof uazitemo u tezul- fatima ovih najnovijih na azivanja postali su pre- okupacija nove knjige Solukina »Travae Kojigu je krajem 1972. poke ons Wika tir, uzastopna broja, sovjetski dasopis Nauka # Zien, publikacija za popularizaciju nauke, ¢ nakladom od tri ina primjeraka. Z2 Solukina je trava sve Sto rast. On se rodio kao seljadko dijete u nekom selu nedaleko scarog ruskog grada Viadimira u sjevernoj Rusii, Uz- ga je i ofarao dlanak 0 Gunarovim istrativanjima 1 Pravdi pa se pitao zaito nije izarvao veée urbudenje u sovjetsko}javnost. »Nikome nije palo na pamer da bog toga telofonia prijatljima i znancima, nitko nije vikao polupijanim gla- som: Jeste li éuli velika novost ~ billke osjeéaju! One moga osjeéati bol! One vidu Kad ih boli! One sve pamate, nifta ne raboravele ‘Medutim, kad je sam Solukin potso uzbudeno telefo- nirath prijaeliima i znancima, jedan mia je prijatelj odgo- ‘orio da je flan Sovjetske akademije nauka u Akadem- gerodoku, novom gradu na rabu Novosibirska, koji je astanjen gotovo iskljuéive uéenjacima, irjavio: lociski friar T.C.thadea (¢ aaoéslima) de s>Nemojte se tome duditi jer i mi veéimo mnoge pokuse . rmonserica Peters Tompkins funkionianje Bo ‘ove vaste, a svi ifhovt rezultti ukaraja na jedno te iso: da “conc orginalnog -koherers-, «jim je Bose . jos 1895. godine, godinu dana’ pre Marconia Tt tor sis oSbijke posieduje_ paméenje. ike mogu_prikupliat! dojmove i dogo ih deiatiw sebi, Jedaog naieg Govieka zaduili xno da nekolikordana uzastopce zloslavli, tak uti bila iglicn (Geroniurs). Stipac ja je, éupao joj lstove, bockso ih iglom, apie kiselins na njczino vo skivo, pekao je plamenom Hibice, rezao joj Kocitnje. Drag jedan kolega briino je aje- gors0 t ike iglies (Geronion), zalljva0 je, mijen20. jo) zemlju, prkto je vodom, lijtio joj rane i opekotine, 1 ito islte da se dogadilo kad smo na ova bil stall elektrode nal inseramenata? Cim bi se mutitlj pridliio bili, pi- saljk naleg instruments i podieljala. Nama je bilo jasno da bilka nije tamo rurnemireaae ved lnda od stzeha, pomeh- nital od ulzan f scrave. Da je mogl2 naprosto bi se hacila Jao prozor ii bi napola svoga muttelia. Medutins, Gm bi mutitelj izakao fe sobe i dim ise bili priblitio Zovjek koji je.» njom dobro postupso, ona bi se smisle, njzini divi Impolsi bi nesta a pisalike instramenta ponovo i pola ‘ostaljti 2a sobe lack — gotovo bib rekeo ajcéaa ~ linia Sovjeski istrafivadi nisu otkeili samo to da billke moga radikovati prijatelja od neprijatelja, veé su zapazli ito da je neka bijka, koju su redoyno zalijevali, na ncka~ kay rajanstven natin dijelila tu youu sa svojom susjedom, koja je Jedala, jer joj eksperimentarori nisu davali ni api vode. U jednom sovjetskom institura bio je i pokus Koji se sastojao u tome da nekoliko tiedana nije bila davana voda stabljci kukuruza koja je sasla u stake Tenoj posuci, ali ona ipak nije uvela vet je ostala Gila i ‘drava jednako kao stabljike kukuruza koje sa rasle blizini§ Koje su dobivale vodu. Naglaavamo da je neza- Iijevana stabljika rasla uw hermetiki zatvoreno} seakleno| posucli, Na neki tajanstven naéin, kaku sovjetski bocani- ari, biljke koje su bile redovno zalijevane, snabdijevale su vodom »zaroblienicus u staklenoj posudi. ‘Ovo se doima fantastitno, ali mora se spomenuti da se nelto slitno, to jest neka vrsta transfera biljaka, zbiva iu pokusima koje a Englesko| viii od 1972. godine drA.R Bailey. Dvije biljke w staklenika s umjetnom rasvjetom u Kojem su temperatura, stupanj viainosti i ja- any ina rasvjete bili pod stalnom kontrolom, tpjele su od pomanikanja vode, Bailey i niegov pomoénik redovno sa rnjesii voltae koje su se stvarale izmeda ove drije bilfke, {ro na istim dijelovima. Kad bi jedna biljka ipak dobila vodu, i to izvana, kroz plastiéne eijevi, druga bi billka rcagirala. Covoredi o tome na jednom sastanku Britan- shog drustua radiestezista, Bailey je rekao: »lzmedu ovih dviju biljaka nije postojala nikekva elekeriéna veza, iz- raedu ajih nije bilo nikakve fizitke veze, ai su one ipake re ncki tajanstveni natin saznavale So se dogada s jed- rom a Sco s drugom.« asDrugi dio Biljke Gitaju vase misliZivot biljke uveéan 100 milijuna puta Sjeverso op Syruciiita Katxure prostice se na povrbini od Getii jutea kompleks zprada cd sivkastog i grimiznog pjeléenjaka uw klasiénom stu predislamske Indije. Glavna 2grada naziva se Iudijski bram nauke, a iznad njenog ulaza stoji natpis: »Ora} hnram posvedujemo bogu jer je Indiji donio slava a vi jeu sodu.e Odmah iza ulaza, w predvorja, posjeilac nailazi na visrine sa zagonetnim instrumentima koji su konstruirani pile vife od pedeset godina za mjcrenje rasta i ponaianja biljaka. Neki su uveéavali sku th procesa i do x00 mili juna puta, Danas su ove sprave nijemi syiedoci genijal- nasti velikog bengalskog uéenjaka koji je w isti mah bio vcliki fiigar,fiziolog i psiholog, i koji je saznao o bily- kama vite nego bilo tho prije njega, ali se ipak gotovo i 2e spominjc u Klasitaim povientima displna kojima se U ovo komplekeu zgrada iw njegovim yrtovima nalari se nantno-istrativathi institut feo ga je osnovao i ‘spostavio sir Jagadis Chandra Bose. Encyclopedia. Bri ‘nica je gotova pola stoljeca poslije njegove smrti mogla © njegovor rada napisati samo to da je bio u toliko} 9mer ispred svoga vremena da tak ni danas ne mozema tono procijeniti njegovu prava vriiedaost. ‘Bose je studicao fizika, kemija i botanikka na glasovi- tom Christ Collegew w Cambridgew. Profesori su mn bili i takvi velikeni nauke kao lord Rayleigh, otkrivat argona, i Francis Darwin, sin tvorca teorije evolucije. Posto je diplomirao u sve ove tri nauéne discipline, Bose je veé sljedete godine postao magistar nauka, a onda je bio. postavljen 4a profesora na Presidency Collegen a Kalkuti. ako nije imao nikakva imetka niti ikakvih prihoda ‘osim profesorske place, i na sveutilitu samo sobicu od nickoliko kvadratnih metara koja mu je sluila keo jedini laboratorii, dok mu je aparature izzadivao nepismeni Iimar kojega je bio nautio da radi kao mehaniar, Bose je 1894. godine zapoéco raditi na usavelavanju sprava kkoje je kratko vrijeme priie toga konstruirao njematki fixer Heinrich Rudolph Hertz i koje su emitirale tako- vane »Hervzovee valove (koje danas pornajemo kao ra~ dio-valore}. Dok je Marconi u Bologni jo3 wriick samo pokuéavaa cmitirai elektriéne signale bea Sica, Bose je 1895. godine, fgodina dana prije nego je Marconi ratra¥io patent za svoj pronalazak, pred skupom sledalaca u gradskoj vijeé- nici u Kalkuti uspjedno emitirao elektréne valove iz dvo- rane za rastanke do jedne prostorije udaljene 25 merara Signali su tamo aktiviralirelej pomoés kojega je w istom sronutku aktiviran uredaj Koji je, mehanigki i elektrik, izbacio tetkw Zeljeznn kughs, ispalio piolj i deconirao sninjjaturna mina u vr. Boscova ispitivanja privukla su palnju Britanskog raljevskog druitua (koje se mote usporediti s akademi- jama nauka u drugim zemljama). Ono je na poticaj lorda Rayleigha porvalo Bosea da u glasila druStva objavi ras- pravu »Utrrdivanje valne duiine elektrignog zragenjas i ponudilo mu eubvencija za financiranje ajegovih naugnih istradivanja, Keatko vejeme poslije toga Bose je s ovom temom Kao disertacijom doktorirxo na Londonskomt svelte U Electrician, tada vodesem Zasopisu na tom poly, izalao je w to vrijeme anak kojem se tvedilo da bi se mokla Boscova otkriéa mogla praktitki iskoristti tako da s¢ u svjetionike montiraju relcktromagnetski odali Jjagi« a da se na brodove stave »elektromagnetski pri- mati, te bi ako pomorei dobili sree oko« pomocu ko- jega bi moglt »vidjesi kro maglue. Bose je 1899. godine zapazio fudeu pojavu. Njegor ietalni Koherer, sprava za hvatanje radio-valova, postao je manje oxjtlfy, pofeo bi nakon dude upotrebe slabije fankcionirati, ali bi se poslije stanovitog veemena veaézo u prvobitno stanje. Bose je zakljutio da vjerojatno i me- tall posjeduju sposobnost da se oporave od umora i ‘scxpljenosti bas kao i fivotinje iui. Rezultati_daljojih pokusa i istrativania doveli ‘Bosea do zakljudka da je »praniéna ceta« izmedu »neii vihe merala § s¥ivihe organizama nejasna i da mola tak i ne postoji. Fizitar Bose se tada od fiziéara pretvorio u fiziologa i tapoéeo komparativno prouéavanie krivulia ‘molekularnih procesa u anorganskim tvarima i u Hivom animalnom, Zivotinjskom, tkiva. no ito je tada otkrio zaprepastilo ga je i u isti mah zadivilo: ksivalie So ih je stvarso neunatno zagrjani magneticki oksid Zeljeza upadljiva su sligile krivaljama 5to ih je stvaralo miBiéno tkivo. Osim toga, u oba sluéaja amor je smanjivao intenzitet,jaéinu reakcie, all se mo- 20 odstranici blagom masafom ili toplom vodenom kkupkor, Pokazalo se da i drugi metalni spojevi reagiraju 2a ovakay »animalni« nadia, Bose je u odnosu na to iz- vilio i neke druge pokuse. Na glatkoj povréini metalne plote prvo bi kiselinom urezao neki ornament, kako se 10 tadi kod xecanjac, »jetkanjax, a onda bi tu ista povr- linu politirao, da sc tako odstrani svaki trag »Klideas. Zone koje su bile izlodene djelovanju kiseline jpak sudruktije reagirale od onih koje nisu bile »ecanes. Bose je to protumatio hiporezom da sn se na secanime dijelo~ via zadrlala ncka vrsta »sjeéanjae na onaj postupak. Ekspecimensiajuci s kalijem, otkrio je éa kalij potpuno izgubi sporobnost soporavjanja-, »regenerisan ‘mu se dodaju stanovite kolifine strane supstanci je sliéno reagicanja Eivog mikidnog skiva na otrove. ‘Na Medunarodaom kongresu fiziéara koji je odrian ua povodu Svjetske idlotbe u Parizu 1900. godine, Bose je © tome odrlao referar u kojem je ilofio hipoteau da po- stoji »fundameatalno jedinstvo u prividnoj razlinosti pricodee i zakljutio da je +teSko povuei ertu i kazati edie vavrkavaju firkalne i gdje zapoéinju fiziolotke pojavee Kongtes je bio rapanjen, éak zgranut Boseoyom semzaci- conalnom tvrdnjom da jaz koji diel fivo od netivog bica nije tako jasan, 8irok i nepremostiv kao Sto se obiéno mms Kratko vrijeme posliie toga Boscu je sinula nova deja, Ako kontinuitee amedu metala i Zivih tkiva doista postoji, onda bi se morale postiaavatislne reakeije i kod obignih biljaka, jako se za njih univerzalno vjeruje da ne posjeduju tivéani sistem, Sto znadi da ne mogu reagirati. Da bi provjerio ovu teau, ubsao je a vita svog laborato- ja nekoliko plodova divljeg kestena i ve€ 2a keatko vrie jeme ustanovio da oni reagiraju na raze podrazaje manje-vife jednako kao metali« miliéna tiva. Rezultati ovog eksperimenta tako su usbudili Bosea da je orréa0 do najbliieg uliénog prodavafa povréa i kupio puna rorbu. marke i repe. Mekvu i repu odabrao je upravo 2zato jer su se u usporedbi s drugim vrstama povréa doi- ‘male kao da su najmanje sosjeriines i da su »najglupljee, ali je pokus So ga je s njima izrstio pokazao da su ite= kako senzitivne. Ilotio je mrkyn i repu djelovanja kloro- forma i orkrio da se mogu anestezirati kao i tivotinje, ali da ponovo sodives kad propub rastjera pare Kloroforma, Kad je pomocu Kloroforma anesterirao_golemo stablo bora, poslo mu je 2a rukom da ga iavadi iz zemlje za- jedno s Korienjem i presadi a da nije nastupio onaj fa- {alni bok koji se pojavijuje u ovakvim zahvatima. “Jednog jutra doSa0 je u Boscov laboratorii sic Michael Foster, esiik Kraljevekog draitva, Hii je vid- jetivlasttim ofima to se tamo dogada, Bose mu je po ;caza0 near svoju snimku. Stati jiskusni uenjak dobacio mu je u Salvom tonu: *Haide, Bose, Sta vam je? Po fcmu bi ova keivulja predstavljala neito novo? Pozna- jemo je najmanje pola stljeéale >Kad je tako, recite Sto ona predstavlia?s, odgovorio je Bose 1" TRazumije se samo po sebi da je to snimka reakelje imitignog tkiva!?«, grakne Foster. Pogledavé: ga mimo svojim dubokim smedim o¥ma, Rose reée: »Zalim, gospodine, ali ovo je krivulja reakcije leositate >Sta2e kriknuo je zaprepadteni Foster. +Kositra, kksiete? Jeste li zaista rekli da je ovo snimka reakeije kositrate Kad mu je Bose pokazao sve rezultate koje je posti- 20 U ovim istrafivanjima, Foster je ostao zaprepa8ten, ali se i obradovac. Odmah je ne oklijevajuéi pozvao Bosea da svoja otkriéa ialofi u predavanju Sto éc gx orza~ nicirati Kraljevski institut, Bose je to predavanje odria0 xo. svibaja 90r. godine i u ajemu safeto prikazao rezul- tare fervorogoditnjih istradivanja, a onda je pred prisut~ nima izveSio niz pokusa da im i zosno prikate te rerul- tate, Na njegovo veliko iznenadenje predavanje je bilo odliéno primljeno. Kada je mjesec dana poslije toga Bose ponovio svoje predavanje pred dlanovima Kraljevskog druétva, dotivio je udarac Kojema se nije nadao. Napao ga je »veliki starac i doajen engleske filozofijex sir John Burdon-San- derson, koji se u svom nauénom radu najvige bavio pro- gayanjem rada miBica i kretnji bljke zvane muholovka (Dionaea muscipola) na koju ga je prvi upozorio Darwin. Buduéi da je na poliu elekerofiziologije Burdon-Sander- 133son bio neprikosnoven autoriter, ranumije se da su svi éekali da on ovori diskusiju o Boseovom predavanju Burdon-Sanderson je zapoéeo odavSi prismanje Bo- seovim radovima na polja fizike, 2 onda je kazao kako je »prava Steta« Sto je on wodlutao< sa svog podrugja u podrutje koje 2apravo pripada fiziolozima. Govoredi 0 clektsitnim reakcijama obitaih biljaka, koje je Bose opi- sao na kraju svog predavanja, Burdon-Sanderson je kate- ‘goricki izjavio da cakve reakeije ne postoje i ne mogu po- stojati. Njegov argument za ovu kategoritmu tvrdnju gla~ sio je: ~Ja sam godinama pokuSavao da postignem takve seakcije ali nisam nimalo uspiot« U svom odgovoru Bose je rekao kako mu se dini da gov kritiar nije opovrgao einjenice. To deugim sije- ima madi da se ne sumnja u podatke koje je innio vee se zahtijeva da izmijeni azkljucke do kojih je dotz0 na temelju tih podataka, a to se od njega trafi samo 2ato jer to zahtijeva jedan atforitet. Na to on ne mofe pristat (On naprosto ne moe shvatiti da bilo tko, pa ma kako bio velik autoritet, mote istupati pred Kraljeuskime dra- évom i traliti da nauka ne prede poznate granice, da ne jade ie ranije danih okvira. Ako mu njegovi krititari ne dokaéu, i to nauénim postupkom, da sa njegovi pokusi bili neispravni ili Iaini, on de inzistirati da se njegovo predavanje Stampa od rijeéi do rijedi onako kao So je bilo odriano. Nakon Boscovog istupanja nastala je lede~ na tii. Kad se vie aitko nije javio 2a rije, sastanak je prekinur s rim da se dovs8i prvom prilikom Sukob irmedu Bosea i fiziologa izazvao je pabnju nje- gorog nckadainjes profesora Sidneya Howarda Vinesa, Euvenog botaniara § profesora biljne fziologije u Oxfor. du. On je posjetio Bosea i zamolio ga da mu pokate svoje pokuse. § Vinesom je doiao i T. K. Howes, koji je naslic io Thomasa Henryja Huxleyja! nia mjestu Sefa Bota- Ponsaci englesbi 2eolog, jedan od najstaknaniih pristada i unnads Darwish tra. (OP. pre!) 4 nigkog odjela British Musouma. Ked su ova dvojica vidjeli kako Boseove biljke reagiraju aa podrazaje, Ho- wes je uskliknuo: »Huxley bi bio d2o nekoliko godina jivota da vidi takay eksperiment.« Kao tajnik Linnean Society. Howes je Boscu ponudio da de njegovo druttvo Stampati Boscov predavanie 510 gi je odbilo Kraljeesko druitvo, a u isti mah je pozvao Boxes da svoje predavanje ponovi pred fiziolozina, i to pogetovo pred svojim protivnicima. Bose je pristze i po- stigao pun uspieh. Kad je vidio da obiénc biljke i razni ajihovi organi clelteiGid reagiraju na mehanitke i deuge podaiaje, Bo- seu je bilo éudno da te reakelje ne dolaze do iraZaja u vidjvim pokzetima, viljvim gibanjima, Za radiku. od snimozina? lista koji se na svaki podsaéaj, pogotevo me- hhanicki, naglo sklopi, 2bog kontrakcije (stezanja) lisnog jasmtica (pulvinusa), sve ostale biljke, barem koliko 10 Tjudsko oko mole vidjeti, krotko i bez pokreta, mieanja, pocinose da im gulimo koru, da ih palimo vatrorn ili da in druleije muéimo, Dok je 0 tome razmiljao, Boseu je odjednom sinula idsja da je moda ponaSanje mimoze tako uoéljivo samo 2ato jer posljedice kontrakcije silno uretava daga petelika lista. Drugim rjetima, teba po- ‘8G da se uveéaju rezultati kontrakcije drugih biljaka od- nhosno da oni postanu vidljvi. Da bi to postigno, Bose je Konstrairao specijalnu. soptitku polugns. Zahvaljujuéi ‘ov9j poluzi prividno su se povetavali pokreti biljaka. Uspio je zomo dokazati da mchanitka reakcija artimal- nil thiva postoji i kod bilaih thiva. Rezultate ovih istra- Jivanja Bose je 1902. godine objavio u knjiai »Reakeije Fivog i netivog.« + sLinneoro deuitwoe ~ englesko naudao deuine, narvano take Po rilikom Weddkom botanars Carls von Linnea (727 do 77H, die xe dielo »Genera Mntarume (Bie. wee) sata ‘shodicm suviemene sstematske bornike. (O7. pre) * Ondje se aaravoo gover! o vsti Minose pula (OP. prev) msSlijedesi njegov cilj bio je da pokuda utvrdité w kojoj su meri mehanitki pokret biliaka sliai tim pokretima 1 divotinja i judi. Buduel je znao da biljke didu a nemaja pluca ili Skrga, da probavljaju hranu iako nemaja Jelaca, da se gibaju @ nemaju misica, udinila mu se uvjerjirom postavka da u bilfkama postoji u biti isti oblik podraza- vanja kzo i kod vilih Zivorinj ali bex slolenog Zivtanog Bose je zakljutio da je jedina moguénost da se pro- savaju i razotkrija nama nevidljive promjene Sto se od- ijajo u biljkama u come da se nekim vizuelnim postup- kom miece ajihove seakcije na surove nadraiaje, na ono to bismo danas nazvali »Sokoms. »Ako se t0 Zell po- Stidie, pisao je Bose, »najprije se mora pronadi nefto So e snatjeratic biljl da reagira signalom. Zatim se mora pronaéi postupak automatskog konvertisanja, pretvara- nia ovh signala uw nama rezuraljiv, Stak oblik. Nakoa toga mora se nauditi kako da se defifriraju hijeroglifi koji Ge se tako dobivati U ove tri Kratke revenice Bose je haznagio put kojim é¢ iéi ajegova istrazivanja u toki idéa dva desetle‘a. ‘Najprije je usavetio onu svoju sopritku polugue pre tworivsi jeu uredaj za registricanje optigkih pulsacia. ‘Aparatura koju je Konstruieao sastojala se od dva valjka koje je tjera0 satni mehanizam i preko kojih se nepre- stano Kretala vrpca papira. Pomodu ovog uredaja shva- talie su se i najsitnii pokret billke, ito tako da su 3€ preko posebae poluge (Koja je bila w dodinu ¢ bilikom) prenosili na sistem ogledala § kojih se na papirnt vrpca reflektirao tanki snop svjedosti. Buduci da se stop svjedlosti pomicao zbog pomicanja ogledala, pomicao x i mali krug svjelosti na papira, ito ga je stvarao snop. Poluga je bila spojena g malom tintarnicom iz koje je ssriila spuzvica a ispod aje je prolazila ona papima vepes, pa su se tako rogistiral na. papira i najmanji pokres, gibanja biljke, a mogli su se i direktno prom ‘matrati picko pomaka onog kruga svietiosi. Sistem psi- 126 jenosa bio je, naraena, podeten tako da su se pokreti bilikesilno uvegavali. Pomoéu ovog instrumenta Bose je zomo pokaza0 da se kota Zaba, kornjata i gutera te kora zma grofda, raj- ca i drugih vesta voéa ponaiaju veoma sliéao. Otkeio je da se probayni organi biljaka mesoidera — od osjetnih nici (tentakula) rosike* do dlakom obraslih lovki u obliku vet ililule Sto th imaju biljke mesozderi kao Sto su vrto- oda (Nepenthes) ii Darlingtonia ~ ponaésju i funkcioni- rain kao Jivorinjski Seluci, Orkrio je da postoji veka slitnost w reagiranju na svjetlost u biljaim lstovima i a ‘mcinici Zivotinjskog oka, a isto je tako dokazao da du- strait podealal mors ilk moi sto ako kao votinjske mitige ~ to bez obziea radi li se 0 supersenzi- tivnoj mimaz i o naoko tromoj i mlitavoj rocky ‘Fksperimentizajudi s bilkom Desmodixem gyrans (ve- zanka) koja ima lstove Sto neprestano oscilraja i pod sie¢aju na mahanje semaforskih zastaviea kojima signal iraju momari ~ pa je zato dobila puéki naziv »telegraf- ska bilfkac ~ Bose je otkrio da ist! oxrov kofi zaustavlja ajerine neprestane automatske pulsacije zaustavlja i rad ‘votinjskog srea, te da se oba organizma mogu istio lje- kovitim preparatom ofiveti. Bose je demonstrirao i karakteristike rada tivianog sistema osjetnice (Miraosa pudica), billke sa simetritno poredanim ispercima na svakom list, koji su tako raz iijeSteni da ih nekoliko rasce ix gotovo iste tote. Kad ‘0d bi zadao stabljici elektritni udar, ili kad bi je dorak- ‘uo usijanom Zicom, podina najbliée peteljke lista sku- pila bi se veé za nekoliko sekundi, 2 nakon kratkog in- tervala slolili bi se, zatvorili, i listovi na njenom kraj, * Drosera, Bijsi rod ir porodice Droseacoas. Ore bilfke ‘maju oyetdne nid entakule) na ploskama lista. Kad kukac Stet oa Telli Mjend bie, podcaie se tenakelt 1 obubeate ‘Fey a prose kong raswore, pa oe ila ko Aral (OP. 7