Professional Documents
Culture Documents
Vidojević - Dosije Omega - Novi Svetski Poredak Kao Novi Satanizam
Vidojević - Dosije Omega - Novi Svetski Poredak Kao Novi Satanizam
Keti O'Brajen
Jo pre raspada Jugoslavije zainteresovao sam se za politiki fenomen, poznat u javnosti pod dosta neodreenom sintagmom "novi svetski
poredak". Intuitivno sam znao da se pojavljuju obrisi novog, mranog
koncepta svetske dominacije, ve osmiljenog i sada spremnog za realizaciju. Zalivski rat, raspad Sovjetskog Saveza i stvaranje novih drava
u Aziji, kao i raspad Varavskog pakta i nastanak novih drava u Evropi, razbijanje Jugoslavije, pa zatim pritisak da se ona dalje usitnjava,
uz injenicu da Sjedinjene Amerike Drave u poslednjih dvadeset godina naglo jaaju vojno-industrijski kompleks sa ciljem da preuzmu
ulogu neporecive svetske sile, novog Rimskog carstva, u bili neka vrsta
iznudice da sada ponem da objavljujem prikupljeni materijal.
Oigledno je da su stare vrednosti pravnog sistema sveta pale u
vodu, postale podlone manipulaciji i relativizaciji prema trenutnoj po
trebi. Pravda se pretvorila u karikaturu legitimnosti. U ovoj travestiji,
licememom zaklanjanju iza navodno slobodno izglasanih odluka Ujedinjenih Nacija, Saveta bezbednosti i Evropske zajednice, i dalje stoji ogoljena sila i interesi nadnacionalnog centra moi, konglomerata politike,
tajnih drutava, bankarskog kapitala i itave pratee medijske buluraente
u slubi takozvanog Novog svetskog poretka. Aktivnu ulogu u njegovom stvaranju je odigrala i Katolika crkva, od trenutka kada se na
njenom elu naao Jovan Pavle II. Oivelo papstvo se ponovo nalo u
svojoj omiljenoj ulozi aktivnog politikog aktera u svetovnoj areni.
7
Dosije Omega
Izbor Jovana Pavla II, 1978 godine, bio je signalni dogaaj. Njegovo
uce u ruenju komunizma u Poljskoj imalo je efekat doraina koje
padaju i u nizu rue ceo red. Pri tom je u susretu sa Ronaldom Reganom, 7 juna 1982 godine, formalizovan ovaj pakt sveopte kampanje
U rucnjc komunistikog carstva. Riard Alen, Reganovog savetnik za
nacionalnu bezbednost, nazvao je ovaj savez Svetom Alijansom.. Kljuni
lanovi i uesnici iz amerike administracije bili su svi od reda poboni
katolici i lanovi Maltekih vitezova: ef CIA, Vilijam Kejsi; Aleksandar Hcjg; Alen, Klark; Volters i Vilijam Vilson, Reganov ambasador u
Rimu. Ova imena spominjem zato to e se mnogi od njih pojaviti kasnije u naoj prii, kao lanovi tajnih i polujavnih drutava koja ine
okosnicu "vlade u senci" Amerike i osnovnu snagu Novog svetskog
poretka. Ne moe se rei da nagovetaja nije bilo. Dems Varburg, u
svedoenju pred Senatskim komitetom za inostrane poslove, 17 februara 1950 godine, otvoreno je pripretio:
"Imaemo svetsku vladu, svialo se to vama ili ne, milom ili
silom."
Uvod
Ameriki predsednik Dord Bu je, 12 maja 1989 godine, u jednom javnom istupu rekao:
"Konano, naa stvarnost je da ponovo primimo Sovjetski Savez u
Svetski poredak. Moda e Svetski poredak u budunosti biti istinska
porodica nacija."
Da podsetim koliko je pamenje sveta kratko i koliko se istorija
sveta zaista ponavlja, pogotovo onda kada neki procesi nisu dovedeni
do kraja, citirau Adolfa Hitlera koji je rekao:
"Nacional-socijalizam e iskoristiti svoju revoluciju za uspostavljanje Novog svetskog poretka."
I Deo
Dosije Omega
pohaala centar u vreme kada je tamo radio Hembrajt, vidljivo prestraila kada je ugledala Akvina i njegovu enu prilikom sluajnog susreta u poti vojne baze. Tada je ocu rekla da je plae Miki i Sembi
(Akvino i njegova ena). U razgovoru sa agentom FBI, devojica je ponovila da su nju i drugu decu, Miki, Sembi i gospodin Geri vodili u
stan gospodina Gerija i tamo se sa njima "igrali". Tako je policijska
istraga proirena i na visokog oficira amerike armije. Policijski inspektor Glen Pamfilov je 14 avgusta 1987 godine izvrio pretres Akvinovog
stana, zaplenio fotografsku opremu, filmove, dnevnike i telefonske adresare. Potom je obavio seriju razgovora sa roditeljima i osumnjienima,
i sastavio policijski izvetaj, iju kopiju imam i iz kojeg u vam citirati jedan deo. Specijalni agent Klajd Formen obavio je razgovor sa
Leri Tomsonom, njegovom enom Miel i njenom erkora Kinsi Adams
i zabeleio sledee;
"U vreme kada je datirano udno zbivanje u deijem centru (1986
godine), Leri Tomson je dolazio da uzme malu Kinsi i u dva maha mu
je Geri Hembrajt rekao da se Kinsi upikila u gaice, to je bilo neobino, jer je Kinsi to prestala da radi godinu dana pre toga i to joj
se vie nije deavalo. U to vreme, Kinsi je poela da doivljava none
more i upiskila bi se pri tom od straha. U januaru 1987 godine Kinsi
je zapoela sa medicinskom terapijom, a u februaru 1987 godine, posle
etiri seanse, terapeutu je postalo jasno da je bila seksualno zloupotrebijena od strane ljudi ije je nadimke znala. Bili su to Miki i embi.
U sredu, 12 avgusta 1987 godine, Lari, Miel i Kinsi su bili u poti
baze Prezidio, kada je Kinsl pritrala Leriju i grcevito se uhvatila z.a
njegovu nogu. Leri je podigao pogled i ugledao Majkla Akvina. Leri je
upitao Kinsi da ti poznaje tog oveka u beloj koulji. Kinsi je rekla:
'Da, to je Miki. Zatim je dodala: 'On je lo ovek i ja ga se bojim'.
Leri je pratio kolima Akvina do njegove kue, gde su ugledali njegovu
enu. Kada je Leri upitao Kinsi da li poznaje tu enu, ona je odgovorila: 'Da, to je Sembi'. Zatim se Leri odvezao svojoj kui i pozvao nas.
Sledeeg jutra, agent Formen je obavio razgovor sa Kinsi, koja je prvo
prepoznala na fotografiji Gerija Hembrajta i rekla da joj je Geri stavljao svoj penis u usta, vaginu i zadnjicu, da ju je odvezao svojoj kui.
i da ju je tu fotografisao. U stanu su bili prisutni Miki i embi. Miki
je radio isto to i Geri. Miki i Geri su bili obuceni u ensku odeu, a
embi u tnuku. Kinsi je izjavila da se u kupatilu nalazi kada sa lavljim
sapama. Policijskom proverom je utvreno da se na adresi gde ih je
14
Dosije Omega
i neuredna. Dvojica elegantnih belaca su identifikovani kao Daglas
Emerman i Dems Havel. Ono to je bilo interesantno je to da su pripadali misterioznoj organizaciji Nalazai (The Finders), za koju se
prcdposlavljalo da ne radi samostalno, ve za neku drugu organizaciju.
U stanu, koji je pripadao grupi, naena su uputstva kako da se obezbeLIC dcca za nepoznate svrhe, fotografije gole dece i ostali materijal koji
jc ukazivao na razvijen posao kidnapovanja dece, deije pornografije,
ritualnog zloupotrebljavanja dece i decijeg ropstva. Bilo je potrebno
sedam godina da se otkrije da iza Nalazaa stoje CIA i FCIA (Foreign
Counter Intelligence Agency, autonomna organizacija u okviru FBI).
Istraga je utvrdila da postoji globalna, svetska mrea za trgovinu decom.
U kompjuterima je naena kompletna ema kupovine, transporta i isporuke dece, kao i uputstva kako se izbegavaju carinske i druge slube.
Naeni su foto-albumi sa fotografijama odraslih i dece u seksualnira
pozama, kao i fotografije dece i odraslih kako uestvuju u krvavim ritualima rtvovanja ivotinja, u ovom sluaju dve koze. Fotografije pokazuju klanje, otvaranje utrobe ivotinja, dranje koe i erecenje ivotinja
izvedeno od strane dece. Citava serija fotografija pokazuje u detalje
uklanjanje testisa kod jarca, "otkrie materice kod koze i male koze
unutar materice". Sve to je pronaeno govorilo je ne samo o rairenosti mree, jer su filijale postojale u Londonu, Nemakoj, na Bahamima,
Japanu, Hong Kongu, Maleziji, Africi i Kostariki, ve i o njenim dubljim ciljevima, jer je jedna fascikla nosila naziv "Palestinac", a druga
"Prodor u Pentagon". Pritisnuta otkriem, CIA je priznala da je nadlena za organizaciju Nalazai, koju je osnovala kao paravan za obuku
na kompjuterima za svoje lanove, ali su se Nalazai navodno oteli
kontroli. CIA je stoga prekinula odnose sa FCIA i na taj nacin pokuala
da opere ruke. Ali, Pandorina kutija je bila otvorena...
Uee dece u seksualnim i magijskim ritualima izazvalo je reakciju svih onih koji se bave fenomenom kontrole uma (mind control).
Mnogo se pekulie sa fenomenom ispiranja mozga i kontrole uma, a
sve to je preuvelicano u filmovima i knjigama do fantastinih proporcija, esto i namerno kako bi se zavarali tragovi. Meutim, neke stvari
su se zadnjih dvadeset godina preesto ponavljale da bi se reklo kako
je re o istim koincidencijama. Poele su da krue prie o projektu
Mk Ultra i projektu Monarh u okviru njega. Od 1977 godine odrano
je vise saslusanja pred senatskim komitetima na ove teme. Nije se
mnogo saznalo, nije se mnogo objavilo, ali neto se ipak zna. Mk Ultra
16
Dosije Omega
okruenju. Danas programi iz oblasti kontrole uma funkcioniu na
mnogo suptilnijem i mranijem planu. Prograra Monarh ima za cilj
stvaranje dece pijuna, koja e biti podmetnuta pedofilima na visokim
funkcijama u vladi, armiji i velikim firmama, to e te ljude dovesti u
poziciju da budu ucenjeni. Kao i u nacistikom programu Lebensborn,
postoje dokazi o selektivnom odabiranju dece, davanju dece u posebno
odabrane porodice, gde se odgajaju po posebnom programu, do uzrasta kada prelaze u centre CIA ili vojne baze, gde se radi na tajnim programima i gde se obuka kompletira. Ima dokaza da su zaetnici ovog
programa u Americi bivi nacisti, ma koliko to udno zvualo u
dananje vreme.
Vratimo se Nalazaima. Oni se ne bave samo trgovinom dece, ve
i obavetajnim radom. Ima ih u Los Anelesu, San Francisku i rnnogim
drugim amerikim gradovima. Naroito su brojni u Vaingtonu. Sem
to rade u kongresnoj biblioteci i kancelarijama kongresmena kao saradnici i slubenici, odlaze i na aktuelna mesta irom sveta. Osniva
Nalazaa je Marion Peti, penzionisani podoficir amerikog vazduhoplovstva, koji ivi na velikom imanju u Virdiniji i koga sledbenici
smatraju guruom, a daju mu imena kao to su "Student", "Seta", "Proziva", "Nalaza staze" i slino. Voli da dri predavanja u rasponu od
naina ivota u Nju Ejdu (New Age) do istonog misticizma. Ono to
su Nalazai zapoeli kao eksperimentalni ivot u komuni, zavrilo se
kao kult koji je imao za cilj obuavanje dece koja e biti podmetana
radi ucene politiarima, diplomatama, poslovnim ljudima i slubeniciraa organizacija koje uvaju red i zakon. Podmetanje dece bogatim perverznjacima ima za cilj prikupljanje novca za tajne operacije, kao i
obuku dece da budu operativci i profesionalne ubice, tuni proizvod
"poremeaja visestruke linosti" ("multiple-personality disorder"), koji
ovu decu pretvara u bezoseajne robote pod punom kontrolom i koja
se koriste za nepojmljivo mrane ciljeve.
Afera u Nebraski
Zatvaranje "Frenklin Komjuniti Federal Kredit Junion" u Omahi,
Nebraska, novembra 1988 godine, od stranc federalnih organa, izazva18
Dosije Omega
radi kriminalistike statistike i salje ih u FBI. Birou bi bilo lako da
doda jo jednu rubriku ovoj statistici i tako uini preokret u korist svakog prijavljenog nestanka deteta, da ne spominjemo slucajeve kidnapovanja dece u ritualne svrhe, iii u nekim sluajevima i uhistva dece.
Ubeen sam da FBl ne trai ove podatke, jer ne eli da ih vidi. Suoili
bi se sa trenutnim zahtevom javnosti za akcijom, jer bi cifre pokazale
da je re o velikom drutvenom problemu. Taj problem bi zahtevao
akciju. Ono to oteava akciju pronalaenja dece, sem neadekvatne zakonske regulative, je i podatak da u novije vreme pedofili rade plastine operacije kidnapovanoj deci kako bi zaturili trag."
Javno mnjenje je bilo zgroeno ovim zatakavanjem. Ankcta je pokazala da devedeset i tri odsto ispitanika veruje da su deca govorila
istinu. Po zvaninim podacima, u reonu Omahe je registrovano oko pet
stotina pedofila. Svaki pedofil iskoristi u proseku sedamdeset i sedmoro
dece pre nego to ga uhvate. U zatvorenoj, provincijskoj sredini kao to
je Omaha, ovo nije razlog za zabrinutost. Pogotovo to se kroz sva svedoenja dece provlae imena lokalne elite: Bob Vadmen, ef policije u
Omahi, homoseksualac pedofiliar, uvek dobro opskrbljen drogom koju
je donosio na zabave i verovatni otac deteta koje je rodila maloletna
Alia Oven; Alan Ber, naslednik velikih robnih kua i finansijer elitnog
kluba "Ak Sar Ben" koji ine najbogatiji i najuticajniji gradani Omahe
i ija je godinja skuptina i njeni rituali "dogaaj sezone" u gradu; Harold Anderson, izdava "Omaha Vorld Heralda"; Duar Fin, bivi direktor kole; Teodor Karlson, sudija, pedofil povezan sa trgovinorn droge;
P. J. Morgan, gradonaelnik Omahe, umean u poslove sa drogom; Tom
Mekini, pomonik oblasnog tuioca, umean u poslove sa drogom. U
zakljuku svog izvetaja, De Kemp je konstatovao da je ovde bila
posredi ne samo pedofilija i pornografija, vec i trgovina drogom koju
su deca raznosila na svojim brojnim putovanjima irom SAD-a.
Lane banke
Ostalo je nerazjanjeno pitanje ta je bilo sa etrdeset miliona dolara. Prozirna je konstatacija suda da je tu sumu King potroio na automobile, cvede, zlatne satove za svoje ljubavnike i slino. Zbog zatakavanja ovog sluaja i umeanosti visokih linosti FBI iz Vaingtona,
De Kemp nudi drugi scenario kao objanjenje. Prema istraivanjima
nezavisnih organizacija, Leri King je jedan od mnogobrojnih vlasnika i
direktora tedno-kreditnih firmi i drugih finansijskih institucija koje je
CIA koristila za finansiranje tajnih operacija. Sema je bila vrlo prosta.
King bi pozajmio novac ulagaa na rok od trideset dana. CIA je novac
prebacivala u vajcarsku ili na Bahame, gde bi se ove velike sume kratkorono pozajmljivale drugiraa, ili bi isle u rizine berzanske transakcije koje su potencijalno nudile velike profite. Pozajmljeni novac se
21
Dosije Omega
zatim vraao u Ameriku, u male tedionice kao to je Kingova, pre nego to bi kontrola ustanovila da ga nema, a zaraena razlika je ila u
lajne fondove.
Na sasluanju odranom pred "Bankarskim komitetom" Predstavnikog doma 1989 godine, u vezi poslovanja "Frenklin Kredit Juniona",
nepobitno je utvreno da je osamdesetih godina King putovao na Jamajku, gde je potpukovnik Oliver Nort imao centar iz koga se krijumarilo
oruje za "kontrae" u Nikaragvi! Takoe je utvreno da je glavni knjigovoa "Frenklina" nekoliko puta putovao u vajcarsku, upravo u vreme kada su velike sume novca nestajale sa rauna tedionice, kao i da
je King imao brojne telefonske razgovore sa vajcarskom. Pretpostavka
je da je King donosio novac na Jamajku, a njegov knjigovoa Tom
Harvi ga je nosio dalje u Svajcarsku i Spaniju. Sve je sjajno funkcionisalo dok je CIA vraala novac tedionicama. Kongresni komitet je
1990 godine raorao da zapone sa istragom, jer su uestali glasovi da
su operacije CIA uzrok propasti i bankrotstva najmanje dvadeset i dve
finansijske institucije.
Jedna od imenovanih finansijskih zadruga bila je i "Silverado Sejvings end Loan" iz Denvera, u ijem je upravnom odboru sedeo Nil
Bu, sin tadanjeg amerikog predsednika Dorda Bua. Takoe je
ustanovljeno da je firma "Karmen, Karmen end Hjugel", koju je King
angaovao za odnose sa javnou, bila u direktnoj vezi sa CIA, jer je
Maks Hjugel bio zamenik direktora CIA za tajne operacije, u vreme
kada je Vilijem Kejsi bio ef CIA, a Derald Karmen je bio ameriki
ambasador u enevi. Bilo je to vreme najvee aktivnosti operacije IranKontra, od 1984 do 1986 godine. Jo jedan ovek iz Nebraske bio je
predmet skandala i istrage osamdesetih godina. Robert Kejt Grej, direktor jedne od najveih svetskih firmi za odnose sa javnou, "Hil end
Nolton", jedno je vreme radio za CIA. Poeo je karijeru 1976 godine
u izbornom tabu Ronalda Regana, a 1980 godine bio je zamenik direktora za komunikcije kod Bila Kejsija u CIA. Sem toga, Grej je bio specijalista za operacije homoseksualnih ucena u CIA. U vreme afere
Votergejt, radio je u konsultantskoj firmi "Konsultants interneenel",
koju je osnovao CIA agent Edvin Vilson. Kako je izjavio bivi agent
CIA, Frenk Terpil, upravo u to vreme Vilson je rukovodio operacijama seksualnih ucena. Zadatak je bio usmeren na lanove Kongresa,
koje je trebalo uceniti svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima.
Kamere i tehnike usluge je obezbedivala TSD (Technical Services
22
Dosije Omega
U oktobru 1989 godine, Ketlin Sorensen je poginula u saobraajnoj
nesrei. Bivi funkcioner FBI, Ted Ganderson, koji je istraivao okolnosti ove nesree, tvrdi da je nesrea namerao izazvana i da je re o
ubistvu Sorensenove. Doktor Densen Gerber, koja je kao psihijatar ispitala Pola Bonaija, izjavila je pred istranim senatskim komitetom Nebraske da Bonaci ima izuzetnu memoriju, da ne lae i da je sa izuzetno mnogo detalja opisao satanske rituale, koje inae ne bi mogao da
izmisli, ve je jasno da im je prisustvovao. Ova tvrdnja ugledne doktorke, specijaliste za nasilje nad decom, imala je posebnu teinu, jer je
Bonai znaajan deo svog svedoenja posvetio projektu Monarh.
Robotizovanje dece
Bonai je ispriao da je vie puta voden u Vaington, jednom ak i
u Belu Kuu, gde je lobista po imenu Krejg Spens organizovao zabave
sa maloletnim mukim prostitutkama. Takoe, spomenuo je Majkla Akvina i svog "komandira" Bila Plemonsa iz vojne vazduhoplovne baze "Ofut",
gde se odvijao program kontrole uma koji je imao razraenu metodiku
i podprograme (Master Programmer i Black master). Ovi programi koristili su likove iz deije knjige "Carobnjak iz Oza", ili Miki Mausa i bia
iz svemira, u koja su se programeri preruavali kako bi izazvali potpunu zbrku u deijoj psihi i osigurali programe od "provaljivanja", jer
ko e verovati deci da su ih seksualno zloupotrebljavali Miki Maus i
vanzemaljci.
Kao obueni proizvod programa Monarh, Bonai je radio kao kurir
za prenos droge i novca, ne samo irom Amerike, ve i u Holandiju i
Englesku, dok je u Nemaku nosio pornografski materijal. Usput je obavljao i kurirske aktivnosti za organizaciju "NAMBLA" ("North American Man-Boy Love Association"), pedofilsku organizaciju koja ima
poluzvanian status i u Ujedinjenim Nacijama, a iji reklamni slogan
sve govori o njenom karakteru:
"Seks pre osme godine, jer je posle kasno!"
24
Ova izjava ne udi. Jo etrdesetih godina obavetajna sluba americke mornarice je zapoela eksperimente sa hipnozom i ova istraivanja
su dostigla vrhunac u programu Artioka, u kome se pokualo da se
hipnozom programira atentator. U poverljivom izvetaju iz 1966 godine,
pod naslovom "Tehniki izvetaj - hipnoza u obavetajnom radu", daje
se niz dokaza o radu na takozvanoj posthipnotikoj sugestiji, iji je nedostatak taj to je njeno trajanje bilo mogue odrati samo nekoliko meseci, a ako su se eleli dui efekti, morala se redovno obnavljati. CIA je
takoe posvetila punu panju tehnikama samohipnoze i autosugestije. O
ovim istraivanjima javnost je vie saznala krajem 1986 godine, kada
je protiv izvesnog Riarda Bandlera podignuta optunica za ubistvo Korine Kristensen, prostitutke i dilerke kokaina. Bandler je na sudu osloboen, jer je ocenjeno da je re o nesrenom sluaju koji je izazvala
rtva. Bandler je bio jedan od osnivaa kontraverzne discipline, "Neurolingvistickog programiranja" ("Neuro-lingvistics Programming"), meavine hipnoze i lingvistike, koja je prouavala kako ljudi mogu uticati
jedni na druge na podsvesnom planu. Bandler je u javnim nastupima
govorio kako je uz pomo ove tehnike, primenjene u terapeutske svrhe,
leio ljude od zavisnosti prema alkoholu, duvanu, hrani, drogaraa i drugim ljudskinvslabostima. Ono to je manje poznato, Bandler je radio na
priraeni ovih programa za potrebe amerike armije i CIA. Projekti su
bili u rasponu od postvijetnamskog stres sindroma, preko obuke strela25
Dosije Omega
ca radi poboljanja preciznosti gaanja, do uklanjanja stranog akcenta
iz govora, krajnje osetljivih programa za CIA i treninga potencijalnih
talaca da izdre torturu i ispitivanje. Nije li onda jasnije zato je ovakav
ckspert osloboen optube za ubistvo?
Keti O'Brajen
Dosije Omega
tiara,* Keti O'Brajen je "poklonjena" da bude seksualna robinja amerikom senatoru Robertu C. Birdu. On je znao kako da aktivira njene
seksualne programe, a kao primer interdimenzionalnog programiranja
neka poslui pria Roberta C. Birda, kako je navodi Keti O'Brajen:
"Atlantida je dugo vremena bila epicentar aktivnosti vanzemaljaca.
Staza je bila tako dobro utabana da su postojale rupe u tkivu vremena i prostora, u kojima su avioni i brodovi, ak i ljudi, nestajali, transformisani u drugu dimenziju, stranu ovom svetu. Isto tako smo dolazili
kroz odsjaj ogledala, mpe u prostom dubokog plavog mora. Neki od
nas su usli u zemaljsku dimenzije kao kitovi i delfini. I kada smo se
pojavili iz mora, neki od nas su izleteli napolje. Ili je to bilo uletanje
unutra? U svakom sluaju, ovde smo! Pokuaj da vidi leteu ribu kad
budes posmutrala more. Kad ugledas neku, znae da je sa mnom. u
srodstvu.**"
Po reima Keti O'Brajen, druga mrana linost iz ovog kruga je
Derald Ford, alias Lesli Lin King mlai, koji je, pre nego to je
postao predsednik SAD-a. bio lan "Podkomiteta za sredstva"
americkog kongresa (iz kojih se finansira rad CIA), lan Vorenove
komisije za istraivanje Kenedijevog ubistva, a u isto vreme i ef organizacije koja je u dravi Miigen kontrolisala pornografiju. O'Brajenova
nadugako i nairoko pie o njegovim mranim pedofilskim sklonostima. Jedan od mranih programatora kontrole uma nad Keti O'Brajen,
bio je ameriki kongresmen Gaj Vander Jagt, koji je Keti uveo u program Zavet utanja. Ovaj program baziran je na zavetu koji daju jezuiti,
"ne samo da uvaju tajne, ve i da bi umirili svoj um i uli glas
unutranjeg voenja". Evo kako je Vander Jagt, posle Ketinog priea
u crkvi Svetog Franje Asikog u gradiu Muskegon, uz pomo svog
saradnika jezuite, oca Dona, zapoeo programiranje:
"Ja radim za Vatikan, a sada i ti. Upravo si ula u savez sa svetom katolikom crkvom. Nikada ne stne da raskine taj savez. Savez
je obeanje da se uvaju tajne koje crkva zna. Papa je sve tajne
zakljuao u Vatikanu. Dolo je vreme da stupis u sveti savez i sazna
* Spisak ovih liudi dat je u Dodatku 1.
** Teko prevodiva igra rei sa engleskog; stalno preplitanje glagola "see" - videti, imenice "sea" - more, i srednjeg slova njegovog imena "C" - koje se izgovara "si"
28
Dosije Omega
aktivirao odreeni program. Interesantno je da je Sajentoloka crkva i
njen osniva L. Ron Habard tvrdio da je otkrio optu terapiju za leenje
mcntalnih bolesti kroz modifikaciju ponaanja. Habard, uspeni pisac
naune fantastike, navodno je stekao znanja o tehnikama podsvesne
kontrole uma u toku svoje slube u Obavetajnoj slubi amerike
mornarice. Svoj program modifikacije ponaanja nazvao je Dijanetika,
po svojoj prvoj eni Dijani.
U amerikoj javnosti, veliku buru je izazvao proces protiv Lerija
Flinta, izdavaa magazina "Hastler", zbog trgovine drogom. Keti O'Brajen je Flinta oznaila kao osobu koja je za CIA rukovodila proizvodnjom pornografskih asopisa i filmova u kojima je i Keti igrala. Uskoro
je bila ukljucena u krug poznatih muziara i pevaa kantri muzike u
Nevilu, koji su zbog svoje ogromne popularnosti i veza sa visokim
krugovima amerikog drutva bili idealni za nesmetan transport i rasturanje droge irom Amerike i za uvlaenje poznatih linosti u razne
oblike perverzije, to je omoguavalo kasnije ucenjivanje.* U tom svetu
je upoznala i lana muzike grupe "Desperado", Vejna Koksa. ef
grupe je bio Dek Grin, operativac CIA umean u trgovinu kokainom
i belim robljem. Koks je proao obuku za lana plaenikih paravojnih
formacija, pod vostvom amerikog senatora iz Lujzijane, Beneta
Donstona. Senator J. Benet Donston, takoe ekspert za kontrolu uraa,
iz rivporta, Lujzijana, priao je Keti da je uestvovao u Filadelfija
eksperimentu, bio na drugoj planeti i vratio se sa vanzemaljcem, a sve
to koristio za kontrolisanje Ketinih programa. Vejn Koks, okultni, serijalni ubica, po reima O'Brajenove ima na dui preko trideset ubistava za raun CIA. Njegova majka, Meri Koks Farmer, svetenica je
okultne grupe i umeana u trgovinu belim robljem. Dek Grin je bio
na elu onoga to se kriptiki zvalo "Voz slobode", a svi koji su umeani u projekt Monarh znaju da se ova ifra odnosi na robove koji se
koriste u ovom projektu. Keti O'Brajen su udali za Vejna Koksa, a februara 1980 godine rodila je devojicu koja je dobila ime Keli. Vejn
Koks, potpuno pod uticajem svoje demonske majke, razvio je sistem
verovanja koji ga svrstava u opasne ludake. Oboava Satanu, veruje u
komunikaciju sa duhovima prirode i demone, smatra da je Isus vanzemaljac, a da je Bermudski trougao kapija za drugu dimenziju. Njegovi
idoli su bili arli Menson i Dim Dons, a za masakr u Donstaunu
* Dodatak 1
30
Dosije Omega
Interesantno je da su i nacisti, Himler i nacistiki krug okultista,
napadali najee katolike u svojim eksperimentima kontrole uma.
Iskreni katolici su potencijalno lake rtve, zbog ugraenog oseaja krivice koji katolika crkva veto usauje u svoje vernike. Keti je prvo bila
katolik, a onda je Koks naterao da pree u mormonsku veru, kako bi
dokazao da je Satana prisutan, posebno u mormonskoj crkvi u Munrou,
Lujzijana, gde je izvodio okultne rituale. Meu pripadnicima mormonske crkve ima dosta incestuoznih afera, to ih ini vrlo podlonim programiranju i ucenama. Mormonski biskup Glen Pejs je jula 1990 godine
napisao izvetaj biskupskom komitetu u Solt Lejk sitiju sa temom o ritualnoj zloupotrebi dece, vernicima i pripadnicima mormonske crkve.
Od ezdeset rtava sa kojima je razgovarao, a raisli da je broj traumatizovanih bar tri puta vei, pedeset i troje su bile devojice, a sedmoro
deaci. Bili su uesnici u satanskim ritualima kojima su sistematski i
metodicno zloupotrebljavani, mueni i terorisani, esto u prisustvu roditelja i esto od strane roditelja i roaka. Policija u Solt Lejk sitiju je
pokusala da istrai ove zloine, ali deca su cutala, jer su oni koji su ih
zloupotrebljavali verovatno bili pripadnici crkvene hijerarhije, a decu su
toliko muili da su ona razvijala sindrom viestruke linosti i nisu
mogla da se sete detalja onda kada je to od njih traeno.
Posle "kidnapovanja" robova CIA, Keti i njene erke Keli, zapoela
je borba za preivljavanje, Ketino leenje i vraanje u normalan ivot
koji e "otkljuati" program. Sa Keli su stvari bile tee. Programiranje
je bilo uraeno na nepoznat nacin, a svaka greka je mogla devojicu
da kota ivota. Njen otac, Vejn Koks, ju je programirao (uz pomo
Hjustona) da umre, koristei kliniku tehniku poznatu kao "hipnosan".
Keli je kroz program dobila astmu, iji su je povremeni napadi strano
muili, onemoguavajui deprogramiranje. Postepeno je iz Ketine podsvesti pocela da izlazi pria van ljudskog poimanja. U programiranje i
korienje seksualnih robova bile su ukljuene mnoge poznate linosti
iz sveta politike. Jedan od njih bio je Pjer Trido, izabrani premijer
Kanade 1968 godine. Bio je programer i umean u katoliko-jezuitski
aspekt programa Monarh. On je koristio seksualne usluge Keti O'Brajen, koje su bile deo njenog treninga. Keti se posebno plaila Dika
ejnija, koji je bio ef predsednikog osoblja Deralda Forda, a kasnije ministar odbrane Dorda Bua, lan Saveta za meunarodne odnose,
ak potencijalni predsedniki kandidat 1996 godine. Bio je veliki ljubitelj "Najopasnije igre", koja je smiljena da obuava vojno osoblje u
32
Dosije Omega
ston. Zabavni park je korien od 1984 do 1985 godine, kao raesto isporuke kokaina. Posle 1986 godine korieno je drugo mesto, farma u
Dajmond Kavernsu, Kentaki. Tu se nalazio CIA centar za kontrolu uma,
u kome se radilo izuzetno sloeno programiranjc, poznato kao Trauma
btiske smrti (Near Death Trauma). Posle izmetanja centra, zabaena
farma je sluila kao mesto isporuke kokaina, gde je Hjuston dovodio
Keti i Keli. Poto bi stigli, u roku od petnaest do dvadeset minuta bi
se pojavio vojni helikopter koji je preuzimao drogu. Kao vodi, na farmi ih je doekivala Li En Gilon, koja je bila zaposlena u "Trauma Centru", a moda je bila i rtva koja je prola program u njemu. Posle
izvrene primopredaje, Hjuston jc svoje "robove" odvodio u jednu od
peina, koja je bila preuredena u muilite sa elektrinom stolicom, gde
su Keti i njena erka traumatizovane elektrookovima kako bi zabo
ravile operaciju u kojoj sa uestvovale.
Umeanost SAD-a u svetsku trgovinu drogom see u sredinu pro
log veka. Mnogc clanas bogate i uticajne porodice ("amerika aristokratija") su se obogatile na drogi. Jedna od takvih je i porodica Rasel, iji
su lanovi studirati na "Jelu" i bili deo tajnog drustva Skal and Boun.
Svoje bogatstvo stekli su kroz nezakonitu trgovinu opijumom. Scmjuel
Rasel je 1823 godine osnovao firmu "Rasel and Ko." koja je brzim jedrcnjacima odvoziia u Kinu opijum kupljen u Turskoj. Do 1830 godinc
Rasel je otkupio bostonski opijumski sindikat i postao najvei vercer
opijuma u Konektikatu. Njegov ovek u Kini bio je Voren Delano mlai, deda Fvcnklina Ruzvelta, amerikog prcdsednika u vreme Drugog
svetskog rata. Ostali Raselovi partneri bile su porodice Kulid, Perkins,
Sterdis, Forbs i Lou, koje se smatraju "stubovima drutva". Rodak Semjuela Rasela, Vilijem Hantington, osnovao je prvu ameriku granu
drutva Skal and Boun i u nju privukao lanove najuticajnijih amerikih
porodica koji su studirali na "Jelu": Lord, Vitni, Taft, Dej, Bandi, Hariman, Vejerhauzer, Pinot, Rokfeler, Gudjir, Sloun, Simpson, Felps, Pilsburi, Perkins, Kelog, Vanderbilt, Bu i Lavet. Interesantno je da su lanovi
drutva uvek bili bliski amerikoj pijunskoj strukturi. Jan drutva,
Dord Bu, pre nego to je postao ameriki predsednik, bio je direktot CIA od 1974 do 1975 godine. Do 1903 godine, "Diviniti" (kola
univerziteta "Jel") je osnovala veliki broj kola i bolnica u Kini. Mao
Cedung je bio jedan od zaposlenih u koli. Do 1930 godine, uticaj ove
"kineske vezc" bio je toliki da je americka administracija molila da lanovi ovih misija obavljaju obavetajne zadatke za ameriku dravu.
34
Dosije Omega
sirovi opijum generala Paoa preraivan u kineski "beli heroin broj 4",
vrhunske istoe. U meuvremenu, CIA je generalu obezbedila i avione,
koje su neki u ali zvali "Er Opijum", i kojima se droga transportovala
direktno u Sajgon, u veliku ameriku vazduhoplovnu bazu "Ton Son
Nat". Ovde je deo istovarivan radi prodaje amerikim vojnicima, a ostatak je brodovima odlazio korzikanskom sindikatu u Marseju. Odatle je
droga odlazila na Kubu, ije aerodrome je kontrolisao ef mafije sa FIoride, Santos Trafikante. Posle gubitka Kube i dolaska Fidela Kastra na
vlast, rute su promenjene, pa i taktika. Tako da je deo droge stizao direktno u Ameriku, uiven u trbune duplje poginulih amerikih vojnika, koji su transportovani u Amcriku kako bi bili sahranjeni sa svim
vojnim poastima. U SAD-u, protagonisti i zagovornici rata nisu bili
zabrinuti zbog porasta upotrebe droge meu amerikim vojnicima. Bio
je to deo plana grupe ljudi, usmeren na potkopavanje ukupne odbrambene moi zemlje. Ogromni prihodi od droge prali su se kroz australijsku banku "Nugan Hend" i koristili za subverzivni rat koji je CIA neprestano proirivala. U maju 1970 godine izvrena je invazija na Kambodu. Tako je formiran jo jedan heroinski kanal. Oblasti pogodne za
gajenje opijuma, pritom nedostupne, odmah su ukljuene u lanac proizvodnje. Svercersku mreu kontrolisala je vijetnamska ratna moraarica iz
baza u Pnom Penu i reke Mekong. Samo nedelju dana nakon invazije
stiglo je stotinu i etrdeset vijetnamskih i amerikih brodova pod komandom Ngujen Taana aua. Pozdravljeni su kao "velika vojna humanitarna flota". Odmah su se bacili na posao i poeli da prebacuju velike
koliine opijuma u Juni Vijetnam. Kada su se SAD povuklc iz Junog
Vijetnama, general Kuang, najvei diler Junog Vijetnama, preselio se u
Montreal, preko amerike vojne baze "Fort Safi" u Arkanzasu. Amerika
je izvrila potajni, ali vrlo snani pritisak na Kanadu da ga primi.
Naizgled paradoksalna situacija, da CIA finansira svoje operacije
kroz svetsku kontrolu trita drogom, a s druge strane velike kampanje za borbu protiv droge u Americi i borbe koju vodi DEA ("Agencija
za borbu protiv droge") samo je prividno nespojiva. Profesor Alfred
Mekoj je ovaj nesklad okarakterisao kao "institucionalni odnos izmeu
CIA i DEA". Jo tridesetih godina ovog veka osnovan je "Federalni
biro za borbu protiv narkotika" (FBN), prethodnik DEA, iji su agenti
radili na tajnim zadacima radi suzbijanja trgovine drogora. Poetkom
Drugog svetskog rata, agenti FBN-a su ukljuceni u OSS ("Kancelariju
stratekih slubi"), prethodnicu CIA, da bi se nauili njihovom sistemu
36
Dosije Omega
Gric je prebaen da vodi kampanju za oslobaanje amerikih vojnika
nestalih u akcijama u toku vijetnamskog rata. Naime, teksaki milijarder
i predsedniki kandidat Ros Pero, obavestio je ameriku vojsku da ima
saznanja da se tri amerika vojnika nalaze u rukama Huna Saa i da je
ovaj spreman da ih vrati. Preko kontakata sa kineskom vladom, ugovo
ren je kontakt sa Hun Saom, u nepristupanim brdima oblasti an.
Medutim, Gric je znao da moe mnogo bre da ue i izae iz te oblasti
ako iskoristi svoju-mreu kontakata u regionu, pa je poao na put u
novembru 1986 godine, sa nekolicinom pripadnika specijalnih snaga koje je sam odabrao. Gricovom timu su trebala tri dana da prou kroz
an. Kada se sreo sa zauenim Hun Saom, saznao je da Sa nikada
nije drao amerike ratne zarobljenike. Medutim, Gric ga je tokom razgovora pitao zasto je toliko umean u trgovinu opijumom i objasnio mu
kakve probleme ovo stvara u Americi. Odgovor ga je zabezeknuo. Hun
Sa je izjavio da sav opijum koji on proizvede, otprilike devet stotina
tona godinje, otkupi vlada SAD-a! Time je krug bio zatvoren, Hun Sa
je ak ponudio da prestane sa proizvodnjom opijuma ako mu amerika
vlada pomogne da ovu kulturu zameni nekom drugom, to nee prei
deset odsto surae koju troi na "borbu protiv droge". Iznenadeni Gric
je preneo predlog amerikoj vladi i bio je jo vie iznenaen kada je
prcdlog odbijen. Potpukovnik Zelenih beretki je takoe upozoren da e
postati meta raznih podmetanja ako ne odustane od ove teme. Gric je
ponovo otputovao u Burmu i u maju 1987 godine ponovo se sreo sa
Hun Saom. Ovaj put je Hun Sa u video kameru izdiktirao imena ljudi
iz amerike administracije sa kojima obavlja transakcije. Prvi na spisku
je bio Riard Armitid, visoki funkcioner zaduen za kupovinu opijuma. Za transport je bio zaduen ef mafije, Santos Trafikante. Gric je
pokuao da za ovaj problem zainteresuje lino tadanjeg potpredsednika SAD-a, Dorda Bua, ali nije uspeo. I na drugim mestima su odbili
da ga sasluaju. Bio je to i suvie dobar biznis da bi ga ometao zabrinuti oficir. U toku jednog predavanja, 1991 godine, Gric je opisao Hun
Saov "posao" sa amerikom administracijom. CIA je plaala Hun Sau
tri stotine hiljada dolara po toni, a vrednost droge na ulicama Araerike
je bila dva miliona dolara po kilogramu!
Gric nije odustao od svoje borbe protiv ovakve nezamislive prakse
amerike administracije i malo po malo, obrisi delovanja Riarda Armitida su poeli da se ocrtavaju. Ovaj vrlo moni "igra u senci" je
otiao tako daleko da je manipulisao i amerikog predsednika Regana.
38
Dosije Omega
krivinu istragu. Poznat kao "Mister Fu" ("Bogati gospodin") medu
Vijetnamcima. Armitid je znao dovoljno o prljavim poslovima amerike vlade, u kojima je igrao aktivnu ulogu skoro tri dekade, pa je lako
izbegao zatvor. Procenjuje se da je u periodu od 1991 do 1992 godine
etva opijuma u regionu Zlatnog trougla, koju kontrolie Hun Sa, dostigla ncverovatnih tri hiljade tona. Ovo je toliko dobar biznis za CIA.
cla je do planina izgraden asvaltirani put, kako bi kamioni mogli da
pridu i kako bi droga brzo stigla do aerodroma u Tajlandu. Odatle, heroin jc spreman za put direktno u SAD i druge destinacije u svetu.
Ali, vralimo se prii o Keti O'Brajen. Ketin ivot je postao jos
komplikovaniji kada je 1982 godine, na prijemu u Beloj Kui. predstavljena Ronaldu Reganu. "ika Roni" je bio dobro upoznat sa kriptikim iframa za ukljuivanje Ketinog seksualnog programa, a sem to
je bila njcgova rtva, Kcti jc glumila u mnogim porno filmovima koje
je za Regana snimao njegov omiljeni pomograf Majkl Dante. Regan je
voleo da gleda te filmove dok se iivljavao na Keli. Dante je bio veza
izmeu mafije, Belc Kue, porno inustrije i ozbiljnih poslova klaenja
na bejzbol timove. Naime, velika zabava i ljubav Rnnalda Regana je bio
bejzbol, a posebno tim "Dodersi", sa ijim je menaderom Tomi Lasordom bio lini prijatelj. Keti O'Brajen. kao i druge devojke, sem to
su bile podvodene menaderima i igraima, bile su programirane kao
ivi kompjuteri sa bezbroj podataka o timovima i igraima, pogotovo
onim koji su bili na programu kontrole uma i na koje se moglo, po
potrebi, uticati da igraju dobro ili loe, kako bi se opklade u velike
sume mogle ostvarili u korist onih koji su to kontrolisali. Iako je Dante
bio porno ef Bele Kue, nije bio toliko poznat u javnosti kao Lari
Flint, izdava "Hastlera", jer se bavio tajnim snimanjima perverzija poznatih poliliara radi uecnjivanja, ali je zato krug njegovih klijenata bio
impresivan. Sem predsednika Regana, Bua i Forda, to su bili ef CIA
Bil Kejsi, zatim tadanji ambasador UN-a, Madlen Olbrajt, kojoj je Keti
O'Brajen pruala oralne usluge, pa senatori Bird i Spektar, kongresmeni
Trafikant i Vander Jagt, guverner Tornborou iz Pensilvanije, koji je bio
na kokainu i duboko umean u program Monarh, pa samim tim i kontrolor prostitucijc. pornografije i prodaje kokaina u svojoj dravi, zatim
Blanar, Aleksander i mnogi svetski lideri kao to su bili premijcr
Kanade Malruni, predsednik Meksika de la Madrid, saudijski kralj Fahd
i drugi. Sve ove linosti, kao i mnoge druge, mogu se sresti u ve spomenutom "Bohemijan Grouvu", gde se lako stie helikopterom iz vojne
40
Dosije Omega
sredine jezera potom prilazi barka na kojoj su simbolika tela "mranih
briga". Vrhovni svetenik tada zapoinje pogrebni in spaljivanja, ime se
kamperi oslobaaju svojih svetskih problema. lanovi kluba mogu biti samo mukarci, a sve to se radi u ovom kampu, koji se prostire na oko
dve hiljade i sedam stotina hektara, predstavlja tajnu i lanovi su obavezni da se ponaaju u skladu sa tim. Obezbeenje u ovom ekskluzivnom
kampu je izuzetno, posebno od kada se nekolicina novinara infiltrirala
u kamp, sredinom osamdesetih godina. Poslugu u kampu ine. takoc,
samo mukarci, koji brinu da se "Bohemijanci" oseaju prijatno.
Od najpoznatijih lanova "Bohemijanskog kluba" svakako treba
spomenuti Dorda Bua, Vilijema Baklija. Riarda Niksona, Ronalda
Regana, Dorda ulca, Henrija Kisindera, Kaspara Vajnbergera, Vilijema Kolbija, Dejvida Pakarda, Deralda Forda, Aleksandra Hejga, Pola
Vokcra i Dejmsa Bejkera. U "Bohcmijanskom klubu" okupljeni su i
najuticajniji biznismeni sveta: Tom Klauzen, Dejvid Rokfeler, Leonard
Fajerston, Edgar Kajzer, Don Dipon, Stiven Behtel, Edvard Teler i
Alen Furta. Prema poslednjem dostupnom spisku lanova "Bohe-mijanskog kluba", iz 1993 godine, u njemu se nalazi i nekoliko Ijudi naeg
porekla: Sava Ateljevi u kampu "Band", Tomas Kosti u kampu "Talija" i Stiven Franji u kampu "Rand Redi". Kao to se rad odvija po
"komisijama" (kampovima), tako se i seksualne orgije, po svedocenju
Keti O'Brajen, odvijaju prema afinitetima. Postoji sobe, kao to je soba
zvana "Nekrofilija", opremljena potrebnim rekvizitima i "Tamna soba".
U "Konoj sobi", Keti O'Brajen je imala brutalni sadomazohistiki
odnos sa Dikom ejnijem, sekretarora odbrane u vladi Dorda Bua.
Dosije Bu
Bez sumnje, najuticajnija i najmonija politika linost u tom trenutku je bio potpredsednik SAD-a, Dord Bu, Nije bilo potrebno biti
veliki vidovnjak, pa shvatiti da je Regan bio figura iza koje je mrani
potpredsednik, pre toga ef CIA, vukao konce politike, nc samo SAD-a,
ve i "vladara u senci". On je znao, kao i ostali monici, da koristi programe robova iz programa Monarh, pa je Keti O'Brajen i dalje igraia
42
Dosije Omega
posle toga. Najblii Buov prijatelj osamdesetih godina, bio je teksaki
milijarder Vilijem Stemps Feri III, koji je vodio Buove finansije, to
je bio pravi izbor za Bua, jer je Feri jako dobro krio poreklo ogromnog novca kojim raspolae njegova porodica, pa je to dobro radio i za
Bua. Otkriveno je da je Feriov deda jedva izbegao sudenje po optubi
da je poslovao sa nacistima. Kao direktor "Standard oila Nju Dersi",
deda Feri je kontrolisao kartel koji su osnovali "Standard oil" i nemaki koncern "I. G. Farben". Zajednika firma je 1940 godine otvorila
logor Auvic, radi proizvodnje vetake gume i sintetikog benzina u.
uglja, Saradnja ova dva koncerna se nastavila do propasti Treeg Rajha.
Veze sa nacistima
Dosije Omega
sternaciju u Beloj Kui. Meutim, Bu je ve toliko politiki bio moan, da ovakav potez nije imao nikakvih posledica za njega. Naprotiv,
zadobio je verne prijatelje i finansijere iz redova naftake oligarhije u
Americi. "Zapata oil" je Dordu Buu sluila ne samo za zgrtanje novca, ve i kao dobar paravan za delovanje CIA (iji je agent bio pre 1961
godine), odnosno invazije na Kubu u Zalivu svinja. To nije bilo udno,
jer je "Zapata" imala bliske veze sa kubanskim diktatorom Batistom.
U vezi ubistva Dona Kenedija, ime Dorda Bua se pojavilo u
vrlo nejasnom kontekstu, to je Derald Ford, lan "Vorenove komisije", znao i defmitivno zatakao onog trenutka kada je Bua imenovao za
efa CIA. Interesantan je izvetaj Edgara Huvera, napisan samo nedelju
dana posle Kenedijcvog ubistva, upuen "Birou za obavetajni rad" Stejt
departmenta, u kome Huvcr opisuje brifing sa Dordom Buom iz
CIA, odran samo jedan dan posle ubistva Dona Kenedija. Razgovor
je odran, prema zapisu dircktora FBI, zbog straha Stejt departmenta da
bi "neke zabludele anti-Kastro grupe mogle profitirati iz sadanje situacije i preduzeti neodobren napad na Kubu, verujui da je ubistvo predsednika Kenedija znak promene amerike politike, to nije istina". Bu
je opisao naimenovanje za efa CIA kao pravi ok:
"Znao sam o radu CIA samo uopstene stvari, a moje iskustvo sa
inostranstvom potie iz sfere biznisa."
Kada ga je ameriki novinar Mekbrajd, 1988 godine, upitao za Huverov memorandum, Bu je odgovorio da je u to vreme bio samo biznismen koji se bavio naftom i da je u to vreme za CIA radio "neki drugi
Dord Bu". I zaista, postojao je ovek u Agenciji istog imena, Dord
Vilijam Bu, ali je imao jako nizak rang u organizaciji (GS-5), odnosno,
radio je kao analitiar i nijc bilo anse da ga agent FBI, poslat od strane
Huvera, brifuje o bilo emu! Novootkrivena dokumenta FBI potvrduju
da je Dord Bu, iako je iveo formalno u Hjustonu, u toku 1960 i 1961
godine esto boravio u Majamiju, gde je vrbovao Kubance desniare za
eventualnu invaziju na Kubu. Tu je upoznao Feliksa Rodrigeza, koji je
postao lan "tima strelaca" u CIA i uvebavao "paljbi u trouglu"*, u
Meksiku, u bazi koju je formalno dralo "Odelenje 5"**, a koje for*Paljba u trouglu" - termin koji oznaava tri atentatora, koji unakrsnom vatrom
gaaju isti cilj.
**"Odelenje 5" - deo slube FBl koje se bavi poslovima u inosCranstvu, iako po
ustavu SAD-a FBI ima ovlaenja za delovanje samo u SAD-u.
46
Rat sa Irakom
Sledea velika afera u koju je Bu bio umean je sa Irakom. Neki
sjajni araeriki novinari, koje masni honorari i velike plate u uticajnim
novinama i televizijama nisu otupeli, u svojim analizama tvrde da je
amerika administracija ohrabrivala Sadama Huseina u njegovim pogledima ka bogatim naftonosnim poljima Al Rumeilah. Bu je aktivno
ohrabrivao Sadama da trai vee cene nafte na sastanku OPEC-a, sedam
meseci pre invazije Kuvajta. Tajming je bio odlian. U januaru 1990
godine Sadam Husein je bankrotirao i borio se za opstanak. Bila je to
posledica dugotrajnog rata sa Iranom. Godinji prihod od nafte, dvanaest do trinaest milijardi dolara, nije bio dovoljan. Uvoz za civilne potrebe je preao jedanaest milijardi u 1990 godini, od toga tri milijarde
za hranu. Vojni uvoz je doao do sedam milijardi dolara, a ostali trokovi prema inostranstvu iznosili su jednu milijardu dolara. Dodalnih
sedam milijardi bilo je potrebno da se pokriju tekui trokovi. Dug
prema inostranstvu, koji je 1979 godine iznosio jednu milijardu dolara,
sada je narastao na sto milijardi. Istovremeno, Sadam je trebalo da
demobilie sedam stotina hiljada ijudi koji nisu mogli da nadu civilni
posao, a buntovniki oficirski hor kovao je zaveru za njegovo ruenje.
6 januara, atentat na njega zamalo da nije uspeo. Politiki, bio je pod opsadom. Ratom iscrpljeni Iraani su oekivali, a bilo im je to i obeano,
47
Dosije Omega
ustavne i demokratske reforme. Ali Sadam ne bi politiki preiveo proces demokratizacije, pa je stega reima postala jo vea, rezultirajuci krajem te godine naimenovanjem njegovog sina i polubrata za efove snaga
bezbednosti. U ovim kritinim okolnostima, Amerika je predloila podizanje cena nafte Sadamu Huseinu. U januaru 1990 godine, cena nafte bila
je dvadeset i jedan dolar a barel, ali su analitiari ocekivali da e u drugom kvartalu cena pasti na oko petnaest dolara po barelu, to se i obistinilo. Da se u leto ne bi suoio sa krizom, Sadam je naruio studiju o
kretanju cena nafte, od centra za strateke i meunarodne studije. Detalji su ostali tajna, ali nije spomo da su sugerisali agresivnu politiku cena
nafte za arapske proizvoae, i cenu izmeu dvadeset i etiri i dvadeset
i pet dolara za barel. To jc odgovaralo Americi. jer je i ona veliki proizvoa nafte, kojom zadovoljava pedesct odsto sopstvenih potreba, pa
bi i amerike naftne kompanije u zemlji i inostranstvu profitirale, a nije
bez znaaja ni podatak da su i predsednik Bu i dravni sekretar Bejker
imali jake poslovne veze u tim krugovima. U jesen 1989 godine, kada
je do invazije Kuvajta ostalo devet meseci, a Irak bio u oajnoj situaciji, jer nije imao novca da kupi novo oruje, Bu je izdao tajnu direktivu o uspostavljanju bliih veza sa Bagdadom i otvaranje mogunosti
da Irak dobije ekonomsku pomo od jedne milijarde dolara! Ova podrka u bankarskim garancijama, za kupovinu amerikih poljoprivrednih
proizvoda, omoguila je Sadamu Huseinu da sopstvena oskudna sredstva usmeri na kupovinu oruja. Rat je bio sve blii, a zna se da kada
zapreti ratna opasnost na Bliskom Istoku, cena nafte poinje da raste
do dvadeset i pet dolara za barel, a moda i vie. Za laike, ovo su bili
nesmotreni potezi amerikog predsednika. Za one bolje upuene, ovo je
bio samo nastavak politike pomoi Iraku, koja je vukla korene jo iz
perioda rata sa Iranom. Ovo pribliavanje usledilo je na predlog tadanjeg predsednika Regana, jer je trebalo zaustaviti muslimanski fundamentalizam olien u Iranu. Prvo je u februaru 1982 godine Irak skinut
sa liste teroristikih zemalja, iako su se tome protivili mnogi visoki
slubenici amerike administracije. Bilo je poznato da je Irak pruao
utoiste mnogim arapskim grupama i pojedincima umeanim u meunarodni terorizam, izmeu ostalih i Abu Abasu, napadau na brod "Akile
Lauro". Iste godine Amerikanci su ponudili svoje minobacae u zamenu
za jedan ruski tenk T-72, jer je bio zatien oklopom nepoznatim arnerikoj armiji. U drugoj polovini 1983 godine, Irak je dobio mogunost da
kupi ameriku vojnu opremu za etrdeset i pet miliona dolara - topove
48
49
Dosije Omega
vine drogom, ali je neuporedivo najvei skandal bio vezan za Sadama
Huseina i njegove amerike prijatelje, u prvom redu Bua. "BCCI" i
italijanska "BNL" banka, filijala u ikagu, bile su predmet tube broj
90 C 6863, u kojoj je drava Ilinois i kongresmen Henri Gonzales,
zamenik predsedavajueg "Komiteta za bankarstvo" Kongresa, traio da
se stave na uvid dokumenta iz kojih bi se videlo da li je u periodu od
deset godina "oprano" dve stotine i pedeset milijardi dolara od naftnih
kompanija iz regiona Bliskog Istoka, a uz pomo Sadama Huseina. Odbor "Federalne rezerve" SAD-a traio je od Gonzalesa da potpie
obavezu da ono to e dobiti na uvid nikada nee upotrebiti u nekora
od svojih kongresnih izvetaja. Kongresmen je odbio da potpie izjavu
o tajnosti, a banka je izjaviia da je re o "non-bank" podacima, za koje
ne eli da budu objavljeni.
Iz cele afere jasno je da je Sadam Husein izigravao "silediju" u
regionu, odravajui odreeni nivo napetosti i time visoku cenu nafte.
Zemlje regiona, odnosno naftne kompanije, plaale su "danak" kako bi
se ouvao mir. Prihod od naftnih kompanija delio se na "uesnike u
poslu". "BCCI" je sluila da "opere" taj novac, to nije bilo teko, jer
ima etiri stotine filijala u sedamdeset i tri zemljc sveta. Iraku naftu
je prodavao "Teksako". Na zahtev kompanije "Penzoil", sud u Teksasu
je dosudio ogroman odtetni zahtev u korist ove kompanije, a na tetu
"Teksaka", zato to je navodno osujetio ugovor izmeu "Penzoila" i
"Geti oila". Mnogi misle da je to bila kazna za neposlunost, a bila je
odrezana na dve stotine milijardi dolara. Proviziju od pet odsto, to
iznosi deset milijardi dolara, podelili su Irak i "Penzoil".
Grupa
Ono to e proistei, kao zakljuak ove knjige, mrana je slika zastraujuih razmera. U Drugom svetskom ratu, poraena je samo Nemaka i Vermaht, ali NACIZAM NIJE PORAEN! Nije, iz vrlo prostog
razloga, jer je nacisticka Nemaka bila "eksperiment uivo" drave, kakva treba da se uspostavi na svetskom nivou. Korporativna drava nacistikog tipa je ideal Novog svetskog poretka. Nema ni jednog mranog i
50
Dosije Omega
lanova Grupe. Istraivanja bazirana na svedoenju En Vajt iz Pitsburga
i Suzane Smit iz Atlante. kao i mnogih drugih radnika i slubenika kompanije, prezentirano je u pismu upravi kompanije, u martu mesecu 1984
godine. Posebna panja bila je usmerena na torturu pod hipnozom indukovanom drogom, u periodu od 1977 do 1980 godine. Oigledno je i da su
rtve bile izloene radijaciji, u julu 1986 godine, kao posledice tajne proizvodnje radioaktivnih ureaja od strane Grupe. Kada je "ARCO" saznao
za ovu istragu, menadment Pravnog odelenja je naredio R. D.-u da prestane ili e biti otputen. Posle etvrte opomene i posle etvrtog odbijanja usledilo je otputanje u maju te godine. Godinu dana kasnije, za vreme
ispitivanja gospodina Derija Smita u Pitsburgu, saznao je verovatni razlog za otputanje iz "ARCO"-a. Gospodin Srait je identifikovao biveg
direktora "ARCO"-a, Roberta O. Andresona, kao lana Grupe, iji e rad
kasnije biti opisan na osnovu svedoenja Smita, koji je prisustvovao razgovoru izmedu Andresona i dr Jozefa Mengelea. Uz Smitovu pomo, R. D.
je sakupio ogroman raaterijal koji se sastoji od beleaka, audio i video kaseta, fotografija, dokumenata i drugih materijala o delatnosti Grupe.
Ko je ko
Dosije Omega
prvi put su se sreli 1977 godine, jer su oboje radili u fabrici u Biver
Veliju. Na razne naine su ih povezali agenti Grupe. Oboje su bili podvrgnuti muenju i naterani da gledaju muenje onog drugog. Drani su
na istom mestu dui period vremena. Iako su R. D.-u uvek izgledali
povezani, nije mu pala na pamet pomisao da su bili i u krvnom srodstvu, sve do leta 1985 godine. Tada je Smit poeo da ga ispituje o
poreklu Vajtove i pokazao interesovanje za nacistike logore za odgajanje dece, gde je moda i sam bio zaet. Ukupni zakljuak, koji se
mogao izvesti posle razgovora sa Smitom, jeste da su Vajtova i Smit
deca visokog funkcionera nacistike Nemake i da su oni, ili njihova
trudna majka, prokrijumareni u Ameriku negde 1943 godine. Oboje su
smeteni u porodice Amerikanaca, gde je nad njima godinama sprovoena kontrola od strane Grupe. Oboje su roeni 1943 godine. Agenti
Grupe iz Biver Velija koristili su tehnike kontrole uma na Smitu i
Vajtovoj, kako bi deci potisnuli seanja na roendane i rano detinjstvo. Gospoa Vajt je ispriala u seriji intervjua, od maja do jula 1984
godine, da je njena majka, tada pokojna, verovatno bila programirana
da zaboravi okolnosti njenog roenja. Gospodin Smit ne lii ni na
jednog lana u svojoj americkoj porodici. R.D. je uoio indikaciju da
je i njegova surogat majka, gospoa Smit, takoe prola trening po
pitanju njegovog rodenja. Krtenice Derija Smita (postoje dva takva
dokumenta, iz dva razliita grada blizu Bingamtona, drava Njujork) su
verovatno falsifikati. U leto 1985 godine, Smit je rekao R.D.-U da je
Vajtova njegova sestra. Slinost je postojala izmeu oblika lica Vajtove
i Smita. Ovu njegovu izjavu R. D. nije saoptio Vajtovoj. Otprilike godinu dana kasnije, dr Skot je preneo R. D.-u informaciju da je gospoa
Vajt, u dubokoj hipnozi, izjavila da je Smit njen brat. Oboje su ispoljili
oseanja i iskustva koja ukazuju na to da su brat i sestra blizanci!
Smitova navodna baka, koja ga je odgajila, ispriala je svojoj erki
Olivi da je Derijev "ujak", Gustav los, bio uraean u izdaju nacista
za vreme Drugog svetskog rata. los je esto viao Derija, dok je ovaj
bio mali. Derijeva "tetka" Oliva je ispriala R. D.-u da je, kada je
Deri imao est godina, stalno govorio ljudima, ukljuujui i drugove
u koli, da je njegov pravi otac bio oficir nemake vojske. Deri se
sea kako su mu kazali da je njegov pravi otac bio oficir nemake
vojske i da mu je to priao jedan stari Nemac, koji ga je poseivao
dok je bio mali. ovek je ponekad bio u drutvu ene. Drugi znaajan
podatak je da je jedna fondacija pokazala interesovanje za Derijevo
54
Dosije Omega
nemakih planova Americi, Britaniji i Francuskoj. eleo je da mu njegova ena rodi dete. Organizovao je prebacivanje ranjene ene u
Ameriku. Smitov "ujka Gas" je bio nemaki agent u oblasti Njujorka.
Njegov urak, Smitov ameriki "otac", imao je takoe trudnu enu. Gas
i urak su se dogovorili da zamene nemaku bebu za njegovu bioloku
bebu prilikom roenja i Gasov urak je prihvatio da dete odgoji kao
svoje. Pristao je i da Gasovi "prijatelji" s vremena na vreme poseuju
dete. Derijeva prava majka umrla je ubrzo posle njegovog roenja.
Kada se Nemaka predala, pravi otac je sklopio jedinstven sporazum sa
amerikom vladom. On i mnogobrojni lanovi njegove organizacije,
odigrali su kljunu ulogu u stvaranju onoga to je kasnije postala CIA.
Otac je ostao kljuna linost tajnih operacija sve do svoje smrti. Brinuo
se o detetu dok je bio iv, na diskretan nain. Smit je rekao R. D.-u
da ne zna kako se En Vajt uklapa u sve ovo. Moda je njegova sestra bliznakinja, ali lino misli da nije. Moda su povezani na neki drugi
nain. U svakom sluaju, jesu povezani neim.
Na osnovu ove prie, postoji samo jedan ovek koji se uklapa u
ovaj opis - general Rajnhard Gelen, koga su opisivali kao "pijuna
stolea". Jo 1943 godine, budui ef CIA, Alen Dals, bavarski iluminat, sklopio je sporazum sa nacistikom obavetajnom slubom. Ovo c
posle rata rezultirati masovnom infiltracijom nacista u CIA, koji e za
dobijeni azil, za uzvrat, zapoeti globalni program zbacivanja vlada zemalja treeg sveta i njihovu zamenu kontrolisanim diktatorskim reimima. Kasnije e od Nemaca, koji su stigli u Ameriku, biti formirana
i NSA. Sada se o ovim operacijama, Svitanje, Naoblaenje i Spajalica,
dosta zna. Poznato je da su Nemci odlucili da sklone svoju "arijevsku
elitu", decu i druge bitne elemente, nauna i tehnika dostignua. Sklanjali su ih u ve pripremljene baze irom June Amerike, Antarktika i
Severne Amerike. General Hans Kamler, koji je nestao aprila meseca
1945 godine, bio je kljuna linost operacije evakuisanja, kao i general Nebe. Sada je jasno zato se toliko funkcionera CIA brinulo o
Deriju Smitu. Gelen je najzasluniji to je CIA postala najbolja obavetajna organizacija na svetu i odgovoran je za sedamdeset odsto
obavetajnog rada NATO-a. Navodno je imao agente u svakoj vanoj
armiji i vladi za vreme rata. ak ima podataka da je imao svoje agente
i u sovjetskoj armiji 1943 godine, a kljuna je figura u mnogim najvanijim obavetajnim operacijama za vreme rata u Nemakoj i
Americi, i najmanje dvadeset godina posle rata.
56
Dosije Omega
Koreni Grupe
Prema Smitu, jedni od pretea Grupe bili su lanovi Iluminata krajem XVIII veka i kasnije masoni. Grupa u dvadesetom veku nije nastala kao "naslednik" tih organizacija. Plan za formiranje faistikih vlada
u naem veku, irom sveta, prvobitno je formulisan na konferenciji,
koja je odrana u Engleskoj, tridesetih godina. Glavni sponzor ovog sastanka bili su lanovi engleske vladajue kue. Oni koji su sigurno identifikovani kao uesnici su Vinston eril, Georgij ukov, baron Rotild
i Don D. Rokfeler. Identifikacija je napravljena i za mnoge druge
ljude, lanove drugih evropskih kraljevskih kua, britanskih, holandskih
i nemakih industrijskih firmi i banaka, kao i vojnih lidera tih zemalja. Svrha konferencije bila je da stvori strukturu, nezavisnu od bilo koje
vlade, koja e u narednih pet dekada stvoriti svetsku vladu. Ovaj Novi
svetski poredak e uvesti "mir" u celom svetu. Ovaj mir e biti baziran na prosperitetu kroz visoku produktivnost i korporativnu strukturu
drave. Smit je sve ovo opisao kao mir koji e trajati hiljadu godina.
Opisao je da e taj mir biti "rukavica na gvozdenoj pesnici". Novi svetski poredak e stvoriti, i kasnije silom nametnuti, novu socijalnu strukturu u svim zemljama. Smitov opis, iz januara 1989 godine, prikazuje
novo drutvo, sutinski slino onom u knjizi "Vrli novi svet" Oldosa
Hakslija. Smit je identifikovao Hakslijevog oca, Dulijana Sorela
Hakslija, kao lana Grupe. Originalan model za drutvo bio je ncmaki
Trei Rajh. Rasne teorije, kasnije nametnute od nacista, bile su usvojene na konferenciji kao osnovna socijalna hijerarhija Novog svetskog
poretka. Ipak, Smit je vie puta upozorio da se ne precenjuje znaaj
nacistike povezanosti sa Grupom, koja je pomogla u formiranju i
finansiranju nacistike partije i njene filozofije tridesetih godina, ali je
to koristila samo kao diverziju ili paravan za rad Grupe. Podravali su
Hitlera, dok se ovaj nije otrgao kontroli sredinom Drugog svetskog rata.
Grupa samo tei svetskoj vlasti. Nemaju posebnu politiku filozofiju,
osim superiornosti arijevske rase i potpune kontrole nad svim aspektima ljudskog ponasanja. Za vreme intervjua sa Derijem Smitom, 16
maja 1990, R. D. je postavio pitanje da li je engleski kralj Dord VI
bio vrhovni voa Grupe za vreme Drugog svetskog rata. Smit je odgovorio da nikada nije postojao, niti sada postoji, jedan voa. Grupa je oli58
Dosije Omega
Nacistika Nemaka
Grupa je, tridesetih godina, videla Hitlera kao "pridolicu" u neraaku politiku. Odluili su da mu pomognu u dolasku na vlast, jer se njegova filozofija delimino poklapala sa njihovom. Ipak, Hitler nije bio
glavni "igra" Grupe. Najvaniji lanovi Grupe, u nacistikoj Nemakoj,
bili su: Rudolf Hes; Martin Borman, ef bankarske grupacije; reder;
Krup, i izvesni lanovi nemake aristokratije, a posebno princeza Stefani Hoenleve. Smit je identifikovao i brojne znaajne lanove iz velikih
nemakih preduzea i banaka, kao lanove Grupe. Rudolf Hes i Martin
Borman su posebno bili vani u subverziji Hitlerovog reima i njegovog
potinjavanja interesima Grupe. Ditrih Step, Hitlerov lini telohranitelj,
bio je vrlo vaan agent Grupe. Ipak, iz Smitovog izlaganja, ini se da je
Borman bio najvaniji. Smit ga je oznaio kao "originalnog eksperimentatora Grupe". Tanije, Borman je pokuao da izgradi u nacistikoj Nemakoj onakav tip drutva kakav je Grupa elela da nametne celom
svetu. Na kraju rata organizovana je akcija izvlaenja Bormana iz opkoljenog Berlina. Smit misli da je Borman bio iv i prebivao u Argentini
sve do 1984 godine. Novija istraivanja pokazuju da je Borman, dobro
zatien, sve vreme iveo u Engleskoj! Posle smrti, njegov kostur je
vraen u Berlin i zakopan u podzeranim hodnicima Berlina, a posle par
godina spektakularno otkriven i otkopan, kako bi se podrala uvreena
istorijska "istina" da je poginuo u Berlinu 1945 godine.
Po miljenju Grupe, Hitler se otrgao kontroli. Ponaao se poput
Dona Vejna, rekao je Smit, glumca koji je odluio da postane uloga
koju je trebalo da glumi! Kao rezultat, cela Hitlerova vlada bila je pod
kontrolom Grupe. Hitlerovo ponaanje su kontrolisali Step i doktor
Morel, tajni agenti Grupe, koji su Hitlera pretvorili u narkomana, kako
bi njime manipulisali, i koji je slabo bio upoznat sa svakodnevnim zbivanjima oko sebe. Grupa je zamislila genocid nad Jevrejima, kao
eksperiment da se utvrdi da li se cele rase ili narodi mogu tajno istrebiti
bez meanja sa strane ili revolta. Eksperiment je u sutini bio uspean,
jer je Grupa nauila kako se takav genocid moe izvriti na svetskom
nivou, tiho i bez znaajnih protesta! Smit je o genocidu nad Jevrejima
govorio u dva navrata. U raaju 1988 godine jednostavno je rekao:
"Jevreji su ubijani, jer je Borman bio nevernik."
60
Dosije Omega
biti ista onakva kakva je bila u nacistikoj Nemakoj. Kao sredstvo za
unitenje, Smit je rekao da postoje planovi za otvaranje logora smrti,
ali da ne zna detalje. Rekao je da postoje tehnoloke mogunosti za
masovno unitenje ljudi, koje ne ostavljaju tragove. Politika mo bie
skoncentrisana u svetskoj vladi. Po Smitovoj identifikaciji. ova vlada e
delovati po istim principima kao to su delovale monarhije. Smit potvruje da su mnogi vodei ljudi Grupe iz evropskih kraljevskih kua. Primere za ovo dao je u intervjuu 28 novembra 1990 godine. Oni ukljuuju
imena Margarete II Danske; Huana Karlosa; pokojnog kralja Engleske,
Dorda VI, i Karla Gustava, kralja Svedske. Smit je identifikovao i
cara Japana, Hirohita, a u drugom krugu identifikacije jednu od Hirohitovih keri. Smit je izjavio da nee postojati jedna vladajua porodica u
Novom svetskom poretku. To e biti oligarhija, poput Vitezova okroglog
stola. Koncept monarhije e sadravati u sebi elemente "boanskog prava". Smit misli da e ova politika struktura biti uspena, "jer svi vole
kralja i kraljicu". Ispoljavanje politike moi bie kroz tribunal, koji e
arbitrirati i reavati sporove meu dravama. Nacija koja odbije da se
povinuje odluci tribunala bie kanjena i po Smitovim reima "zbrisana
sa lica zemlje". Da bi se obezbedilo opte prihvatanje monarhija irom
sveta, moraju se, izmeu ostalog, obezbediti neki uslovi. Svi demokratski i komunistiki oblici vlasti moraju izgledati neuspeni i nefunkcionalni. Kraljevske porodice na vrhu strukture Grupe moraju se predstaviti
kao "prosvetljeni" vladari. Sve velike religijske denominacije i svi informativni mediji moraju biti kontrolisani od strane Grupe.
Subverzifa demokratije
Subverzija demokratije za vreme Vajmarske republike, bila je
model za subverziju demokratskih principa irom sveta.
"Mislim da e nove istone i centralne evropske demokratije doiveti propast, prouzrokovan delovanjem lanova Grupe", izjavio je Smit.
Jedna od prvih stvari koju je Smit rekao R. D.-u, u vezi metoda
zbacivanja amerike vlade, jc da ce "drutvo eksplodirati iznutra". Ovo
potvruje injenica da su lanovi Grupe, od Drugog svetskog rata, sistematski radili na subverzivnom delovanju u svim aspektima amerikog
drutva. Na spiskovima identifikovanih su se nali lanovi Vrhovnog
suda, koji donose najvanijc odluke iz ustavnog i krivinog prava,
religijskih i linih sloboda gradana. U lanstvo Grupe su ukJjueni ljudi
koji dre znacajne funkcije u industrijskim i bankarskim firmama, obrazovanju, medicini, drutvenim naukama, policiji i srodnim slubama,
vojsci, gangsterskim organizacijama, politikim partijama. Smit smatra
da najveu podrku Grupi daje amerika armija, ali misli da se preuzimanje vlasti nee desiti dravnim udarom. Meni se ini da je uloga
vojne podrke u svojevrsnoj uceni. Sve dok su na svojim mestima,
legitimna vlast te zemlje ne moe delovati protiv Grupe, iako zna za
njeno postojanje i identitet mnogih izdajnika. Razlog je visoka koncentracija lanova Grupe u Stejt departmentu, "Federalnoj banci" i drugim
dravnim institucijama. Smit je vie puta ponovio da e konani korak
u zbacivanju amerikog ustava i sistema vlasti biti izazivanje masovnih
gradanskih nereda, koji e nastupiti kao posledica vetaki izazvane
63
Dosije Omega
ekonomske depresije. Njegov opis tako planiranog rata je hukanje crnaca protiv Jevreja i latinoamerikanaca, i protivnapad od strane drugih rasa.
Armija e kolabirati u toku ovih nereda i tako e nestati ustav kakav je
postojao u ovih dve stotine godina. Smitove prognoze iz 1985 i 1989
godine su da e 1990 godine kockice poeti da se slau na svoje mesto.
ne samo u Americi nego i u celom svetu. U januaru 1989 godine je dopunio ovu izjavu, tvrdnjom da e deo plana Grupe, za svetski prevrat, biti serija novih "demokratskih" promena irom komunistikog sveta. Da
ovo nije prazna pria, svedoe perfidni potezi izvrne vlasti, od Drugog
svetskog rata do danas, koji imaju jasni cilj slabljenja ustavnih i zakonskih funkcija amerikog drutva. Ja u navesti samo neke od tih poteza.
20 septembra 1945 godine, Verner fon Braun stie, sa drugim kolegama iz raketnog programa, u Boston, u okviru projekta Spajalica. Kroz
taj projekat je oko tri hiljade vanih nacista dobilo nov identitet u SAD-u
i nastavilo da radi na formiranju etvrtog Rajha. Ovi naunici su uli u
razne programe "vlade u senci" - genetiku i kloniranje, koje su obavljali doktori iz nacistikih logora (kao to je Mengele), vetake droge i kontrolu uma, koju su obavljali tvorci prvih sintetikih droga (metadona i
metedrina). 1946 godine, nacisti pomau da se u okviru CIA formira
operativno odelenje, uz Rokfelcrovu podrku. Uvezeni SS obavetajni oficiri pomogli su da se osnuju "Radio Liberti" i "Glas Amerike". 1947 godine, u vojnoj bolnici "Betesda", zapoinju CIA projekti kontrole uma.
1947 godine donet je "National Security Act", koji je govorio o opasnosti infiltracije SS nacista u CIA i NSA. Na alost, ve je bilo kasno, jer
su nacisti ved rasporedeni unutar vojnoindustrijskog kompleksa, uz pomo
porodice Rokfeler i bavarske crnomagijske sekte oboavalaca Zmije. U
tome su im pomogli jezuiti, kao kontrolori naftako-vojnoindustrijskog
kompleksa. 10 aprila 1951 godine Truman je oslobodio komande generala Mekartura i zamenio ga generalom Ridvejom, lanom Saveta za
meunarodne odnose. Mekartur jc prethodno prekrio direktive UN-a,
izvevi tajni napad na komunistiko uporite u Inonu, to je dovelo do
brzog okonanja rata u Koreji. On i njegovi vojni komandanti su sumnjali da prosocijalistiki zvaninici UN-a odaju njegove planove Severnim Korejandma. Truman se sklonio u Kemp Dejvid, u toku dve nedelje
posle povratka Mekartura, plaei se da e ga najvii ameriki general
uhapsili zbog izdaje. 1952 godine, Rajnhard Gelen i Alen Dals postaju
malteki vitezovi. Veliki broj jezuita je pomagao u razvoju i bio u lanstvu
SS-a. Da li su masovna ubistva Jevreja i pravoslavnih Srba, u toku Dru64
Dosije Omega
nacionalnu bezbednost* SAD-a, CIA je dobila rnogunost da se ne bavi
samo prikupljanjem obavetajnih podataka iz inostranstva, ve je postepeno legalizovana direktna aktivnost kroz formu tajnih operacija.
Memorandumi, ukljuujui NSC-10/1 i NSC-10/2, su uspostavili tampon izmeu predsednika SAD-a i aktivnosti CIA, kako bi Ajzenhauer
raogao porei da ita zna o tajnim operacijama. Naravno, sve ove aktivnosti su bile neustavne. Na nesreu, ameriki Kongres nije bio svestan
onoga to se tada deavalo. Bio je to poetak procesa u kome su predstavnici vojno-industrijskog kompleksa poeli da preuzimaju kontrolu
nad amerikom vladom, odnosno da potiskuju legalno izabrane predstavnike Kongresa i Senata iz procesa odluivanja, koje je prelazilo na
tajne organizacije. Sada se zna da je 1947 godine ak pedeset odsto
osoblja CIA bilo sastavljeno od obavetajnih oficira SS-a, koji su dobili
azil u Americi! 1959 godine. "Rand korporejn" je uz pomo "Behtela",
najvee graevinske firme na svetu, poela izgradnju podzemnih baza
u Americi. Finansiranje vladinih podzemnih projekata ide iz posebnih
fondova koje je stvorila CIA, kada je po nalogu MJ-12 preuzela kontrolu trgovine drogom u svetu. Ova procedura traje i danas. U sluaju
vanrednog stanja, predvieno je da zemlju vodi vlada iz podzemne baze
"Maunt Veder" blizu Blumonta, Virdinija. 1963 godine, Don Kenedi
postavlja ultimatum lanu MJ-12, Gordonu Greju, rekavi da c otkriti
umeanost CIA u nezakonite poslove (medunarodnu trgovinu drogora,
projekte kontrole uma, saradnju sa nacistikim naunicima koji su dobili
azil i nov identitet u Americi). Kenedi je deo ovih inforraacija dobio
od Rusa, otkrio da su informacije tane i zapretio da e "raspustiti" CIA
ako se suprotstave kongresnoj istrazi i kontroli nad njenim radom.
22 novembra 1963 godine predsednik Kenedi je ubijen u pokuaju
nacistikog dravnog udara, koji su izveli operativci CIA i ubice mafije, pod supervizijom MJ-12 (MAJI ili Crni monasi). Njihov ovek, Lindon Donson, postaje predsednik. Od 1975 do 1978 godine raeno je
na Projektu Gabrijel - razvoju soninog oruja izvedenog iz nacistike
tehnologije. 1976 godine, lan nemakog kulta Mrtvaka glava, Dord
Bu, postaje direktor CIA. Baza "Dulsi" u Novom Meksiku postaje
glavni podzerani operativni i kontrotni centar Novog svetskog poretka
za zapadnu hemisferu. Slian objekat se gradi u Australiji, u regionu
Pajn Gep, blizu Alis Springsa, kao kontrolni centar za istok. 19 juna
*NSC - National Security Council.
66
FEMA
Dravna agencija za upravljanje krizom, FEMA ("The Federal
Emergency Management Agency"), stvorena je nizom predsednikih
izvrnih odluka u zadnjih petnaest godina, koje su FEMU ovlastile za
itav niz protivustavnih dejstava u sluaju vanrednih situacija. Izmeu
ostalog, FEMA moe da hapsi, deportuje i dri zatvorene gradane SADa, da konfiskuje njihovu imovinu, uvede vojnu upravu i praktino zaobie ameriki ustav, zavodei vojnu diktaturu. Izvrnom odlukom, koju
je potpisao predsednik Dord Bu 1989 godine, FEMI je odobrena
izgradnja etrdeset i tri "primarna logora", od kojih svaki ima kapacitet
Od trideset i pet do etrdeset i pet hiljada zatvorenika. Interesantno je
da su mnoge stare, nekoriene vojne baze, iz perioda Drugog svetskog
rata, ponovo aktivirane za potrebe FEME, a neke od njih mogu da
prime stotinu hiljada zatvorenika. Ovi objekti su adaptirani i veina je
kompletirana potrebnom opremom, ali su prazni, sem minimalnog broja
osoblja koje ih odrava. eka se trenutak kada e FEMA biti aktivirana, a to je "svaka vanredna situacija od nacionalnog znaaja, koja
moe ugroziti vladu". Trenutkom aktiviranja FEME, bie automatski
sprovedene sledee Izvrne odluke:
I.O.12148 - FEMA nacionalna krizna situacija, kao to je: elementarna
nepogoda, socijalni nemiri, pobuna, nacionalna finansijska kriza.
I.O.10995 - "...obezbeuje zaplenu svih medija za komunikaciju u
SAD-u".
I.O.10997 - "...obezbeuje zaplenu celokupne elektrine energije, benzina, gasa, goriva i minerala, bilo javnih bilo privatnih".
I.O.10998 -"...obezbeuje zaplenu svih rezervi hrane i resursa, javnih i
privatnih, sve farme, zemlju i mehanizaciju".
I.O.10999 -"...obezbeduje zaplenu svih prevoznih sredstava, ukljuujui
privatne automobile, kamione ili vozila bilo koje vrste, kao i potpunu
67
Dosije Omega
kontrolu nad svim autoputevima, lukaraa i vodenim putevima".
I.O.11000 -"...obezbeuje angaovanje svih amerikih graana, kao radne snage pod federalnom upravom, ukljuujui razdvajanje lanova
porodice ako vlada tako odlui".
I.O.11001 -"...obezbeuje vladi zaplenu svih zdravstvenih, obrazovnih i
socijalnih funkcija".
I.O.11002 -"...odreuje da direktor savezne pote rukovodi nacionalnom
registracijom svih graana". (Pod ovom izvrnom odlukom graani su
obavezni da se prijave u lokalnu potu, gde e se porodice razdvajati i
biti relocirane u nove oblasti).
I.O.11003 -"...obezbeuje vladi da preuzme sve aerodrome i avione,
komercijalne, javne i privatne".
I.O.11004 -"...obezbeuje ministarstvu za finansije i nastanjivanje da
izmeta naselja, odreuje koje e oblasti biti naputene i ustanovljava
nove lokacije za stanovnitvo".
I.O.11005 -"...obezbeuje vladi da preuzme celokupnu eleznicu,
unutranje vodne puteve i javni skladini prostor".
I.O.11051 -"...Odelenje za krizno planiranije ima sva ovlaenja da stavi
spomenute odluke u funkciju, u vreme poveane meunarodne napetosti
ili ekonomske i finansijske krize".
Sve gore pomenute Izvrne odluke objedinio je predsednik Riard
Nikson u Izvrnu odluku 11490, koja obezbeuje da se sve ovo aktivira ako predsednik SAD-a objavi vanredno stanje. Nemiri u Los Anelesu, u sluaju ubistva crnca Rodnija Kinga od strane policije, delimino su
aktivirali neke od ovih Izvrnih odluka. Isto se dogodilo u Sijetlu 2000-te
godine, prilikom zasedanja MMF, kada je protiv demonstranata surovo
intervenisala specijalna policija obuena u crne uniforme, koja se aktivira kada to naredi FEMA. Ove policijske snage poznate su pod imenom
FINCEN. Izvrna odluka 12919, "Priprema industrijskih resursa za nacionalnu odbranu", potpisana je 3 juna 1994 godine, od strane predsednika Bila Klintona. Ova odluka rasporeduje ovlaenja i odgovornosti,
odreuje primenu Izvrnih odluka FEME za konfiskaciju celokupne
imovine amerikih graana, kao i njihovo okupljanje i rasporeivanje u
"radne" logore. Ona zamenjuje ili opoziva jedanaest prethodnih Izvrnih
odluKa, donetih u vremenu od 1939 do 1991 godine, i dopunjuje Izvrne odluke 10789 i 11790. Ova Izvrna odluka je objava rata protiv amerikog naroda, od strane tajne vlade Sjedinjenih Drava, koja radi u
dogovoru sa Ujedinjenim Nacijama na porobljavanju Amerike. U okviru
68
Dosije Omega
koje su potrebne za formiranje narodnih milicija, i zabranjuje nabavku
druge vojne opremc za jedinice narodne milicije, to je uvod u zaplenu
linog naoruanja i razoruanja araerikog naroda i ukidanje zagarantovanih sloboda po Prvom amandmanu ustava. Time se onemoguava
potencijalni narodni otpor, kada doe trenutak za rusenje ustavnog sistema SAD-a i uvoenje diktature po receptu Novog svetskog poretka. Ovaj
scenario ide i korak dalje. Pretpostavka je da ameriki vojnici u ogromnoj veini ne bi upotrebili oruje protiv svog naroda. Zato je zamisljen
koncept meudravne saradnje, "Partnerstvo za mir", koji podrazumeva i
obuku vojnih jedinica zemalja koje pretenduju da jednog dana postanu
ravnopravni lanovi NATO pakta. Po ovom planu, obuka se esto odrava u Americi, u njihovim vojnim bazama i na vojnim poligonima, ali ima
i mnogo perfidniji i mraniji cilj. Strane trupe treba da poslue kao okupaciona, kvislinka vojska, koja e intervenisati na mestima gde se pojavi
oruani otpor americkog naroda. Ove jedinice, sastavljene od stranih vojnika, imaju naziv FINCEN i nose crne uniforme, voze crna vozila bez
oznaka i iste takve helikoptere. Veina identifikovanih FINCEN jedinica su jaine ete (oko stotinu i ezdeset ljudi), a neke imaju formacijski oblik brigade (oko dve hiljade i est stotina ljudi). Zadaci FINCENA
su: pretres kua i zaplena imovine i oruja; razdvajanje i kategorizacija
ljudi, ena i dece, kao zatvorenika u velikom broju i prevoz svih zatvorenika u pripremljene centre. Kroz amandman na budet za 1991 godinu, ministarstvu odbrane su dodeljena sredstva za otvaranje dvadeset
centara za izolaciju ljudi, to sa ve postojea dvadeset i tri FEMA
objekta daje ukupan broj od etrdeset i tri logora, rasporedenih najvie
u Vajomingu, Nebraski, Teksasu, Viskonsinu, Miigenu, Indijani, Ohaju
i Njujorku. Svaki logor moe da primi izmeu trideset i dve i etrdeset i etiri hiljade ljudi. Ima indicija da su logori u Teksasu, i novi koji
se grade na Aljasci, mnogo veeg kapaciteta i bolje zatieni. Za oblasti
zapadno od reke Misisipi, centralna taka razvrstavanja je Oklahoma
Siti, koja u podzemnim objektima moe da dri sto hiljada uhapenih
ljudi. Za istoni deo zemlje glavni centar jo nije identifikovan.
Kada krenu FINCEN trupe, od grada do grada, od kue do kue,
svaki tim e nositi tri liste graana, koje je kompjuter razvrstao na crnu,
belu i sivu listu. Graani na crnoj listi bie uhapeni, ukrcani u crne
helikoptere i odvedeni u logore, po unapred odreenom rasporedu. Oni
na beloj listi (moda kolaboracionisti) bie takode premeteni, zbog njihove sigurnosti. Ljudi sa sive liste bie locirani i na njih e trupe obrati70
U prolee 1989 godine, Smit se sreo sa "starim prijateljem", kasnije identifikovanim kao Kler Dord, koji mu je rekao da e plan za
pokoravanje sveta poeti godinu dana pre nego to je planirano. Kao
primer metoda, koji e se koristiti u buduim "demokratskim" pokretima, je pokuaj da se zbaci sa vlasti kinesko rukovodstvo, 1989 godine.
Manje od mesec dana pre studentskih nemira u Pekingu, Smit jerekao
R. D.-u da Li Peng nije lan Grupe. U skladu sa tim, nije bilo iznenaenje kada su se pojavili studenti, koji su nosili transparente na kojima se trai skidanje Li Penga sa vlasti. Ovo je oigledno bio dogaaj
iz razgovora Smita i R. D.-a, u januaru 1989 godine, kada je Smit rekao
da e se desiti neto krupno. Nije bilo nikakvog prethodnog dogaaja
u Kini, koji bi generisao protest na takav nain. Izgledao je kao dogadaj
pripremljen od poetka. Smit je kasnije objasnio da je pokuaj dravnog
udara bio jedna iz niza Feniks operacija. CIA je, za vreme vijetnaraskog rata, koristila operacije Feniks kao paravan za tajne operacije
Grupe u Sjedinjenim Dravaraa i na drugim raestima. Kada je R. D. to
spomenuo Smitu, poto Li Peng nije sruen, Smit je odgovorio:
"Sada e poeti da rade na kineskom dvoglavom zmaju - Armiji!"
71
Dosije Omega
Kontrola tampe
Britanske novinske kue Smit je odavno identifikovao kao deo
Grupe, naroito Ruperta Mardoka, kao i druge evropske firme koje
kupuju amerike radio i tv stanice, i novinske koncerne, pojaanirn
tempom u poslednjih desetak godina. Jedan od zadataka kontrolisane
tampe je i "prodaja prosvetljenih monarhija", kao pogodnije alternative od demokratije i komunizma. Grupa je uspeno primenila svoju
strategiju. Posle Drugog svetskog rata, monarhije iz Grupe su dale
prividnu nezavisnost bivim kolonijama, zadravi u javnosti samo
ostatke svoje bive suverenosti nad tim zemljama. Pokupili su sva
mogua priznanja zbog "davanja nezavisnosti" zemljama Treeg sveta,
Njihova mainerija za odnose sa javnou je ovo, i naredne dogaaje,
iskoristila da uspostavi i ojaa imid "prosvetljenih monarhija". U
okvirima stvarne vlasti, monarhije nisu nikada prestale da kontroliu
veinu nacija Zapada i zemalja Treeg sveta. Ovo je ostvareno kroz
regrutovanje, zapoljavanje i plaanje izdajnika u tim zemljama. Preko
bankara Grupe i njihove sposobnosti da regrutuju budue lidere na
svim poljima, postavili su svoje agente na kljuna rnesta sa kojih sc
uspeno kontroliu aktivnosti veine nacija, potpomognuto pritom neznanjem drugih lidera u tim zemljama. Grupa nikada nije javno ili privatno isticala svoju direktnu kontrolu nad najvanijim orujem koje
ima - ekonomskom sferom. Kroz sistem tajnih operacija, ekonomsku
mo i kontrolu medija, umeane monarhije su bile u stanju da izbegnu odgovornost za planiranje i sprovodenje genocida u toku Drugog
svetskog rata, kao i za druge ratne zloine. Zadrali su i mo i dobar
imid, uprkos odgovornosti za nacistiki "eksperiment".
Ekonomski rat
Smit je vie puta isticao da je kljuni metod kontrole i zbacivanja
vlasti u Sjedinjenim Dravama ekonomska mo. Glavni cilj je triste
akcija, protiv koga je ve bilo nekoliko "testova", kao i bankarski sistem.
72
Dosije Omega
obavetajnih slubi, kako na Zapadu tako i na Istoku i Bliskom Istoku.
Smitov opis naina kontrole CIA je model za nain kontrole bilo gde
u svetu. lanovi Grupe u CIA nisu na nivou agenata. Oni su na nivou
veza, posrednike supervizije izmeu razliitih nivoa organizacije. Obino su to ljudi koji prenose (ili potajno zaustavljaju) informaeije sa
jednog nivoa na drugi. Do nedavno je ef Grupinih operacija u okviru
CIA bio Kler Dord, bivi ef odelenja CIA za tajne operacije. Dord,
koga je Smit poznavao petnaest godina kao "Halorana", bio je meu
optueniraa u protivustavnim akcijama snabdevanja orujem kontraa u
Nikaragvi. Grupa koristi atentate da bi se oslobodila lidera koji im se
suprotstavljaju i koje ne moe da eliminie politikim sredstvima, Smitova identifikacija sa spiska atentata navodi na zakljuak da je Grupa
planirala i izvela ubistva i pokuaje ubistava Josifa Visarionovia Staljina, Mahatma Gandija, Dord Valasa, Ulof Palmea, Ronalda Regana,
pape Jovana Pavla II i Delano Ruzvelta. Smit je detaljno opisao planove
i ljude umeane u ubistva Dona Kenedija, Roberta Kenedija i Martina
Luter Kinga. Grupa je za izvrenje atentata razvila itav niz specifinih
metoda, kao to su davanje injekcija, ili drugi nain davanja supstanci,
koje izazivaju srani udar, modani udar i Alchajmerovu bolest. Sumnja
se da je jedna od ovih supstanci koriena da se ukloni senator iz
Alabame, Don Sparkman. Smit je rekao da veruje da su agenti Grupe
likvidirali senatore Hajnca i Tauera, iako ih je februara 1991 godine
identifikovao kao lanove Grupe. Surovo uklanjanje sledi svira lanovima Grupe koji ne izvre data nareenja.
Razgovor sa Smitom, iz 1986 godine, navodi na zakljuak da je
ovek o kome on govori kao o "Amerikancu" (bivi direktor CIA, Riard
Helms), zaetnik ideje o korienju terorista za vrenje pritisaka na vlade.
Smitovo spominjanje "Amerikanca" desilo se u kontekstu prepriavanja
razgovora koji je uo, izmedu ovog oveka i dr Jozefa Mengelea. Evropski teroristi su finansirani i kontrolisani kroz zapadnonemaku grupu
Helge Laro. Teroriste zapadne hemisfere kontroliu lanovi Grupe u
CIA. Oni se finansiraju iz sredstava koja potiu iz nelegalnih izvora. U
razgovoru voenom na terau finansiranja "crnih operacija", 11 marta 1992
godine, Smit je objasnio da su "crne operacije", koje su podrazumevale
atentate i terorizam, godinama bile frnansirane iz ilegalne trgovine dro
gom i orujem pod kontrolom CIA. Novac je iao kroz banke na Kajmanskim ostrvima. Po Smitu, CIA je umeana u trgovinu drogom
najranije od vremena kada je on radio za CIA, ezdesetih godina.
74
Dosije Omega
Nestanak dece
Dosije Omega
cela akcija zamiljena da uniti kod ljudi poverenje u pravni sistem,
njihovu volju da koriste osnovne ustavne slobode i elju da preduzimaju nezavisne aktivnosti kao pojedinci. Po Smitovim reima, ako
dovoljno nevinih ljudi ode u zatvor, iroka populacija e stei uverenje da nema nade za one koji ne sluaju nareenja onih to su na vlasti
i da je besciljno boriti se "protiv sudbine". Ljudi e pre "lei i umreti",
nego se aliti oniraa na vlasti. Cela ema zamiljena je da bi se stvorilo posluno stanovnitvo.
78
Dosije Omega
lanova da mu poraognu u bekstvu. General Dord Paton bio je jedan
od njih, a drugi je bio nadbiskup katolike crkve, koji je obezbedio dokumenta i novac da se bekstvo izvede. Podseam da je Smit identifikovao, kao lana Grupe, Euenija Marija uzepea ovanija Paelija, koji
je kasnije postao papa Pije XII. Pedesetih godina Grupa se plaila da e
Izraelci uhvatiti Bormana, kao to su kasnije uhvatili Ajhmana. Prema
Smitu, aranirana je lana smrt, kako bi Borman izbegao dalje proganjanje od strane Mosada. Slino su pripremili lanu smrt i za dr Jozefa
Mengelea, kada su Vizentalova organizacija i amerika vlada pokrenule
akciju 1985 godine. U ovoj akciji lai i zatakavanja, Smit je kao lanove
Grupe identifikovao javnog tuioca pokrajine Hesen u Nemakoj, i lana
amerikog tima patologa u sluaju Mengele. Jedna od najokantnijih je
bila Smitovih identifikacija generala Dorda C. Marala. O njemu je
Smit, 28 februara 1990 godine, izjavio da je Grupin ovek i da je Maralov plan bio njihov plan. Sutina i cilj plana bio je da se izgrade one
ekonoraije koje e biti u stanju da u devedesetim godinama ekonomski
unite Sjedinjene Drave! Tada se poveo razgovor i o senatoru Mekartiju, a na pitanje da li je umean u rad Grupe, Smit je odgovorio da je
Grupa pokuala da se priblii Makartiju, ali on nije razumeo o emu se
tu radi. Komunizam je tada bio velika tema i pomislio je da su u pozadini toga moda komunisti. eprkao je malo oko Grupe, ali nije razumeo
organizaciju. Kada ga je R. D. upitao da li je Grupa zbog toga radila Makartiju o glavi, odgovorio je da ne zna, ali ga ne bi iznenadilo da jesu.
Dosije Omega
"Ne ba... Imali su neto o njemu. Naterali su ga da ue, kao i
mnoge druge."
"Da li je rad za njih ukljuivao i pravne odluke?"
"Naravno. Nameten je na to mesto da obavi posao zbog kog je
tu bio."
Po miljenju R. D.-a, Erl Voren i njegov sud naneli su neprocenjivu tetu amerikim institucijama i drutvu. Zakon bi trebalo da odrava
i prati obiaje ljudi. U ovom sluaju bilo je obrnuto. Ljudi su naterani
da prate oigledne nedostatke obiaja u zakonima. Poelo je sluajem
"Map protiv drave Ohajo". Vorenov sud objavio je odluku, koja je
slina jednaini po kojoj dva zla ine jedno dobro. Odlueno je da ako
policajac prekri ustav prilikom hapenja ili prikupljanja dokaza, taj
dokaz e biti iskljuen sa suenja, iako pokazuje da je optueni kriv,
ak i ako sudija eli da ga prihvati! Reeno prostim reciraa, sudija e
prekriti zakon, jer e osloboditi kriminalca. Posle ovog sluaja, Vorenov sud praktino je promenio kriminalistiku proceduru u jedinjenim
Dravama, kao da je on zapravo Kongres, a to je izazvalo promene u
svim legislaturama pedeset amerikih drava. Ceo proces je skoro unitio poverenje javnosti u mogunost vlade da obezbedi jedan od najstarijih mandata ivota u organizovanom drutvu - sigurnost od loina.
Isti sud uinio je nelegitimnom javnu molitvu, to je u skladu sa planom Grupe da stvori novo, amoralno drutvo. U celini, odluke Vorenovog Vrhovnog suda pratile su planove Grupe, kada je ameriko drutvo
u pitanju. Grupa je elela drutvo u kome kriminal buja, a snage reda
nisu u stanju da ga spree ili kazne. Vorenov sud je to omogucio.
Grupa je elela drutvo u kome je uloga religije umanjena ili sasvim izbrisana. elela je amoralno drutvo u kome je jedina vrednost materijalna ("gotovina"). elela je neobrazovane generacije, koje e devedesetih
godina doi u punoletstvo. Kao dodatak svemu, Voren je odigrao specijalnu ulogu u zataskavanju i prikrivanju dokaza, kao lan komisije koja
je radila na ubistvu predsednika Kenedija. Ako bi javnost i Ministarstvo
pravde prihvatili Smitovu priu kao istinitu i tanu, onda bi u SAD-u
nastupila ozbiljna ustavna kriza. Sve odluke u kojima je Erl Voren uestvovao, ak i one u kojima je glasao "protiv" u odnosu na veinu sudija, morale bi da se ponovo preispitaju. Ako je bio izdajnik, sluajevi u
kojima je njegov glas bio za veinu moraju se ponititi, kao da nikada
nisu postali zakon. Situacija je pogorana i prisustvom sudije Renkvista,
82
koga je Smit identifikovao kao lana Grupe, 1991 godine. U februaru 1992
godine, ientifikovao je kao lanove Grupe i sudije Sautera i Blekmena.
Dosije Omega
Smrt Dona Kenedija ostaje jedno od najzamrenijih i kljunih
politikih ubistava u XX veku. I sam zainteresovan za ovu temu, prikupljao sam materijal koji mi se inio interesantnim. Bio sara iznenaen
ulogom Aristotela Onazisa u ovom ubistvu, koju je obelodanio Brus
Roberts, strunjak za kristalografiju i lasere, nekada zaposlen u kompaniji "Hjuz Erkraft". Radei u ovoj kompaniji, upoznao se sa Onazisom,
a uskoro su bizarni detalji ovog druenja poeli da mu zaokupljaju panju. Kivan na firmu, koja mu je pokrala patente iz oblasti lasera, odluio da svoja saznanja objavi. Mnogi detalji su se uklopili u kasnija
istraivanja drugih istraivaa i pokazali mranu sliku okruenja u kome
je bio Kenedi. On je kanjen za "neposlunost" prema onima koji su
hteli da ga kontroliu, a koje danas moemo identifikovati kao Komitet
300. Feljton koji sam napisao 1992 godine i objavio u asopisu "No
stradamus", ovde u prczentirati u obimu koji je pogodan da podupre
nau osnovnu priu. Aristotel Onazis je, bez suranje, bio nemilosrdan,
lukav, proraunat i iznad svega neutoljivo pohlepan za novcem i vlau.
Roberts opisuje njegov ivot poev od 1932 godine, kada je Onazis,
ve dolarski milioner zahvaljujui prodaji opijuma u Argentini, zapoeo
unosan posao sa Dozefom Kenedijem, Judinom Mejerom, koji je kasnije kupio "Vaington Post" i Mejerom Lenskim, gangsterom. Ova etvorka je zaradila pravo bogatstvo krijumarei alkohol u SAD. Dve godine kasnije, Onazis, Rokfeler i predstavnici "Sedam sestara" (kartela
najveih naftnih kompanija) sklopili su ugovor po kome je Onazis dobio
pravo da transportuje jeftinu arapsku naftu sopstvenim brodovima. Za
vreme Drugog svetskog rata Onazis je stekao ogromno bogatstvo prodajui naftu i oruje, i saveznicima i Nemcima, a rat je proao ne izgubivi ni jedan brod, niti jednog lana posade. Onda je 1949 godine, uz
pomo advokata Burka Marala, otkupio amerike ratne vikove, brodove tipa "liberti"*, u poslu sumnjive legalnosti. U ovo vreme u priu
se ukljuuje i Hauard Hjuz. U periodu do 1956 godine, Hjuz je potkupio poprilian broj amerikih politiara, senatora i guvernera. Na kraju,
osigurao je podrku tek izabranog potpredsednika Niksona, tako to je
dao zajam od dve stotine i pedeset hiljada dolara (koji nikada nije vraen) Niksonovom bratu Donaldu. Nikson je uzvratio tako to je naterao
IRS (poresku slubu) da dodeli status firme osloboene poreza
*jeftini brodovi, masovno proizvocteni u periodu rata, koji su posle rata prodati
na "kilo"
Dosije Omega
Hauard Hant, Dejms Mekord i drugi operativci CIA, udruili su se sa
izbeglim Kubancima, pripadnicima Batistine tajne policije, koji su bili
poznati amerikim vlastima kao "kubanski borci za slobodu".
1959 godine je pocela predizborna kampanja predsednikih kandidata. Onazis je mogao mirno da sedi i posmatra. Trka se odvijala izmeu Kenedija i Niksona, a on je kontrolisao oba kandidata. Izbor Dona
Ficderalda Kenedija za pretsednika, izgledalo je da e usreiti mnoge.
Ipak, stvari se nisu odvijale prema planu. Za Kenedija, njegovih hiljadu
dana na mestu pretsednika bili su vie nego teki. Ne samo to je stekao
mnogo neprijatelja u desniarskim krugovima, zbog otvorene podrke
crnakom pokretu za gradanska prava, ve je imao pred sobom rat u
Vijetnamu i kubansku raketnu krizu, koja je svet dovela do ivice atomskog rata. Uz to je napravio i seriju poteza koji su razbesneli mafiju.
April 1961 godine bio je katastrofalan. Invazija u Zalivu svinja, radi
zbacivanja Kastra, u potpunosti je propala. CIA i mafija su krivicu prebacili na Kenedija. Lisjen Vandebruk, autor knjige "Priznanja", citirao
je Alena Dalsa, tadanjeg direktora CIA, koji je optuio Kenedija da je
njegov "nedostatak odlunosti da se uspe", glavni krivac za poraz. Onazisova desna ruka u Americi, Robert Maho, angaovao je i uvebao mafijin tim ubica, iji zadatak je bila likvidacija Kastra. Maho, koji je bio
i Hjuzov (to jest, Rektorov) bliski saradnik, inae bivi ovek FBI i CIA,
pripremio je tim vrhunskih ubica na ijem elu su bili Don Roseli i
Dimi Fratiano, zvani "Lasica". Radei u zajednici sa Hantom i Mekordom, formirali su zajedniku ekipu sa CIA i pokuali pet puta da likvidiraju Kastra, sluei se raznim sredstvima, od puke velikog domcta
do pilula sodium morfata, koje izazivaju srani napad. Kastro je sve
preiveo. Ako vam ovo to je izneseno zvui nestvarao, naveu i paralelni izvor, knjigu Dona Renlija, "Agencija: Uspon i pad CIA". Maho
je zaista bivi agent FBI i CIA. Radio je za Onazisa u Rimu, to mu
nije smetalo da za CIA "ozvui" Onazisovu sobu. U svojstvu Onazisovog saradnika, pribliio se Donu Roseliju, Santosu Trafikanteu i
Semu ankani, trojici mafijaa visokog ranga. Ponudio im je stotinu i
pedeset hiljada funti za ubistvo Kastra. ankana je bio Roselijev ef, a
jedna od njegovih ljubavnica bila je Dudit Kembel. Sedraog februara
1960 godine, u "Sends hotelu" u Las Vegasu, Frenk Sinatra je upoznao
Dudit sa Donom Kenedijem. U roku od mesec dana postala je Kenedijeva ljubavnica. Ta veza je jo trajala u zimu 1962 godine, kada je odbila ponudu Seraa ankane da se uda za njega. Renli sugerie da je ovaj
86
Dosije Omega
ironija bude vea, u tom trenutku je Deki Kenedi bila na krstarenju sa
Onazisom. Razbesneli Don je pozvao jahtu telefonom iz Bele Kue i
rekao Deki da "sie sa broda makar morala da pliva". Nekoliko dana
kasnije, Deki se iskrcala u Turskoj, ruku pod ruku sa Onazisom.
Onazis je iskoristio Mahoa za ubistvo. Posao je bio planiran za 22 novembar u Dalasu. Ovaj put su reili da ga obave kako valja. Svom tirau
ubica prikljuio je mafljinog likvidatora Judina Bredinga i Li Harvi Osvalda, oveka CIA. Osvald je bio udnovata linost. Imao je paljivo kreirane veze i sa ultradesniarima i sa koraunistima. Meutim, "nametena"
mu je igra. Bio je "glineni golub", sa zadatkom da ubije guvernera Konelija. Breding, Fratiano i Roseli su bili trojka koja je trebala da se
pobrine za pretsednika. Hant i Mekord su takoe bili tu da priskoe u
pomo. Plan je bio paljivo smiljen. Svakog od etvorice atentatora
pratie po dva asistenta: ovek za podrku, koji e da pokupi aure i
oslobodi se oruja, i "tajmer" koji daje znak za otvaranje vatre. Fratiano
je bio odlian strelac. Sa drugog sprata zgrade "Dal-Tek" pogodio je
Kenedija dva puta, jednom u lea i jednom u glavu. U istoj zgradi se
nalazi dalaska policija. Strelac i njegov ovek za podrku bili su "uhapeni", odveeni policijskim kolima i kasnije osloboeni. Roseli je bio iza
ograde na travnatom uzvienju, pogodio je Kenedija u desnu stranu glave
i razneo mu mozak. Breding, sa Kenedijeve leve strane, pucao je sa male
pagode, preko puta travnatog uzvienja. Promaio je, posto je Kenedi
bio pogoden u istom trenutku od Roselija i Fratijana. Udaljio se bez problema, jer je nosio eir sa oznakom ljudi iz tajne slube. Osvald je napustio skladite i nije imao pojma da je njegov ovek za podrku sakrio
puku iza kutija, umesto da je izneo kao to je bilo planirano. Tri oveka,
odeveni kao skitnice, a jedan od njih je bio Hauard Hant, pokupili su aure i odetali do praznog eleznikog vagona na pruzi, koji je stajao sa
druge strane travnatog uzvienja. Tu su saekali policiju i ostali sa njima
dok nije stigao nalog da se uhvati Osvald. Zatim su puteni, a da nije podignuta nikakva optunica protiv njih. Sve u svemu, posle pucnjave je
uhapeno deset ljudi. O njima nema ni jedne jedine rei u izvetaju Vorenove komisije. ta je sa ubistvom policajca Tipita? Prema Vorenovom
izvetaju, najmanje dvanaest ljudi je videlo da se Tipit zaustavlja i razgovara sa jednim ovekom, onda izlazi iz slubenih kola i kree ka oveku
koji puca u njega etiri puta. Od svih oevidaca, u izvetaju je svedoenje
samo Dominga Benavidesa i Helen Markam. Mark Lejn, koji nije bio zadovoljan izvetajem Vorenove komisije, proveo je tri godine preispitujui
88
osife Omega
jica su bili ef CIA, Alen Dals, i senator Riard D. Rasel, koji je, kako
navodi Renli, bio modan lan Senata. On je bio nadlean za zatitu sigurnosti i pozicije CIA. Drugim reima, CIA nije iraala razloga da strepi od
Vorenove komisije, niti zbog svojih veza sa mafijom i Onazisom.
Sta se desilo sa Kenedijevim ubicama? Doni Roseli je dobio dve stotine i pedeset hiljada dolara, kao "nagradu za potragu", jer je doveo Onazisa u Las Vegas 1967 godine (preko Vejna Rektora, navodnog Hauarda
Hjuza). Preuzimanje grada je za Onazisa obavio Maho. Roselijevih etvrt
miliona bili su samo deo isplate za Kenedijevo ubistvo. Roseli je u dva
raaha, 24 juna 1975 i 23 aprila 1976 godine, svedoio pred erovim
komitetom, dodue oklevajui, jer se plaio da ga mafija ne ukloni. 7 avgusta 1976 godine, njegovo telo ugurano u metalno bure, pronaeno je u zalivu Damfaundling, u sevemom Majami Biu. Isplata Dimi Fratijana ukljuivala je stotinu i devet hiljada dolara, kroz nepovratni zajam od strane
"Nacionalne banke San Franciska". Odobrenje za kredit u vie rata, 1964
i 1965 godine, potpisao je lino predsednik banke Do AHoto, jedan od
visokih funkcionera "Timstera". Kompanija koja prati finansijske transakcije, "Dan i Bredstrit", registrovala je ovu transakciju u svom mesenom
izvetaju, pitajui se kako je Fratiano bio u stanju da obezbedi takav kredit, kada je njegovo jedino poznato zanimanje bilo "mafijin ovek". Fratiano je iskoristio novac za otvaranje transportne kompanije, a uskoro se
ukljuio u mnoge mutne poslove u graevinarstvu, koje je obezbeivala
drava. O tome je jedan lan komisije za kriminal Kalifornije izjavio:
"Mafija sada direktno dobija poslove od amerike vlade."
Bredinga je dva meseca posle ubistva ispitivala Vorenova komisija. Bez obzira to je bio kriminalac sa dvadesetogodinjim dosijeom, a u
vreme Kenedijevog ubistva bio je na uslovnoj slobodi, FBI je konstatovao da Breding o zloinu ne zna nita. Postao je povlaeni lan "Lakosta kantri kluba", poznatog sastajalita mafije, blizu San Klementea.
Takoe je bio kurir za prenos "prljavog novca" iz Onazisovih i Hjuzovih kazina, do Onazisove banke u Svajcarskoj. Sera ankana je etiri
puta u toku 1974 godine izlazio pred Veliku porotu, koja je istraivala
organizovani kriminal. Bezuspeno je traio pomo od CIA da izbegne
svedoenje. U etvrtak, 19 jula 1975 godine, u ikago su stigli lanovi
erovog komiteta, kako bi pripremili ispitivanje ankane. Te noi ankana je ubijen u svojoj kui. Praktino se nisu tedela ni sredstva, ni
ljudski ivoti, u skrivanju injenica vezanih za ubistvo Kenedija. Bizarni
90
Dosije Omega
dravnim agencijama i slubama u svoju korist, ostvarujui nove profitabilne poslove u Junoj Americi uz pomo Rokfelera i njihovog oveka Kisindera. Njega emo sresti u ubistvu Roberta Kenedija i Votergejt aferi.
Dosije Omega
4 avgusta 1962 godine, nisu u skladu sa zbivanjima tipicnim za samoubistvo. Robert Selcer, u svojoj knjizi "ivot i udna smrt Merlin Monro", tvrdi da su ona i Robert bili jedno vreme u braku, sklopljenom u
neformalnoj ceremoniji u Meksiku, oktobra meseca 1952 godine. Autor
tvrdi da je u noi navodnog samoubistva, Robert Kenedi bio vrlo blizu
njene kue, ako ne i u samoj kui. U knjizi ima mnogo podataka o njenim vezama sa mafijom. Par meseci pred smrt, Merilin drutveni ivot
bio je usko povezan sa Sinatrinim klanom i urkama sa mafijaima, koje su organizovali Sinatrini najblii prijatelji. Brus Roberts kae da jc
Bobi Kenedi znao ko je ubio njegovog brata u Dalasu, navodei da je
o tome Robert detaljno pisao u svojoj neobjavljenoj knjizi "Unutranji
neprijatelj". Samo to bi bilo dovoljno da ga kota ivota. Ovorae treba
dodati injenicu da su ga Donson i Onazis mrzeli onoliko koliko je i
on mrzeo njih. Kao dravni javni tuilac SAD-a, bio je inspirator i izvrilac mnogih akcija koje su bile razlog smrti Dona Kenedija. Robert
je bio i nezaobilazna prepreka Aristotelu Onazisu da se oeni sa Deki.
Kap koja je prevrila au bila je Bobijeva odluka da se kandiduje za
pretsednika. Oni koji su se oslobodili jednog Kenedija, nisu iraali nameru da puste drugog u Belu Kuu. Sem toga, osovina Onazis-mafijaCIA imala je svog kandidata, Riarda Milhausa Niksona.
Metod koji je primenjen prilikom ubistva Roberta Kenedija bio je
nov. Sirhan B. Sirhan, koji je osuen za ubistvo, bio je "glineni golub"
sa programa kontrole uma. On je pucao u Bobija Kenedija stojei ispred
njega. Svi ovi meci su promaili cilj. Stvami ubica je bio straar obezbeenja firme "Lokid", po imenu Tejn Cezar. Pucao je s leda, iz blizine, i nije mogao da promai. Robert Kenedi je ubijen 5 juna 1968 godine,
u hotelu "Ambasador", u Los Andelesu. Vest o smrti je objavljena sledeeg jutra. oko deset asova. Onazis, deset hiljada kilometara udaljen,
u Londonu, pozvao je telefonom svog najboljeg prijatelja, Konstantina
Gratosa i rekao:
"Ona (Deki Kenedi) se konano oslobodila Kenedijevih. Zadnja
karika je upravo pukla."
Prema Piteru Evansu i njegovoj knjizi "Ari", Onazis nije bio ni tuan ni iznenaden. Prema izjavi jednog saradnika u Londonu, "bio je zadovoljan to je njegova najvea glavobolja eliminisana". etiri meseca
kasnije, na Skorpiosu, Aristotel Sokrat Onazis oenio je aklinu Buvije
Kenedi. Tim venanjem ispunilo se staro pravilo mafije da onaj koji
94
Dosije Omega
borio godinama. Beznadeni Hjubert Hamfri, kandidat demokrata, nije
boo ozbiljna prepreka. U novembru 1968 godine, Nikson je postao trideset i sedmi ameriki predsednik. Nikson je vodio bunu kampanju protiv
krijumarenja droge preko meksike granice. Brojna hapenja i ubistva
krijumara pogaala su individualne krijumare i male bande, koje su
pokuavale da budu konkurencija mafiji i njenoj mamutskoj mrei. Niksonove agente, koji su titili mafijine operacije sa drogom, predvodio je
niko drugi do Hauard Hant, dobro znano ime iz raznih mutnih poslova. Vana linost u neverovatnim novanim transakcijama bio je Robert
Maknamara, direktor "Svetske banke". Kroz ovu banku je novac namenjen "gladnim nacijama" esto zavravao na privatnim raunima raznih
diktatora. Ove raune u vajcarskoj kontrolisao je Onazis. Tako je osam
milijardi dolara namenjenih Etiopiji zavrilo na privatnom raunu Haila
Selasija. Slina "pomo" upuena je iranskom ahu Pahlaviju i diktatoru
Filipina, Markosu. Jo dok je bio direktor "Rand korporacije", Maknamara je bio umean u veliku aferu, a sa njim i njegov pomonik, Danijel
Elsberg. U periodu izraeu maja i juna 1971 godine, "Njujork Tajms"
je objavio senzacionalne dokaze, koji su dobili popularni naziv "Pentagonski papiri", a koji su toboe bili vrhunska dravna tajna o umeanosti Amerike u Indokini. Bio je to jo jedan sjajan manevar da se prikrije
prava sutina angaovanja u Indokini, odakle je trgovina drogora donosila milijarde dolara. Tako je vijetnamski rat proglaen za jo jednu
nesmotrenu greku politikih struktura, a da bi sve izgledalo ubedljivo,
protiv Elsberga je podignuta optunica 28 juna 1971 godine. 3 septembra 1971 godine, u psihijatrijsku ordinaciju dr Luisa Fildinga u Los
Anelesu, neko je provalio i ukrao dosije Daniela Elsbcrga. Cilj je bio
da se time Elsberg uceni da svoju ulogu odigra do kraja, a da se onda
diskredituje, ako bude potrebno. Kasnije e se ustanoviti da je ovo bila
jedna u seriji provala, koju su izveli Niksonovi ljudi, prerueni u vodoinstalatere. Kljuni tandem u ovim provalama inili su nezaobilazni Hauard Hant i Dejms Mekord. Tek za vreme sudenja Elsbergu, aprila
1973 godine, sudija Metju Birn je otkrio javnosti da su Hauard Hant i
Gordon Lidi izvrili provalu u ordinaciju dr Fildinga. Na kraju suenja,
11 maja 1973 godine, sudija je objavio obustavu proeesa i odbacio sve
optube protiv Elsberga. Takoe jc otkrio da mu je Niksonov savetnik
za unutranje poslovc, Don Erlibman, ponudio mesto direktora FBI,
kao protivuslugu da se provala zataka. "Pentagonski papiri" su naneli
dosta tete CIA. Hant i Mekord su zvanino napustili CIA 1970 godine.
96
Dosije Omega
ciljeve u Vijetnamu, ipak je naneo ogromnu tetu i predstavljao ozbiljnu
opasnost za pokret Vijetkonga, jer je ciljao najkvalitetnije kadrove oslobodilakog pokreta, koje nije bilo lako nadoknaditi.
U jesen 1989 godine, Smit je identifikovao, kao lanove i agente
Grupe, preko stotinu oficira amerike vojske. Tu su bili ukljueni komandanti osamdeset odsto amerikih armija, efova vanih odeljenja,
komandi, evropske komande, vojnih kola i mnogih drugih znaajnih
pozicija u armiji. Veina ovih oficira bila je na visokim komandnim
pozicijama u vijetnamskom ratu. U jednora trenutku, kada je opisivao
izdaju, R. D. ga je prekinuo i rekao:
u
Dosije Omega
ovo postala jedna od najboljih automatskih puaka u svetu. Maja meseca 1990 godine, u razgovoru sa Smitom, R. D. ga je upitao da li zna
neto o ovome. Smit je odgovorio da jedino to zna je umeanost proizvoaa, firme "Kolt", upletene sve vreme u poslove Grupe.
Dosije Omega
dokaze Grinspen je koristio da bi ucenjivao Onazisa, koji je do tog trenutka platio ve preko etiri miliona dolara. Zaverenici su traili avion,
koji e provalnike iz "glavnog plana" prebaciti u Meksiko po obavljenom zadatku. Veinu fotografija Hanta, Lidija i ostalih "vodoinstalatera", koje su se kasnije pojavile u "Vaington Postu", snimio je Al
Strom. On je ubijen 9 jula 1973 godine. Roberts misli da je to uinjeno
po nalogu Katarine Graham, zato to je celu stvar odao njemu. U aprilu
1972 godine, Mekord je od Lidija dobio sedamdeset i est hiljada
dolara. Ovaj je potrosio pedeset i osara hiljada dolara za kupovinu
opreme za prislukivanje i snimanje.
Prva provala u "Votergejt", 28 maja 1972 godine, prola je bez
problema. U stvari, celu operaciju je pratio Hal Lipset, detektiv koji je
radio za Katarinu Graham. On je dvojicu "vodoinstalatera" pratio ve
izvesno vreme. Sa svojom eficom se dogovorio da postavi zamku provalnicima, kada se budu vratili da demontiraju opremu. Preruen u potara,
Hal Lipset je 17 juna postavio prisluni ureaj na ulaznim vratima, ali
tako da se mogao lako otkriti. uvar je odmah pozvao policiju. Postavljena je zaseda i uskoro su "vodoinstalateri" uhvaeni. Hant i Lidi su
jedini izbegli hapenje, jer nisu bili na licu mesta. Lidi je odmah pozvao Megrudera, zamenika direktora za komunikacije Bele Kue. Ovaj
je obavestio Miela i ostale. Bilo je dovoljno vremena da se spale dosijei i unite optuujui dokazi. Zapocelo je jo jedno zatakavanje. 20
juna, Lari O'Brajen, predsednik Demokratske stranke, podneo je tubu
zbog provale i prislukivanja. Optuen je bio CRP, "Komitet za reizbor predsednika"* Republikanske stranke. U tubi je kao odgovorno lice
CRP-a (esto su ga zvali CREEP)** naveden Frensis L. Dejl, predsednik. Kako navodi Roberts, ovo je bila velika greka mafije, jer se u javnosti pojavilo Dejlovo ime, koje je vodilo direktno do Onazisa. Svi su se
maksimalno trudili da ovo ime nestane iz svih papira u aferi Votergejt,
kao i svih okolnih, povezanih dogaaja. Ovo je zaista udno kad se zna
da je CRP stajao iza provale, a drugo, imena Lidija, Megrudera i Miela su bila centar ove afere, kao rukovodeih iz struktura CRP-a.
Roberts prvi put pominje Dejla i CRP u vezi sa isplatama za zatakavanje ubistva Dona Kenedija. Navodi da je ef CIA u Dalasu, Don
Mekoun, nagraen za uspenu saradnju mestom u upravnom odboru
*CRP-Comitee for the Reelecton of the President
**Creep - puzati, gmizati
102
Dosije Omega
ostavku. Po Robertsovim reima, 30 avgusta Ford je angaovao advokata mafije, Beksa, da izradi nacrt pomilovanja za Niksona. Ford je 8 septembra pomilovao Niksona za sva kriminalna dela, poinjena od 20 juna
1969 do kraja avgusta 1974 godine. U oktobru, poelo je suenje optuenima u aferi Votergejt. Bilo je to zatakavanje zatakavanja.
Ve sam vam opisao kako je Hauard Hjuz kidnapovan, 1957 godine. Onazis ga je drao zatoenog na Skorpiosu, do njegove smrti 1971
godine. Vejn Rektor, koga jc Hjuz angaovao kao dvojnika, nastavio je
njegov posao. Smrt pravog Hjuza jedva da je neto znaila Onazisu. Hjuzov rukopis i potpis je raogao biti reprodukovan uz pomo vrhunskih
falsifikatora, a sve poznate injenice o njegovom ivotu bile sredene i
pohranjene u kompjuter, kome su pristup iraali "Hjuzovi" direktori iz najueg kruga. Prema Robertsu, pisac Kliford Irving, koji je hteo da napie
knjigu o Hjuzu, sprijateljio se sa jednim lanom Hjuzove "Mormonske
mafije"*. Taj ovek, Merimen, dao je Irvingu kopiju biografije iz kompjutera. Irving ju je iskoristio za pisanje knjige, koja je izazvala buru
u javnosti, kada se pojavila. Onazis je pobesneo. Pogreno je pretpostavio da je Robert Maho bio izvor informacija i otpustio ga je, septembra
1970 godine. Na Badnje vee, "Hjuzova" ekspedicija izvela je "tajni
odlazak" iz Las Vegasa (koji su pratili svi mediji), posle trinestogodisnjeg
boravka, gde je Maho vodio "Hjuzova" kazina za Onazisa. U decembru, kada je otkrio svoju greku, Onazis je naredio da se Merimen likvidira. Na sam dan smrti pravog Hjuza, 18 aprila 1971 godine, ena
Kliforda Irvinga dala je na naplatu ek za pisanje knjige, koji je potpisao "Hjuz". Onazisova vajcarska banka je platila. Tri godine kasnije, u januaru 1974 godine, Robert Maho je dobio spor protiv "Hjuza",
zbog izgubljene zarade, vredan pet stotina hiljada dolara. Kako navodi
Roberts, ova ucena je bila paljivo uobliena. Maho je mnogo znao o
Onazisovim poslovima. Zato je Onazis platio ne oklevajui.
"Hjuzovo" drutvo, posle odlaska iz Las Vegasa, prvo se zaustavilo
na Bahamima. Nisu se dugo zadrali, jer su lokalne vlasti ve vodile
istragu o vezama mafije i "Hjuza". Preli su u Nikaragvu, a zatim u Kanadu. Ovde su, prema Robertsu, izveli veliku prevaru na berzi i preli
brzo u Englesku. Svoj tab su smestili u Rotildovom "In of the Park"
hotelu, u Londonu. Ovde je krajem 1972 godine likvidiran L. Vejn Rektor, ali se nastavilo sa prevarom uvanja "ostarelog i ekscentrinog
*est "medicinskih sestara" koje SU bili stalno sa "Hjuzom"
104
Dosije Omega
papu Pija XI, pa ga je papa Pije XII udaljio iz Rima, da bi na kraju i
sam postao papa, 1963 godine, pod imenom Pavle VI. Tiseran je sve
ovo opisao u detalje, nazivajui Montinija "zamenikom Hrista u Auvicu". Kroz njega je video ispunjenje proroanstva iz Fatime, da e se
Antihrist uzdii do vrha i stati na elo Crkve.
Krajem 1984 godine, R. D. i doktor Skot bili su u ranoj fazi pomaganja Deriju da se oslobodi i deprogramira od onoga to je sutina
programa "Zapamti da zaboravi". Za vreme prve seanse, u novembru
1984 godine, uspeli su da savladaju Smitove instrukcije iz programa
Feniks, po kojima je trebalo da ubije svakog ko pokua da ga uvede u
hipnotiko stanje bez upotrebe prave lozinke. U svesnom stanju, Smit
je doivljavao povean broj flebekova*, na dogaaje za koje je obuavan da ih zaboravi i koje nije uspevao da povee u koherentnu priu.
Ono to su ispitivai Smita primetili, bile su neloginosti koje se nisu
uklapale u ve uspostavljanu matricu delovanja Grupe, kako je to Smit
ranije opisivao.
Ovde pria dobija filmski ritam i tempo. R. D. je pozvao Smita uoi
Nove godine i upitao ga da li inauguracija Ronalda Regana, predviena
za 21 januar 1985 godine, ima neke veze sa neloginostima iz Smitove
prie. Smit je odgovorio da nema nikakve veze, a trideset minuta kasnije pozvao je R. D.-a telefonom. Priznao je R. D.-u da je u toku zadnjih seansi imao problema sa samokontrolom, jer je oseao jak nagon
da mu oduzme ivot. Ovaj oseaj je dostigao vrhunac za vreme identifikacije "dokaza broj 3", kada je potpuno izgubio kontrolu. Dokaz je
bila fotografija dr Jozefa Mengelea, snimljena od strane argentinske
policije 1959 godine. Fotografija je dobijena iz kancelarije Simona Vizentala u Njujorku. Smit je u hipnotikom transu ispriao o planu za dan
inauguracije. Rekao je da je on uesnik atentata i planiranog masakra
uesnika inauguracije. Nije znao ko rukovodi operacijom, ali je izjavio
da e Rakel, pratilac dr Mengelea, verovatno imati neposrednu kontrolu
nad ovom misijom. Ovaj ovek je rodom sa Kariba, a gospoa Vajt ga
je zvala "Ostrvljanin". Identifikovala ga je jula meseca 1984 godine.
Kada je videla Rakela, taj dan je provela crtajui slike u pesku, koje su
predstavljale masku oveka koji plae, a suze mu teku niz obraze. U toku telefonskog razgovora sa R. D.-om, zvuala je prestravljeno. Smit je
opisao masku kao identinu onoj koju je nosio jedan stari lekar Nemac,
*"Flushback" - seanje na prole dogaaje koje se javi iznenada.
106
Dosije Omega
pod supervizijom jednog starog nemackog lekara, koji je kasnije idntifikovan kao dr Jozef Mengele. U januaru 1983 godinc. R. D. je odluio da istrai ove dogaaje, uprkos upozorenja nekih direktora "ARCO"a. Izvetaj je imao etrdeset i est strana i baziran je na intervjuima sa
gospoom Vajt, gospoom Suzanom Smit i jo oko dvadeset svedoka
zbivanja u fabrici, kao i analizi dokumentacije o proizvodnji same fabrike. Istraga je pokazala da nedostaju sirovine u vrednosti od nekoliko
miliona dolara. Pretpostavka je da je nestali materijal bio upotrebljen
za proizvodnju plastinog eksploziva i radioaktivnog punjenja za nuklearno oruje. U toku istrage, R. D. je otkrio da su radnici u fabrici
bili podvrgnuti torturi, dok su se nalazili u stanju hipnoze, izazvane
drogama. Krajnji cilj hipnoze i muenja bio je ostvarivanje oblika kontrole uma, slian onorae opisanom u knjizi Dona Marksa "Potraga za
mandurijskim kandidatom". To je studija o pokuaju CIA da obui
atentatore, koji se u svesnom stanju nee seati da su poinili ubistvo.
Pre mnogo teeg "treninga" pod hipnozom, svaka rtva bila je podvrgnuta najmanje trima tehnikama od strane agenata Grupe u fabrici.
Agenti su bili osoblje koje je relativno lako imalo pristupa telima
rtava, a uivali su poverenje zaposlenih. Tu su bili ukljueni fabriki
lekar dr Dek Kerns i najmanje dve medicinske sestre iz ambulante.
Takode je bio ukljuen i ef personalnog odelenja, A. L. Rajs. esto
se smatra, u strunim kragovima, da se subjekt ne moe dovesti u hipnotiko stanje protiv njegove volje. Ova evidentna istina je prevazidena
novim tehnikama, tako to su razvijani bliski prijateljski odnosi izmedu
rtava i agenata Grupe, uz pomo hipnotikih droga i estim ponavljanjem hipnotikih indukcija. rtve su na kraju razvile mogunost
trenutnog ulaska u hipnotiko stanje, kad god bi neko upotrebio odreeni stimulus. Preliminarne tehnike su ukljuivale nezakonito davanjc
droge, indukovanje hipnoze i ponovljeno pojaavanje prirodne ljudske
tendencije da zaboravi dogaaje koji su se desili pod hipnozom. Svaka
rtva je trenirana da ue u hipnotiko stanje posle ispoljavanja odredenog stimulansa - obino kljune rei ili fraze. Svako je obuen kroz
prograra "zapamti da zaboravi", koji se obavljao dok se subjekt nalazio
u hipnotikom stanju, i svako je vie puta bio podvrgnut identinom
procesu, stimulus - odgovor, da bi se stvorila automatska reakcija na
odredeni stimulans.
U periodu od 1977 do 1980 godine, Vajtova je vie puta dobijala
injekcije droge poznate pod imenom ketamin. Ovo je tada bila skoro
108
Dosije Omega
Dosije Omega
neposredno pre proslave u fabrici "ARCO". Vajtova i njen mu su godinama bezuspeno pokuavali da dobiju dete. Konano je ostala u drugora stanju, u jesen 1980 godine. Suzan Smit, koja je radila sa njom, kae da je En bila vrlo uzbuena i srena zbog toga. Ono to se desilo,
opisala je Smitova, Derijeva ena u to vreme, ispriavi sve u video
kameru R. D.-u i dr Skotu, 1985 godine na Boi, ili jedan dan posle
toga. Suzan je u drogiranom stanju bila odvedena u sobu, koja se nalazila ispod fabrikog skladita. Nije mogla da pomeri ni jedan deo tela.
Samo je gledala kada je nekolicina ljudi dovela En, koja je bila gola.
Dvojica su je drala da se ne bi otimala. Dok su je drali, Geri Deker
je tukao Vajtovu po stomaku, sve dok nije pobacila.
Dosije Omega
kontrole nad tim besom. U stvari, bes je preusmeren tako to je rtva
obuena da bes ispolji ne prema dr Mengeleu, ve prema meti odreenoj od strane "gospodara", koji koristi ispravne lozinke i znake. Smit
kae da se ne sea "upucavanja" koja je izvrio, ali povremeno, u svesnom stanju, ima delimina seanja koja se odnose na "vrebanje" i pripreme za ubistvo. Komunikacija izmeu rukovodilaca operacija i ovih
ljudskih oruja-robova, obavlja se uz pomo visokofrekventnih kompjuterskih kodova. Kada bi se kod prenosio putem telefona, zvuao bi poput smetnji na vezama. Suzana i Deri Smit su opisali posetu imanju
Lindona Laroa u Virdiniji, kojom prilikom su obuavani da sluaju i
prevode ove kodirane transmisije. Kada je R. D. radio telefonske intervjue sa Vajtovom i Smitom, primetio je vie puta ove kodirane poruke.
Okolnosti pokazuju da je neko nadzirao ove intervjue telefonom. Kad
god bi se dolo do odreene take u razgovoru, za koju kontrolor nije
eleo da R. D. dobije odgovor, slala bi se kodirana poruka. U tom
istom trenutku svedok bi prestao da govori, ponekad usred recenice, i
rekao da je zaboravio o emu priaju ili o erau se radi.
Vratimo se oveku koga je Smit znao kao "Halorana". Re je o
Kler Dordu, koga je sem Smita identifikovao i ef CIA u Sajgonu,
Dord Piterson iz Sent Luisa. Ovaj deo prie ima veze sa potvrdom
da je Smit radio za CIA, to je bitno, jer daje verodostojnost svemu dosad iznetom. U maju 1990 godine, Smit je objasnio kako ga je "Haloran" regrutovao da uestvuje u ubistvima svedoka atentata na Dona
Kenedija. Ali, krenimo redom. U toku 1988 godine, Smit je poeo da se
udaljava od R. D.-a. Mnogi dogaaji, koji su se desili u tom periodu,
pokazuju neije meanje sa strane. Neko blizak Deriju ga je ubedio da
ne odgovara na pitanja R. D.-a, kao i da odbije dalju identifikaciju lanova Grupe, sa spiskova koje mu je davao R. D. Okolnosti pokazuju
da je Smit bio podvrgnut rutinskoj hipnozi i programiranju pod hipno
zora, kakvo je okusio u Biver Veliju i Vijetnarau. U toku zime 1988 i
ranog prolea 1989 godine, Deri Smit se alio da tri puta nedeljno,
ujutru, osea samoubilaki nagon. Teorija dr Skota je da samoubilako
oseanje ima veze sa prirodnim "alarmom" u Ijudskoj psihi. Ovo izlaganje je ostavilo utisak na Derija, ali ga nije komentarisao. Nedelju dana kasnije, Deri se pojavio u njegovoj kancelariji naoruan Magnumom
357 i Lugerom. Ispalio je hitac u visini glave R. D.-a. Da li su komentari dr Skota prouzrokovali da Derijev "kontrolor" inicira ili ga ohrabri
za ovaj incident? Tada se na sceni ponovo pojavio "Haloran". U leto
114
Dosije Omega
ma "slobodnog sveta" u 1990 godini, kada je planirano da zapone
glavna operacija. Smitova tvrdnja da je 1-4 radioaktivan, dramatino je
potvrena testoviraa analize krvi zaposlenih, smrtnou i bolestima koje
nastaju kao posledica dugotrajnoj izloenosti radijaciji. Po reima Vajtove, da bi se stvar zatakala, nadlenim organima je podnet veliki broj
falsifikovanih analiza i veliki broj izjava agenata Grupe, zaposlenih u
kompaniji "ARCO". Istina je da je oko stotinu zaposlenih obolelo od
tekih bolesti, ili umrlo od raka, leukemije i slinih bolesti krvi, to je
rezultat izloenosti radijaciji.
Stvaranje dvostruke linosti vetakim putem, kroz traumu, razlikuje se od prirodnog fenomena dvostruke linosti samo po nainu, a ne
po rezultatu. Deri Smit se, kao Deri, seao samo kroz "flebekove",
nareenja i onoga to je radio na rasporedivanju bombi, U intervjuima,
u kojima je konano objasnio nain preuzimanja vlasti od strane Grupe,
insistirao je na tome kako mu je reeno da je u pitanju samo probno
rasporedivanje i neka vrsta vebe. "Flebekove" je opisao kao "vojne
filmove o obuci". U njima je video sebe, kako to radi na raznim lokacijama i gradovima. Zakljuak je da je "nemaki dvojnik" bio instrument,
koji je Grupa koristila da u stvamosti postavi nuklearne bombe u Americi i drugim zemljama. Vreme u kome je izvrio postavljanje bombi je
od poetka 1981 godine, do avgusta 1983 godine. Smit se sea da su
bombe stavljene u San Francisko, Sent Luis, ikago, Njujork i Vaington. Takoe je potvrdio da su bombe postavljene ne samo u velikim
gradovima, ve i u najvanijim vojnim bazama. Rekao je da nijedna
bomba nije postavljena na fiksiranu lokaciju ili zakopana. Bombe su
postavljene tako to su date Grupinim agentima, u mestima koja su
odreena kao mete. One su "na sigurnom", do trenutka kada e se upotrebiti. Vajtova i Smit, nezavisno jedno od drugog, imali su "flebekove" na vojne mape Amerike, na kojima su razni delovi bili oznaeni
krugovima. Smit je rekao da su vojne mape, izdeljene u sekcije, jedna
od najvanijih stvari koje su smetene u njegovoj glavi. Bazirano na
ovim "flebekovima", ini se da su "nemaki dvojnici" Smita i Vajtove
znali kodove i nain aktiviranja, podatke o ciljevima i drugo. Izgleda
da je to bilo smeteno u njihovoj "manje korienoj sferi mozga", kao
u kompjuteru. U intervjuima, Smit je rekao da su ifre za ciljeve i aktiviranje smetene u nekora kompjuteru. Verovatno da je govorei o programiranju, mislio na svoj sopstveni mozak. Vojne mape o kojima je
govorio izgleda da imaju veze sa vojnim bazama. Na mapi je, po njego116
Dosije Omega
kao izgovor da predsednik prenese deo svojih ovlaenja na Grupu.
Interesantno je da je 1997 godine, ruski general Aleksandar Lebed, koji
je najavljivao svoj politiki pohod na mesto predsednika Rusije, dao
jednu udnu izjavu. Po Lebedu, iz nuklearnog arsenala Rusije nestalo
je pedeset mini-nuklearnih bombi od jednog kilotona, koje mogu da stanu u kofer! Ovo je potvrdio 1998 godine ruski agent Prebeg, bivi lan
sovjetske vojne obavetajne slube GRU, na sasluanju pred amerikim
Kongresom. Bivi pripadnik GRU-a izjavio je kako je njegov zadatak
bio da izabere skrovita za ove kofere sa bombom, a na dati signal.
drugi agenti su trebali da aktiviraju bombe. Ove bombe su navodno
osamdesetih godina prokrujumarene u SAD. Da li to znai da agenti
Grupe u Rusiji imaju isti cilj i primenjuju isti metod koji je primenjen
u Americi (zastraivanje svetskog javnog mnjenja), ili rade za Grupu i
time direktno potvruju Smitovu priu? Posle Lebedove izjave usledili
su demanti Ruskog ministarstva za. nuklearnu energiju, tadanjeg premijcra ernomirdina, Ministarstva odbrane i Generaltaba ruske arraije. Po
njima, sve bombe su na broju, a Lebed pria neistine. Zato bi to Lebed
uradio? Da li je i on lan Grupe, pa poinje da preti, to je mogue,
jer je 1996 godine postao malteki vitez. Ili je ruski patriota i upozorava na opasnost od Grupe u Rusiji? Ostaje da se vidi.
Dosije Omega
6) Ostavka predsednika Federalne rezerve
U roku od nekoliko nedelja, nakon to je Smit identifikovao
predsednika Federalnih rezervi ("Narodne banke") SAD-a, D. Vokera,
kao lana Grupe, ovaj je podneo ostavku iz "licnih razloga".
7) Izbor generala Pauela za glavnokomandujueg
1989 godine, u roku od mesec dana poto je Smit identifikovao
ezdeset odsto generala iz visokih vojnih krugova amerike arraije kao
lanove Grupe, predsednik Bu je izabrao generala Kolina Pauela za
glavnokomandujueg "Udruenog taba amerikih oruanih snaga".
General Kolin Pauel je prvi crnac glavnokomandujui, a izabran je potpuno van principa normalnog vojnog senioriteta. Vedina generala, koji
su po rangu bili iznad generala Pauela, identifikovani su kao lanovi
Grupe.
8) CIA potvruje da je Smit radio za njih
Jedan od vrhunaca Srnitove prie bilo je njegovo insistiranje na podatku da je radio za CIA, jo dok je bio u Vijetnamu, sedamdesetih
godina. Tanije, radio je u okviru operacije Feniks, segmenta CIA, za
ije delovanje je rekao da se nikad nee okonati, jer je to operacija
koju kontrolie Grupa. CIA je negirala da je Smit radio za njih, sve
do 1989 godine, kada su bili prinueni da odgovore na zahtev FBI, koji
je vodio istragu o Smitu. Deri je bio glavni svedok FBI o delovanju
mafije u Pajk Kauntiju. Posle nekoliko odbijanja, CIA je konano
potvrdila da je Smit radio za njih do 1985 godine. Kasnije je potvreno
da je svaki podatak koji je FBI dobio od Smita, o delovanju mafije,
bio apsolutno tacan.
9) Eksplozija "Calendera"
Sredinom januara 1986 godine, otprilike nedelju dana pre lansiranja "Calendera", Deri je rekao R. D.-u da atl nikada nee uzleteti,
jer Grupa planira da sabotira let. Smit nije mogao nita da kae o nainu sabotae. Preneo je razgovor sa sastanka u "Heritid fondaciji", o
tome kako Grupa ne eli da SAD i Sovjetski Savez budu uspeni u
istraivanju kosmosa. Dve godine posle eksplozije, R. D. je sproveo
istragu. Razgovarao je sa zaposlenima u NASA, koji su bili na posloviraa vezanim za lansiranje. Jedan svedok iz Floride rekao je da postoje
120
Dosije Omega
p tome dri usta zatvorena. Njegove nalaze vlada je ignorisala. Smit je
takoe identifikovao, kao lanove Grupe, nekolicinu lanova vladine
komisije koja je istraivala ovu nesreu.
11) Nestanak evidencije o zajmovima
Istraga o zajmovima, koji su davani irom zemlje, a ija evidencija je kasnije uklonjena iz knjigovodstva "Administracije za mali biznis"
i drugih agencija, pokazala je da je re o jednoj od najveih afera, koja
je zatakavana svim silama. Razlog za uklanjanje evidencije, a re je o
stotinama miliona dolara, je to je neko na vrlo visokom poloaju u
Vaingtonu krao ili preusmeravao taj novac. Usledile su tube sudovima od strane R. D.-a, a ovaj sluaj se jo povlai kroz birokratiju amerikog pravosua, jer bi obelodanjenje velikih kraa novca amerikih
graana imalo teke reperkusije po ameriku vladu.
Posle svih navedenih dokaza o monstruoznosti delovanja "vlade u
senci", koja nee prezati ni od najveih zlocina da bi se dokopala vlasti,
postavlja se pitanje kako su Smit, Vajtova i drugi jo u ivotu, odnosno,
da li je mogue razotkrivati planove Grupe, a da to ne izazove njihovu
reakciju. Po iznetim saznanjima, R. D. je vie puta proglaavan za ekscentrika, "blagog ludaka", koga ne treba uzimati za ozbiljno. Na Smita su
pokuali atentat nekoliko puta. Neko je pokuao da ga ubije 1985 godine, u Klarksburgu, nakon intervjua koji su poeli da vode ka britanskoj kraljevskoj kui. Drugi, perfidniji, pokuaj izveden je 1988 godine
u Masausetsu. Deri je skoro izgubio krv, dok ga ena napokon nije
smestila u bolnicu. a u drugom incidentu je dolo do naprsnua slepog
creva i posle dvadeset i etiri asa u tom stanju, jedva je spaen. Pokuaji su prestali kada je R. D. podneo ministarstvu pravde analizu metoda
koji su upotrebljeni, kao i identitet mogueg atentatora. Takoe bi smru
Smita, ili nekog iz ekipe koja prati rad Grupe, bio pokrenut lanac neprijatnih pitanja, izmedu ostalog i oko tvrdnje da je jedan od lidera Grupe
engleska kraljica Elizabeta Aleksandra Meri Vindzor. U roku od pet godina po objavljivanju prvog izvetaja o delovanju Grupe, u javnost su
izali i drugi dokazi koji su potvrdili osnovnu nit prie, kao to su silovanja u Bruklinu uz primenu ketamina i otkrie da ovek u zatvoru "Spandau", poslat iz Engleske posle Drugog svetskog rata, nije Rudolf Hes,
ve njegov dvojnik. Tu je i film "JFK", Olivera Stouna, o atentatu na
Kenedija, koji doslovno prati Derijev opis o Kenedijevom ubistvu.
122
Dosije Omega
ta izveli su ministarstva odbrane, energije, zdravlja i pravde, kao i "Nacionalna agencija za bezbednost" (NSA), CIA i NASA. Ove mrane
aktivnosti amerikih vlada i organizacija sabrane su u izvetaju kongresnog potkomiteta iz 1986 godine, pod naslovom "Ameriki nukleami
zamorii: Tri dekade eksperimenata radijacijom na amerikim graanima". Izvetaj, koji je Reganova administracija kasnije "zaboravila",
govori o eksperimentima, raenim uz znanje vlade, na vie od dvadeset i tri hiljade graana i na hiljadu i etiri stotine razliitih lokacija u
toku trideset godina. Svi eksperimenti su izvreni bez znanja i pristanka rtava.
Izmeu 1943 i 1973 godine, istraivai na univerzitetu "Harvard" i
"Masausetskom institutu za tehnologiju", vrili su ispitivanja etrdeset
deaka sa intelektualnim oteenjima. Deacima je davana radioaktivna
hrana, a rezultati "istraivanja" su objavljeni u "strunim" asopisima.
Pristanci na eksperimente, koje su roditelji potpisali, nisu spominjali
radijaciju.
Izmeu 1949 i 1957 godine, "Medicinski koled" Virdinije osnovao je tajnu laboratoriju, koja se bavila prouavanjem metabolizma sa
primarnim ciljem za pripreme u sluaju brojnih gubitaka, kao posledicu
nuklearnog napada. Lekari su sproveli seriju opasnih eksperimenata na
stotinama ljudi, veinom crnaca, koji nisu sumnjali da su predmet
eksperimenata, a ve su bili teko povreeni u poarima i sa opekotinama doneti u bolnicu.
Na "Medicinskom koledu" Virdinije, kao i u dve sline bolnice - "Duliju", bolnici za crnu decu, i "Svetom Filipu", bolnici za punoletno crno stanovnitvo, oko stotinu pacijenata godinje bilo je
podvrgnuto eksperimentalnom leenju opekotina, radijaciji i leenju antibioticima, na nain koji je ispunjavao svrhu "istraivanja". Ilo se dotle
da su se pacijentima, koji su ve bili na ivici smrti, ubrizgavali radioaktivni izotopi.
U laboratoriji "MKV", doktori su pacijentima nanosili opekotine
prvog, drugog i treeg stepena, uz pomo fokusiranja svetlosti iz jakih
vojnih reflektora, prenika jednog kvadratnog santimetra, simulirajui
tako opekotine nastale posle nuklearne eksplozije.
Pedesetih godina, stanovnicima Aljaske su davani radioaktivni izotopi, da bi se videlo kako se posle toga adaptiraju na hladnou.
Stotinu i dva pripadnika plemena Inuita i Gviina su dobili kapsule joda-131, kako bi lekari amerikog vazduhoplovstva prouavali
124
Dosije Omega
sirana 12 januara 1965 godine, u deset sati i pedeset i osam minuta
(10:58h), iz vojne baze "Dekes Flets" u Nevadi, a onda je deo svog
nuklearnog jezgra sagorela u atmosferi, u spektaklu koji su naunici
opisali kao "gorenje boine svede". Vetrovi su radioaktivni oblak poterali na jugozapad, preko Doline smrti i Los Anelesa. Oblak je prestao
da
se
prati
kada
se
rasprsio
iznad
Pacifika.
Dosije Omega
Drugi eksperiment, operacija Beli mantil (takoe poznata kao CD22), izvedena je sa ciljem da se vidi koliko su ljudi podloni infekciji
posle aerosolnog rasprivanja Rickettsia burnetii. jer su u laboratorijama ve bili izvreni eksperimenti na zamorcima i majraunima. Bakterija
je rasprena sa visine od sedam stotina metara, a jednom kada je rasprena, vie se ne moe kontrolisati. Izaziva takozvanu Q-groznicu, iji
su simptomi zapaljenje plua, munina i povraanje. U knjizi "Oblaci
tajnosti". Leonard Koul daje popis biolokih agensa isprobanih nad
amerikim stanovnitvom:
"'Aspergillus fumigatus' je gljivica koja je nasiroko koriena od pedesetih godina i poznata je kao zagaiva rana, kao i agens infekcije
plua, bronhija, spoljnjeg uha, paranaz.alnih sinusa, one upljine, kostiju i modane opne. Izvetaji objavljeni 1980 godine pokazuju da je
armija namerno izlagala ovom patogenu neproporcionalni broj crnog
stanovnitva.
'Cink kadmijum sulfid' je hemijski agens, koji se iroko primenjivao u eksperimentima amerike armije. 'Cink kadmijum sulfid' je suv
fluoroscentni prah, koji se upotrebljava samostalno ili u kombinaciji sa
biolokim agensima. Upotrebljen na ljudima, taloi se u tkivima i toksian je zct sve fizioloke sisteme.
'Bacillus subtilis' je bakterija koja ima neke karakteristike bakterije 'Bacillus anthracis', koja izaziva antraks. Smatra se bezopasnom po
veinu ljudi, ali moze iz.az.vati infekcije i napasti krvotok ljudi koji boluju od hroninih bolesti. Moe izazvati meningitis kada se raspruje u
zatvorenim. prostorima. Amerika armija je 1966 godine napaia Njujork
ovom bakterijom, kojoj je bilo izloeno preko milion ljudi.
'Serratia marcescens' izaziva meningitis, infekciju rana i artritis, a
armija ju je rasprivala iznad San Franciska 1950 godine."
Veruje se da su eksperimenti sa ovom bakterijom nastavljeni do
danas, a sigurno su upotrebljavani i drugi agensi. Ono to se prati zadnjih godina je pojava biolokih agensa koji su stvoreni genetskim
inenjeringom.
I britansko Ministarstvo odbrane je sprovelo svoje tajne eksperimente sa biolokim orujem izmeu 1964 i 1977 godine. Simulanti,
ukljuujui Bacillus globigii, Seratia marcescens i E.coli-162, rasprivani su na javnim mestima, ukljuujui most "Vaterlo" i obale Temze.
Velike koliine biolokih agensa su rasprene du obale Dorseta, izazi128
Prisilna sterilizacija
u demokratskim drzavama
Skandali u vezi prisilne sterilizacije, uzdrmali su nedavno javnost
u mnogim zemljama, ukljuujui Australiju, Austriju, Kanadu, Dansku,
Finsku, Francusku, Italiju, Japan, Norveku, vajcarsku, Svedsku i Sjedinjene Drave. Hiljade ljudi, uglavnom ena, sterilisano je u okviru
standardne prakse brige za ljude sa intelektualnim i psihijatrijskim nedostacima i oboljenjima. Najmanji broj sterilizacija izvren je zbog medi129
Dosije Omega
cinskih ili terapeutskih potreba. One su vrene u dravnim institucijama i bolnicama, uz ozbiljno krenje ustavnih prava bolesnika. To to
kod nekih graana postoje nedostaci na intelektualnom planu, ne znai
da su iskljueni iz donoenja odluka i odbijanja leenja koje ne ele.
Za preduzimanje odreenih terapija nad ovim ljudima, nije obezbeena
njihova pismena saglasnost. U stvari, oni su namerno dovedeni u za~
bludu povodom hirurkih intervencija izvedenih na njima. Obino im se
govorilo da im je izvaeno slepo crevo ili operisan kuk, dok su u stvari
bili nasilno sterilisani od strane drave. Cak ezdeset hiljada ljudi u
vedskoj nasilno je sterilisano u vremenu od 1935 do 1976 godine,
zbog "nepoeljnih" rasnih karakteristika ili "inferiornih" kvaliteta,
ukljuujui slab vid i mentalnu zaostalost. Neudate majke su rutinski
bile sterilisane. Vie od esnaest hiljada Japanki sa nedostaciraa, sterilisano je po nalogu vlade, izmeu 1949 i 1995 godine. U Francuskoj,
petnaest hiljada ena sa intelektualnim nedostacima, prisilno je sterilisano od strane drave, u Danskoj est hiljada, a u Norvekoj etrdeset
hiljada. U spomenutim dravama, prisilno sterilisanje je sprovodeno na
mentalno hendikepiranim mukarcima i enama. Skoro sedamdeset
odsto intelektualno osteenih ena u Austriji sterilisano je prisilno. U
Australiji, aktivisti i borci za ljudska prava procenili su, u svom izvetaju, da je oko pedeset odsto ena sa intelektualnim nedostacima
rutinski sterilisano do poetka osamdesetih godina. U izvetaju, koji su
objavili u decembru 1997 godine, zakljuuju da je najmanje hiljadu i
etrdeset i pet intelektualno oteenih devojica sterilisano u periodu od
1992 do 1997 godine, iako je za samo sedamnaest od ovih devojica
sprovedena zakonska procedura. Ni jedna od ovih vlada nije snosila
zakonsku odgovornost za ovakve monstruozne akcije. Daju ponekad
izvinjenja i pokuavaju da svoju izgubljenu savest otkupe mizernim
novanim odtetama u korist rtava, esto onda kada im vie nije potrebna. Moglo bi se oekivati da veliki branioci principa demokratije,
mediji, razotkrivaju ove zloine nad hendikepiranim graanima, ali
zarad karijere, urednici i novinari su se pretvorili u sauesnike koncepta eliminacije "nepoeljnih" graana, koje je Novi svetski poredak u
svojim dokumentima predvideo za odstrel. To jasno pokazuje hladno,
neljudsko lice novog sveta. Ono se ne moe sakriti ni jednom maskom,
bilo da se ona zove hladni rat, potreba za naunim saznanjem, kulturni
imperijalizam ili neznanje. Posebna pria su lekari koji su prekrili
najsvetije principe svoje profesije, kompletnu medicinsku i naunu etiku
130
131
II DEO
"Izgibe moj narod, jer je bez znanja"
Knjiga proroka Osije, 4:6
Prvi deo ove knjige se drzao samo nekih specifinih i linih iskaza pojedinaca, koji su bili rtve jednog okrutnog sistema kontrole nad Ijudima. Ono to je zastraujue je da ovaj koncept
nije izolovani eksces jedne fanatizovane grupe, ve svesno razvijan i primenjivan globalni koncept novog porobljavanja
sveta od strane monog i brojnog kruga ljudi, voenih istom
ideologijom u duzem periodu vremena. Zato u drugom delu
knjige dajem pregled onog to bez zazora moemo nazvati ne
samo "novim svetskim poretkom, ve i "novim satanskim poretkom", jer je prevashodno usmeren na unitenje velikog dela oveanstva, kako bi se prirodna bogatstva sauvala za ui
krug "vladara", a preostali deo stanovnitva pretvorio u
robove.
Komitet 300
Nema sumnje da ono o emu svedoi Deri Smit, kao rtva i decenijama zloupotrebljavani vojnik organizacije koja se krije iza mnogih
imena, a jedno je i bezlino, Grupa, kako je zove Smit, zapravo se
odnosi na organizaciju koju on nije mogao da vidi iz svoje suene perspektive i koja je prava "kupola" raznih organizacija Novog svetskog
poretka, a koja je poznata ve stotinu i pedeset godina, po imenu koje
e mnogi prepoznati - Komitet 300. Analizirajui funkcionisanje ove
organizacije i svih njenih "pipaka" (organizacija i pojedinaca), upotpuniu sliku koju je Smit dao, jer se iz njegove prie moda ne vidi
veliina i ispreplitanost globalne mree nove svetske oligarhijske vlasti,
veto prikrivene od oiju svetske javnosti, kako bi se ona uljuljkala u
zabludi da je svet demokratska tvorevina, i kako ono to rade samoproklamovani demokrati slui oveanstvu, njegovom napretku i sveoptoj srei. Sta su ciljevi ove tajne elitistike organizacije, koordinatora i glavnog manipulatora svetskim organizacijama i svih segmenata
ivota, vidi se iz analize dr Dona Kolmena, jednog od najveih svetskih autoriteta za Novi svetski poredak. Pripadnici Komiteta 300 su u
duhovnom smislu moderna manifestacija drevnog podzemnog Kulta
Zmije, nastalog u drevnom Egiptu. Njega su u Bavarsku doneli lanovi
ranih nemakih trgovinskih cehova u toku najvee moi Svetog rimskog (nemakog) carstva. Ovo uenje, kasnije nazvano uenjem Belog
bratstva, imalo je svoj novovekovni oblik u uenju Illuminata i masona
kotskog obreda, a u sebe je inkorporiralo i uenja mnogih drugih kultova niklih iz njega - kulta Izide, Dionisa, Katara i drugih.
Bratstvo se moe identifikovati preko svojih simbola - piramide,
Svevideeg oka, kukastog krsta, jagnjeta, kecelje i obeliska. Ova grupa
"vladara iz senke" sebe naziva i Olimpijcima, verujui da je zaista ravna
paganskim bogovima Olimpa, to ne govori samo o njihovoj sujeti, ve
i o sutini - oboavanju nehrianskog Boga. Njihovi konkretni, politiki ciljevi su sledei:
135
Dosije Omega
1) Jedna svetska vlada - Novi svetski poredak sa jedinstvenom crkvom
i monetarnim sistemom pod njihovom upravom.
2) Potpuno
ponosa.
unitenje
svakog
nacionalnog
identiteta
nacionalnog
3) Unitenje religije, posebno hrianstva, sa izuzetkom njihove religije, koju e stvoriti sami.
4) Kontrola svih graana, putem kontrole uma i uz pomo sredstava
koje Zbignjev Beinski naziva "tehnotronikom", to e stvoriti
robote koji samo lie na ljudska bia.
5) Okonanje industrijalizacije i proizvodnje struje iz atomske energije, radi stvaranja onoga to nazivaju "postindustrijsko drutvo nultog rasta". Izuzetak su industrija kompjutera i uslune delatnosti.
Industrije koje preostanu u SAD-u, bie prebaene u zemlje kao
to je Meksiko, gde postoji obilje jeftine robovske radne snage.
Nezaposleni e biti statistika podlona eliminaciji u okviru projekta koji se zove Global 2000.
6) Legalizacija droge i pornografije.
7) Depopularizacija velikih gradova, isprobana od strane reima Pol
Pota u Kambodi. Genocidni planovi Pol Pota razraeni su u Sjedinjenim Dravama, od strane jedne istraivake fondacije koja pripada Rimskom klubu.
8) Ograniavanje razvoja nauke, osim onih grana koje rade u prilog
Komiteta. Posebno je na meti korienje nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Komitet se okomio na sve naunike i institucije
koje istrauju puteve korienja fuzije, jer e to potpuno ponititi
koncepciju Komiteta o "ogranienim prirodnim resursima", poto
fuzija moe da obezbedi neograniene koliine jeftine energije.
9) Smanjenje broja stanovnika u svetu, uz pomo ratova na ogranienom prostoru, bolestima, bedom i glau u zemljama Treeg
sveta, jer Komitet smatra da su tri milijarde ljudi "beskorisni
potroai hrane". Zato se na elu radnog tela Komiteta naao Sajrus
136
Komitet 300
Vens, iji tim je stvorio projekat Global 2000. Zakljuke izvetaja
ovog projekta, zvanino je potpisom potvrdio tadanji predsednik
SAD-a, Dimi Karter, i dravni sekretar Edvin Maski. Po ovom
projektu, stanovnitvo Sjedinjenih Drava treba smanjiti za stotinu
miliona do 2050 godine.
10) Da bi se oslabio moral nacije i demoralisala radnika klasa, treba
stvoriti u duem periodu vremena, na irokom planu, masovnu nezaposlenost. Kako se broj radnih mesta smanjuje, u skladu sa konceptom "nulte postindustrijske stope privrednog rasta" Rimskog
kluba, demoralizovani i obeshrabreni radnici okrenue se alkoholu
i drogama. Mladi e se kroz rok kulturu i narkomaniju ohrabrivati
da ustanu protiv drutvenog status quoa, unitavajui na taj nain
okvire porodinog ivota. Komitet 300 je naloio "Tavistok" institutu da pripremi matricu za postizanje ovog cilja. "Tavistok" je
angaovao "Stanford riser", da sprovede ovaj projekat pod rukovodstvom profesora Vilisa Harmona. Poduhvat je postao poznat
pod imenom Zavera Akvarijus.
11) Kako bi se stanovnitvo onemoguilo da odluuje u svoje ime, na
osnovu ustavnih prava, Komitet 300 e pribei svojoj omiljenoj taktici, stvaranju krize i zatim nuenju reenja da se kriza rei. Poenta
je da se stvori toliko kriznih arita, u isto vreme i na razliitim
nivoima, kako bi se stanovnitvo potpuno dezorijentisalo i potonulo u apatiju pred "nereivim problemima". Tako bi se stvorio prostor za uvoenje vanrednog stanja, ukidanje ustava i uvoenje
FEME, agencije za reavanje kriza.
12) Uvoenje novih kultova najrazliitijeg usmerenja i podupiranje
delovanja ve postojeih.
13) Podupiranje hrianskog fundamentalizma, kako bi se prouzrokovalo oseanje ugroenosti kod drugih, to bi iniciralo jaanja cionistike drave Izrael i njenog mita o "izabranom narodu".
14) irenje ekstremnih islamskih verskih zajednica, kao to je muslimansko bratstvo Siki, kako bi se stvorila situacija slina u Iranu,
gde je na vlast doveden Ajatolah Homeini, tvorevina britanske
vojne obavetajne slube MI6.
137
Dosije Omega
15) Izvoz ideja "religioznog liberalizma", radi potkopavanja postojeih
religija, narocito hrianstva. Ovaj proces je zapoeo sa "jezuitskom
teologijom osloboenja" u Junoj Americi, koja je dovela do rata
u Salvadoru, Nikaragva, a izazvala je i ozbiljne probleme u drugim
zemljama June Amerike. Jedna od ovih grupa, marksistiki nastrojenih, je Misija Meri Nol. Za njih se saznalo kada su etiri
opatice ove misije ubijene u Salvadoru.
16) Jedan od najvanijih ciljeva Komiteta 300 je izazivanje kolapsa
svetske ekonomije i uzrokovanje potpunog politikog haosa.
17) Preuzimanje kontrole nad unutranjom i spoljnom politikom Sjedinjenih Drava.
18) Davanje najvee podrke organizacijama koje Komitet kontrolie:
Ujedinjenim Nacijama, "Meunarodnom monetarnom fondu" (IMF),
"Banci za meunarodno poravnjanje" (BIS) i Svetskom sudu, kao
i davanje znaaja manjim organizacijama u svetu, radi postepenog
dovoenja pod pokroviteljstvo Ujcdinjcnih Nacija.
19) Prodiranje, subverzija u vlade i potkopavanje iznutra, kako bi se
unitio suverenitet i integritet nacija koje vode.
20) Organizovanje teroristike mree irom sveta i njeno usmeravanjc
u one zemlje i delove sveta koje treba destabilizovati.
21) Preuzimanje kontrole nad obrazovanjem u Sjedinjenim Dravama,
sa namerom da se ono potpuno uniti.
Politika mo Komiteta 300 pociva na pravoj mrei "javnih institucija sa tajnim delovanjem", koje neprekidno osniva, kako bi uvodila
nove delove svog dugoronog plana u funkcionisanje. Ekonomske teorije Komiteta zasnovane su na toboe odavno prevazienim teorijama
Maltusa, tvorca rasistike teorije, po kojoj ograniene resurse zemlje treba uvati ograniavanjem rasta stanovnitva, podrazumevajudi da "elita"
ne spada pod ogranienje. Naprotiv, "elita" e za sebe uzeti sauvane
resurse, a ograniie se "beskorisni potroai". Ako mislite da ta teorija
danas ne prolazi, grdno se varate. Upravo ova teorija, osavremenjena i
138
Komitet 300
Da bi ojaali svoju poziciju svetskog monopoliste u trgovini opijumom, Britanci su opijum uvezali dvostruko. Naime, u severnoj Engleskoj se proizvodio pamuk u tkanicama sa skoro robovskim radom.
ene i deca su radili po esnaest asova za razbojem. Vlasnici fabrika
su bile najuglednije britanske porodice, koje su ivele u Londonu, Beringsi, Palraerstoni i Kesvici, a najvei je bio Dardin Matesons, vlasnik
139
Dosije Omega
brodova i uvene brodske linije "Blu Star iping Lajn". Svojim brodovima prevozio je pamunu tikaninu u Indiju, i niskim cenama potpuno
unitio proizvoae pamunih tkanina u Indiji. Plan je bio vrlo prost.
Indijci su morali da snize cenu opijuma i poveaju proizvodnju, kako
bi nadoknadili razliku u ceni i mogli da preive. Britanska imperija je
na ovom primeru pokazala ta znai "industrijska revolucija" i kako se
pomae siromanim kolonijama u njihovom razvoju. Isti princip su primenjivali i Saterlendi, jo jedna ugledna aristokratska porodica. Matesonsi su bili partneri sa porodicom Bering, koja je imala svoju brodsku
liniju, uvenu "Peninsular end Orijent Navigejn Lajn", koja je postala
najveca trgovinska linija u Britaniji. Braa Bering su bili najvei investitori u plantae pamuka u Americi, a njihovi brodovi su neumorno
partali izraeu istone obale SAD-a i Kine. Dananji Berinzi su aristokratija amerike istone obale, bogati i ugledni lanovi drutva i lanovi Komiteta 300, jer ko se nije bar malo bavio trgovinom opijumom,
nema "pedigre" za lanstvo u Komitetu.
Amerikom danas vlada oko tri stotine porodica, a Britanijom oko
stotinu porodica, koje uz britansku kraljevsku kuu kontroliu neverovatno bogatstvo. Ne samo to znaju jedni za druge, ne samo da su njihovi
preci zajedno trgovali opijumom, ve su meusobno povezani branim
vezama, ortaci su u zajednikim kompanijama i bankaraa, a sve su to
uvrstili pripadnitvom Crnom plemstvu, masonskim loama, Redu svetog Jovana Jerusalimskog i mnogim drugim tajnim drutvima. Danas
oni sede u Rimskom klubu, Bilderberg klubu i Trilateralnoj komisiji,
a upravljaju Ujedinjenim Nacijama, radi ostvarenja svoje globalne strategije - porobljavanja celog sveta. Zato, kada u bulevarskoj tampi itate
srceparajue limunade o aristokratiji i njihovom ruiasto obojenom ivotu, znajte da su svi oni poeli (i ostali) kao trgovci drogom. Tu "aristokratiju" ine uvene porodice Delano, Forbs, Eplton, Bejkon, Bojleston, Perkins, Rasel, Kaningem, o, Kulid, Parkman, Ranevel, Kabot,
Kodman, Leman i mnogi drugi koje emo spomenuti. Najugledniji meu njima su porodice Delano i Astor, Pretsednik SAD-a, Ruzvelt, bio
je oenjen jednom Delano, a Don Jakob Astor je svoje prihode od trgovine opijumom uloio u nekretnine, kupujui prostor na Menhetnu. Bio
je i vaan lan Komiteta 300, koji je u to vreme igrao kljunu ulogu
u odredivanju kome e se dozvoliti da trguje opijumom. Potomci onih
koji su novac od opijuma prali kroz kupovinu zemljita, danas su vlasnici basnoslovno skupog graevinskog zemljita u Njujorku i najveeg
140
Komitet 300
broja nekretnina. I ne samo to. Sin Dona Astora, Valdorf Astor, doiveo je dodatnu poast izborom u "Kraljevski institut za meunarodne
odnose" (RIIA), kroz koji Komitet 300 utie i kontrolie mnoge aspekte ivota u SAD-u.
Rat koji je lord Palmerston nametnuo Kini, radi zatite interesa britanske krune i Istonoindijske kompanije, rezultirao je ugovorom po kome se opijum vie nee transportovati ni u Kanton, ni u angaj, niti
druge gradove du obale, ve samo u jedan grad - Hong Kong. Takoe
je dogovoreno da Britanija i Kina postanu ravnopravni partneri u podeli
prihoda od trgovine opijumom. Hong Kong je postao i najvee trite
zlata na svetu, do dananjih dana, jer su uzgajivai opijuma plaani
zlatom, poto nisu imali poverenje u papime novanice. Tako je ostalo do danas. Na berzi u Hong Kongu, obavlja se ogroman promet zlata
u specijalno livenim malim ploicama, umesto u klasinim polugama.
Te zlatne ploice su izmiljene upravo zbog trgovaca opijumom, kako
bi se mogli isplatiti svi brojni posrednici i uesnici trgovine zlatom.
Posao sa opijumom toliko se razgranao u periodu izraeu 1791 i 1894
godine, da je broj ovlaenih trgovaca porastao sa osamdeset i sedam
na est stotina i ezdeset i tri. Opijum je prosto tekao u Sjedinjene
Drave, jer su tamo postojali korisnici, kineski kuliji dovedeni da grade
prugu u Americi, sredinom XIX veka. Ipak, posao je morao da se diskretno usmeri na razne strane, jer su poeli prvi ozbiljni protesti u svetu
protiv ovog monstruoznog biznisa.
Britanski aristokrati, lanovi Vitezova svetog Jovana i Reda Podvezice, poeli su poslove sa opijumom polako da prebacuju na novo mesto
- Persiju (dananji Iran). Lord Inkejp, vlasnik najvee parobrodske
kompanije na svetu krajem prolog i poetkom ovog veka, legendarne
"Peninsula end Orijent Stim Navigejn Kompani", osnovao je ne manje
uvenu "Hong Kong end angaj Benk", koja je tada, a i sada, vodea
banka na Dalekom Istoku za pranje novca od trgovine drogom. Poto
se opijum nije primio meu crncima Amerike i ostalim siromanim slojevima stanovnitva, glavnim potroaima opijuma, smiljena je sjajna
kombinacija. Iz Kine e se dovesti radna snaga za izgradnju eleznice,
od istone do zapadne obale Amerike. Intersantno je da porodica Hariman i ostali elezniki magnati nisu doli na ideju da angauju jeftinu
radnu snagu meu crnakim stanovnitvora, upravo osloboenim robovima, i ostalim siromanim useljenicima u Ameriku, koji su jedva ekali
da dobiju nekakav posao. Ne, sutina nije bila samo u jeftinoj radnoj
141
Dosije Omega
snazi. Kinezi su puili opijum, a ostali nisu, pa su bili nepotrebni. Do
1846 godine, ve je stotinu i dvadeset hiljada kulija stiglo u Ameriku,
da radi na velikim poslovima, u prvom redu eleznici. Po proceni amerike vlade, oko stotinu i petnaest hiljada su bili puai opijuma! Jednom kada je gradnja eleznice okonana, kineski radnici nisu vraeni u
Kinu. Ostali su u Americi i naseljeni u San Francisko, Los Aneles, Portland i Vankuver. Istu taktiku je primenio i ser Sesil Don Rouds, lan
Komiteta 300, osniva drutva Okruglog stola, zastupnik interesa Rotilda u Junoj Africi. On je u Junu Afriku doveo indijske kulije, da
rade na plantaama eerne trske u provinciji Natal. Kao i za kineske
kulije, za ogromnu veinu nije bilo povratka u Indiju. Jedan od onih
koji su se vratili u Indiju bio je Mahatma Gandi. Do 1875 godine, kineski kuliji, sada trajno naseljeni u San Francisku i okolini, stvorili su
kriminalno udruenje koje je uvozilo opijum u Ameriku, ne samo za
Kineze, ve i za Amerikance. Procena je da je meu njima ve bilo stotinu i dvadeset i devet hiljada narkomana, to je lordu Inkejpu i njegovoj porodici donosilo prihod koji bi u dananjim relacijama iznosio
sto miliona dolara godinje. Posao je cvetao i na istonoj obali. Beringovi, koje smo vec spominjali, orodili su se sa beskrajno bogatim Vilijemom
Bingemom i zajedniki postali vlasnici polovine zemljita u Filadelfiji.
Slian je bio i Stiven erar, iji naslednici danas poseduju "erar Benk
end Trast". Slavne porodice istone obale, Forbs, Perkins i Hatavej, nalaze se u popisu lanova Britanske istonoindijske kompanije. Njihova
firma, "Rasel end Kompani", imala je takvih zasluga za britansku krunu
u trgovini opijumorn, kao i brodskim transportom sa Kinom i Junom
Amerikom, da im je Komitet 300 dodelio monopol u trgovini robovima
1833 godine. Najveu podrku, britanska kruna je imala upravo u Bo
stonu, meu porodicama "plave krvi", ija imena su danas ponosno ispisana u starim knjigama i meu poasnim lanovima velikih trgovinskih
kuca i banaka. Sir Don Murej Forbsa bio je prvi Amerikanac kome
je Komitet 300 dozvolio da sedi u upravnom odboru najprestinije narko
banke, "Hong Kong end angaj Benk". Takoe i porodica Perkins, bostonska aristokratija, svoj dananji poloaj duguje tome to je jedan njihov predak bio prvi Amerikanac izabran u Komitet 300. Tomas Nelson
Perkins bio je Morganov ovek u Bostonu, a radio je i za britansku
obavetajnu slubu. Morgan je bio vrlo moan lan Komiteta 300, pa
je T. N. Perkins brzo napredovao u hijerarhiji trgovine kineskim opijumom. Svi Morgani i Perkinsi bili su masoni, to je jedan od uslova da
142
Komitet 300
Dosije Omega
Liban). Nema vie ni britanske istonoindijske kompanije, ali je njen
nekadanji upravni odbor od tri stotine lanova ostao nepromenjen! Zapravo, potomci onih monih plemikih porodica, koje su pre dve stotine godina kontrolisale svetsku trgovinu drogom, kontroliu je i danas.
Proirili su se regioni proizvodnje - u Aziji na Tursku, a u novije vreme
eeniju i Albaniju. U Junoj Americi je tridesetih godina ovoga veka,
posle velikih investicija u "privredu" nekih zemalja, krenula proizvodnja kokaina. Proirila se i osnova korisnika droge, stvaranjem itavih
drutvenih pokreta dvadesetog veka, koji su propovedali navodnu slobodu od konvencija i zakona, to je podrazumevalo i korienje droge.
Put heroina
Kada je Komitet 300 shvatio da drogom moe potiniti svet, krenuo je u ovom veku na masovno investiranje u proizvodnju i stimulisanje potronje droge. Sem tradicionalnih proizvoaa droge, Indije,
Kine i Burme, tu su sada i Afganistan, Pakistan, Iran, Kolumbija, Tajland, Liban, Turska, Peru, Ekvador i Bolivija. Kolumbija je najvei
preraiva i distributer droge, uglavnom kokaina, za trite Severne
Amerike. Trgovina heroinom se finansira preko banaka u Hong Kongu,
Londonu, Libanu i vajcarskoj, gde se opere najvie novca koji pritie
od prodaje droge. Zemlje koje uestvuju u distribuciji i transportu droge
su Hong Kong, Turska, Bugarska, Italija, Monako, Francuska i Liban,
a u novije vreme Albanija i Kosovo. U pojedinim zemljama, trgovina
narkoticima je dostigla takav nivo da je pretila suverenitetu zemlje, pa
su pretsednici vlada i drava, koji su odbili saradnju sa Komitetom 300,
bili uklonjeni. To je sluaj sa pakistanskim predsednikom Ali Butom i
italijanskim premijerom Aldo Morom. Banke koje i danas procesiraju
novac od droge su "Briti Benk of d Midl Ist", "Midlend Benk",
"Neenel end Vestminster Benk", "Berklis Benk", "Rojal Benk of
Kanada", "Hong Kong end Sangaj Benk", "Bering Braders Benk" i
"Hambros Benk".
Jedna od bitnih taaka, na putu unoenja heroina u Evropu, je Monako. Sa Korzike, heroin dolazi feribotima u toku leta, koji prevoze tu144
Komitet 300
145
Dosije Omega
eenija
Ceenija je "crna rupa" kriminala i bolna rana ruske politike i drave, jo od XVII veka. eenija je bila polazna taka ruske carevine za
osvajanje ostalih kavkaskih naroda i oblasti. Borbe sa eenima i dranje u pokornosti ovih krajeva, uvek su bili teki. Uz pomo kozaka i
erkeza, ruska carevina je bezbroj puta krvavo intervenisala, pa nije
udo da je obostrano neprijateljstvo dolo do izraaja i u vreme raspada Sovjetskog Saveza i osamostaljenja eenije.
eeni su primili islam u XIV i XV veku. kao i drugi kavkaski narodi, a do tog vremena su bili mnogoboci. Sve do XVIII i XIX veka,
islam nije bio veliki oslonac, iz razloga to eeni ni tada, a ni danas, ne
pripadaju radikalnoj struji islama, koja trai strogo pridravanje erijatskim pravilima. Islam je bitan zbog rodovske organizacije eenskog
drutva. U eeniji sada preovlauje grana muslimanstva, koja potuje
versku hijerarhiju i rodovsko uredenje, a to je odigralo znaajnu ulogu prilikom izdvajanja eenije iz Sovjetskog Saveza. Svi eeni se dele na
dva tarikata, odnosno verska reda - nadibane i kadirije. Nadibani ive u
ravnicama. Oni su obrazovan i zemljoradniki sloj eena. Kadirijama
pripadaju ljudi koji uglavnom ive u planinskom delu zemlje. Tarikati
se dele na rodove, kojih u eeniji ima oko trideset. Zato nije udno
da je u jesen 1991 godine, kada je poela eenska kriza, Jeljcin poslao u
Grozni, kao svog izaslanika, Ahmeda Arsanova, koji pripada jednom od
najuglednijih rodova iz nadibanskog tarikata. Rodovi su izgradili vrlo
sloenu i vrlo funkcionalnu drutvenu organizaciju, koju je Dohar Dudajev (pripadnik tarikatu planinaca u Ikeriji) iskoristio kada je krenuo
u rat protiv Rusije. Po sticanju nezavisnosti, Dudajev je osnovao pravu
mafijaku dravu. Kremlj je uradio sve to je mogao da eenija dobije
nezavisnost. To je bio deli mnogo ireg plana, koji je izvravao Jeljcin,
kao lan Komiteta 300. Prvo, na teritoriji eenije nije vailo rusko
zakonodavsrvo, kao ni zakonodavstvo bilo koje bive republike, koja nije
priznala eeniju kao dravu. Tako eenija postaje centar trgovine drogom, orujem, naftom i drugim stratekim sirovinama. Ogromna koliina novca, koja se prala i prolazila kroz eeniju, prevazilazila je okvire
te male republike. Moglo bi se rei da je ona namerno izabrana, kao
mesto u kojem e se milijarde dolara novonakupljenog kapitala u novoj
Rusiji plasirati dalje i otii u inostranstvo, ili vratiti na bankovne raune
146
Komitet 300
rukovodilaca u Moskvi. Dudajev je irom otvorio vrata kriminalcima.
Jedan od prvih ukaza se odnosio na oslobaanje kriminalaca iz zatvora,
pa je oko etiri hiljade njih izalo na slobodu. U eeniju dolazi i veliki broj slovenskih, neeenskih kriminalaca, koji tu razvijaju poslove.
Samo u januaru 1995 godine, u eeniji je ubijeno deset hiljada ljudi.
Prvi veliki posao eenske mafije, odnosoo rukovodstva, bio je sa
lanim platnim nalozima. U centralnu slubu knjigovodstva, u Moskvi,
stizali su nalozi za isplatu velikih suma novca nekakvim firmama. Nalozi su bili dokumentovani od strane eenske sluzbe drutvenog knjigovodstva. Blagodarei potkupljivosti i looj kontroli rada, od strane
centralne slube knjigovodstva, taj novac se isplaivao u gotovini i odmah pretvarao u devize. Po proceni eksperata, samo 1992 godine se na
ovaj nain iz kase centralne banke Rusije odlilo sedam stotina milijardi
rubalja. U taj veliki posao bili su ukljkueni ranogi. ak se pominje
ime generala Lebeda. Bliski saradnik generala Lebeda, Sergej Drogu,
sreo se u Ceeniji, 1992 godine, sa Aslanom Mashadovim. Kada je
uhapen, 1996 godine, Drogu je ispriao da je uz pomo falsifikovanih
platnih naloga otetio moskovsku centralnu banku za dve stotine miliona rubalja. Drugi veliki posao eenske mafije je posao sa narkoticima. Najblii saradnici Dudajeva kontrolisali su promet heroina i kokaina
u Rusiji. Po zvaninim podacima, 9 decembra 1991 godine, odran je
sastanak u "Podmoskovlju", izmeu predstavnika Dudajeva i nekadanjih visokih funkcionera KGB-a, koji su tada bili van slube. Tada je
dogovoren plan o vercu droge preko eenije. Tim poslom je ruko
vodila posebno oformljena gmpa, koja je sebe nazivala Prijateljstvo.
Krenulo se sa dopremanjem opijuma iz Avganistana, preko Samarkanda
u Grozni. Glavni partner grupe bio je uzbeki general Dostum, koji je
tada kontrolisao severne provincije Avganistana. Od 1994 godine, ecenska mafija samostalno kree sa vercom i distribucijom droge, bez posrednika iz Rusije. Dogovorili su se direktno sa premijerom Avganistana,
Hekmatjarom, a u ime eena pregovarao je lino Basajev. Reka opijuma potekla je u Grozni. Posle pobede talibana, posao se nastavio
preko njihovih sponzora, Pakistana. Sada avganistanska droga ide preko
grada itarava u eeniju, gde se u tamonjim fabrikama preraduje u heroin visokog kvaliteta. Samo u 1994 godini proizvedeno je trideset tona
heroina. Prva linija transporta vodila je do Bejruta, ali ve krajem 1992
godine, proradile su gruzijske i litvanske veze. Kroz Gruziju, heroin je
iao od Groznog do luke Poti. Tim kanalom je, 1994 godine, prolo
147
Dosije Omega
petnaest tona heroina. Tri tone heroina idu kroz Abhaziju, to je bio
lini kanal Basajeva. Jedan deo eenske droge se irio Evropom i preko sicilijanske mafije i kosovskih Albanaca. Sedamdeset posto ruske
trgovine drogom pripada srednjoj Aziji, a na elu je eenija.
Sem droge, eenska mafija trguje i naftom. Velike koliine nafte,
koje se proizvode u kaspijskora regionu i eeniji, odlaze mimo zvaninih kanala i "Lukoila". Tvrdi se da je samo 1992 godine nestalo oko tri
i po miliona tona nafte. Ministarstvo bezbednosti Rusije tvrdi da je operacijama sa naftom rukovodio zamenik premijera, Jaragi Mamodajev.
Radilo se vrio drsko. Nafta je isporuivana stranim kompanijama, koje
novac za nju nisu upuivale u Ceeniju, ve je on iao drugim kanalima. Nafta je traena, jer joj je cena bila nia od trideset odsto u odnosu na berzu." Sam Mamodajev je jednom prilikom neoprezno izjavio, da
je 1992 godine na taj nain nestalo pet milijardi rubalja. Rusija ne samo
da je zatvarala oi pred ovakvim izvozom nafte, ve je 1993 godine
slala naftu iz Sibira na preradu u eeniju. Ovim poslom su do kraja
1994 godine rukovodili direktno pojedini lanovi "Ministarstva inostranih poslova" Rusije.
etvrti veliki posao eenske mafije je verc oruja. eenija je postala centar iz kojeg se slalo oruje, ne samo na "vrue take" biveg Sovjetskog Saveza, nego i u Evropu i na Bliski Istok. Od avgusta 1992 do
avgusta 1994 godine, redovno i svakodnevno, sa aerodroraa u Groznom,
poletali su transportni avioni sa orujem. To oruje prebacivano je u Abhaziju, Nagorno-Karabah i u otcepljene zemlje bive Jugoslavije. U tom
poslu su uestvovali predstavnici ruske vojske i drave. U periodu od
1992 do 1993 godine, u Grozni su stizali vojni vikovi raketnog sistema "Grad", iz dislociranih ruskih baza u Istonoj Evropi i Mongoliji.
Lino je maral aponjikov dozvolio da se Ceeniji prodaje oruje po
niim cenama, iz magacina u Istonoj Nemakoj. aponjikov je kasnije demantovao da je znao za ovu trgovinu, ali je re o tolikim koliinama oruja, da je sigurno da nisu mogle stii u eeniju bez dozvole
najviih instanci "Ministarstva odbrane" Rusije. eenija je, takoe, posluila kao kanal za prodaju oruja Iraku, jer to Rusija zbog embarga nije
mogla zvanino da ini. Sve ovo navodi na zakljuak da eenija, kao
i svi ogromni, nelegalni poslovi, ne bi bili mogui da odredeni ljudi iz
vrhova u Moskvi, nastojei da stvore od eenije zemlju u kojoj mogu
da rade ta hoe, nisu stvorili mogunost iz koje se izrodilo zlo i
pogodilo samu Rusiju.
148
Komitet 300
Dosije Omega
ona ljudi. ah Reza Pahlavi nije bio jedina rtva Komiteta. Vilijem Bakli, ef stanice CIA u Bejrutu, vrio je obimnu istragu i praenje puteva
droge u Libanu, Iranu, ak i Pakistanu. Uskoro su u sedite CIA, u Lengliju, poeli da stiu njegovi dokumentovani izvetaji o trgovini drogom
u "Zlatnom Polumesecu". Kada je postavljena bomba pred ameriku
ambasadu u Islamabadu, Bakli je povuen nazad u SAD, jer njegov status i delovanje vie nisu bili tajna. Onda je CIA uradila neto to kri
sve principe tajnog rada i njenu sopstvenu proceduru. Ponovo je na teren poslala agenta, iji je identitet bio otkriven. Tako se Bakli ponovo
naao na slubi u Bejrutu. Komitet 300 ga je osudio na smrt zbog njegove predane borbe protiv narko mafije, a CIA je pustila da njihov
agent bude rtvovan. Bakli je kidnapovan u Bejrutu, od strane muslimanske milicije. Podvrgnut stranom muenju, kojim je rukovodio general sirijske obavetajne slube, Mohamed el Huili, Bakli je odao itavu
mreu svojih dounika i agenata DEA na terenu, a zatim je likvidiran.
Put kokaina
Komitet 300
huane. Njen izvoz u Ameriku odrao se do danas, uz pomo trgovinskog pakta poznatog kao "Inicijativa karipskog basena", iji idejni tvorci su Dejvid Rokfeler i Henri Kisinder.
U Junoj Americi. proizvodnja i trgovina drogom je odlino organizovan porodini posao. Centar te aktivnosti na kontinentu je Kolumbija, sa ezdeset i pet odsto svetske proizvodnje, Peru, sa dvadeset i
est odsto i Bolivija, sa devet odsto. Snaga narko kartela je tako velika, da su u jednom trenutku gerilci, borci za slobodu pokreta M 19,
krenuli u otvoreni napad na dravne institucije, vojsku i policiju. Zavedeno je vanredno stanje u zemlji. Onima koji poznaju zbivanja u ovoj
zemlji, bilo je jasno da iza M19 stoje svemoni narko baroni, podeljeni
u dva velika kartela, jedan u Medelinu, a drugi u Kaliju. Medelinski
kartel, tradicionalan i brutalan, koji se nemilosrdno obraunavao sa svima koji su mu se nali na putu, vodila su brada Ooa, Horhe i Fabio.
Njihov "direktor operacija" bio je famozni Pablo Eskobar. Nain vodenja poslova odigravao se "kao na filmu", pa su "gospodari iz senke"
odluili da veu panju poklone kartelu iz Kalija. Sa Eskobarom i
braom Ooa postignut je sporazum da navodno budu uhvaeni i osueni na zatvorsku kaznu, kako bi ceo svet video delovanje pravde protiv narko bosova. "Zatvor" u kome su se nali, pre lii na hotel sa etiri
zvezdice, nego na kaznionicu, ali to je bio deo dogovora. Takoe,
zatvorski uvari ine svojevrsnu gardu narko bosovima, koji iz ovih
zatvora i dalje vode svoje poslove. Kartel iz Kalija pogodniji je za
saradnju, jer njega vode "biznismeni". Nema pucnjave i spektakularnih
likvidacija, paradiranja i razbacivanja novcem. Ovi poslovni ljudi se
dre vrlo diskretno i sem toga nikada nisu pokuavali da kokain unose
i prodaju na Floridi. Njihova trita su Njujork, Los Aneles i Hjuston,
tradicionalno heroinska trita, na kojima je kartel iz Kalija uao u
osvajanje klijenata i skoro dostigao prihode od heroina. Uklanjanje
neposlusnog Manuela Norijege i invazija Paname, izbacili su za izvesno vreme Panamu iz kljunog lanca. Panamske banke, nezaobilazna
karika za pranje novca, su prevaziene. Uklanjanje Norijege, nekada Ijubimca CIA, i njenog efa Vilijema Kejsija, kao i vojnih krugova koji
su sa aerodroma u Panami prebacivali oruje "kontraima" u Nikaragvu,
poklopilo se (kakve sluajnost) sa ulaskom Kali kartela u igru. Kampanju protiv Norijege zapoeo je Desi Helms, "jastreb" amerikog Senata, ultrakonzervativac, borac za tradicionalne moralne vrednosti i
hrianski fundamentalista. To mu, naravno, ne smeta da bude omiljeni
151
Dosije Omega
saradnik Arijela arona, izraelskog "jastreba", biveg generala i ministra, jednog od najveih trgovaca orujem u Centralnoj Americi i Kolumbiji. Tako je promena "poslovnog partnera" u Panami bila brza i
jeftina: svega sedam hiljada mrtvih panamaca i par milijardi dolara tete, to se moe brzo nadoknaditi.
Da trgovinu drogom organizuju i vode drave, njene slube i
mone tajne organizacije, potvruje zdravorazumsko pitanje: Kako je
mogue da uz sve moderne oblike praenja na zemlji, u vazduhu i svemiru, uz neograniene mogunosti snimanja telefonskih razgovora, faks
poruka, carinskih organa, policije i dounika, nije izvodljivo zaustaviti proizvoae droge? Odgovor je vrlo prost, ma koliko zvuao strano.
Droga je proizvod koji ostvaruje dve kljune funkcije Novog svetskog
poretka, Ona donosi enormne, neoporezovane i neevidentirane profite.
Osim toga, droga pretvara veliki broj ljudi, u svim zemljama sveta, u
narkomanske ovisnike, koji imaju samo jednu ivotnu elju, da po svaku cenu dou do sledee doze. Navodna borba protiv droge u zemljama zapadnog sveta je farsa. Ogromna sredstva i ljudski potencijali
koriste se da bi se zaplenilo deset odsto svetskog prometa droge. Oni
kojima je stalo da se sprei zlo, predlagali su sasvim logine mere da
se ono suzbije. Jedno od prvih je da se proizvoai acetnog anhidrida, kljune hemikalije za proizvodnju heroina, obavezu na strogo voenje poslovnih knjiga, jer bi tako bilo lako pratiti kuda se krece ovaj
agens bez koga nema proizvodnje droge. Drugi predlog je da se ukinu
TIR tablice u kamionskom transportu, u okviru Evropske ekonomske
zajednice. Bezbroj puta je dokazano da su ove oznake za neometan
prolaz, bez kontrole na usputnim granicama, idealno sredstvo za transport droge kroz Evropu. Ceo sistem TIR zamisljen je u cilju izbegavanja kontrola. Sadraj tereta garantuje poiljalac robe, i to papirima
koje voza nosi sa soboro! Ovaj sistem je navodno izrailjen da bi se
kvarljiva roba, u prvom redu voe i povre, to pre dostavila korisnicima u Zapadnoj Evropi, bilo da su to samoposluge ili baze NATO
pakta. Nije sluajno da je zato ba Bugarska, nekada veliki proizvoa
batovanskih proizvoda, postala jedan od kljunih karika u transportu
droge sa Bliskog Istoka u Evropu. Tako je otkriveno da je velika
bugarska transportna kompanija "Kinteks", zapravo veliki prevoznik
heroina irom Evrope. Krastavac i paradajz se prosipao na odreditu,
jer ko e da vodi rauna o povru koje vredi par hiljada maraka, kada
je u kamionu poiljka vredna milione maraka. Slino je i u drugim
152
Komitet 300
Dosije Omega
dejstva kao prirodne droge, ne spadaju u kriminalce, niti e ikada doi
pod udar zakona. U ruke pravde padaju sitni trgovci drogom, male bande, individualci i konkurencija. Oni koriste riskantne metode. Robu prevoze na nain koji se moe otkriti, a novac nose runo, u banke gde
e se obaviti "pranje". Veliki narko bosovi esto prijavljuju konkurentske dilere droge policijskim organima, kao i svoje lanove koji ele da
se osamostale, ili one koji se ne pridravaju strogih pravila podele
trita, profita i funkcionisanja celokupnog sistema. Veliki igrai, vlasnici mree na svetskom nivou, nikada nisu ugroeni. Dobro zatieni
svojom politikom moi, aristokratskim poreklom i ogromnim sumama
novca kojima raspolau, oni su iznad krivinog zakona. Komitet 300 je
pre.svega narko kartel, toliko moan da je skoro neraogue prodreti i
identifikovati ta sve kontrolie. Izmiljeni su i funkcioniu elektronski
sistemi za pranje novca, od kojih je poznat "CHIPS" sistem (akronim
od "Clearing House Intemational Payments Sistem"), smeten u "Burouzu", u Njujorku, gde se nalaze najvee banke i raunovodstvenc firme.
Ovaj sistem koristi dvanaest velikih banaka, meu njima "Hong Kong
end angaj Benk" i "Kredit Svis". U kombinaciji sa "SWIFT" sistemom, koji je takoe u Americi, transakcijama prljavog novca je teko
ui u trag. Moda su za sada nedodirljivi "Dreksel Burnhem", "Kredit
Svis" i "Hong Kong end angaj Benk", ali e i njih jednog dana zadesiti sudbina "BCCI" banke o kojoj sam govorio. Bie razotkriven makar
jedan deo ogromnog sistema prevare i prikrivanja.
Jedna od znaajnih finansijskih institucija Komiteta 300 je i "Ameriken Ekspres". Predsednici ove kompanije uvek su iz redova Komiteta
300. "Amerikan Ekspres" je umesan u sve poslove Komiteta. Izmeu
ostalog, vlasnik je "Trejd Development Benk", preko koje se ogromne
koliine zlata alju na berzu u Hong Kong, radi isplate prodavaca opijuma. Kroz "Amerikan Ekspres", lako se pere novac od droge, preko
njenih kreditnih kartica i putnikih ekova. Velika snaga i prednost
"Ameriken Ekspresa" lei u tome to je ova privatna kompanija dobila pravo da tampa putne ekove, koji su zapravo novac. Kroz svoju
svetsku mreu, i milione mesta gde se ekovi mogu upotrebiti za plaanje, zapravo stvara idealne mogunosti za pranje novca, koji e se
legalno pojaviti kao pokrie za izdate ekove. Pametno, zar ne? Poslovanje "Ameriken Ekspresa" nakratko je istraivao ameriki javni tuilac
Edvin Miz, ali je brzo morao da napusti istragu i posao, jer je bio
"nepodoban".
154
Komitet 300
Organizacije pod kontrolom Komiteta
155
Rimski klub
Rimski klub se u javnosti pojavio 1968 godine. Osnovao ga je
Aurelio Peei, mason i lan Komiteta 300. Bio je jedan od izvrnih direktora "Fijata", na ijem elu je veoma znaajni lan Komiteta i Bilderberga, ovani Anjeli. Anjeli je jedan od najmonijih ljudi sveta, pripadnik porodice koja svoje korene i mo ima u Crnom plemstvu Londona,
Venecije i enove. Rimski klub je definisan na sastancima dranim na
imanju Rokfelerovih u Belau, Italija. Planovi Rimskog kluba su: briga
za ivotnu sredinu, zaustavljanje industrijskog razvoja na Zapadu i u zemljama Treeg sveta, kontrola populacije oveanstva i restruktuiranje
sveta u pet regiona, pod kontrolom jedne svetske vlade. U periodu od
1968 do 1972 godine, Rimski klub je postao definisano telo naunika,
zastupnika "nove nauke", globalista, planera budunosti i internacionalista svih moguih usmerenja. Peeijeva knjiga "Ljudski kvalitet" je definisala doktrinu, koju je kasnije prihvatilo i politiko krilo NATO pakta.
Osnovna ideja Peeija je da se zaustavi "manija rasta", ili kako doslovno kae, "nekontrolisani rast oveanstva, energetska kriza, stvarni ili
potencijalni gubitak resursa, degradacija ivotne sredine, irenje nuklearne energije i povezane posledice".
Rimski klub i njegovi finansijeri su visoko organizovana tela, koja
rade direktno za NATO pakt. Veina visokih funkcionera Rimskog kluba pre toga je radila za NATO. Rimski klub je formulisao sve politike funkcije i principe NATO pakta. Kao jedna od najvanijih grana za
formulisanje spoljnopolitikih stavova Komiteta 300 (drugu ine bilderbergovci), Rimski klub je nastao od lanova Morgentau grupe, sa ciljem
ubrzavanja inicijative za stvaranje svetske vlade. Zadatak Rimskog kluba je da stvori i proiri ideje postindustrijskog doba u Americi, i sprovede itav niz programa kontrakulture, kao to su droga, rok muzika, seks,
hedonizam, satanizam i navodni pokreti za zatitu prirode. Zato nije
udno da se u upravnom odboru Rimskog kluba nalaze mnogi strunjaci
za primenjenu socijalnu psihologiju sa "Tavistok" instituta, "Stanfordskog instituta za istraivanje" i "Instituta za socijalne odnose", kao i
itav niz strunjaka i savetnika. Njihov cilj je da se ove ideje usvoje,
156
Rimski klub
pa ak i da NATO pakt usvoji doktrinu Zavere Vodolije. U jednom razgovoru, Peei je generalu Aleksandru Hejgu izneo sutinu svog verovanja, rekavi da se osea kao reinkarnirani Adam Vajshaupt. Moda je
Peei ideolog savremenih iluminata, ali ono to je sigumo je da je njegovo tridesetogodinje delovanje na elu Ekonomskog saveta "Atlantskog
instituta" bilo kljuno u formulisanju NATO strategije i njenog prelaska sa lokalnog, evropskog, na globalni plan. Rimski klub nije organizacija savetodavnog tipa koju ine naunici, kako bi se to dalo zakljuiti
na osnovu njenog pretenog sastava. Ona je prava, konspirativna organizacija, koja ima konkretna zaduenja da izaziva i upravlja ekonomskim
recesijama i potresima. To je samo deo taktike na globalnom planu, za
ozbiljnije poremeaje koji se pripremaju u skladu sa planovima Komiteta 300. Rimski klub ima rairenu mreu ne samo instituta i naunika.
ve deluje i kao "drava u dravi". Ima svoju obavetajnu slubu, a koristi rad Interpola i Mosada, kao i nekadanjeg KGB-a, zahvaljujui velikim ekonomskim projektima sa SSSR-om, koje je zapoeo Anjeli.
Od svog osnivanja, Rimski klub ima za jedan od osnovnih ciljeva,
ruenje ustavnog poretka Italije, u sprezi sa svim nadnacionalnim svetskim centrima moi. U Italiji je imao pomo lanih masona iz Loe P2
i Crvenih brigada, iji teroristi su uivali zastitu nekih od najmonijih italijanskih porodica i koristili njihov novac, uticaj i njihove kue za
sakrivanje. Rimski klub je umean u ubistvo italijanskog premijera Alda
Mora, koga su kidnapovale Crvene brigade 1978 godine, zbog njegovog opiranja "nultoj stopi rasta", predvienoj za Italiju i druge industrijske zeralje. Ovaj koncept stvoren je u Komitetu 300, a egzekutori su
Rimski klub, kao neka vrsta ministarstva spoljnih poslova, i "Kraljevski
institut za meunarodne odnose" (RHA). Covek koji je direktno pretio
Aldu Moru, da prihvati odluke Rimskog klnba, bio je Henri Kisinder,
o emu je 1982 godine svedoio bliski Morov saradnik, Gorado Gvrconi. Naravno, ono to je bila senzacija u italijanskim novinama, nije bila
senzacija za velike ampione demokratije, amerike novine, kao to su
"Vaington Post" ili "Njujork Tajms", koje o Gverconiju nisu objavili ni
re. Ubistvom Alda Mora, od strane teroristike grupe koju je kontrolisala paramasonska loa P2, Italija je postala eksperimentalno podruje,
kako bi se videlo kojom brzinom se moe izazvati haos i politika kriza
u zemlji. Sem toga, Italija je sedite Katolike crkve, koju treba unititi
zajedno sa svim velikim religijama. Takoe, tu ive neke od najmonijih
oligarhijskih porodica, koje pripadaju Crnom plemstvu. Italija je zemlja
157
Dosije Omega
ulaza droge iz Irana i Libana u Evropu, to je najvaniji trgovinski artikal Komiteta 300. Aktivnu ulogu u likvidaciji Mora i ispunjenju planova Komiteta 300 odigrao je tadanji ameriki ambasador u Rimu, Riard
Gardner, koji je blisko saraivao sa Betinom Kraksijem, znaajnim lanom Rimskog kluba i NATO pakta. Kraksi je, kao premijer, uspeo da
nanese prve ozbiljne udarce strukturi Katolike crkve u Italiji, inauguriui zakon o razvodu i abortusu, to je izazvalo dalekosene posledice,
ne samo na planu religije. U junu i julu 1982 godine, Eleonora, supruga Alda Mora, posvedoila je na sudu da su i njoj pretili smru. Njenom muu je pretila "politika linost iz vrhova Sjedinjenih Drava",
koja je doslovce rekla:
"Ili ete prestati sa sprovoenjem svoje politike linije, ili ete za
to debelo platiti."
Rimski klub, radei po instrukcijama Komiteta 300, stoji iza kanjavanja pakistanskog predsednika, generala Zia Ul Haka, zbog uplitanja u rat u Avganistanu. Avion predsednika Ul Haka, u kome se
nalazila i delegacija vojne obavetajne slube SAD-a, na elu sa brigadnim generalom Herbertom Vasomom, oboren je raketom. Kisinder i
Rimski klub su krivi za smrt i prethodnog predsednika Pakistana. Ali
Buta. U belekama prokrijumarenim iz zatvora, Buto je zapisao da mu
je Kisinder otro pretio:
"Napraviu od vas uasan primer, ako budete nastavili sa svojom
politikom uzdizanja zemlje."
I pored upozorenja, Buto je napravio greku, koju Rimski klub nije
mogao da mu oprosti. Hteo je da od Pakistana stvori nuklearnu silu.
To je bila pretnja za Izrael i njegovu ulogu kontrolora Bliskog Istoka.
Dravni udar i kasniju likvidaciju Ali Buta, izveo je Zia UI Hak, lan "Saveta za medunarodne odnose", jo jedne jake organizacije Novog svetskog poretka. Zainteresovanost Rimskog kluba za nuklearni program
Pakistana, imalo je jedan vrlo bitan razlog. Rimski klub je promoter zatite prirode, "zelenih" i drugih pokreta, koji tite svet od nukleame energije.
Klub je decenijama finansirao ovakve organizacije irom sveta. Meutim, razlozi su mnogo prozainiji, a briga za oveanstvo isto licemerje. Ako zemlje Treeg sveta dou do izvora jeftine energije, to e ojaati
njihovu nezavisnost i izlazak iz kandi "Meunarodnog monetarnog
158
Rimski klub
fonda", to bi bilo katastrofalno za planove Rimskog khtba i Komiteta
300. Siromani moraju da ostanu siromani, kako bi bili izvor izrabljivanja u korist "razvijenih" zemalja. Specijalizovani instituti Rimskog
kluba u stanju su da dobiju i urade razvojne projekte najvieg nivoa, a to
je upravo ono to ele, kako bi kroz njih plasirali svoje ideje. Jedan od
karakteristinih primera je projekat koji je NASA naruila od "Tavistok"
instituta, da se utvrdi kako e svemirski program uticati na ameriko
javno mnjenje. "Tavistok" je projekat delegirao dalje, "Stanfordskom institutu za istraivanje" i "Rand korporaciji". Istraivanje je pokazalo da
svemirski program NASA izuzetno povoljno utie na iroke slojeve stanovnitva, poev od predavanja na univerzitetima i kolama, do irenja
interesovanja za razne oblasti nauke, kroz novine, knjige, film i televiziju. Preporueno je da se zaustavi dalji NASA program. Rimski klub je
odmah reagovao. U Dovilu, u Francuskoj, organizovana je konferencija, na kojoj su i zvaninici NATO-a imali svoju ulogu, sa ciljem da se zaustavi tehnoloki i industrijski progres SAD-a! U to vreme se pojavila
knjiga Zbignjeva Beinskog, "Tehnotronska era", i nova knjiga Aurelija
Peeija, "Provalija pred nama". Peei ponovo insistira na (nedokazanoj)
postavci da e u budunosti doi do haosa, ukoliko svetom ne vlada
jedna svetska vlada, Takoe je i ovom prilikom bio protiv nacionalne
drave, tvrdei da njihovo postojanje deluje destruktivno na razvoj ljudskog roda. Umesto toga, ponudio je "kolektivnu odgovornost". U mnogim svojim govorima i javnira nastupima, Peei je insistirao na tezi da
je "nacionalizam kao kancer u oveku". Njegov saradnik i istomiljenik,
Ervin Laslo, autor je jednog od kljunih dokumenata Rimskog kluba,
nazvanog "Ciljevi oveanstva", u kome su kljune teze napad na industrijsku ekspanziju i porast stanovnistva. lan Rimskog kluba, Harland
Klivlend, autor je izvetaja, kojeg kao da je pisao Adolf Hitler, u vezi
reenja "jevrejskog pitanja". Klivlend predlae da zemlje Treeg sveta,
same izmeu sebe, odluce ije stanovnitvo treba smanjiti. Jedan od primenjenih recepata Komiteta 300 je da se stanovnitvo podsaharskog
regiona namerno, izgladnjivanjem, desetkuje. Ovakvoj "politikoj teoriji" nije potreban komentar. Sutina je u oduzimanju prirodnih resursa
"nesposobnim nacijama" i uskraivanje mogunosti zemljama Treeg sveta, da razvijaju poljoprivredu i industriju. Ukoliko ne prihvate koncept
"globalnog planiranja", koji ne ide u korist tih drava, onda e potonuti u spolja izazvanu krizu i haos. Ovaj koncept je dosledno primenjen u
arapsko-izraelskom ratu, 1973 godine, kako bi se otro istakla opasnost
159
Dosije Omega
da svetskim resursima nafte ne mogu upravljati te zemlje, ve globalni kontrolori. Naravno, ovaj kontrolor je Komitet 300, koji svoje delovanje pravda navodnom zabrinutou za ugroenost resursa i sigumost
sveta. Kakav cinizam. Potpuno je u skladu sa njihovora osnovnom politikom doktrinom, po kojoj tajno izazivaju konflikte, a onda ih javno
reavaju u sopstvenu korist.
Komitet 300 je naredio Rimskom klubu da iskoristi poljski nacionalizam, kako bi generisao ekonomsku krizu, koja e dovesti do politike
destabilizacije zemlje. Solidarnost je tvorevina Zbignjeva Beinskog.
On je izabrao ime za "radniki sindikat", kao to je izabrao i njegove
aktiviste i organizatore. Solidarnost nije radniki pokret, iako je delovanje zapoelo u brodogradilitu u Gdanjsku. To je politika organizacija, pomagana iz inostranstva, da dovede do politikih promena u
Poljskoj. Veina voa Solidamosti su potomci Jevreja boljevika iz
Odese. Poznati su kao agresivni antikomunisti. Pomo iz inostranstva
podrazumevala je i "savetniku" ulogu Defrija Saksa, ije reforme e
Poljsku pretvoriti u ekonomskog roba SAD-a. Ono to e SAD initi u
budunosti, izloeno je u knjizi Zbignjeva Beinskog, "Tehnotronska
era", koju je napisao za potrebe Rimskog kluba. Bez uvijanja, on iznosi
osnovnu tezu da Amerika ulazi u eru koja ne lii na nita to joj je
prethodilo. To je tehnotronska era, koja lako moe postati diktatura.
Po oceni Beinskog, ameriko drutvo je sada u "informatikoj revoluciji, ije je teite na zabavi, spektaklima za gledaoce (zasieno
televizijskim pokrivanjem sportskih dogadaja), koji postaju opijum za
besciljnu masu". Nekada je religija bila opijum za mase. Danas je to
zabava, sport, seks, muzika i droge. Beinski predvia:
"Uskoro e biti mogue ostvariti skoro potpunu kontrolu nad svakim
graaninom i otvarati dosijea, koja e sadrati i najlinije detalje o zdraviju i ponaanju svakog graanina. Ovi dosijei e stajati na raspolaganju
viastima. Vlast e prelaziti u ruke onih koji budu kontrolisali informacije. Po.stojee institucije bie dopunjene institucijama za upravljanje
pretkriznim situacijama, iji e zadatak biti da unapred indentifikuju
mogue drutvene krize i razviju programe koji e se sa njima suoiti."
Iz ovog koncepta je kasnije razvijena FEMA. Ne treba zaboraviti da
je Beinski jedan od vodeih lanova Rimskog kluba, Komiteta 300, lan
"Saveta za medunarodne odnose" i pripadnik poljskog Crnog plemstva.
160
Rimski klub
Rimski klub se posebno angaovao na sprovoenju politike Komiteta 300 u Junoj Americi. U prvom redu je to bio graanski rat u Salvadoru. za koji je razraen plan. po kome je to trebalo da bude novi tridesetogodinji rat. Plan je nosio bezazleno ime, "Andski plan", a za njegovo sprovodenje bio je nadlean Henri Kisinder. Polarizacija Severne i
June Amerike bio je plan Komiteta 300. Kisinder je bio izvrilac, a
jedan drugi lan Komiteta, Vili Brant, nemaki kancelar i predsednik Socijalistike intemacionale, bio je glavni koordinator i finansijer rata u Salvadoru. Njegov tienik, koji je na politiku scenu stupio kao posrednik
u ime Rimskog kluba, bio je Felipe Gonzales, kasniji predsednik vlade
panije. Dalje rastakanje June Amerike takoe je sproveo Komitet 300.
Ova organizacija podstakla je rat oko Foklandskih ostrva, izmeu Argentinc i Velike Britanijc, praen smcnom vlasti u Argentini, ekonomskim haosom i politikim potresima. Plan je razraen u Kisinderovoj
firmi "Kisinder Asosijcjts", pod vodstvom iskusnog lorda Karingtona,
jednog od lanova iz samog vrha Komiteta 300. Foklandski rat prouzrokovao je tetu i drugim zemljama June Amerike, u prvom redu Meksiku.
Argentina i Meksiko su saradivali na atomskom programu, a Meksiko
je imao vrlo ambiciozne razvojne planove. bazirane na jeftinoj atomskoj
energiji. Rimski klub je u periodu od 1986 do 1991 godine, uspeo da
zaustavi izvoz nukleamc tehnologije zemljama u razvoju, izuzimajuei
Izrael, sa opravdanjem da je to ekoloki opasna tehnologija. To je nanelo tetu mnogim zemljama. to se tie Meksika, ostvaren je strateki
cilj da ova zemlja ostane siromani izvor radne snage, koja toboe ilegalno radi u Americi, kao i da se iskoriste rezerve nafte koju Meksiko
ima, to je osnovni cilj naftakog lobija u senci Rimskog kluba.
Od stotina naunika u SAD-u, koji rade pod kontrolom Rimskog
kluba, ime Bernarda Levina nije na listi poznatih i slavnih. Ali on je
izuzetno vaan, kao tvorac planova, kojima su rueni reimi u Iranu,
Filipinima, Junoj Africi, Nikaragvi i Junoj Koreji. Silazak sa vlasti
iranskog aha Pahlavija iao je po planu, koji su razradili Bernard Levin
i Riard Falk, a supervizor je bio Robert Anderson iz "Aspen instituta". Levin je autor knjige "Vremenske perspektive i moral", koju je
pisao za potrebe Rimskog kluba. U knjizi razmatra naine slamanja mo
rala nacija i pojedinaca.
"Jedna od gtavnih tehnika za slamanje morala, kroz strategiju terora,
sadri se u sledeoj taktici: drati osobu u neznanju oko toga gde je i
161
Dosije Omega
ta moe da oekuje. Uz to, ako este oscilacije izmeu otrih disciplinskih mera i obeanja o dobrom tretmanu, zajedno sa irenjem kontradiktornih vesti, ine strukturu situacije nejasnom, tada pojedinac prestaje
da shvata da li neki plan vodi ka cilju ili ne. Pod ovim uslovima, ak
i oni pojedinci koji imaju jasne ciljeve i spremni su na rizike, ostaju
paralizovani jakim unutranjim konfliktom oko toga ta da urade."
Demoralizacija ima za cilj prihvatanje ponuenih reenja, bez obzira kakva su. Tada se obino prihvataju reenja koja nudi "autoritet". ili
"harizma". Ovaj princip najee primenjuju navodni spasioci nacije,
lane mesije i oni koji znaju bolje od drugih ta je dobro za njih. Homeini je godinama pripreman od strane MI6 (britanske obavetajne slube) u Parizu, kako bi se pojavio kao spasilac i harizmatski voa. Boris
Jelcin je iz sline kole. Rimski klub je vodio karapanju protiv hrianskih crkava, stvarajui u njihovim redovima fundamentaliste i televizijske propovednike, koji su se uspeno borili za cionistiki Izrael. Kada
je poela agresija na Irak, po svom karakteru genocidna, svi mediji u
Americi su preplavljeni emisijama koje su opravdavale "pravedan
hrianski rat protiv Iraka". Propovednik Bil Graham se molio zajedno
sa predsednikom Dordom Buom, neposredno pre nego to su "tomahavci" i avioni poleteli na Irak. Ovo licemerno hrianstvo pokazuje samo koliko ga malo ima u srcima onih, koji alju smrt drugima.
Pokazuje i generalno stanje duha u Araerici, u kojoj je Rimski klub
uspeno sproveo svoje ciljeve. Kljuni ovek Rimskog kluba u Americi
je senator Klejbom Pel. Tu su jo i Frenk M. Poter, predsednik senatskog potkomiteta energije, Volter A. Han iz kongresne slube za istraivanje, En etam i Daglas Ros, ugledni ekonomisti. Mnogi lanovi Rimskog
kluba su u isto vreme lanovi i drugih institucija i drutava. Ovde u
navesti samo neke, a njihova imena emo sretati u vie navrata: Dejvid
Rokfeler iz "Cejz Menhetn banke"; Gabrijel Hejg iz "Hanover Trast
banke"; Milton Kac iz "Fordove fondacije"; Vili Brant, predsednik Socijalistike.internacionale, agent KGB-a i lan Komiteta 300; Irving Blustoun, predsednik Izvrnog odbora "Sindikata radnika autoindustrije";
Rasel Trejn, pretsednik amerikog ogranka Rimskog kluba i "Svetskog
fonda prirode" princa Filipa, supruga engleske kraljice; Elizabet Midli,
producent "CBS"-a; B. R. Giford, direktor "Rasel Sejd fondacije";
Gvido Goldman sa "Aspenovog instituta"; Averil Hariman (sada pokojni), izuzetno cenjeni lan Komiteta 300, direktna veza Komiteta sa
162
Rimski klub
Kremljom i Belom kuom, iju poziciju je nasledio Kisinder; Jozef
Retinger, jedan od tvoraca Bilderberkog kluba, njegov organizator i
spiritus movens, inae jezuita i mason trideset i treeg stepena. Tu je i
Ketrin Graham, vlasnica "Vaington Posta"; Pol G. Hofman iz "Njujorkog ivotnog osiguranja", jednog od najveih amerikih osiguravajuih
drutava; i ved spomenuti ameriki ambasador u Italiji, Riard Gardner,
oenjen u jednoj od najstarijih porodica Crnog plemstva Venecije, to
mu je odmah otvorilo vrata Bele Kue. Rimski klub takoe upravlja i
stotinom asopisa irom sveta. Stoji iza, ili pomae, nebrojene institute,
kao to to radi i "Tavistok" institut, kako bi kroz njihov rad formirao
javno mnjenje u vezi odreenih pitanja. Najpoznatiji od ovih instituta
su "Huverov institut" i "Heritid fondacija".
Jedan od osnivaa Rimskog klttba, Aurelio Peei, u svojoj knjizi "Bezdan pred nama", razotkriva pravo lice Riraskog kluba, zapravo Komiteta
300. U knjizi citira rei Feliksa erinskog, osnivaa i prvog efa eke,
koje je ovaj izrekao u razgovoru sa Sidnijem Rejlijem. Rejli je bio
agent MI6 u Rusiji, za vreme Oktobarske revolucije. Tamo je u ime
Komiteta 300 bio pomonik Lenjinu i Trockom. Feliks erinski kae:
"Za mene ljudi nisu nita drugo nego mozak na jednoj strani, a
fabrika govana na drugoj."
Potpuno odsustvo potovanja preraa ljudskom biu rezultiralo je rasistikim, genocidnim i brutalnim "teorijama" maltuzijanskog tipa, koje
streme ka jednoj svetskoj vladi i kroz nju ka neogranienoj vlasti nad
svetskim resursima i stanovnitvom. Elaborirajui tobonji strah od propasti oveanstva, ako se ono ne prikloni "Atlantskoj alijansi" (svetskoj
vladi), Peei i Rimski klub su predvideli sukob vojno-naunotehnoloskog korapleksa u Sovjetskom Savezu i Zapada. Ideja je bila da se
zemljama Varavskog pakta ponudi pribliavanje Zapadu i svetskoj vladi.
Rusija i njeni unutranji problemi, koji su rezultirali odvajanjem jednog
broja republika, predvieni su u Peeijevoj knjizi. Planovi, koje je Komitet 300 imao u vezi slabljenja Rusije, sada su ostvareni. Komitet se nalazi na poziciji daljeg delovanja, u kome e dogaaji poprimiti ubrzani
tok. Dok je Boris Jelcin bio na vlasti, doneto je vie dekreta iz arsenala Komiteta 300, kako bi se video njihov prijem u javnosti. Nadara se
da e taj trend biti zaustavljen sa dolaskom novog predsednika Putina.
163
Bilderberg
Ideja Bilderberg sastanaka ima korene u pedesetim godinama veka.
Nju je proizvela promena na meunarodnoj politikoj i ekonomskoj sceni posle Drugog svetskog rata. Zapadnom svetu je trebao nov koncept
i udruivanje snaga pred nadolazeom komunistikom pretnjom sa
Istoka. Jedan od onih koji su shvatili potrebu za definisanjem novih pravaca bio je Jozef Retinger. Jedno od Retingerovih priznatih dostignua
bilo je osnivanje Evropskog pokreta, koje je vodilo do osnivanja Saveta
Evrope, 1949 godine. Sa seditem u Strazburu, izvrni komitet Saveta
bio je Retingerova prva platforma sa koje je lansirao svoje ekspanzionistike ideje. Jo od vremena studentskih dana na Sorboni, Retinger je
verovao u vee jedinstvo Evrope, u vojnim i u ekonomskim okvirima.
U to vreme je pristupio jezuitskom redu i ozbiljno se posvetio ispunjenju svojih ivotnih ambicija, nametnutih ovim okvirima. Predloio je
francuskom pretsedniku vlade, oru Klemansou, plan za ujedinjenje
Istone Evrope, koji je podrazumevao spajanje Austrije, Maarske i Poljske, kao tripartitne monarhije pod vostvom jezuitskog reda. Klemanso
nije verovao u plan, koji svoju inspiraciju vue iz Vatikana. Bez razmiljanja je odbio Retingerovu ideju. Ovaj plan je Retingeru doneo etiketu agenta Vatikana, koja ga je pratila do kraja ivota.
U Drugom svetskom ratu, Retinger je aktivno uestvovao kao politiki savetnik generala Sikorskog, a radio je za poljsku vladu u egzilu,
koja se nalazila u Londonu. Iako je imao pedeset i osam godina, prijavio se za akciju komandosa i padobranom skakao u okolinu Varave.
Zbog ovako hrabre i uspene karijere, pedesetih godina bio je u stanju
da kontaktira sa brojnim visokim vojnim i politikim linostima. Njegov
cilj bio je ujedinjenje sveta, pod kontrolom nadnacionalnih monih
organizacija. Mislio je da e takve organizacije biti imune na kratkotrajne ideoloke konflikte koji izbijaju izmeu vlada. Verovao je da ove
razlike moe dovesti u sklad, od strane monih multinacionalnih organizacija, koje e diktirati i primenjivati mone ekonomske i vojne mere,
stvarajui tako jedinstvo i veze izmeu zemalja. Znajui da se kontrola
nad svetskim zbivanjima ne moe ostvariti bez SAD-a, poeo je kampanju
164
Bilderberg
Dosije Omega
stotinu i petnaest uesnika, osamdeset su iz Zapadne Evrope, a ostatak
iz Seveme Amerike. Jedna treina pozvanih su iz sfere politike, a ostali
su iz privrede, finansija, obrazovanja i komunikacija. Uesnike na sastanak Bilderberga poziva Predsedavajui, posle konsultacija i preporuka
od strane Izvrnog komiteta, Savetnike grupe i poasnih generalnih sekretara. Trokovi godinjih sastanaka su u odgovomosti lanova Izvrnog
komiteta zemlje domaina. Svi ostali trokovi delovanja Bilderberga
pokrivaju se privatnim donacijama. Izvetaji sa sastanaka, ukoliko se
prave, iskljuivo su za intemu upotrebu. Teme njihovih konferencija se
misteriozno nau na dnevnom redu drugih meunarodnih foruma, koji
te teme razmatraju u okviru svojih redovnih aktivnosti. Koliko je teko
prodreti kroz koprenu tajnosti Bilderberga, neka poslui sluaj britanskog ministra odbrane, lorda Dorda Robertsona, sada generalnog sekretara NATO-a. Na sednici britanskog Parlamenta, 10 jula 1998 godine,
poslanik Konzervativne partije, Kristofer Gil postavio je pitanje:
"Neka nam ministar odbrane objasni, koja prevozna sredstva je
koristio, da bi prisustvovao sastanku Bilderberga u Turnberiju, i koliki
su bili trokovi, na teret javnih rashoda."
Dord Robertson je odgovorio:
"Odleteo sam u petak, 14 maja, slubenim avionom RAF-a, u drustvu
generalnog sekretara NATO-a, gospodina Solane. Vratio sam se sledeeg
dana, vojnim helikopterom., zbog slubenih obaveza. Procenjena visina
mojih troskova za ova dva leta je tri hiljade i osamstoetrdeset funti."
Opozicioni lanovi Parlamenta nisu ga ostavili na miru. Na zasedanju Parlamenta, 20 jula, poslanik Liberalno-demokratske partije, Pol
Ki, postavio je pitanje:
"Neka sekretar odbrane da izjavu o svom prisustvu na konferenciji Bilderberga 14-og i 15-og maja."
Robertsonov odgovor je bio tur:
"Prisustvovao sam delu konferencije Bilderberga u Ajerajru, u
maju mesecu, kako bih uestvovao u diskusijama koje su se ticale oblasti, koja spada u moje ministarske odgovornosti."
166
Bilderberg
Tada se umeao i ve spomenuti Gil:
"Neka ministar odbrane da spisak glavnih tema, o kojima se razgovaralo na konferenciji, i neka pismeno priloi dnevni red i zapisnik sastanka u Biblioteci."
Robertson je hladno odgovorio:
"Nemam nikakvih ministarskih obaveza da vam dam dnevni red, ili
zapisnik sastanka Bilderberga, kome sam prisustvovao u maju mesecu
ove godine."
Naravno da tajni modus operandi Bilderberga izaziva podozrenje
javnosti, koja ima pravo da zna u ije ime se tu daju razni predlozi, ko
kasnije prosleuje te predloge drugima i zato. Dokle god elitne grupe,
kao to je ova, namerno i arogantno izdiu sebe iznad domaaja javne
kontrole, dotle ee postojati i tajni uticaj koji ove organizacije ostvaruju.
Da bi ublaili javne kritike, bilderbergovci o sebi govore kao o neformalnoj grupi zamiljenoj da unapredi "bolje razumevanje snaga i trendova, koji utiu na zapadne zemlje". Urednik londonskog "Obzervera", Vil
Haton, koji je pnsustvovao sastanku Bilderbergera 1977 godine, kae:
"Tu se ne donose odluke. Sve je samo razgovor, ponekad banalan
i trivijalan. Ali konsenzus koji se tu postigne je pozadina na osnovu
koje se u svetu uspostavlja politika."
Pristalice teorije zavere nisu u dilemi da Bilderberg grupa, u zajednici sa srodnim organizacijama, Trilateralnom komisijom i "Savetom za
medunarodne odnose", bitno utie na situaciju u svetu, korienjem
indirektnih politikih sredstava. Retingerov prevashodni cilj, prilikom
stvaranja Bilderberga, imao je mnogo vanije aspekte, nego to je
neformalno okupljanje svetske elite. Njegov cilj bio je da one svetske
politiare, nesvesne novih trendova razvoja hladnog rata, kroz politiku
usmeravanja prosvetli u formi diskretnog diskusionog tela. Na prvom
sastanku bio je uoljiv ideoloki razlaz, otro razdvajanje amerikih i
evropskih uesnika. Makartizam je u Americi bio na vrhuncu, a evropski uesnici, obmanuti Makartijevom propagandom, videli su u Americi
jasan zaokret ka ultradesniarskoj dravi faistickog tipa. Seanje na
Drugi svetski rat jo je bilo svee i ovaj koncept im je bio odbojan. C.
167
Dosije Omega
D. Donson, inae lan "Saveta za meunarodne odnose", pokuao je
da povrati poverenje delegata izjavom:
"Bez obzira da li Makarti umre od metka, ili bude eliminisan na
tradicionalan ameriki nain oslobaanja od 'plikova' na telu polltike,
proriem da e do vremena naseg sledeeg sastanka nestati sa
amerike scene."
Da li je uspeo da ih umiri nije poznato, ali odravanje sastanaka
se nastavilo. Koncept Bilderberga nije bio nov. Mada su sline grupe
postojale. ni jedna nije privukla toliko panje i postala globalni mit, kao
Bilderberg. Grupa koju sam spomenuo, Bohemijan Grouv, osnovana 1872
godine u San Francisku, igrala je znaajnu ulogu u oblikovanju amerike vojne doktrine posle Drugog svetskog rata. Tu je doneta odluka da
se sprovede projekat Menhetn (proizvodnja atomske bombe). Tu je Ajzenhauer izabran za republikog kandidata, na predsednikim izborima
1952 godine. "Fondacija Dili" osnovana je 1953 godine, sa slinim ciljevima. Nalazi se u Dili parku, blizu Oksforda, u zamku iz esnaestog
veka, iji je vlasnik erl Lifild. Izvrni komitet Bilderberga csto dri
svoje mesene sastankc u seditu ibndacijc. "Fondacija Dili" je kreacija Novog svetskog poretka i blisko sarauje sa "Tavistok institutom za
ljudske odnose", koji je centar za prouavanje manipulacije masama.
Radom Bilderberga upravlja Predsedavajui. U prve dvadeset i dve
godine postojanja grupe, to je bio princ Bernard. Zamenio ga je lord
Houm od Hirsela, bivi britanski preraijer. On je na zasedanju, 1980 godine, mesto Predsedavajueg ustupio Valteru elu, bivem nemakom
predsedniku. el je podneo ostavku 1985 godine, a njega je zamenio
lord Rol od Ipsdena, direktor "S. G. Varburg Grup". Na konferenciji
1989 godine, lord Rol je mesto Predsedavajueg ustupio lordu Karingtonu, bivem britanskom ministru, generalnom sekretam NATO-a, lanu
Komiteta 300 i predsedniku "Kraljevskog instituta za meunarodne. odnose", koji i danas predsedava konferencijama.
Piter Rupert Karington dolazi iz porodice koja se bavila bankarstvom. Bio je u upravi "Hambros banke", koja je umeana u finansijski skandal Mikele Sindone i zloglasne loe P2, u Italiji. Karington je
bio na direktorskim funkcijama u itavom nizu poznatih svetskih kompanija, kao to su "Rio Tinto Cink", "Berklis Benk", "Kadburi veps",
"Amalgamejted Metal", "Briti Metal" i "Kristis". Bio je i predsednik
168
Bilderberg
Dosije Omega
o Jugoslaviji i budunosti Evrope. Bez obzira na tvrdnju bilderbergovaca, o tome kako oni ne donose odluke na svojim konferencijama, jasno
je da to nije tano. Tipian primer je konferencija iz 1995 godine u Burgentoku, vajcarska. Tada je odlueno da se britanski premijer, Don
Mejdor, konano vrati liniji podrke ujedinjenoj Evropi, sa centralnom
bankom i jedinstvenom valutom, ili e biti uklonjen sa posla. Mejdor
je pristao da "podeli vlast", pa je Majkl Hezeltajn, pristalica ujedinjenja
Evrope, postao zamenik premijera. Kada je Toni Bler postao premijer,
Britanija je konano usmerena tamo gde stigla sada. Mnogi britanski
premijeri i efovi partija su bilderbergovci, pa bi se moglo rei da je
Britanija kolevka koja je odnegovala Bilderberg. Dim Kalahan je jedan
od direktora "Kraljevskog instituta za meunarodne odnose", zajedno sa
lordom Karingtonom i bivim ministrom, lordom Rojera Denkinsom.
Denkins je sa jo nekim bilderbergovcima (lordom Dejvidom Ovenom,
Bilom Rodersom i irli Vilijems) napustio laburiste osamdesetih godina i formirao Liberalne demokrate. Bivi premijeri, Vilson, Hit, Denkins, i bilderbergovac Denis Hili, ine krug onih koji su studirali na
"Oksfordu", uglavnom na "Baliol koledu". Ovo nije sluajnost, jer se
tu, ezdesetih godina, uobliavala ideja ujedinjene Evrope.
Po podacima iz 1999 godine, Izvrni komitet su inili:
predsednik: lord Piter Karington, bivi generalni sekretar NATO-a
generalni sekretar za Evropu i Kanadu: Viktor Halbertad, profesor
"Lajden univerziteta" iz Holandije
generalni sekretar za SAD-a: Teodor L. Eliot, dekan "Fleer kole
prava i diplomatije"
blagajnik: Piter Kertveg, predsednik kompanije "Robeko grup"
Austrija: Peter Jankovi, lan parlamenta, bivi ministar inostranih poslova
Belgija: Etijen Davinjon, direktor "Sosijete eneral de Belik"
Finska: Jako Iloniemi, bivi ambasador u SAD-u
Francuska: Mark Lardre de Laarer, direktor "Fimalak" i Tijeri de
Monbrial, profesor ekonomije na "Ekol Politehnik"
Nemaka: Kristof Bertram, inostrani dopisnik "Di Cajt" i Hilmar Koper,
portparol "Doje bank"
Grka; Kosta Karas, biznismen
Irska; Piter D. Saterlend, direktor "Elajd Ajri benk"
Italija: Mario Monti, rektor i profesor ekonomije "Booni univerziteta"
170
Bilderberg
iz Milana i Renato Ruiero, lan upravnog odbora "Fiata"
Norveka: Vestje Heg, brodovlasnik, "Lajf Heg &Ko."
Portugalija: Francisko Pinto Balsemao, bivi premijer
panija: Haime Karvahal Urguiho, generalni direktor "Iberfomento"
vedska: Persi Barnevik, direktor "Asea Braun Boveri Ltd."
vajcarska: David de Puri, kodirektor "Asea Braun Boveri Grup"
Turska: Selahatin Bajazit, biznismen
Velika Britanija: Endrju Najt, izvrni direktor "Njuz Interneener'
SAD: Kenet V. Dara, profesor "ikago Lo Skul"; Vemon E. Dordan,
bivi pretsednik "Neenel Urban Lig"; Henri A. Kisinder, bivi dravni
sekretar; arls C. Matijas, bivi senator; Rozen C. Vajthed, bivi
zamenik dravnog sekretara; Lin R. Vilijams, medunarodni direktor
"Junajtid Stil Vorkers of Amerika" i Kazimir A. Jost, izvrni direktor
"Asia Faundejns Senter for Asian Pasifik Afears"
SAD/Interneenel: Dems D. Volfenson, direktor "Svetske banke".
lanovi Savetnike grupe:
Kanada; Entoni G. S. Grifin, biznismen
Nemaka: Oto Volf fon Amerongen, direktor "Oto Volf Industriberatung"
Interneenel: Maks Kunstam, bivi generalni sekretar Akcionog komiteta za Evropu
Italija: ovani Anjeli, direktor "Fiata"
Holandija: Ernst H. van der Bigel, profesor "Lajden univerziteta"
Velika Britanija: lord Rol of Ipsden, direktor "S. G. Varburg Grup"
SAD: Dord V. Bol, bivi dravni potsekretar; Vilijem P. Bandi, bivi
urednik "Forin Afears", i Dejvid Rokfeler, direktor "ejs Menhetn
Benk".
Bilderberg i Jugoslavija
Zbivanja na tlu Jugoslavije pokazuju duboku, kljunu umeanost
Bilderberga, u sprovoenje ideje razbijanja Jugoslavije, u emu je
NATO uestvovao kao izvrilac, Zbivanja u Jugoslaviji postavljena su
171
Dosije Omega
u kontekst irih zahvata u regionu Mediterana i Bliskog Istoka, to je
oigledno bila preokupacija konferencija Bilderberga poslednjih nekoliko godina. Kljuna godina i konferencija za Jugoslaviju odrana je
1996 godine, u King Sitiju, predgrau Toronta, a domain je bio Konrad Blek. Manje vana odluka se ticala ponovnog izbora Bila Klintona
za amerikog predsednika. Vanije je bilo to to je odmah prekrio
obeanje dato amerikoj javnosti, da e povui amerike trupe iz Bosne.
Umesto toga, te snage su relocirane u Maarsku i druge okolne zemlje,
a komanda je, da se zamau oi naivnima, preneta na nemakog generala i tri hiljade nemakih vojnika iz Hajdelberga, u oktobru 1996 godine. Takode je doneta odluka da se Srbi isprovociraju, proglaenjem
kljunih ljudi za ratne zloince, kojima e se suditi pred Meunarodnim sudom. Ako se Srbi pobune, odlueno je da se protiv njih preduzmu energine vojne mere. Ovaj deo plana nije sproveden, jer su se
u Hagu pojavili samo krivci niskog ranga. Tako je ideja o novom Balkanskom ratu, koji je trebalo da bude "Vijetnam devedesetih", morala
da bude preformulisana u rat na Kosovu. Iz materijala, koji je nepoznatim kanalom ipak prosleen sa sastanka i objavljen, plan je trebalo
da izgleda ovako:
"Kada rat na Kosovu zapone, kako je planirano, moda e to biti
temperatura paljenja koja e rasplamsati rat irih razmera, a koji e
obuhvatiti Grku, Albaniju, Bugarsku, Rusiju i Tursku, uz dodatak
bespomonih NATO trupa i SAD-a usred Kosova."
Analitiarima je ovaj stav bio potpuno jasan. Jedan od njih je stvar
ralanio ovako:
"Kosovo, 'Jerusalim na Balkanu', je samoproklamovana republika,
na ijem elu je 'predsednik' Ibrahim Rugova. Sjedinjene Drave, iako
zvanino preporuuju vise 'autonomije' za Kosovo, tretiraju provinciju
kao 'de facto' nezavisnu dravu, to Srbe dovodi do besa. Dva puta, jednom 1992 godine, i ponovo 1993 godine, Sjedinjene Drave su pretile
Jugoslaviji vojnom odmazdom, u sluaju konflikta na Kosovu, prouzrokovanog srpskom akcijom. Da bi pojaali uvredu, SAD planiraju
da uspostave 'zvanino prisustvo' u 'glavnom gradu Kosova'. Besni zbog
ovog, i prozirui nameru SAD-a da ih okrui i izoluje, Srbi e se
verovatno okrenuti Rusiji, svom tradicionalnom zatitniku, trazei vojnu
pomo. To znai da e se Srbija boriti da zadri Kosovo. Kosovski
172
Bilderberg
Albanci e se boriti da ostvare nezavisnost. To e u konfiikt verovatno
uvui 3,4 mlliona Albanaca u Albaniji, zajedno sa Albancima u Crnoj
Gori i Makedoniji, Albanija otvoreno ohrabruje separatistike grupe
Albanaca u zapadnoj Makedoniji, kako bi jednog dana pripojila te teritorije svojoj dravi, Bugarska, koja Makedonce smatra 'zapadnim. Bugarima', mozda e tada ui u rat, po etvrti put u ovom veku, kako bi
konano reiia svoje teritorijalne aspiracije. Grka, ve dovoljno iritirana, zbog toga to Makedonija koristi njen simbol 'vergine' na zastavi,
moe takoe iskoristiti priliku i uzeti deo teritorija sebi. Turska, nastupajui kao branitelj musiimana, i besna zbog akcije svojih tradicionalnih rivala Grka, protiv Makedonije, nee oklevati da se ukljui. Tako
e 'albansko pitanje', sa centrom na Kosovu, postati bure baruta. A
kada se to desi, ekspiodirae ceo region."
Poto se planovi nisu ostvarili kako su bilderbergovci oekivali, na
konferenciji za 1998 godinu, odranoj u Ajerajeru, kotska, od 14 do
17 maja, tema konflikta na Balkanu ponovo je dola u centar razgo
vora. Nova ideja bila je izazvati rat Grke i Turske na Kipru, a onda
ga preneti na Balkan.
Ma koliko zvualo apsurdno da se izazove rat izmeu dve zemlje,
lanice NATO pakta, ova opcija je ozbiljno razraatrana i pokazuje nemilosrdnu, nadnacionalnu koncepciju osvajanja sveta, u kome i rat
izmeu saveznika u istoj evropskoj strukturi, ako vodi ka krajnjem cilju,
apsolutno dolazi u obzir. Povod je bio sklapanje ugovora izmeu Rusije
i Kipra, o prodaji znaajne koliine raketa zemlja-vazduh, sistema
S300PMU-1, to bi kiparskim Grcima dalo znaajnu prednost u odbrani
njihove zemlje. To je zahtevalo trenutni odgovor Turske, kako bi se ponovo uspostavio delikatni balans koji postoji u ovom regionu. Po ugovoru, isporuka ovog sistema, predviena za septembar i oktobar, zapoela
je u avgustu mesecu. Kiparski parlament, koji je odobrio kupovinu sistema za etiri stotine miliona dolara, kao isto defanzivan potez, jednoglasno je odobrio rebalans budeta za 1998 godinu, kako bi pokrio ove
izdatke. Rusi su vie puta odbili inicijativu da razmisle jo jednom i
bilo je jasno da e odbiti molbu turskog naelnika generaltaba, Ismaila
Hakija Karadajia, koji se spremao na slubenu posetu Moskvi, Grki ministar odbrane, Akis Cohasopulos, branio je pravo kiparskih Grka da
instaliraju ovo oruje. Turci su upozoravali da e napasti kiparsku luku
Pafos, brodove sa orujem i baterije Ekocet MM40, koje su instalirane
173
Dosije Omega
na obali kao odbrana od invazije sa mora. Ni jedna strana nije htela da
ustukne, na veliku radost bilderbergovaca.
Turski ef generaltaba ponudio je Rusima posao - Turska e kupiti stotinu i etrdeset i pet ruskih helikoptera, vrednih tri i po milijarde
dolara, ako Rusi odustanu od prodaje oruja Kipranima. Rusi nisu nita
odgovorili, iz prostog razloga to su iraali ansu da izvedu i jedan i drugi
posao. zavade dva lana NATO pakta i jo uzrau novac. Grki ministar
inostranih poslova, Teodor Pangalos je ponudio polureenje - stvaranje
zone zabranjene za letove iznad Kipra, to je Amerika prihvatila, ali
Turska odbila bez razmiljanja. Amerikanci su ponudili svoju inicijativu da se problem Kipra reava u paketu sa sporom oko ostrva u Egejskom moru, koja su pod suverenitetom Grke, a Turska ih trai za sebe,
jer su preblizu turske obale. Grka je odbila ovaj predlog.
Celu priu oko egejskih ostrva "sluajno" je nabacio bilderbergovac Bil Klinton iz sasvim drugih razloga. Zainteresovao se za "mir" u
regionu, jer postoje podaci da se u podmorju plitkog Egejskog mora
nalaze velike rezerve nafte. Mirovni napor ima za cilj obrnuti efekat stvaranje dodatne tenzije koja bi vodila ka ratu, to bi Ujedinjenim nacijama (bilderbergovcima) dalo osnov da blokiraju region "mirovnim
snagama" (koje bi se tu zadrale decenijama) i "mirovnim naporima",
kako bi se osigurao monopol eksploatacije nafte u ovom regionu. Zato
je Holbruk naizmenino dizao temperaturu Grcima i Kipranima, a Amerika prodavala oruje i jednoj i drugoj strani. Turskoj je prodavala rakete zemlja-zemlja, tipa "Harpun", a Grkoj, protivtenkovske rakete tipa
"Helfajer", dok se Bil Klinton navodno brinuo za egejska ostrva. Oni
koji su trebali da budu uvueni u konflikt, konano su shvatili igru i
uzdrali se od konflikta, koji konstantno ima visok nivo tenzije. Tadanji grki ministar inostranih poslova, Pangalos (bilderbergovac), igrao je
na ivici noa. Nije proputao ni jednu priliku da omete turske planove
i da ih javno uvredi, bilo da je re o stavljanju veta na tursku elju da uu
u Evropsku zajednicu, bilo da dozvoli otvaranje kancelarije Kurdske
radnike partije (PKK) u Atini. Da li je Pangalos ovo radio po nalogu
Hilderberg grupe, na ijoj je konferenciji 1996 godine bio u Torontu?
Grka ima pakt sa Sirijom. Razliiti izvori su potvrdili da su Grci
obezbedili podrku Sirije u sluaju da Turska napadne instalacije protiv vazdune odbrane Kipra. Sa vojnih aerodroma u Siriji, grki F16 bi
krenuli na ciljeve u Turskoj. Postojanje ovog pakta dovelo je Tursku u
neprijatnu situaciju, jer sama ima ozbiljnih nesuglasica sa Sirijom. One
174
Bilderberg
postoje delom zbog saradnje Turske i Izraela, a dalje produbljivanje
napetosti sigurno se odvija na veliko zadovoljstvo bilderbergovaca, kojima se konano ini da su na pragu rata na Balkanu, koji e dugo trajati i proiriti se na region Mediterana. Da ovo nisu prazne prie prognozera katastorfalnih dogaaja, pokazuju zvanine statistike asopisa
"NATO Kvoterli" iz 1998 godine. Grka je poveala broj vojnika svoje
armije na dve stotine i est hiljada vojnika, a godinje troi dvadeset
odsto svog budeta na armiju. Turska ima armiju od osam stotina i
dvadeset hiljada ljudi, a godinje troi trideset i est odsto svog budeta
na armiju. Posle incidenta oko malog egejskog ostrva Imija, 1996 go
dine, Grka je potroila trinaest milijardi dolara na kupovinu oruja.
Situaciju je dalje zaotrio tajni sastanak, u toku konferencije Bilderberg
grupe, 1998 godine, izmeu turskog ministra inostranih poslova lsmaila
Kama, specijalnog izaslanika SAD-a za Kipar, Riarda Holbruka, i britanskog predstavnika na Kipru, ser Dejvida Haneja. ta je bila tema
razgovora nije poznato, ali su dogaaji pokazali u kom pravcu je ilo
dogovaranje. Ubrzo posle toga, Holbruk je uvredio kiprane obraajui
se njihovom predsedniku sa "Gospodine, kao da je obian gradanin,
umesto da mu se po protokolu obrati sa "Predsednie". Sve je ilo ka
neizbenom konfliktu sa Jugoslavijom, koji je izazvan kada su propale
sve druge kombinacije.
Bilderberg klub je bio umean u sve faze agresije, od njenog izazivanja do njenog kraja. Redovna godinja konferencija za 1999 godinu
odrana je od 3 do 6 juna u luksuznom letovalitu "Penja Longa", u
Sintri, Portugalija. Retko kada je interesovanje novinara bilo tako izraeno kao te godine, pogotovo to je agresija na Jugoslaviju zaustavljena dan pre poetka konferencije. Druga taka dnevnog reda, i
najvanija, bila je "Rat na Kosovu". Ona je ukljuivala i diskusiju oko
formiranja Velike Albanije (koja e uslediti posle "starateljstva" nad
"nezavisnim Kosovom"), kao i razgovor o daljem koraadanju Jugoslavije, to je deo plana generalnog ispravljanja granica regiona, sa ciljem
produavanja regionalne nestabilnosti, konflikta i rekonstrukcije (vrednc
milijarde dolara) unitene regionalne infrastrukture, na raun zapadnih
poreskih obveznika.
Ovde moram da napravim malu digresiju. Ve decenijama je uvreena zabluda da e se Velika Albanija napraviti tako to e drava
Albanija pripojiti sebi delove dravne teritorije okolnih zemalja - Jugoslavije, Makedonije i Grke. Ideja ide, namerno, u tom pravcu, a zapravo
175
Dosije Omega
je istina na drugoj strani. Centar stvaranja Velike Albanije je Kosovo!
Nezavisno, iptarsko Kosovo, pretvoreno u jednonacionalnu, mafijaku
dravu, kojom e se upravljati iz inostranstva i koja e, koristei prirodne resurse Kosova i Metohije, biti zamajac dalje agresivne politike,
sa ciljem ugroavanja regiona u interesu bilderbergovaca. Interesantna
je izjava maarskog politiara ekstremne desnice, Itvana urka, data 2
juna, koji je pozvao Beograd da vrati maarskoj severai deo svoje teritorije, na kojoj ive etniki Maari, a kojih ima tri stotine hiljada. Ova
oblasti pripadala je Maarskoj (Austrougarskoj) pre Prvog svetskog rata.
urka je izjavio da je to oblast koja zadire u sadanju Jugoslaviju oko
pedeset kilometara, na liniji Sombor-Vrbas-Novi Beej-Kikinda. Naravno da iza urkine izjave stoji Bilderberg klub, jer se mora nastaviti sa
pritiscima na Jugoslaviju, poto osnovni plan - vojni poraz i okupacija
Jugoslavije, nije ostvaren. U Sintri su zapoete i pripreme za "Bliskoistonu mirovnu nagodbu", to je bila vana taka dnevnog reda. Ova
nagodba je podrazumevala proglaenje palestinske drave i konano
reenje problema Jerusalima, to se upravo deava dok piem ovu
knjigu. Citat sa konferencije:
"Rezultati za Izrael nee biti dobri."
Ovo objanjava prisustvo visokih pretstavnika jevrejske zajednice
iz Izraela i sveta, kao i prisustvo vanih predstavnika arapskih reima,
koji su protivnici Izraela. Citat:
"Dogovor oko Jerusalima je postignut, a problem Golana je upravo sreen."
Nekoliko nedelja pre konferencije u Sintri, Arijel aron je izjavio:
"Sada Kosovo, uskoro Izrael!"
Zbog ove izjave bio je estoko kritikovan, ali ona dobija na teini
sada kada je NATO dobio pravo da intervenie izvan Evrope, u navodnoj odbrani ljudskih prava. Svaki otpor Izraela u nametnutom reenju
palestinskog pitanja neizbeno e voditi jo jednom konfliktu stvorenom
i kontrolisanom od strane bilderbergovaca. Sada se vidi znaaj aktivnog
uticaja ove grupe, Klintona i Blera, u izboru Baraka na mesto premijera Izraela. Bilo je i drugih tema na konferenciji. Jedna je bila na
176
Bilderberg
dnevnom redu "Milenijumskog samita UN-a" 2000-te godine, godinu
dana posle "neobavezne diskusije" bilderbergovaca. Re je o globalnom
oporezivanju u korist UN-a. Ujedinjene Nacije treba da postanu centar
globalne vlade, a nova uloga zahteva ogromna sredstva. Zato je predloeno uvoenje direktnog individualnog poreza, koji e se sakupljati u
korist UN-a, preko nacionalnih vlada. Ova ideja je prvi put izneena na
Bilderberg konferenciji 1998 godine. Predloeno je i oporezivanje eraail komunikacije, zbog ega je na konferenciji bilo prisutno toliko
direktora mnogih kljunih kompjuterskih kompanija, na elu sa Bil
Gejtsom. Naplaivanje slanja e-mail poruka, koje su doivele eksplozivan i revolucionaran razvoj u celom svetu, nije nova ideja. U poetku
razvoja ovog oblika komunikacije, mnoge kompanije koje su pruale
usluge, naplaivale su slanje poruka po tarifi koja je bila ravna tarifi
za meunarodne telefonske razgovore. Onda je broj prualaca usluga
toliko porastao, da su trokovi i cena slanja poruka drastino pali, a to
je postao najjeftiniji oblik meunarodne komunikacije. Sada se eli
ponovno uvoenje viih cena, kako bi se prihodi kompanija enormno
uveali i time ucenili milioni korisnika e-maila irom sveta, to ih stavlja u poloaj rtve koja ne moe da se odbrani pred ucenom. Ovim
potezima se, zapravo, nepogreivo ocrtava pravi lik Bilderberg kluba.
To je lik beskrupuloznog pljakaa i otimaa tue imovine, tue slobode i tuih prava, a sve to zavijeno u licemernu, ljigavu obmanu, kako
se sve toboe radi sa ciljem zatite upravo onih prava koja se otimaju.
Pitanje je samo da li e svet i dalje dozvoljavati da ga ovi leinari i u
budue obmanjuju, da bi ga lake opljakali. Nadajmo se bar da smo
mi Srbi nauili svoju lekciju i da za nas vie nema iznenaenja.
177
Trilateralna komisija
Obino se smatra da je tvorac Trilateralne komisife Dejvid Rokfeler, lan Komiteta 300 i Bilderberg grupe, dugogodinji predsedavajui Saveta za meunarodne odnose. Za njeno osnivanje delimino je
dobio inspiraciju od Zbignjeva Beinskog, takoe lana Saveta za
meunarodne odnose, profesora sa Kolumbija univerziteta, koji je istraivao, uz saradnju Brukings instituta u Vaingtonu, odnose SAD-a,
Evrope i Japana. U ve spominjanoj knjizi "Izmeu dva doba: Amerika uloga u tehnotronskoj eri", Beinski opisuje novo drutvo "koje
je oblikovano kulturni, psiholoki, drutveno i ekonomski, uticajem
tehnologije i elektronike - posebno u oblasti kompjutera i komunikacija". Tu je jasno napisao da "nacionalni suverenitet vie nije koncept
sposoban za ivot", i predloio kretanje u fazama ka "veoj zajednici
razvijenih nacija... kroz raznovrsne indirektne veze i ve izraena ogranienja nacionalnog suvereniteta". Knjiga je napisana 1970 godine, ali
izgleda da nai politiari ne itaju dovoljno, pa su se tek u Rambujeu,
1999 godine, zaudili to neko "ograniava" suverenitet Jugoslavije. U
"Njujork Tajmsu", 1990 godine, Beinski je napisao da
"Evropa treba da sledi politiku baziranu na grandioznom konceptu trans-evropskog komonvelta sa Evropskom zajednicom u njenom
centru."
Nije stoga udno to se Rokfeler oduevio Beinskim i pozvao ga
da bude direktor Trilateralne komisije, koja je svoje lanstvo potraila
meu onima koji su ve imali mo i uticaj i bili lanovi ve postojeih
nadnacionalnih organizacija. Medu sedamnaest ljudi koji su se okupili
na osnivakom sastanku 23 i 24 jula 1972 godine (u Pokantiko Hilsu,
Teritaun, Njujork, na imanju Dejvida Rokfelera), bili su ljudi koji su
omoguili i njeno funkcionisanje i finansiranje, koje su na sebe preuzeli
"Fordova fondacija", "Zadubina Lili", "Fond brae Rokfeler", "Tisenova fondacija", "Deneral Motors", "Ekson", "Koka Kola", "Tajm
178
Trilateralna komisiju
magazin", "CBS" i "Vels Fargo banka". Javni ciljevi Trilateralne komisije su: kooperacija tri najrazvijenija regiona sveta - Amerike, Evrope i
Japana u "odravanju mira, upravljanju svetskom ekonomijom, uzdizanju ekonomskog razvoja i ublaavanju siromatva u svetu, to e
poboljati anse za laganu i miroljubivu evoluciju globalnog sistema".
Ono to je bilo jasno, kako bi organizacija dobila na uticaju i znaaju,
bilo je da nekog iz svog lanstva uguraju u Belu kuu. Takvog oveka
su pronali u Dimiju Karteru, politikom autsajderu, i koristei sve
mogue trikove i uticaj novca, medija i politike, izgurali ga za pretsednika SAD-a. Nije udo da je Karterova administracija bila preplavljena
kadrovima Trilaterale: Volter Mondejl, potpretsednik; Sajrus Vens,
dravni sekretar; Voren Kristofer, zamenik dravnog sekretara; Harold
Braun (Savet meumarodnih odnosa), ministar odbrane; Majkl Blumental (Savet meunarodnih odnosa), sekretar finansija; Fred Bergsten
(Savet meunarodnih odnosa i Bilderberg grupa), pomonik sekretara
za finansije u medunarodnim odnosiraa; Henri Oven (Savet meunarodnih odnosa), ministar bez portfelja; Pol Varnke (Savet meunarodnih odnosa), glavni pregovara za razoruanje; Pol Voker (Savet
meunarodnih odnosa i Bilderberg grupa), direktor Borda Federalnih
rezervi ("Narodne banke SAD-a"); Endrju Jang (Savet meunarodnih
odnosa), ambasador u UN; Zbignjev Beinski (Savet medunarodnih
odnosa i Bilderberg grupa), savetnik za nacionalnu bezbednost. Na predlog Dejvida Rokfelera, Pol Voker je imenovan na elo Borda Federalnih rezervi, to je najuticajnije mesto za kontrolu amerikog bankarstva
i ekonomije. Sem toga, Voker je postao pretsedavajui severnoamerikog ogranka Trilateralne komisije. U toku Reganove administracije
zamenjen je Alenom Grinspenom, koji je takoe lan Trilateralne komisife, Bilderberg kluba i Saveta za meunarodne odnose. Mnogi su
bili spremni da prihvate naivnu interpretaciju Dejvida Rokfelera u
"Volstrit Durnalu", gde je izjavio:
"Trilateralna komisija je, u stvarnosti, grupa zabrinutih graana
zainteresovanih za pospeenje veeg razumevanja i kooperacije izmeu
meunarodnih saveznika."
Deremija Novak, u lanku u listu "Atlantik", jula 1977 godine,
razbio je ovaj "filantropski" koncept, napisavi:
179
Dosije Omega
"Teite Trilaterale na meunarodnoj ekonomiji nije tako neinteresantno, jer je naftna kriza nateraia mnoge zemlje u razvoju, sa sumnjivom sposobnosu da vrate kredite, da se maksimalno zaduuju.
Privatne multinacionalne banke, posebno Rokfelerova 'ejz Menhetn',
su pozajmile pedeset i dve milijarde dolara zemljama u razvoju. Remontovani MMF e obezbediti jo jedan izvor kredita za ove zemlje i tako
skinuti velike privatne banke sa udice. Ovaj predlog je kamen temeljac
plana Trilaterale."
Senator Bari Goldvoter je to objasnio jo direktnije. U svojoj knjizi
"Bez izvinjenja" oznaio je komisiju kao "najnoviju meunarodnu
kabalu Dejvida Rokfelera", i napisao:
"Njen cilj je da hude sredstvo multinacionalne konsolidacije trgovakih i bankarskih interesa, tako to e se zgrabiti kontrola politike
vlasti Sjedinjenih Drava,"
Neto dalje, zakljuio je:
"Dejvid Rokfeler i Zbignjev Beinski su otkrili svog idealnog
kandidata, Dimija Kartera. Pomogli su mu da dobije nominaciju i
postane predsednik. Da bi ovo ostvarili, mobilisali su novac sa Vol
Stnta, intelektualni uticaj akademske zajednice, koja je potinjena
bogatstvu velikih fondacija osloboenih porezn, i kontrolorima medija koji sede u Savetu za meunarodne odnose i Trilaterali. Sedam meseci pre konvencije Demokratske stranke, Galupovo istrazivanje je pokazalo da manje od etiri od.sto demokrata vidi Dimi Kartera kao
predsednika. Ali skoro preko noi, kao Vilki i Ajzenhauer pre njega,
postao je kandidat."
Trilateralna komisija je svoje pravo lice (kao i ostala "neformalna
drutva") pokazala onog trenutka kada je naredila Britaniji da napusti
Rodeziju, sadanji Zimbabve. Ko je u to vreme bio sekretar inostranih
poslova u vladi Margaret Taer, inae lanice Bilderberg grupel Lord
Karington, bilderbergovac i lan Trilateralne komisije. On je samo nastavio politiku koju je postavila prethodna laburistika vlada Dima
Kalahana (Bilderberg grupa), koji je sada, sa lordom Karingtonom i
lordom Denkinsom (Trilaterala i Bilderberg grupa) u Kraljevskom
180
Trilateralna komisija
institutu za meunarodne odnose. A ko je bio Kalahanov sekretar za
inostrane poslove? Dejvid Oven, koji je uskoro posle toga, primljen u
Trilateralnu komisiju i blisko saraivao sa Endrju Jangom, Karterovim
ambasadorom u UN-a i lanom Trilaterale.
Kada je Evropska zajednica odluila da pregovara o miru u Bosni,
poslala je "ambasadora" - lorda Karingtona. Kada on "nije uspeo", poslali su Dejvida Ovena. Kasnije je kao "nepristrasni" pregovara pristigao i Dimi Karter. Jo jedno pitanje u kvizu u kome nema nagrada
za taan odgovor: Ko je bio sekretar inostranih poslova u vreme
Foklandskog rata izmeu Britanije i Argentine, 1982 godine? Lord
Karington. Posle rata nagraen je mestom generalnog sekretara NATOa! Sve ove koincidencije mora da su sluajne.
181
Dosije Omega
koji su procenili da je u skladu sa ustavom. Onda su 15 juna 1944
godine prodiskutovali koncept sa Ruzveltom. Pretsednik je odobrio plan
i javno ga najavio istog dana."
U knjizi "Ameriki jezik" H. L. Menken tvrdi da je termin "Ujedinjene nacije" smislio pretsednik Ruzvelt u toku sastanka. Vinstonom
erilom, u Beloj kui, decembra 1941 godine, neposredno pre napada na Perl Harbur. Amerika delegacija na osnivakoj skuptini UN-a
liila je na "prozivnik" Saveta za meunarodne odnose. U njoj su bili
Isaija Boumen, Hamilton Fi Armstrong, Samner Vels, Norman H.
Dejvis, Dejms T. otvel i Leo Pasvolski. Sve u svemu, sedamdeset i
etiri lana Saveta su bili u delegaciji. U njoj su bili i Don J. Mekloj
(pretsedavajui Saveta od 1953 do 1970 godine), lan Komiteta 300,
direktor "Fordove fondacije" i Rokfelerove "ejz Menhetn banke", prijatelj i savetnik devetorici pretsednika, od Ruzvelta do Regana; Don
Foster Dals, nacista, podravalac Hitlera, osniva Saveta i dravni sekretar; Nelson Rokfeler, vrhunski manipulator, etiri puta guverner
drave Njujork, potpretsednik u vladi Deralda Forda. Prisustvo i znaaj
Dona J. Mekloja potvruje moju tezu o Americi kao zemlji prikrivenog nacizma, etvrtom Rajhu. Mekloj je bio finansijski savetnik
italijanske faistike vlade Benita Musolinija, a igrao je znaajnu ulogu
u nacistikoj Nemakoj za banku "Hariman/Bu" koja je finansirala
Hitlera. Mekloj je sedeo u Hitlerovoj poasnoj loi u toku Olimpijskih
igara u Berlinu, 1936 godine, na poziv Rudolfa Hesa i Hermana Geringa. Mekloj je bio i lan izvrnog komiteta Bilderberg kluba.
Generalni sekretar na osnivakoj skuptini UN-a bio je funkcioner
amerike vlade, lan Saveta, Alder His, kasnije razotkriven kao ruski
pijun. His je bio izvrni sekretar 1944 godine na konferenciji u
Dumbarton Ouksu, gde je radio sa Vjeeslavom Molotovom na detaljima povelje UN-a. Bio je Ruzveltov savetnik na konferenciji u Jalti, u
februaru 1945 godine. Posle osnivanja UN-a, His je postao pretsednik
"Karnedijeve fondacije za meunarodni mir", a na to mesto ga je
namestio Don Foster Dals, koji je ignorisao informaciju o Hisovom
potencijalnom izdajstvu, kada mu je na to skrenuta panja 1946 godine.
Kasnije je His razotkriven i proveo je tri i po godine u zatvoru. Drugi
prikriveni lan Komunistike partije u Savetu za meunarodne odnose,
koji je prisustvovao osnivakoj skuptini UN-a, bio je Dekster Vajt.
Unuka amerikog predsednika Teodora Ruzvelta, Edit Kermit Ruzvelt,
184
Dosije Omega
osnivanjem specijalizovanih organizacija koje se bave specifinim svetskim problemima: zdravstvo (Svetska zdravstvena organizacija), stanovnitvo, ili tanije reeno eugenika - kontrola rasta stanovnitva
(UNFRA), ekonomski razvoj i ivotna sredina (UNEP), obrazovanje,
nauka i kultura (UNESCO), a lista se stalno proiruje. Najotriji kritiari
tvrde da su UN paravan za svetsku hijerarhiju iluminata i masona, i
njihovu tenju da preko UN-a preuzmu vlast u svetu. U govoru 1970
godine, Robert Vel, osniva "Don Bir Sosajeti", predvideo je sa
gotovo prorokom tanou ta e Ujedinjene nacije postati:
"Ujedinjene nacije se nadaju i planiraju, ili tanije, efovi zaverenika iznad nje se nadaja i planiraju, da kontroliu stanovnitvo, kontroliu nauni i tehnoloki razvoj, kontroliu oruje i vojnu silu pojedinanih nacija, kontroliu obrazovanje, kontroliu zdravlje i sve ostale
kontrole koje mogu postepeno da uspostave, pod svim moguim izgovorima, za konanu kontrolu pravnog sistema sveta. Ove posebne kontrole e postati komponente postepenog materijalizovanja totaine kontrole koju oekuje da postigne pretvaranjem, prevarom, ubeivanjem, i
falsifikatima, a sprovoenje ovih kontrola bmtalnom silom i terorom
ve je zapoelo."
186
Dosije Omega
"Berings" (pre svog neverovatnog kolapsa na berzi u Hong Kongu)*,
Britansko ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo odbrane, ambasada SAD-a, "RTZ Korporacija", "Anglo-amerika korporacija June
Afrike", "Briti Petroleum", "el Interneenel", "Benk of Ingland", "Berklis benk", "Lojds benk", "Neenel Vestminster benk", Brada Lazar, "TSB
Grup", "Unilever", "Briti Aerospejs", "Ekonomist" i "ENI". Tu nisu samo privredni giganti, u lanstvu instituta su Engleska crkva, Afriki nacionalni kongres (ANC) i "Amnesti Interneenel". Medijski giganti, koji
prate svaku akciju RIIA, a esto igraju i odluujuu ulogu, su "ABC
Njuz", "CBS Njuz", "NBC Njuz"; iz Britanije "enel Four" i "ITN",
zatim "Fudi tv", "Der pigel", "Juropijen", "Fajnenel Tajms", "Gardijan". "Obzerver", "Dejli Telegraf', "Tajms", "Skotsmen", "Rojters",
"Njujork Tajms", "Vaington Post", "Volstrit Durnal", "Riders Dajdest" i stanice ponosne na svoju nezavisnost - "BBC Vorld", "BBC
Monitoring servis" i "BBC radio".
Uloga Kraljevskog instituta u stvaranju i prodaji ideje Novog svetskog poretka je jasna. To je lobistika organizacija koja koristi svoj
ogromni uticaj u medijima i podrku velikog kapitala da "preicom"
ostvaruje odreene projekte, mimo volje pojedinih zemalja i njihovih
parlamenata, a kroz manipulaciju javnog mnjenja u tim zemljama. To
je stoer, moan i uticajan, u organizaciji tajnog delovanja protagonista
Novog svetskog poretka, sa vrlo bliskim vezama sa britanskom kraljevskom porodicom i britanskim obavetajnim slubama, a svoj mandat je
dobio od Komiteta 300.
Kada se 1975 godine pojavila knjiga Filipa Ejdija, "Dnevnik agenta" o radu CIA, koju je napisao ovaj bivi agent kome je navodno proradila savest, svet je bio okiran saznanjem kako se CIA u Junoj
Americi infiltrirala "u studentski i sindikalni pokret i razbila ga iznutra.
Ono to Ejdi nije napisao u toj knjizi je da je po zavretku studija na
Notr Dam univerzitetu stupio ne samo u CIA, ve je primljen i u masone. Dobro zatien, posle studentskih nemira u Meksiku 1968 godine
(a to je bio deo irokog plana studentskih protesta u celom svetu), Ejdi
je preao u Portoriko, bio u kontaktu sa teroristikim grupama iji mentori su sedeli na Kubi, pa se tako upoznao i sa Kastrom. Na Kubi je
* Ideja da jedan trejder na berzi, Nik Lison, ima ovlaenja da neogranieno
trguje akcijama "Beringsa" i dovede ga do bankrotstva, je nezamisliva. Kolaps
"Beringsa" je izazvan namerno i iza njega stoji "Benk of Ingland".
188
Dosije Omega
naporu da se oveanstvu naturi era Vodolije, kao paradigme totalne
kontrole nad oveanstvom i njegovira konanim pretvaranjem u indolentno roblje koje bludi kroz fiziki ivot bez trunke svesti. Korienje
droge radi dovoenja oveanstva u ovo duhovno stanje ima znaajno
mesto u planovima RIAA, kao i njihovim kontrolorima iz Komiteta 300.
Nemaju nikakvih moralnih ogranienja da je primenjuju, kao to ste
mogli da proitate u poglavlju koje govori o znaaju trgovine drogora
za potrebe Komiteta 300. Ono to je blasfemino je da su koristili i
mnoge pisce, u prvom redu Oldosa Hakslija, da propagiraju posebnost
korienja droga, to Haksliju nije teko palo:
"Za svakodnevnu linu upotrebu, oduvek su postojala hemijska opojna sredstva. Od pradavnih vremena ljudi su upotrebljavali biljne sedative i narkotike, sve euforike koji rastu na drveu, halucinogene koji
sazrevaju u bobicama. Ovim modifikatorima svesti moderna nauka je
dodala svoju kvotu sintetikih preparata. Za neogranienu upotrebu na
Zapadu su dozvoljeni samo alkohol i duvan. Sva druga hemijska Vrata
u Zidu su etiketirana kao DROGA."
RIIA je svoje delovanje proirio i na druge zemlje. Jedna od njih
je i Kanada, u kojoj deluje "Kanadski institut za meunarodne odnose",
koji po istoj matrici na kojoj funkcionie RIIA, kontrolie kanadsku
politiku. Svi dravni sekretari Kanade su iz njegovih redova, od osnivanja 1925 godine. Kanada je, inae, izuzetno vezana za britansku
krunu i uvek sprovodi sve njene ideje i bespogovorno uestvuje u svim
britanskim ratovima. "Kanadski institut" je povezan sa mnogim drugim
i slinim organizacijama u svetu, a jedna od njih je "Renk". O interesima ove organizacije u Kanadi, kao i o kraljiinim interesima, vodi
rauna ser Kenet Strong, koji je doao iz MI6, a sem toga je lan uticajnog vitekog Reda Svetog Jovana Jerusalimskog. Nalazi se u
upravnom odboru "Banke Nove kotske", koju smo spominjali u poglavlju o trgovini drogom za Komitet 300. Ova banka pere novac za
Komitet od trgovine drogom u Kanadi. Drugi vaan lan grupacije
"Renk-Kanadski institut" je ser Brajan Edvard Mauntin, takoe lan
Reda Svetog Jovana Jerusalimskog. Odigrao je znaajnu ulogu u uvlaenju SAD-a u Drugi svetski rat. Ne moe se zaobii ni ser Kenet Kejt,
direktor "Banke Nove kotske", koji je u isto vreme i u upravnom
otporu vanih britanskih novina - "London Tajmsa" i "Sandej Tajmsa",
190
Dosije Omega
Bovi, bivi direktor jednog odelenja CIA. Jasno je da ovaj veliki posao
ne moe da obavi ni RIIA sama, ni njeni ogranci, u prvom redu
"Rend". Ove organizacije imaju pod sobom desetine drugih instituta i
laboratorija, jer su klijenti iz samog vrha biznisa i vlasti: "AT&T",
"ejz Menhetn banka", "IBM", Republikanska partija, vazduhoplovstvo
SAD, ministarstva za energiju i zdravlje. "Rend" je ak jednom optuen
da je bio angaovan od SSSR da uradi studiju o uslovima predaje
amerike vlade! Ovaj slucaj je stigao do americkog Senata, gde je stvar
zatakana kao izmiljotina. Njihovo glavno polje delovanja i danas ostaje "ispiranje mozga" i to na svim nivoima, ukljuujui vladu, armiju,
biznis, religiozne institucije i obrazovanje. Procena je da na ovim
poslovima, u vie instituta, radi oko pedeset hiljada naunika i saradnika sa godinjim budetom od deset milijardi dolara.
192
Okrugli sto
Pria o drutvu Okruglog stola poinje u XIX veku sa Donom
Raskinom, legendarnom linou Oksforda. Rodio se u Londonu 1819
godine, kao sin bogatog trgovca vinom. Njegov uzor bio je grki filozof Platon, ija dela je dobro poznavao. Platonove ideje su bile osnov
na kojima se gradila prva ideja o Novom svetskom poretku, kao centralizovanoj dravi u kojoj organizacija ide od vrha ka bazi. Interesantno
je da je ovo bila ideja i Laburistike partije u njenom poetku, a danas
je to politika agenda Konzervativne partije. Raskin je verovao da se
na elu drave mora nalaziti diktator superiornog intelekta. Ima izvora
koji tvrde da je bio pristalica Illuminata, a moda i njihov lan. Njegove
ideje su sledili i Karl Marks i Fridrih Engels (jo jedan potovalac
Platona), a one su postale deo temelja uenja koje je kasnije primenjeno u boljevikim diktaturama Istone Evrope.
Rabin Marvin S. Antelman povezuje pisanje Platona sa okultnim
drutvima Svevideeg oka. Navodi primer Mojsija Mendelsona, jednog
od tvoraca Francuske revolucije i oboavaoca Platona, iju je "Republiku" preveo na nemaki, i bio poznat kao "nemaki Platon". Prevod
Platona je kanalima bankarske porodice Varburg, pomagaa Rotilda
koji su u ovom veku finansirali Hitlera, doao u ruke onih koji su na
ovim principima gradili kolonije u Africi i Aziji. Izraziti primer je Sesil
Rouds koji je matao o tome da stvori svetsku vladu pod vostvom britanske krune. Ogromno bogatstvo koje je stvorio eksploatacijom dijamanata i ruda u Junoj Africi, Rouds je investirao u svoju fiks ideju.
Svoje saradnike i podrku naao je u Komitetu 300. Roudsova ideja je
bila da stvori tajno drutvo koje e manipulisati dogaajima u svetu
kako bi ostvarilo centralizovanu globalnu kontrolu. Ime pod kojim je
poznato ovo drutvo je Okrugli sto i struktuirano je po masonskim i
iluminatskim emama. U drutvu postoji ui krug - Drutvo izabranih
(ili iniciranih), koje zna sve tajne ciljeve drutva, i spoljanji krug Krug prijatelja, koji ine uticajni ljudi koji mogu da budu korisni ciljevima drutva, ali ne znaju sve tajne ueg kruga. Ui krug lanova zaista
poseduje politiku mo da donosi odluke. Rad i delovanje drutva su
193
Dosije Omega
finansirali Rouds i Rotildi, pa nije udo da su Britanci uli u Burski
rat (od 1899 do 1902 godine), kako bi osigurali eksploataciju prebogate
June Afrike za raun Rotilda (baron Natan bio je lan Okruglog stola,
kao i lord Astor, J. P. Morgan i pretstavnici ostalih monih bankarskih
porodica), a u tom ratu su poginule hiljade ljudi, ena i dece, mnogi u
koncentracionim logorima lorda Kienera. Britanska kruna, uz pomo
Komiteta 300, organizovala je najveu i najopremljeniju vojsku tog
doba. Kraljica Viktorija poslala je etiri stotine hiljada vojnika na osamdeset hiljada Bura, od kojih su mnogi bili maloletni. Umesto nedelju
dana, kako su Britanci verovali, a o tome je pisao i Radjard Kipling
kao uesnik rata, Buri su se opirali pune tri godine. Ne zaboravirao da
je i mladi Vinston Ceril (Komitet 300) uzeo uee u ovom ratu. Tada
su se u slubi Rotilda istakli mnogi budui upravljai June Afrike i
lanovi tajnih drutava - Rouds, Bamato, Openhajmer, Doel i Bejt. Kada je rat zavren, 1902 godine, umro je Rouds. Svoje bogatstvo je preko
fondacije zavetao svom cilju. I danas se iz ove fondacije dodeljuju
stipendije na Oksfordu, uglavnom studentima iz inostranstva, koji dolaze da upoznaju i prihvate ideju jedne svetske vlade. Zapanjujude je
koliko je ljudi, predsednika drava i vlada, bilo korisnik "Roudsove
stipendije". Najsveiji primer je Bil Klinton, pretsednik SAD-a. Posle
Roudsove smrti, na elo Okruglog stola je doao Alfred Milner, jos
jedan iz mase Rotildovih izvrilaca. Milner je proirio uticaj ove organizacije na same vrhove britanske vlade. Imao je odluujui uticaj na
kabinet Lojda Dorda (Komitet 300) koji je vodio Britaniju u toku
Prvog svetskog rata. Dominirali su i mirovnom konferencijom 1919
godine, ucestvovali u stvaranju Lige naroda, vodili odluujuu re u
kreiranju britanske politike u Irskoj, Palestini i Indiji (od 1917 do 1945
godine), i bili odluujui faktor u stvaranju drave Izrael, to je po nalogu i za potrebe Rotilda izveo Artur Balfur (Komitet 300), lan unutranjeg kruga Okruglog stola, po kome je i dokument dobio ime "Balfurova deklaracija".
Ve od 1915 godine, Okrugli sto je poeo da otvara "podrunice",
pa su se uskoro organizovale grupe, ne samo u Britaniji i Junoj Africi,
ve i u Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Indiji i Sjedinjenim Dravama. Poeli su da izdaju i svoj asopis "Okrugli sto", a svoju delatnost koordiniraju kroz brojne kompanije i medijske kue, u prvom redu
kroz masoneriju u SAD-a, kao i drutvo Mrtvaka glava (Skull and
Bones Society) na Jejl univerzitetu, iji je lan i Dord Bu, bivi
194
Okrugli sto
Dosije Omega
da preuzmu konlrolu nad fiskalnim i monetarnim politikama kao i politiko vostvo u zemljama u kojima su delovali. U SAD-u, glavni ovek
Okruglog stola postao je Vilijem Jendel Eliot, koji je kasnije otkrio
Henri Kisindera, kome je pomogao da se raeteorski uspne u svim bitnim organizacijama Novog svetskog poretka. Eliot je bio "Amerikanac
u Oksfordu", jer je dobio "Roudsovu stipendiju" 1923 godine, za zloglasni Beliol koled, koji je bio rasadnik kadrova za tajna drutva
Novog svetskog poretka, a i danas je regrutni centar za Okrugli sto.
Pre toga je radio za Varburg-Rotild grupaciju u "Banci federalne rezerve" u San Francisku, gde je doao do raesta direktora. Posle zavrene
"obuke" obavljao je odgovorne obavetajne poslove za Rotilde. u vezi
tema koje su im bile od interesa, a jedan od poslova je bio i pronalaenje potrebnih Ijudi za ukljuenje u rad raznih institucija.
Osnovni zadatak Okruglog stola je unoenje nesloge meu zemljaraa i nacijama kako bi se u pogon stavilo njihovo upravljanje konfliktom i "kontrolisani izbor". Nije zato udo to je Hegel popularan meu
mondijalistiraa dvadesetog veka. Deo njegovog uenja, koje je vulgarizovano i prizemljeno, postalo je ono to su kasniji strunjaci nazvali
"menadment krize". Karl Marks je bio jedan od kljunih vulgarizatora stava da ako se suprotstave teza i antiteza dobijamo sintezu, nov red.
Razlika medu njima bila je fundamentalna, jer je Hegel govorio o duhu
i umu, a Marks je bio materijalista i satanista koji je prezirao i odbacivao Boga. Jednom je izjavio: "Okrenuo sam Hegela naglavce", i to je
zaista i uinio, dajui osnov za manipulaciju svetom u smeru centralizovane kontrole. Kasnija lakirovka u boljevikoj Rusiji, idealizovanje Marksa i Englesa i stvaranje "komunistikih svetaca" od njih,
savreno je ila na ruku globalnoj eliti koja ne bi bolje prola ni da je
to naruila. A moda i jeste, ako se pogleda spisak Saveta komesara iz
1919 godine.
Georg Fridrih Engels, jedan od tvoraca "Komunistikog manifesta"
i doktrine oslobaanja potlaene radnike klase od jarma kapitalizma,
zaradio je pravo bogatstvo koristei deiju radnu snagu u Lankaajeru,
Engleska. Karl Marks nije izmislio temu "klasne borbe". On je dobio
tu ideju itajui radove drugih, u prvom redu Adama Vajshaupta i bavarskih iluminata, napisanih sedamdeset godina pre njega. Marks je bio
lan tajnog drutva iluminatskog usraerenja, Lige pravednih, koje je
kasnije postalo Komunistika liga. Liga pravednih bila je ogranak
Drustva podobnih, koje je odigralo vodeu ulogu u toku Francuske rev196
Okrugli sto
olucije. Liga pravednih se u Nemakoj zvala Bund Der Gerechten ili
jednostavno Bund. Ovo je bila organizacija koja je dala podrku marksizmu i stajala iza njegovog uspona. Prvi maj, Dan rada, izabran je kao
dan marksista i lenjinista po daturau kada su Iluminati javno objaviii
svoj nastanak, 1 maja 1776 godine. Marks je enidbom sa Deni fon
Vestfalen doao u bliske veze sa britanskom aristokratijom. jer je ajegova ena bila u rodbinskim vezama sa kolskim vojvodskim porodicama Argil i Kembel. Jedna od njenih pretkinja, Ana Kembel. grofica od
Balkarasa i Argila, bila je guvernanta princa od Orana, kasnije kralja
Vilijema, koji je osnovao "Englesku narodnu banku", a Irskoj doneo
nevienu bedu i jad. Sadanji erl od Balkarasa je u srodstvu sa vikontom Koudrejem, iji deda je bio lord Spenser eril. Ovo nije tako loe
drutvo za "narodnog tribuna" Karla Marksa.
Sve primer kako Okrugli sto i druge organizacije istog usmerenja ostvaruju svoju "sintezu" je Drugi svetski rat. Dva suprotstavljena
sistema, kapitalizam i komunizam, su doveli zajednicu na istu stranu u
ratu protiv faizma. Iza sva tri drutvena fenomena stoje iste organizacije, ali je u jednom trenutku bilo potrebno sukobiti ih, kako bi "teza"
protiv "antiteze" dala "sintezu" - Ujedinjene Nacije i Evropsku zajednicu. "Hladni rat" izmeu kapitalizma i komunizma je doveo do druge
sinteze - oslobodilakih "narodnih revolucija" u zemljama Treeg sveta,
suprotstavljajui navodno ekstremne sisteme "levice" i "desnice" u borbi
za prevlast u odreenim svetskim regionima i titei "jedne od drugih".
Danas je manipulacija ljudskom sveu i vrednosnim sistemima dostigla
takve razmere i traje ve toliko dugo da su ljudi poeli bespogovomo
da veruju u postulate i opredeljuju se prema svojim ubeenjima, ne
znajui da su sve proizvod iste filozofije i imaju jedan cilj - "prosveenu monarhiju" iznad jedne svetske vlade. Zbog toga to se jedno ime
pojavljuje na vie mesta, sledee poglavlje posveeno je najusrdnijem
delatniku Rotilda u drugoj polovini ovog veka.
197
Henri Kisinder
O Henriju Kisinderu se poneto zna iz zrelih i poznih godina njegovog ivota i rada. Iz mladikog doba postoji zvanina i nezvanina
biografija, koje se dijametralno razlikuju. Po zvaninoj biografiji, zbog
svog jevrejskog porekla, morao je da napusti Nemaku uoi poetka
rata. Posle rata se vratio u Nemaku kao ameriki vojnik, gde je u
poruenoj Nemakoj sluio u bezazlenoj funkciji vozaa generala Frica
Kremera. Po neautorizovanoj biografiji, Henri Kisinder (pravo ime
Henrik Kizinger) je bio lan Hitlerjugenda, a u Ameriku je stigao u
okviru programa "Spajalica", u kome je nekoliko hiljada nacista prevedeno u Ameriku, dobilo nov identitet i poelo da radi za svoje nove
poslodavce. Po zvaninoj biografiji, po otputanju iz vojske Kisinder
je, zahvaljujui porodici Openhajmer, otiao na studije u Vilton Park.
1952 godine poslat je u Tavistok institut, gde ga je R. V. Diks "preobrazio", i posle toga vie nita nije moglo da zaustavi Kisindera u
usponu. Po zavretku studija, Dord Frenklin i Hamilton Fi su ga
izabrali da radi za njih, u seditu Saveta za meunarodne odnose za
Ameriku, u Njujorku. Zahvaljujui Vilijemu Jendelu Eliotu i pod tutorstvom Dona Viler Beneta, direktora obavetajnog odelenja Okruglog
stola i efa operacija MI6 u Americi, Kisinder je postao Eliotov "omiljeni dak". Kooptiran je u Okrugli sto da bi sproveo monetaristike
stavove koje je usvojio na Harvardovim meunarodnim seminarima.
Do sredine ezdesetih godina Kisinder je opravdao svoje angaovanje u Okruglom stolu i Kraljevskom institutu za meunarodne odnose. Kao nagradu i test za ono to je nauio, Kisinder je postao ef
male grupe u kojoj su bili Dejms lezinder, Aleksander Hejg i Danijel Elsberg, u okviru opasnih igara koje je zapoinjao Okrugli sto.
Grupa je saraivala sa Institutom za studije politike (IPS) i njenim
glavnim teoretiarem, Noamom omskim. Aleksander Hejg, interesantna koincidencija, takoe je sluio u jedinici generala Kremera, ali na
mnogo viem nivou nego vojnik Kisinder. Za svog ljubimca, general
Kremer je naao prolaz u ministarstvo odbrane. Kada je Kisinder
198
Henri Kisinder
postao savetnik za nacionalnu bezbednost, Kremer je ugurao Hejga za
njegovog zamenika.
Kisinder je otvorio kancelariju Okruglog stola na Menhetnu, po
nalogu Bilderberg kluba. U timu su bili Hejg, Elsberg, Helperin, lezinder, Maknamara i braa Mekbandi. Kisinder je sve izvrne funkcije u Niksonovoj vladi ispunio lanovima Okruglog stola i Kraljevskog
instituta. Znaaj ove operacije bio je da se pretsednik Nikson potpuno
izoluje od prijema informacija, domaih i stranih, obavetajnih, policijskih, ukljuujui FBI odelenje 5, koje kontrolie delovanje teroristikih
grupa u SAD-u. Kisinder je stekao ogromnu vlast, naredivi FBI da
prislukuje veliki broj ljudi, ukljuujui i njegove najblie saradnike.
Kisinder poseduje privatnu kartoteku dosijea hiljada ljudi, ne samo u
SAD-u, vec irom sveta. Da li je to udno ili preterano? Ni najmanje,
takve privatne dosijee je imao i P2. Ima dosta privatnih obavetajnih
agencija, kao to je "Intel", koje za naruioce, meunarodne organizacije i pojedince prikupljaju podatke. Kisinder je u Niksonovoj administraciji drao nekoliko vanih mesta. Naimenovan je za predsedavajueg "Verifikacionog panela", koji je upravljao pregovorima u okviru
"SALT"-a. Takoe je naimenovan u Specijalnu vijetnamsku grupu, koja
je nadgledala sve izvetaje - vojne, obavetajne i civilne, koji su stizali iz Vijetnama. Kisinder je dobio kontrolu nad Komitetom 40, supertajnom agencijom koja je odluivala o tajnim operacijama i pratila njihovo odvijanje. Predsednik Nikson je bukvalno bio ostavljen po strani
i nije znao ta se deava u njegovoj vladi. Votergejt, po mnogim autorima, nije bio obina zavera da se blamira predsednik Nikson, ve dravni udar. Prvi dravni udar Amerika je doivela prilikom ubistva Dona
Kenedija, kada je na vlast u senci dola grupacija koja je promenila
lice araerike drave i njenih institucija, i odredila nov tok budueg razvoja SAD-a. Kisinder, Elsberg i Hejg su stavili u pogon plan Votergejt, zamiljen u Kraljevskom institutu. Hejg je igrao vodeu ulogu
u zbunjivanju i laganju predsednika Niksona, a Kisinder je bio taj koji
je vodio Belu kuu. Hejg je bio uveno "Duboko grlo", koji je preno
sio informacije Vudvordu i Bernstinu iz "Vaington Posta". On je u to
vreme bio pukovnik, koji nikada nije komandovao trupama, ve je karijeru pravio kroz kancelarijsku strukturu. Po nalogu Okruglog stola,
Kisinder je progurao Hejga do ina generala sa etiri zvezdice, u meteorskom usponu kakav nije zabeleen u istoriji amerike vojske. Tako
je Hejg preskoio dve stotine i osamdeset generala amerike vojske.
199
Dosije Omega
koji su po hijerarhiji bili ispred njega. U toku tog "napredovanja" Hejga,
dvadeset i pet generala je dalo ostavku. Kao nagradu za izdaju predsednika Niksona, kome se zakleo da e ga vemo sluiti, Hejg je postavljen za komandanta NATO pakta. Svi poznavaoci se slau da je, bez
konkurencije, najgori komandant u istoriji ovog saveza. I tu je dolaskom
za komandanta zaobiao preko etiri stotine generala iz zemalja NATOa i SAD-a, koji su bili kvalifikovaniji od njcga da zauzmu to mesto.
Svi strunjaci, koji prouavaju istoriju ovog perioda, lako su identifikovali da su Hejg i Kisinder sledili tehniku koju je razvio Tavistok
institut i primenili je na zbunjenog, rastrzanog, uplaenog i demoralisanog predsednika Niksona, koga je Hejg ubedio da mu je jedini izlaz
da podnese ostavku. Hejg je satima ubeivao Niksona da je audio traka
bez ikakve sumnje dokaz da je Nikson sauesnik u provali u prostorije Demokratske stranke u zgradi Votergejt. U prvom trenutku Nikson
je odbijao odgovornost, a danas, kada se ta traka slua, svi strunjaci
se slau da na veoma nejasan i neodreen nacin govori o ulozi Niksona.
Hejg nije odustajao, dok Nikson zaista nije poverovao da se pred Senatom ne moe odbraniti od odgovornosti. Da bi pojaao pritisak na
Niksona, Hejg je direktno prekrio zakon tako to je transkripciju razgovora sa trake ilegalno prosledio onima koji su bili za Niksona u
Predstavnikom domu, Senatu i Republikanskoj stranci. Samim tim to
je dolo od Hejga, Niksonovim podravaocima je to izgledalo kao priznanje krivice i poeli su da uskrauju podrku Niksonu. Hejg je ubedio i kongresmena Viginsa i senatora Grifina da je odbrana Niksona
nemogua, pa je Grifin uputio pismo Niksonu traei da ovaj podnese
ostavku. Don Doar je dobio zadatak da sprovede impiment. U direktnom tv prenosu, 18 jula 1974 godine, Doar je izneo "dokaze" na
osnovu kojih je predsedniku Niksonu trebalo izglasati nepoverenje.
Optube su bile neodreene, neko sitno petljanje sa porezom, neautorizovano bombardovanje Kambode i zloupotreba vlasti bilo je sve to
je stavljeno na teret Niksonu. Mnogi pravnici kau da se ovi dokazi ne
bi odrali ni na jednom sudu, ali je Nikson podneo ostavku 8 avgusta
1974 godine. Obaranje Niksona bila je opomena svim neposlunim
predsednicima od strane Komiteta 300, ali poto nije bio toliko opasan
kao Kenedi, Komitet mu je potedeo ivot.
Tipian primer delovanja Okruglog stola je organizovanje "kidnapovanja" Henrija Kisindera, izvedeno preko Instituta za studije politike (IPS). Institut je jedan od najprestinijih "trustova mozgova" koji
200
Henri Kisindier
kontrolie donoenje odluka u meunarodnoj politici, a na unutranjem
planu je sprovodio plan Tavistok instituta i osnivao organizacije nove
levice u Americi. Te organizacije su bile ekstremne, nihilistike grupe
levice, koje su zapoele sa teroristikim akcijama i propagiranjem upotrebe droge, a trebala su i da poslui kao stalna pretnja politikom establimentu Amerike. Osnivai IPS-a, diplomci Tavistoka, Markus Raskin
i Riard Barnet, kontrolisali su razliite elemente kao to su: Crni panteri; Danijel Elsberg, lan Nacionalnog saveta za bezbednost Halperin;
podzemna organizacija Vetermen; pokret Venseremos, i predsedniki
kandidat Dord Mekgavern. "Kidnapovanje" Kisindera trebalo je da
izvede Egbal Ahmed, Pakistanac koji ivi u Engleskoj i radi za britansku obavetajnu slubu MI6. kroz jednu od mnogobrojnih, lanih trockistikih organizacija. "Zaveru" je otkrio FBI i "spasao" Kisindera.
Ahmed je nagraen, jer je postao direktor jedne od IPS-ovih agencija,
"Transnacionalnog instituta", povezanog inae sa junoafrikim organizacijama istog usmerenja. Sem toga, IPS je prodro i u religiozne organizacije inspiriui radikalne rasne teorije pod velom religije i sejui
nove klice netrpeljivosti u Americi, koje e jednog dana da se vrate
kao bumerang.
201
Tavistok institut
Tavistok institut za meuljudske odnose, 120 Belsajz Lejn, London
NW3 5BA, je na elu, ili na vrhu ako tako vie volite, specijalizovanih
instituta za masovnu manipulaciju umom ljudi, koji svoja istraivanja
stavlja na raspolaganje globalnoj eliti. Iste godine kada su osnovani
Kraljevski institut za meuljudske odnose i Savet za meunarodne
odnose, 1921 godine, vojvoda od Bedforda, markiz Tavistoka, poklonio
je jednu od svojih zgrada za istraivanje efekata oka, izazvanog eksplozijama granata na britanskim vojnicima u Prvom svetskom ratu. Poslovi
instituta su se kasnije proirili, a istraivaci njegovog rada mu pripisuju i smiljanje taktike bombardovanja civilnih ciljeva u Nemakoj (kako
bi se slomio duh naroda) i uvodenje kulture droge ezdesetih godina.
Tavistok je svoje pipke pustio i u drugim pravcima, ka Rimskom
klubu i Bilderberg grupi. Povezan je sa "Dili fondacijom" koju kontrolie Kraljevski institut za meunarodne odnose. U Americi, Tavistok
ukljuuje Stanford institut, Hadson institut, "Heritid fondaciju", Huverov institut, Centar za strateke studije i "Rand korporaciju" (u kojoj je
Zbignjev Beinski). Ovaj sistem, ova mrea za kontrolu uma, povezana
je i sa sistemom obrazovanja preko fondacija osloboenih poreza, a u
Americi je ostvario manipulaciju stanovnitva kroz monetarni sistera,
gde su znaajnu ulogu odigrali Drutvo Mont Pelerin i Huverov institut u kome je ekonomist Milton Fridman (njegove ekonomske teorije su
osamdesetih godina donele katastrofu, zahvaljujui djletantima za ova
pitanja, Margareti Taer i Ronaldu Reganu).
Kada vlada planira da donese zakon protiv odreene drutvene grupe, kao deo plana da sprovede povinovanje pravilima i ukine slobode,
proces omekavanja javnog mnjenja poinje mesecima, nekada godinaraa pre toga. Ideja je da se okrene javno mnjenje protiv ciljne grupe kroz
propagandu i kreirane dogaaje. Jednom kada su dogaaji i propaganda projektovani na javno mnjenje, nastupaju organizacije za istraivanje javnog mnjenja sa svojim grafikonima. Njihov cilj nije da "mere"
javno mnjenje, kako bi se dobila stvarna slika ta ljudi misle, ve da
usmeravaju javno mnjenje, kako bi ostvarili cilj onih koji stoje iza.
202
Tavistok institut
Recite ljudima da osamdeset odsto populacije veruje u neto i oni sa podlonim mentalitetom e se prikljuiti, jer osamdeset odsto ljudi ne mogu
da gree, zar ne? Drugi cilj anketa je da provere da li propaganda protiv ciljne grupe deluje. Jednom kada se u anketi potvrdi da dovoljna
veina veruje da je ciljna grupa problem i da neto mora da se preduzme, zakonodavstvo (kao "reenje") stupa na scenu. To je najea taktika koja se primenjuje kada se eli da kontraverzni zakonski predlozi
prou zakonodavnu proceduru, jer se tolikom "podrkom javnosti"
uutkuju i oni koji su protiv. Tavistok institut i njegove filijale u Americi istrauju upravo to kako e reagovati pojedinci i grupe na dogaaje,
promene i nove tendencije. Tu je razvijena teorija "oka budunosri".
to znai bombardovanje kolektivne svesti tolikom kolicinom promena,
dogaaja i kontradiktornih informacija, da to preoptereenje i iskljuuje
analitinost uma, pa jedinka bira "laki" put i potinjava se. Mnogi od
takozvanih spontanih trendova koje su prihvatili mladi, osmiljeni su i
plasirani od ovakvih organizacija i dovedeni do histerinih proporcija
uz pomo reklame i kontrolisanih medija. "Deca cvea" su ezdesetih
godina bila usmeravana upravo ovakvom tehnikom manipulacije. CIA i
britanska obavetajna sluba su eksperimentisale pedesetih godina drogom LSD, pa su 1953 godine kompletnu proizvodnju Sandoza (u vlasnitvu "S. G. Varburga" iz Londona) uzeli za sebe i usmerili je na trite,
kako bi se videli njeni efekti. Ljudi koji su je dobili i koristili, smatraIi su je sredstvom osloboenja, novih horizonata i ovekovih mogunosti. O monstruoznosti ove manipulacije nije potrebno posebno govoriti.
Jedan od velikih projekata Tavistoka, koji je izveo "Stanford Riser"
pod vostvom profesora Vilisa Harmona, bilo je ono to je dobilo popularan naziv "Vodolijina zavera". Njeni osnovni ciljevi su da se ne dozvoli ljudima da odluuju o sopstvenoj sudbini tako to e se stvarati jedna
kriza za drugom, a onda e se krize "reavati". Ovo e zbuniti i demoraIisati narod veliinom i mogunou preteranog izbora, to e izazvati povlaenje i apatiju masovnih razmera. Zato je u Americi formirana FEMA,
o kojoj sam ve govorio. Druga taka ovog plana je uvoenje novih
kultova i potpirivanje ve postojeih, poev od rok muzike, u rasponu
od "Rolingstonsa" koji su omiljena grupa evropskog Crnog plemstva, do
"Bitlsa" ije osnivanje takoe ima okultne korene. U ovu grupu spada
i podpirivanje hrianskog fundamentalizma, kako bi se izazvao otpor
prema religijama, u prvom redu hrianstvu, jer je njegovo ukidanje jedan od ciljeva Komiteta 300. Kako bi se u svetu zaotrile suprotnosti
203
Dosije Omega
na religioznom planu, tolerisan je rast muslimanskog fundamentalizma
u arapskim zemljama, koji se iri u Aziji i Africi, i ostalim delovima
sveta. Poseban projekat bio je Iran, u kome je instaliran ajatolah Homeini, koga je stvorila britanska obavestajna sluba MI6, pa se ak tvrdi
da ovek koji je vraen u Iran nije onaj koji je iveo u egzilu u Parizu.
U ovu grupu spada i sekta za kontrolu uma Dima Donsa, iji su pripadnici izvrili dirigovano masovno samoubistvo, a oni koji su zadnjim
trzajima zdrave svesti to odbili, nemilosrdno su pobijeni. Kada se problemi u svetu budu toliko nagomilali i okolnosti zaotrile, psiha optereenog oveanstva bie u stanju kada e se initi da je svako reenje
bolje od postojeeg stanja. Bie spremni da pozdrave pojavu velikog
voe koji e ponuditi reenje za sve probleme i garantovati stvaranje
ureenog drutva, na ijem e elu biti on. Pojava ovakve linosti je
opisana u Bibliji, u Otkrivenju Svetog Jovana, a zove se Antihrist.
Interesantno je da je Tavistok, od svog osnivanja do danas, ostao
glavni izvrilac radova za obavetajne i vojne slube. U Americi, to je
Obavetajna sluba mornarice (ONl), koja je najvie radila na programima kontrole uma, a Pentagon je bukvalno potroio milijarde dolara i
naruio projekte u trideset instituta koje samo u Americi kontrolie Tavistok. U mnogim sluajevima ove Tavistokove institucije su dobile takav uticaj da su prodrle u kljune aspekte ivota u Americi, od kojih je
obrazovanje jedno od kljunih. Dr Aleksander King, jedan od osnivaa
NATO pakta i lan Komiteta 300 i Rimskog kluba, unitio je obrazovanje u Americi, preuzevi Nacionalno udruenje uitelja, i u saradnji sa
zakonodavcima sproveo nove obrasce obrazovanja koji imaju za cilj
sputanje opteg obrazovnog nivoa stanovnitva. Jedna od tipinih Tavistok-vojnih firmi u Americi je Biro za istraivanje ljudskih izvora
(Human Resources Research Office), poznat po skraenici HUMRRO.
Bavi se psihotehnologijom, odnosno motivacijom vojnika i njihovim
moralom. Neki su primetili slinost izraedu onoga to se izuava u
HUMRRO-u i onoga to je Dord Orvel napisao u svojoj knjizi "1984ta". Komitet 300 je 1969 godine preuzeo ovu instituciju i prebacio je
Tavistoku na staranje. HUMRRO je najvea institucija za istraivanje
ljudskog ponaanja u SAD-u. Ono to je specijalnost HUMRRO-a, u
radu sa amerikom armijom, je da je vojnik samo produetak vojne
opreme, a ovaj sistem ovek-oruje i "kontrola Ijudskog kvaliteta" iroko je prihvaena u amerikoj vojsci. Tavistok smilja tehnike kontrole,
a HUMRRO ih aplicira u okviru psiholokih kurseva koji bi trebali da
204
Tavistok institut
pokau armiji kako funkcionie ovek kao oruje. Dobar primer za kontrolu uma je zloin koji su ameriki vojnici poinili u Zalivskom ratu,
kada su irake vojnike ive zakopali u pesak, a onda ih dobro utabali tenkovima. Neki izvori navode da je u pitanju monstruozna cifra od dvanaest hiljada irakih vojnika. Ovaj primer ispiranja mozga, koji od vojnika
stvara brutalne ivotinje i koji amerika armija primenjuje na svojim
vojnicima od Vijetnama, preko Zalivskog rata do rata protiv Jugoslavije,
pokazuje da nema moralne barijere da se jednog dana zloinaki dresirani vojnik okrene i protiv sopstvenog naroda.
Jedna od linosti koju smo spominjali u prvom delu knjige, Robert
O. Anderson, direktor "ARCO" naftne kompanije, traio je poraoc od
Stanford istraivakog centra kako bi osigurao velike naftne izvore na
Aljasci za Komitet 300. Guverneru Aljaske je predloen tim sastavljcn
od naitnih strunjaka, ekonomista i strunjaka za kontrolu uma, a njihov
zadatak bio je da ga ubede kako e najbolja stvar za Aljasku biti ako
koncesije dobije "ARCO". Stanford istraivaki centar osnovao je 1946
godine Tavistok i zato nije bilo problema da se ovaj posao uspeno zavri. Stanfordovi instituti imaju godinji budet koji prelazi stotinu i ezdeset miliona dolara i u njima je zaposleno etiri hiljade ljudi.
Totalitarna svest koju Tavistok plasira preko svojih instituta dovela
je do potpunog kolapsa moralnih standarda, ne samo amerike armije
ve i cele drave. Tavistok sigurno likuje nad cinizmom koji je zavladao u Americi povodorn rata protiv Iraka, u kome je neviena medijska propaganda ubedila javnost da sve to se ini kako bi se pobedilo
je dobro. To je i dovelo do mnogih krenja enevske konvencije i do
ratnih zloina nad irakim vojniciraa. Moralna dilema u amerikoj
javnosti je ponistena vrlo lako - pitanjem da li narod eli pobedu ili
samopotovanje, jer ne moe imati i jedno i drugo. Moralna dekadencija, paljivo nametana amerikom narodu putem televizije od ezdesetih godina pa naovamo, delo je Stanfordskog instituta. Taj pritisak da
se nacija proraeni, rezultirao je ogromnom koliinom bizaraosti svake
vrste na tv programu, gde su nasilje, seks i novostvoreni kriterijumi
subkulture preplavili gledaoce i prosto ih zatrpali po svim principima
"oka budunosti", ija budunost je sada, nastupila je i ostavila ljude
bez prave mogunosti da se odupru. Jer ne menja se vreme u kome
ivimo, menjaju se ljudi, i to uglavnom pod pritiskom planiranih i nametnutih promena. Nasilni pokuaj stapanja nacija, kultura i religija, tako evidentan u Americi, plan je stvaranja lane koegzistencije ljudi koji
205
Dosije Omega
nemaju nita zajedniko, sem jedne vlade koja ih objedinjava. To i jeste
cilj ove vlade, koja mora biti svemona, kako bi sve ove razliitosti
kontrolisala, ak i silom ako je to potrebno. Sukobi, trvenja, mrnja.
netrpeljivost, nerazumevanje, histerino ivljenje i borba oko Ianih, nametnutih kriterijuma "uspenosti" u ivotu, su svesno podstaknuti. Vano je da ta energija, rvanj civilizacije, melje horizontalno, da sluajno
ne krene vertikalno i samelje vladajuu oligarhiju.
Doba Vodolije Tavistok je pretoio 1989 godine u rat gangsterskih
bandi na ulicama Los Anelesa. U roku od nekoliko meseci od prvih
incidenata, broj bandi je poeo naglo da raste u istonom delu Los Anelesa. Ulicama su dominirali dileri droge, a kue u kojima se puio
krek i kue za prostituciju su se naglo namnoile. Obrauni orujem su
bili svakodnevni. tampa je glasno napadala dravu to ne preduzima
potrebne mere. Ovo je bila prva faza, koju je Tavistok oznaio kao
"neobavetenost", u kojoj se ne zna izvor krize. Druga faza rata bandi
je po Tavistokovoj emi "fragmentacija". Ona se odlikuje pasivnim
stavom onih koji ne ive u deloviraa grada u kojima iraa bandi. Ovo
egoistino sakrivanje glave u pesak pogoduje irenju nasilja. Trea faza
po Tavistoku je "samorealizacija", u kojoj odredene drutvene grupe
okrecu lea krizi, a drugi deo, proces "neprilagoenosti" se karakterie
distanciranjem od krize. Koja je bila svrha rata narko bandi? Sem konkretnog porasta prodaje droge, to je uvek cilj onih koji kontroliu prodaju i ubiraju prihod, cilj je bio irenje oseanja nesigurnosti. Drugo,
pokazivanje da je drutvo nemono pred nasiljem, i tree, da je "injenica" da je drutveni poredak u kolapsu. Naravno, im je Tavistok odigrao svoje tri faze, rat bandi je poeo da jenjava.
Jedan od najveih poteza Tavistok instituta i Stanfordskog instituta za istraivanje je pojava rok grupe "Bitlsi" na svetskoj sceni. "Bitlse"
je u Ameriku doveo Tavistok, kao deo socijalnog eksperimenta nevienih razmera, koji je godinama pretstavljao okosnicu stvaranja novog
trenda, novog stila muzike, govora i mode, a koji je podvrgao ispiranju
mozga ogromnu svetsku populaciju koja toga nije bila svesna. Pojava
"Bitlsa" je integralni deo "akvarijanske zavere", kako je proisteklo iz
studije Vilisa Hermona "Promenljivo lice oveka". Pojava "Bitisa" paljivo je osmiljena, ne samo na nivou muzike, ve i pojavom novih rei kao
to su "rok", "tinejder", "kul" i "pop muzika". Sve ove rei, ponavljane
bezbroj puta, su elemenat svojevrsne kontrole uma nad ciljnom grupom,
mladima od etrnaest do dvadeset godina. Naravno, "Bitlsi" su bili
206
Tavistok institut
samo nesvesno orue u rukama kreatora fenomena masovne kontrole
uraa, poev od sociologa muzike Tea Adorna, do engleske kraljice Elizabete, koja je odlikovala "Bitlse" i podelila im plemike titule za njihove
zasluge. Ono to je interesantno, Adorno je morao da pobegne iz Nemake, kada je Hitler doao na vlast, zbog svojih paganskih riTuala koje
je obavljao u okviru Kulta Dionisa. Interesantno je i to to je muzika koja
je koriena u ritualima kulta dvanaestotonska atonalna muzika koju
karakterie izraen, repetativni ritam. radi dovoenja slualaca, lanova
kulta, u ekstaticno stanje. Nije zato neobino da sve ono to je Adorno
kasnije formulisao, svoj izraz dobija u "hevi metal roku" i "pank roku".
Svoj rad je Adorno obavio za Openhajmere koji su ga izvukli iz Nemake i smestili u Engleskoj. I samo ime grupe "Bitlsi" (u prevodu "Bube")
pokazuje da postoji veza izmedu moderne muzike, kulta Izide i bube
skarabej, okultnog simbola starog Egipta. Ono to se eli da se postigne,
moe se proitati u "Trend Riportu" Dona Ncsbita. Nesbit je kao savetnik Lindona Donsona, "Kodaka", "IBM", "Ameriken Ekspresa", "ejz
Menhetna", "Deneral Motorsa" i ostalih kompanija i institucija Komiteta 300. Jedno od njegovih razmiljanja dato je ovde u kratkom izvodu:
"...Oigledno, drustva su kao ljudska bia. Ne znam kotiko je to
cifarski, ali ovek moe jedino da dri onoliko problema i briga u glavi
koliko to moe da izdri. Ako se novi problemi ili brige dodaju, od nekih postojeih mora da se odustane. Mi pratimo od ega su Amerikanci
odustali, a ta su usvojili."
Mnogo surovije teze ta je zapravo kontrola nad ljudima, izneo je
H. G. Vels, pisac kvazi fantastinih pria, koji i danas uiva ogromnu
popularnost u Americi i ima brojne sledbenike. Zato ima sledbenike
odreene vrste, vidi se iz njegovog dela "Otvorena vrata":
"Ljudi Nove republike nee biti gadljivi, bilo da se suoavaju ili
zadaju smrt... Imae ideal, koji e ubijanje uiniti vrednim; kao Avram,
oni e imati vere da ubiju i nee biti praznoverni a vezi sa smru...
Smatrae, predviam, da izvestan deo popuiacije postoji samo zbog
dopustenja proisteldog iz saaljenja i strpljenja, i iz shvatanja da se
nee razmoavati, i ja ne vidim ni jedan razlog koji se suprotstavlja
tome da nee oklevati da ubiju kada je to dopustenje narueno... Sva
takva ubistva bie izvrena opijatima... Ako se zastraujue kazne budu
koristile u budunosti, zastraivanje nee biti ni smru, ni kasapljenjem
tela... ve dobrim, nauno uzrokovanim. botom,"
207
Antidefamacijska liga
Posebnu ulogu u zbivanjima u svetu zauzimaju Jevreji, bilo da je
re o pozitivnim rezultatima nacije izuzetno naklonjene nauci, umetnosti
i ekonomiji, kao i zbog tragine istorije i stradanja kojima su bili
izloeni, posebno u toku Drugog svetskog rata. Sa druge strane. Jevreji
su izloeni i brojnim kritikama zbog njihove visoke koncentracije u
svetskom bankarstvu i politici, to navodi na pomisao da su tane
optube da ele da osvoje svetsku vlast, poev od Oktobarske revolucije do danas, pa zakljuno sa delovanjem Mosada koji se nemilosrdno obraunava sa protivnicima Izraela irom sveta. Smatra se da je
Mosad svetski kontrolor ilegalne trgovine orujem za Komitet 300, kao
to je CIA svetski kontrolor trgovine drogom. Jedna od mnogobrojnih
jevrejskih organizacija ije delovanje je viestruko na raznim nivoima,
javnim i tajnim, je Antidefamacijska liga (ADL), osnovana 1913
godine, kao deo vee organizacije B'nai B'rit. Osnovana je da titi
dravu, organizacije i pojedince od kleveta u Americi, a zapravo je paravan za delovanjc Mosada u Americi i pijunau preko ovih neformalnih institucija, kao i da optui za antisemitizam svakog ko se priblii
istini o stvaranju drave Izrael i delovanju Mosada, i njihovih tvoraca,
porodice Rotild. Prema Simonu ami, autoru knjige "Rotildi i zemlja Izrael", Rotildi su preko svojih agenata kupovali zemlju u Palestini
i praktino su vlasnici osamdcset odsto zemlje u Izraelu. Lord Viktor
Rotild, bivi agent britanske obavetajne slube i dvostruki agent koji
je radio za KGB, bio je vodea linost u organizovanju naseljavanja
prvih Jevreja u Palestini (to je plaano iz fondova Rotilda), a zatim
je organizovao Stern Gang i druge paravojne organizacije koje su odigrale kljunu ulogu u stvaranju Izraela. Na politikom planu stoje iza
manipulacija oko Balfurove deklaracije 1917 godine, koja je bila politiki dokument donet posle Prvog svetskog rata, a u kome je predvieno
stvaranje drave Izrael, to je posle Drugog svetskog rata i ostvareno.
ADL ima ogroman uticaj na medije u Americi, ak i kontrolu nad
medijima, kako tvrdi Viktor Ostrovski, bivi agent Mosada, u svojim
knjigama "Uz pomo prevare" i "Druga strana prevare", i ima sposob208
Antidefamacijska Uga
nost da koristi druge organizacije i manipulie ljudima za ostvarivanjc
svojih planova u najboljoj tradiciji Mosada, vrhunske organizacije za
obmanu i sakrivanje pravih motivacija za prie, dezinformacije, napade
i likvidacije. ADL je u sastavu jedne druge organizacije, B'nai B'rit,
osnovane 1843 godine, a njeno ime znai Sinovi saveza. Ova organizacija je izuzetno mona i njen rukovodei ealon ine masoni visokog
ranga, iskljuivo Jevreji. B'nai B'rit je u prolom veku u Americi bila
otvoreni podravalac ropstva u toku graanskog rata, a tajno podravala
i kontrolisala Kju Kluks Klan. Dananji B'nai B'rit se ne ustruava da
vodeim crnakim aktivistima zalepi etiketu antisemita i rasista kada to
zahtevaju okolnosti u ostvarenju njihovih planova. Pisac Geri Alen, u
svojoj knjizi "Niko se ne usuuje da to nazove zaverom", pie:
"Jevrejski lanovi zavere su koristili organizaciju po imenu
Antidefamacijska ligu kao instrument za ubeivanje svakog ko spomene
Rotilde i njihove saveznike, kao napad na sve Jevreje. Na ovaj nain
spreiti su realizaciju mnogih projekata o m-edunarodnim. bankarima i
ovo je postala tabu tema na mnogim univerzitetima. Svaki pojedinac ili
knjiga koji su istraivaii ovu temu su odmah bili napadani od stotina
zajednica ADL irom zemlje. ADL nikada nije dozvoljavala da istina ili
logika nadvladaju visokoprofesionalni posao zamagljivanja stvarnosti...
U stvari, niko nema vie prava da bude gnevan na Rotildovu kliku od
Jevreja. Varburzi, deo imperije Rotilda, su fmansirali Adolfu Hitlera..."
U vreme ubistva Dona Kenedija, sekretar Amerike nacistike
partije bio je izvesni Danijel Buros. Bio je blizak prijatelj naciste Roja
Frenkhausera, koji je jednom rekao:
"Hitler je imao Jevreje, mi imamo crnuge. Mi moramo staviti
akcenat na crnako pitanje, jer to preokupira mase - ali mi ne zaboravljamo Jevreje. Kad bi Jevreji znali ta dolazi, a verujte mi, dotazi
sigurno kao sto svie svakog jutra, shvatili bi da ono to e se desiti
u Americi e uiniti da ono sto im se desilo u nacistikoj Nemakoj
izgleda kao nedeljni izlet. Izgradiemo bolje gasne komore, i vie njih,
i ovoga puta nee se izvui."
"Divno" reeno. Ali nacista Frenkhauser je kasnije razotkriven kao
profesionalni dravni provokator i infiltrator Kju Kluks Klana i drugih
nacistikih i komunistikih organizacija. Ve spomenutog nacistu
209
Doslje Omega
Danijela Burosa je oktobra 1965 godine "Njujork Tajms" razotkrio kao
Jevrejina. Sledeeg dana naen je mrtav u Frenkhauserovoj kui. u
Redingu, Pensilvanija. Naravno, u pitanju je bilo "samoubistvo". Buros
je takoe bio kljuna linost u nacistikoj Nacionalnoj partiji obnove,
koju je kontrolisao ADL.
U Engleskoj, organizacija krajnje desnice, Kombat 18, je paravan
za ADL, koja je proirila svoje delovanje i na Britaniju i Evropu od
1991 godine, a moda i ranije, i ima isti zadatak kao i u Americi, da
igoe kao antisemite svakog ko se priblii istini o tome ta se zaista
deava. Kao protivnici grupe Kombat 18 u Engleskoj, pojavila se organizacija po imenu Srlajt. Ona je paravan za Odbor zamenika britanskih Jevreja i ADL. Ima li boljeg naina za kontrolu Jevreja nego kroz
strah da im organizacije kao to je Kombat 18 mogu ponovo naneti zlo,
ako nema organizacija koje e da ih zatite? ADL se bavi i drugim
interesantnim aktivnostima. U svom omiljenom maniru da radi iza paravana koji sam postavi, osnovan je CAN, Mrea svesti o kultovima.
Jedan od pokretaa CAN-a bio je doktor Luis Dolin Vest, koji je povezan sa jo jednom slinom grupom, fondacijom "Amerika porodica".
Vest je bio psihijatar koji je odreden da analizira Deka Rubija u
Dalasu, poto je ovaj ubio Li Harvi Osvalda, rtveno jagnje u ubistvu
Dona Kenedija. Vest je 1973 godine bio direktor neuropsihijatrijskog
instituta na Univerzitetu Kaiifornija i direktor odelenja za psihijatriju, iz
koga je izaao Tom Grubs, psiholog povezan sa kultom u Donstaunu.
Vest je predloio osnivanje "Centra za studije i redukciju nasilja", na
kome je planirao da lei nepoeljno ponaanje uz pomo novih tehnika neuropsihijatrijske manipulacije. Ko zna kako je obezbedio oduevljenu podrku guvernera Kalifornije, Ronalda Regana, ali sreom po
Kaliforniju, vlasti u Kaliforniji su njegov predlog oznaili kao "nacistiku nauku" i odbacili su osnivanje centra. Tako je Vest, nekada saradnik na CIA programima MK Ultra, ostao bez podrke, to je teta, jer
je bio specijalista za isleivanje uz korienje tehnika uskraivanja sna,
vode i hrane, hipnoze i psihoaktivnih droga, modifikaciju ponaanja
kroz elektrinu stimulaciju mozga i elektronskih naprava za praenje i
nadzor ljudi. Kakav dobitak za CAN, da ima ovakvog strunjaka. Jedan
od njegovih prijatelja bio je dr Martin Orn, bivi ef Odelenja za hipnozu amerike mornarice, koga sam spominjao u prvom delu knjige. U
CAN-u su i druge simpatine osobe. Jedna od njih je Rik Ros, "deprogramer" koji je deprogramirao etrnaestogodinju Kiri Duel, koja je
210
Antidefamacijska liga
tvrdila da ju je seksualno iskoriavao Dejvid Kore, voda kulta
Davidova grana. Ovaj dokaz bio je ozbiljno doveden u pitanje, ali je
ve odlueno da se rei problem koji su pretstavljali davidijanci. Ros
je bio taj koji je otkucao FBI da se u kampu davidijanaca u Vakou krije oruje. Upotrebu "smrtonosne sile" protiv davidijanaca preporuila je
Patricija Rajan, predsednik CAN-a. Interesantna podudarnost sa Vestovom kampanjom za osnivanje centra u Kaliforniji, 1974 godine, bila je
pojava Simbionistike oslobodilake armije (SLA), koja je stekla svetsku raedijsku panju i slavu kada je kidnapovala Patriu Herst, erku
novinskog magnata Randolfa Hersta. Ova tajna organizacija bila je
navodno marksistika urbana gerilska grupa koja je pripretila Americi
da e svoju revolucionamu aktivnost proiriti na celu zemlju. U stvarnosti, imala je samo devet lanova, a Patria Herst postala je aktivni lan
posle kidnapovanja. Kada su opljakali banku i kada se na snimku videlo da Herstova nije rtva kidnapera, ve s orujem u ruci uestvuje u
pljaki, SLA je proglaena za kult koji je Herstovoj isprao mozak. Grupa je opkoljena i unitena pred tv kamerama, a Patria Herst je preivela, dobila malu zatvorsku kaznu i obavezno psihijatrijsko leenje, kako
bi se oslobodila mentalne kontrole koju joj je namctnuo kult. Pogodili
ste, "eksperti" koji su je deprogramirali bili su dr Luis Dolin Vest i dr
Martin Orn iz CAN-a. Vie je nego udno da se u to vreme, u pitomoj
Kaliforniji guvernera Ronalda Regana, pojavio i Hram naroda Dima
Donsa, koji e odatle krenuti ka traginoj sudbini svojih sledbenika.
Osniva CAN-a, Ted Patrik, je samonikli i samouki deprogramer i
borac protiv kultova. Ova kontraverzna linost podjednako je hvaljena
i kuena zbog svog rada. Jeste bio meu prvima koji se aktivno ukljuio u borbu protiv novog zla u Americi, religioznih kultova, ali je zbog
svojih neobinih metoda imao vie optubi za zloupotrebe, koje su u
velikoj meri ponitile rezultate njegovog rada. Optuen je za kidnapovanje, zaveru, nezakonito zatvaranje, otmicu i napad, posedovanje
kokaina i krenje uslovne slobode. Patrik je optuen da je 1976 godine
drao jednog od svojih "klijenata" (otetog osamdeset i est dana) i krio
ga na dvanaest lokacija, gde ga je podvrgao "zastraujuim stvarima"
kako bi ga "deprogramirao". Naravno, izvreno je vrlo paljivo razgranienje izraeu kultova koje osnivaju pojedinci i grupe, i velikih kultova iza kojih stoje organizacije Novog svetskog poretka, u prvom redu
obavetajne. Prva medu takvim organizacijama je Unifikaciona crkva,
osnovana u Junoj Koreji, a sada sa seditem u Njujorku. Vodi je Sun
211
Dosije Omega
Mjun Mun. Londonski "Sandej Ekspres" otkrio je 15 januara 1995
godine da je bivsi premijer, Edvard Hit (bilderbergovac), dobio veliki
honorar da odri govor na konferenciji Saveta za svetski mir, jednoj od
paravan organizacija munijevaca. Prethodne godine, u martu 1994, takoe je govorio na Munovoj konferenciji, na kojoj je glavni govomik bio
bivi sovjetski lider, Mihail Gorbaov. Malteki vitez, bivi ameriki
dravni sekretar i vrhovni komandant NATO-a, Aleksander Hejg, takoe je drao govor na manifestacijama munijevaca, kao i bivi ameriki
sekretar za narodnu odbranu, Frenk Karlui (lan Saveta medunarodnih
odnosa i Trilaterale).
Unifikaciona crkva poseduje pravu poslovnu imperiju irom sveta,
koja ukljuuje "Vaington Tajms", "Njujork Siti Tribjun" i "Midl Ist
Tajms". Munu pripada est stotina i ezdeset i sedam firmi i organizacija. Munov sin i naslednik, Dastin, upravlja fabrikom oruja u
Masausetsu, po imenu "Seilo Inkorporejtid". Munijevci su za pedeset
miliona dolara kupili Univerzitet Bridport u Konektikatu, a jedan od
lanova upravnog odbora postao je Dek E. Toraas, pomonik naelnika taba obavetajne slube amerikog vazduhoplovstva i devet godina
specijalni savetnik direktora CIA. Unifikacionu crkvu pomae i
Koreanska centralna obavetajna sluba (KCIA). Njen oficir za vezu sa
amerikim obavetajnim slubama, Bo-Hi Pak, sa seditem u koreanskoj ambasadi u Vaingtonu, postao je jedan od Munovih najbliih
saradnika i direktor "Vaington Tajmsa". Munov urednik u tim novinama je Amo de Borgrejv, bivi dopisnik "Njusvika" iji je vlasnik
"Vaington Post", odnosno Ketrin Graham (Savet meunarodnih odnosa,
Trilaterala, Bilderberg grupa). Borgrejv je brakom povezan sa porodicom Rotild, koji su u dugom periodu vodei finansijski i politiki
podravaoci Izraela, i zapravo, odgovorni za njeno stvaranje.
212
Izrael
Kada se govori o stvaranju drave Izrael, estu zabunu kod ljudi
izaziva podatak da je cionistiki pokret najzasluniji za njeno formiranje, pa se ini najloginijim da je cionizam sinonim za Jevreje. Tu lei
greska. Svi Jevreji nisu cionisti i svi cionisti nisu jevrejskog porekla.
Cionizam nije religija ili rasa, to je politiki pokret koji ine Jevreji i
nejevreji, koji podravaju zahtev za osnivanje jevrejske drave. Cionizam je osnovan krajem prolog veka, na elu pokreta bio je Teodor
Hercl, i moni Jevreji irom sveta uloili su mnogo uticaja i novca da
se osnuje jevrejska drava. "Balfurova dekJaracija" pojavila se u javnosti 6 novembra 1917 godine, kada je lord Artur Balfur (Komitet 300),
britanski sekretar inostranih poslova i lan unutranjeg kruga Okruglog
stola, zvanino objavio da je Palestina domovina jevrejskog naroda.
Ova obznana bila je estok udarac Arapima, koji su pod vostvom T.
E. Lorensa, poznatog kao Lorens od Arabije, digli ustanak i proterali
Turke sa Bliskog Istoka. Britanska kruna je obeala Arapima da e
posle rata dobiti punu nezavisnost i suverenitet zato to su bili saveznici krune, a ovaj dogovor bio je potvren i u pismenoj formi. Od poetka su lanovi britanske vlade znali da ovaj dogovor nee biti ispotovan, a to je znao i Lorens, to se vidi iz njegovih pisama upuenih
Vinstonu erilu. Jo dok je trajao rat, lanovi Okruglog stola su sa
Rotildima imali koncept stvaranja jevrejske drave u Palestini. Tek
1937 godine saznalo se da tvorac deklaracije nije Balfur, ve lord
Alfred Milner, vodea linost Okruglog stola, koji je ovu ideju progurao u ratnom kabinetu. Iza svega je stajao lord Lajonel Volter Rotild
(Komitet 300), predstavnik "Engleske federacije cionista" (koja je osnovana novcem Rotilda) i koji je Milnera nagradio mestom direktora
firme "Rio Tinto Cink". U to vreme, manje od jednog procenta stanovnitva Palestine inili su Jevreji. To nije smetalo Rotildima, koji su
Jevreji samo po imenu, da Palestinu dovedu u stanje koje samo na prvi
pogled odgovara interesima Jevreja. Ovo je stav rabina Marvina S.
Antelmana koji kuu Rotilda povezuje sa luciferijanskim kultom
Svevideeg oka, koji zapravo ima za cilj unitenje judaizma.
213
Dosije Omega
S obzirora da najvei deo Jevreja nikada nije iveo u Palestini, ve
u Evropi i Americi, i da su se u velikom nizu generacija enili u okviru svog verskog i kulturnog miljea, pitanje njihovog semitskog porekla
je pre pitanje tradicije. a manje rase, pa je i sam koncept odbrane od
napada, optuivanjem protivnika za antisemitizam, problematian. Naime, ovaj metod primenjen je prvi put poetkom veka, kada je ef policije u Njujorku, Tomas Bingem, poeo estok obraun sa jevrejskom
mafijom koja je dominirala u Njujorku, uprkos popularnoj predstavi iz
filmova i knjiga kako je italijanska mafija bila ta koja je dominirala
kriminalom u Americi. ef jevrejske mafije, Arnold Rottajn, mentor
Mejera Lenskog, pravog kuma organizovanog kriminala (koga u obraditi u posebnom poglavlju), optuio je Bingema da je istragu pokrenuo
zbog rasnih razloga i nazvao ga antisemitom. Ovaj napad bio je toliko
uspean da je doveo do Bingemove ostavke i obustave istrage, pa je
ovaj metod do danas ostao jako oruje Rotilda i Mosada u diskreditovanju svih onih koji ugroavaju njihove mrane interese. Da ne bih i
ja proao kao Bingem, morau da napravim raalu digresiju i objasnim
ovo rasno pitanje, kako ga ne bismo natezali na ovu ili onu stranu, jer
to se esto radi i u naoj zemlji. kako neiji trenutni interesi trae.
Re "semitski" potie od rase ljudi koji su iveli u drevnom Sumeru, a od kojih biblijski Jevreji, kako sami kau, vode poreklo. Sem
ili em, jedan od Nojevih sinova u biblijskim priama Starog zaveta,
vue poreklo od ove linije. Artur Kestler, u svojoj knjizi Trinaesto pleme", pise da veoma mali broj Jevreja danas moe da prati svoje gcnetsko poreklo do ove semitske grane ili do semitske linije u Palestini u
vreme ivota Isusa, pre samo dve hiljade godina. Umesto toga, oni su
genetski naslednici naroda tursko-mongolskog porekla po imenu Hazari,
koji su se pokrstili i preli u judaizam 740 godine nove ere. Hazari su
iveli u junoj Rusiji izmeu Crnog i Kaspijskog mora. Bili su stenjeni
izmedu hrianskih i islamskih drava, a njihove voe su odluile da
preu u judaizam kako bi se spasli od verske asimilacije jedne strane.
Veina Jevreja danas, pie Kestler, vodi poreklo od ovih ljudi, a ne od
semitske linije. Zapravo, nazvati nekog antisemitom vie znai nazvati
ga antiarapinom, jer su Arapi blii staroj semitskoj rasi od Jevreja. Posle raspada hazarskog carstva u trinaestom veku, ljudi koji su prihvatili
judejsku veru su se rasturili po Aziji i Evropi. Neki su ostali u Rusiji,
a drugi su stigli u Nemaku, Poljsku, Litvaniju i na Balkan. Jezik kojim
su govorili, i koji je tu nastao - jidi, meavina je hebrejskog, poljskog
214
Izrael
i nemakog. Ime porodice Rotild (nemaki: rotes schild, to znai
"crveni tit"), je simbol hazarskih "Jevreja" Istone Evrope. Porodica
Rotild neraa apsolutno nikakvih istorijskih veza sa Palestinom. Povijeni
"jevrejski" nos, kao rasna odlika, nema nikakve veze sa biblijskim Izraelom. Njegov genetski koren je Kavkaz. Klasino jevrejsko lice Isusa
je mit. Ne bi tako raogao da izgleda, jer nije bio roen u planinama
june Rusije. Kao to Kestler pie:
"Antropologija se slae s istorijom u pobijanju popularnog verovanja da jevrejska rasa ima korene u biblijskom plemenu."
Hju Montefjore, hrianski biskup jevrejskog porekla, napisao je u
listu "r Tajms" 1992 godine:
"Antisemitizam je izgraen na monom rasnom mitu, prihvaenom
podjednako od Jevreja i antisemita."
Jevrejski autor Alfred M. Lilijental konstatuje da ne postoji tako
neto to se zove "jevrejska rasa". Biti Jevrejin znai upranjavati jevrejsku veru i tu nema niega sa rasom, jer su ljudi mnogih rasa preli u
judaizam u toku hiljada godina i stvorili meavinu raznih genetskih linija, koje sebe sada nazivaju Jevrejima. U svojoj knjizi "Koja je cena
Izraela", pie:
"Najubedljiviji argument koji jevrejski nacionalista moe da ponudi cionizmu je baziran na hipotezi o hebrejsko-semitskoj rasi. Ali veina
pripadnika takve rase moe se pronai meu Arapima na Bliskom htoku, od kojih ogromna veina ne ispoveda jevrejsku veru. Arapi, ogoreni neprijatelji izraelaca koji su ,se vratili u svoju navodnu rasnu kuu,
najvie podseaju na one Jevreje koji su bili domai u Paiestini i na
Bliskom Istoku, jer je u njima neznatnija hebrejsko-izraelska krv nego
u veine onih koji su se okupili... Tvrdnja da Arapi nisu Semiti je na
neki nain budaiasta. ...Nesumnjiv zokljuak svih antropologa, od Vajzenberga, Herca, i Fiberga, do Boasa, Riplija, Mida, Pitarda i drugih,
je da gde god se Jevreji nalaze oni veoma podseaju na narode meu
kojima ive. ak i oni ija porodina imena navodno vode poreklo od
drevnih hebrejskih plemena, kao sto su Levi (od Levita) i Kon, Koen,
Kun (od Kohanim), imaju malo fizikih slinosti meu sobom, Nema ni
jedne rasne karakteristike zajednike za sve one koji su Jevreji."
215
Dosije Omega
Takve finese nisu interesovale britanskog premijera Lojda Dorda.
U svojoj knjizi "Da li je to mir" napisao je, dvadesetih godina, da bez
ikakve dileme prihvata da jevrejski narod ima istorijska prava na Palestinu. Za njega, jedino uz pomo jevrejske brilijantnosti i predanosti
ona moe postati "zemlja kojom teku med i mleko", nasuprot onog to
Arapi nisu uspeli da ostvare. Lojd Dord se oborio svom silinom na
one koji su tvrdili da je "Balfurova deklaracija" osnov za cionistike
lidere da uspostave jevrejsku oligarhiju u Palestini koja e redukovati
arapsku populaciju na nivo potinjenosti favorizovanoj hebrejskoj manjini. I zaista, Arapi su bili ogoreni. Zemlji koja je bila njihova vekovima, sada je pretila invazija doseljenika pod zatitom mentora iz
Britanije. Od prvog dana postojala je tenzija izmeu izraelaca i Arapa,
naroito oko ispoljavanja verskih oseanja, a sukobi su izbijali oko
izgradnje sinagoga i verskih kola Jevreja. U septembru 1929 godine,
na Sabat, desio se prvi veliki incident. Na molitvi ispred Zida plaa se
okupilo preko hiljadu Jevreja. Iznenada, prava kanonada kamenja, flaa
i drugih projektila se sruila na njih sa svih strana. Bilo je mnogo
povreenih, ali sreom nije bilo poginulih. Te noi, lideri Jiuva, jevrejske zajednice u Palestini, su se sastali i doneli odluku o formiranju
obavetajne slube i milicije (Hagane) radi zatite od buduih arapskih
napada. Dolazak Hitlera na vlast 1933 godine, oznaio je poetak egzodusa nemakih Jevreja u Palestinu. Do 1936 godine, doselilo se preko
tri stotine hiljada ljudi, to je za Jiuv bio veliki izazov i napor da obezbede smetaj i hranu, ali su sa ovim prilivom Jevreji inili treinu populacije Palestine. Sporadini sukobi su se nastavili i sledeih godina,
a ovoga puta Arapi su svoj revolt usmerili ne samo na cioniste ve i
na Britance, koji su brutalno odgovarali na svaki napad. Hagana, osnovana radi zatite ("hagana" na hebrejskom znai "odbrana"), postala je
jaka i organizovana organizacija, prava tajna armija koja je imala i politiku strukturu, kao i kontraobavetajnu i vojnu. Poetak Drugog svetskog rata i prve godine holokausta u Nemakoj, naterale su voe Jiuva
da pripreme novu koncepciju dovoenja preivelih u Erec Izrael, pogotovo to su Englezi ovoga puta bili protiv novog doseljavanja Jevreja,
jer bi to ozbiljno naruilo etniku ravnoteu postojeeg stanovnitva. U
Haifi je 1942 godine odran vaan sastanak. Odlueno je da se Jevreji
po zavretku rata po svaku cenu dovedu u svoju novu domovinu, a na
praktinom planu prihvaen je predlog Davida Ben-Guriona da se kontraobavetajna sluba Hagane ojaa. Njen zadatak bio je da otkrije
216
Izrael
Jevreje koji su saraivali sa Britancima i da razotkrije jevrejske komuniste i disidente. Nova jedinica dobila je ime "Rigul Hegdi" i njom je
komandovao bivi pripadnik francuske Legije stranaca, koji je u obinom ivotu, kao paravan, radio kao trgovaki putnik. Uskoro su poela
"ienja nepodobnih", ena koje su se zabavljale sa stranim oficirima,
piljara koji su prodavali robu Britancima i vlasnika kafana koji su ih
zabavljali. U gluvo doba noi krivci su dovoeni pred preke sudove
Hagane. Krivci su osuivani na licu mesta, neki bi dobili dobre batine,
a neki su odvoeni u pusta brda Judeje gde im je presueno raetkom
u potiljak. Ovo je bio poetak ispoljavanja surovosti koja e kasnije
postati zatitni znak Mosada.
Kako se rat bliio kraju, tako su grozniave aktivnosti za dovoz
Jevreja u Palestinu postajale sve izraenije. Svi raspoloivi brodovi su
bili kupovani ili iznajmljivani od strane jevrejskih organizacija u Americi, ne pitajui za cenu koja je ponekad bila desetak puta vea od realne. Ta arolika flota sastavljena od parobroda, otpisanih vojnih brodova
za iskrcavanje u Normandiji, ribarskih i renih brodova, imala je samo
jedan zadatak - da prvo stotine, a potom hiljade preivelih Jevreja iz
Evrope, od kojih su mnogi jo uvek nosili logoraka odela, prebace u
Izrael. Preivele na plaama izmeu Haife i Tel Aviva ekali su britanski vojnici, koji su imali nareenje da zaustave doseljenike. Bilo je
estokih okraja, ali je bilo i situacija kada su vojnici, seajui se agonije svojih drugova u Denkerku s poetka rata, gledali kroz prste i
dozvoljavali iskrcavanje. Ben-Gurion i Jicak Rabin su smatrali da pojedinani primeri saaljenja nisu dovoljni. Dolo je vreme da se mandat
Britanije okona. To se moglo postii sarao orujem. U toku 1946
godine, ujedinili su se jevrejski ilegalni pokreti oko odluke da se povede
gerilski rat i protiv Engleza i protiv Arapa. Bila je to riskantna odluka, boriti se na dva fronta, jer bi posledice poraza bile katastrofalne.
Ben-Gurion je naredio taktiku u kojoj nema uzmicanja. Uskoro je
spisak poinjenih nedela, na sve tri strane, bio podui. Britanci su streljali sve uhvaene lanove Hagane ili ak one na koje se samo suranjalo da su lanovi. Na britanske vojnike su vreni atentati a na kasarne
bacane bombe. Arapi su napadali s lea, a Jevreji su u znak odmazde
spaljivali arapska sela. Novoformirane Ujedinjene nacije su pokuale da
se umeaju, ali bez uspeha. Konano, u februaru 1947 godine, Britanija
je prihvatila da napusti Palestinu do maja 1948 godine. Od tog trenutka e Ujedinjene nacije preuzeti resavanje problema koji e dovesti do
217
Dosije Omega
218
Mosad
Lideri novostvorenog Izraela postali su ljudi koji su vodili tajne
nacionalistike i oslobodilake organizacije, to je esto sluaj u zemljama koje se oslobaaju ili stvaraju kroz oruanu borbu. Po pravilu,
najvei teret rata za osloboenje podnesu obini ljudi, na koje se zaboravi kada se rat zavri, a vlast ostane u rukama onih koji su vodili tajne
organizacije. Istorija im opere biografije i zaboravi se sve ono runo
to su u prolosti inili, pa ak dou do najveih svetskih priznanja.
Izraelski premijer Menahim Begin bio je na elu jedne takve organizacije, Irgun, koja je izvela mnogo akcija i atentata teroristikog tipa,
a kasnije dobio Nobelovu nagradu za mir (kao i Henri Kisinder), to
ovoj nagradi, dodeljivanoj po vrlo problematinim kriterijumima, ne
daje kredibilitet. Drugi izraelski premijer, Jicak amir, takoe je bio
borac izraelskog podzemnog pokreta i odigrao vrlo mranu ulogu u
atentatu na amerikog predsednika Dona Kenedija.
Izraelski premijer Jicak Rabin, koji je ubijen u atentatu 1995 godine, proglaen je za velikog mirotvorca posle smrti, ali se zaboravlja
jedna od najstranijih teroristikih akcija iz novembra 1940 godine, koju
je izveo upravo Rabin. U vreme kada su Britanci zabranili novo doseljavanje izraelaca u Palestinu, Rabin je bio lan jedne od najekstremnijih jevrejskih tajnih organizacija, po imenu Palmah. Ova organizacija
je u luci Haifa digla u vazduh brod "Patria" na kome je poginulo dve
stotine i pedeset jevrejskih izbeglica, jer su Englezi traili da se brod
vrati odakle je doao. Kasnije je ista sudbina zadesila jo tri broda sa
izbeglicama, a u tim teroristikim napadima poginulo je vie od hiljadu
Jevreja. Za izvedene teroristike akcije optueni su Arapi, to je i bio
cilj ovih monstruoznih i beskrupuloznih ljudi. Ben-Gurion je u svom
dnevniku zapisao da su ovi dogaaju izazvali vie simpatija i podrske
u svetu nego to je to oekivano. Ono to se takoe dugo prikrivalo
bilo je da je velike koliine novca i oruja za ove tajne organizacije
prikupljao u Americi vieni cionista Mejer Lenski, kum amerikog kriminalnog sindikata. Lenski, ije je pravo ime bilo Majer Suhovjanski,
roen je u Grodnom (Rusija), a kao dete je stigao u Ameriku. Tu se
219
Dosije Omega
iz predgraa Njujorka uzdigao ne samo do vrhova kriminala, ve i do
politikih struktura, o emu sjajno i detaljno govori Majkl Kolins Pajper
u svojoj knjizi "Konani sud - Karika koja nedostaje u ubistvu JFK".
Ovaj mafijaki ef bio je "dobrotvor Izraela" iz najmanje dva razloga:
prvo, zavravao je prljave poslove za Rotilde i Mosad, a dmgo, kad
god je u Americi postajalo opasno za njega zbog kriminala, odlazio je
u svoju voljenu "domovinu" Izrael, dok se stvari u Americi ne zatakaju. O Lenskora u jo jednom pisati u ovoj knjizi, kad se budem
vratio na Kenedijevo ubistvo.
U vremenu posle sticanja nezavisnosti sve nekadanje tajne oslobodilake organizacije prerasle su u tajne slube, pa ih je u jednom
trenutku bilo pet. Svi nekadanji lanovi, a sada ministri ili diplomate,
mislili su da su pozvani da im poraognu u radu, odreduju im ciljeve i
prioritete. Bila je to nemogua situacija, pogotovo to u toj fazi nije
bilo dovoljno sredstava za organizovanje njihovog rada, a veina kadrova je bila neiskusna i pravila greke koje su dovodile do kompromitacije i drave i slubi. Neto se moralo uiniti. Ben-Gurion vie nije
imao strpljenja. Sazvao je sastanak efova pet obavetajnih agencija, 2
marta 1951 godine. Obavestio ih je da e od tog dana obavetajnu
delatnost u inostranstvu obavljati nova agencija, Ha Mosad le Teum,
Institut za koordinaciju. Ova organizacija imae poetni budet od dvadeset hiljada izraelskih funti, od ega e pet hiljada biti utroeno na
specijalne misije sa linim odobrenjem Ben-Guriona. Mosad e zbog
administrativnih i politikih ciljeva formalno biti pod jurisdikcijom ministarstva inostranih poslova. U svom tabu e imati visoke oficire drugih
obavetajnih slubi - in Bet, unutranja sigurnost; Aman, vojna obavetajna; obavetajna vazduhoplovstva i obavetajna momarice. Funkcija
oficira za vezu bie da informiu Mosad o specifinim zahtevima njihovih klijenata. U sluaju neslaganja oko nekog zahteva, problera e se
razreiti u kabinetu premijera. Na svoj direktan nain, Ben-Gurion je to
objasnio ovako:
"Daete Mosadu svoju listu kupovina, Mosad e onda otii i doneti
robu. Nije va posao da znate gde su kupovali ili koliko su platili za
robu."
Ben-Gurion e delovati u svojstvu nadzornog organa za novu slubu. U dopisu prvom efu Mosada, Rubenu ajlou, naredio je:
220
Mosad
"Mosad e raditi za mene, po mojim instrukcijama, i redovno e
me izvetavati."
Dosije Omega
jateljstvo sa Hitlerovira finansijskim genijem Hjalmarom ahtom zgodno dolo za otvaranje kanala Rotildima, Morganima, "Narodnoj banci
Engleske" i drugima. Posle Drugog svetskog rata Don Foster Dals e
postati dravni sekretar, a Alen Dals prvi ef CIA. Kasnije e biti lan
Vorenove komisije za ispitivanje ubistva Dona Kenedija i maksimalno raditi na unitavanju dokaza o uesnicima i sveoptem zatakavanju
i zatiti organizatora atentata. Trei direktor Mosada i jedna od najsjajnijih linosti u svetu obavetajnih slubi bio je Meir Amit koji je vodio
Mosad u kljunim danima rata izmedu Izraela i Egipta 1967 godine. Za
vreme njegovog voenja, Mosad je tehniku "humint" (prikupljanja obavetajnih podataka od strane agenata) razvio do umetnikog nivoa, kako
kau poznavaoci ove problematike. Nikada Mosad nije imao vie agenata Arapa, nego u ovom periodu. Agenti Mosada prodrli su u sve arapske zemlje - Evropu, Junu Ameriku, Afriku i SAD. Njegovi agenti su
se infiltrirali i u jordanski Mukabarat, najbolju arapsku obavetajnu
slubu, kao i u najsuroviju, sirijsku vojnu obavetajnu slubu. Na talasu ovih Amitovih uspeha, Mosad je sledeih trideset godina vaio za
najbolju obavetajnu slubu na svetu.
222
Dosije Omega
je produbljen kada je u Senatu 1957 godine podrao zahtev Alira za nezavisnou, emu se Izrael otro protivio. No, bliili su se predsedniki izbori i Dozefu nije ostalo nita drugo sem da proguta ponos i upravo od
jevrejskog lobija zatrai podrku za kandidaturu svog sina. Jevrejski lobi
u Americi, u to vreme, predvodio je Abraham Fajnberg, predsednik "Izrael Bond Organizejn" koja je prikupljala privatne donacije za izraelski tajni nuklearni program na ijem elu je bio Viktor Rotild. Kenedi
je obeao, ako postane predsednik, da e biti dobar za Izrael i jevrejski lobi. Fajnberg je obezbedio donaciju od pet stotina hiljada dolara iz
jevrejskih izvora. Kenedi je bio veoma ljut zbog odnosa Jevreja prema
njemu i ispricao prijatelju, arlsu Bartletu, da je kao ameriki graanin
bio zaprepaen otvorenou zahteva koji je postavila cionistika grupa:
"Znamo da je vaa kampanja zapala u probieme. Spremni smo da
platimo vase raune ako nam dozvolite da imamo kontrolu nad vaom
politikom na Bliskom Istoku."
Kenedi je imao obaveza prema jevrejskom lobiju i prema mafiji, i poto je postao ameriki predsednik 1960 godine, sa samo sto hiljada glasova vie od protivkandidata Riarda Niksona, oekivalo se da ispuni svoje
obaveze prema onima koji su ga poduprli i da Jevrejima prui javnu podrku na Bliskom Istoku, a da mafiju ostavi na miru, kako bi ova obavljala svoje poslove neometana od strane dravnih organa. Kenedi ne samo
da nije ispunio svoja obeanja, ve je od prvog dana svog predsednikovanja krenuo u tajni rat protiv Jevreja i mafije. Kenedi se odluio da na
Bliskom Istoku ne favorizuje nikoga, ve da ameriki uticaj osigura u
svim zemljama regiona i bio je zapanjen kada je saznao da Izrael radi
na nuklearnom programu. Ben-Gurion, izraelski premijer i ministar odbrane, porekao je da njegova zemlja radi na takvom programu. Sada se zna
da je lagao. U toku 1962 i 1963 godine, Kenedi je Kongresu predloio
sedam zakona koji su trebali da reformiu uee interesnih grupa u
predsednikoj kampanji. Svih sedam zakona su spreili upravo oni lobiji
protiv kojih su bili upereni, a Kenedi je stekao ozbiljne neprijatelje. Jo
vie je zategao odnose traei od Izraela da rei problem palestinskih izbeglica. U Ujedinjenim nacijama je traio da Izrael prihvati rezoluciju koja
je traila pravdu za izbeglice, pa je Golda Meir, tadanji ministar inostranih poslova Izraela, a kasnije premijer, bila zaprepaena i ljuta zbog Kenedijevih zahteva. Zbog svega ovoga, odnosi sa Ben-Gurionom su bili
jako loi, a neprijateljstvo se pretvorilo u pravu mrnju prema Kenediju.
224
Dosije Omega
Ve sam rekao da je Mejer Lenski bio odan Izraelu i Rotildima.
Njegova mrea igrala je kljunu ulogu u slanju oruja i novca tajnim
grupama Rabina, Begina, Ben-Guriona, amira i drugih. Lenski, Mosad,
Antidefamacijska liga i Izrael, funkcionisali su kao jedno telo. Jedan od
bliskih saradnika Lenskog, Moris Dalic, dobio je godinju nagradu
Antidefamacijske lige, Baklju slobode. Mejerov ovek na zapadnoj obali, Miki Koen, upoznao je Merlin Monro sa Donom Kenedijem. Ideja
je bila da Merlin saznaje kakvi su Kenedijevi stavovi u vezi Izraela.
Isti ljudi koji su ubili Kenedija ubili su i Merlin Monro. Miki Koen je
bio Mejerov ovek i u Holivudu, jer je filmska industrija uvek spremno sluila kao propagandna maina Novog svetskog poretka, pogotovo
ako se uzme u obzir broj Jevreja na rukovodeim mestima u tadanjim
najveim studijima. Tu se Koen specijalizovao za kompromitujua tajna
snimanja poznatih linosti radi kasnije ucene. Jedan od Koenovih bliskih prijatelja bio je Menahem Begin, voa teroristike organizacije Irgun, iz vremena borbe Izraela za nezavisnost. Iz tog doba ostao je zapis
Dimija Fratijana "Lasice" (efa mafije na zapadnoj obali) o prijemu na
kome se skupljao novac za Beginovu organizaciju:
"Posle (Koenovog) kratkog govora, krenuli smo da se muvamo uokolo i Mikijev rabin nas je upoznao sa tipom po imenu Menahem Begin,
efom Irguna, tajne organizacije u Palestlni. Ovaj tip je nosio crnu traku oko ruke i ispriao nam, da ga traze zbog podmetanja bombe u hotelu
u kome je poginulo skoro stotinu ljudi. On je bio jebeni begunac."
Da podsetim, Begin je, kao premijer Izraela, kasnije dobio Nobelovu nagradu. Geri Vin, detektiv policije u Los Anelesu, koji je imao
zadatak da prati Koenove aktivnosti, napisao je u svojoj knjizi "Riba u
sudnici" sledee:
"U to vreme rabini su ih jako pritiskali da iscede svaku moguu kintu u Holivudu, za Izrael. Begin je provodio vie vremena muvajui se sa
Koenom u Holivudu, nego u Izraelu. Begin je oajniki eleo da sazna
kakvi su Kenedijevi planovi prema Izraelu ako postane predsednik."
Spomenuu jo jednog Koenovog pajtaa, glavnog potrka i izvrioca svih naloga Mejera Lenskog, po imenu Dek Rubintajn. Poznatiji je
po imenu Dek Rubi, ovek koji je likvidirao Li Harvi Osvalda. Veze
izmedu CIA, organizovanog kriminala i Mosada su toliko brojne, da bi
o njima mogla da se napie posebna knjiga. Ja u se ovde zadrati samo
226
Dosije Omega
irom sveta, ukljuujui i Alberta Ajntajna, lanove "Britanskog udruenja atomskih naunika" i Bertranda Rasela, matematiara i filozofa.
Ovde moram da napravim malu digresiju. kako bih rekao par rei o
Ajntajnu i Raselu, koje se tiu manje poznatih detalja njihovih biografija. Ime Alberta Ajntajna simbolizuje velikog naunika, ne samo ovog veka, ili bolje rei, njegovo ime je postalo sinonim za pojam genijalnosti, ali
ja u govoriti ovde o onom delovanju Ajntajna koje je kasnije pokualo
da se zataka. Ajntajn je u Ameriku stigao uz pomo bliskog prijatelja,
Bemarda Baruha, finansijera sa monim vezama, uticajem i prijateljima u
koje je spadao i Iord Viktor Rotild. Baruh je sebe postavio na elo organizacije koja se zvala "Komisija za atomsku energiju Ujedinjenih nacija"
i to 1944 godine, esnaest meseci pre nego to je predsednik Ruzvelt,
potpredsednik Truman ili vlada SAD-a uopte znali da se radi na projektu atomske bombe i pre nego to je iko znao da e se pristupiti osnivanju neega to e se zvati "Ujedinjene nacije"! Kada je Truman postao
predsednik, imenovao je Baruha za predsednika "Komisije za atomsku
energiju Ujedinjenih nacija"! Baruh i Ajntajn su delili isto uverenje da e strah od atomskog unitenja dovesti do uspostavljanja svetske vlade. Ajntajn je predlagao da svetsku vladu formiraju SAD, Britanija i
SSSR, kojima treba "dati tajnu bombe". Naunik je predloio sledee:
"Svetska vlada e imati mo nad vojnim pitanjima i potrebna joj je
samo jos jedna mo: da intervenie u zemljama gde manjina terorie veinu i stvara onu vrstu nestabilnosti koja vodi ka ratu... Mora se ukinuti
koncept neintervenisanja, jer njegovo okonanje je deo ouvanja mira."
Ovo kao da je pisao komandant NATO pakta uoi napada na Kosovo i Jugoslaviju. Nita manje iznenaenje nije priredio Bertrand Rasel, ali, ako se zna da je bio lan Komiteta 300, onda neke stvari dolaze
na svoje mesto. Slino Ajntajnu, Rasel je 1946 godine izjavio da je
neophodno upotrebiti strah od nukleamog oruja kako bi se naterale sve
nacije sveta da se odreknu svog suvereniteta i podvrgnu vostvu Ujedinjenih nacija. Rasel je ak pedesetih godina predvodio pokret koji je
traio nukleami napad na SSSR. Kada je to obelodanjeno. Staljin je
upozorio da nee oklevati da odgovori na isti nain. Od tog trenutka
Rasel menja svoja ubeenja i preko noi postaje pacifista. Tako je roena kampanja za nukleamo razoruanje "Zabranite bombu", iz koje su
nikle "Pagvo konferencije" koje su organizovali nukleami naunici.
Prva grupa se sastala 1957 godine u kui Sajrusa Itona, poznatog
228
Dosije Omega
nje, bilo je preduzee "Permindeks" ("Permanent Industrial Expositions"). U rukovodstvu firme je sedeo Klej o, operativac CIA, koga je
okruni javni tuilac Nju Orleansa, Dim Garison, optuio za zaveru i
uee u ubistvu Kenedija. Garison je sjajno prikazan u filrau Olivera
Stouna "JFK". o je osloboen optube da je uestvovao u zaveri, ali je
vrlo brzo posle toga nestao sa scene. Kao i Dek Rubi, umro je od galopirajueg oblika raka, to je potvrda da je Garison bio vrlo blizu istine.
Sedite "Permindeksa" bilo je u "Meunarodnom trgovinskom centru"
gde je o bio jedan od direktora. U upravi centra sedeo je i Edgar tern
Junior, iji roditelji su bili meu vodeim finansijerima ameriko-jevrejskog lobija. tern i o su bili veliki drugari. a tern je bio povezan sa
sindikatom zloina Mejera Lenskog. "Permindeks" je bio u sastavu vee
kompanije, "CMC", iji osniva je bio istonoevropski Jevrej or Mandel, koji se esto pretstavljao kao oro Mantelo. Jedan od akcionara
firme bila je banka iz vajcarske - "Meunarodna kreditna banka" ("BCI")
sa seditem u enevi. Ovu banku je osnovao rabin Tibor Rozenbaum,
dugo godina direktor finansija i snabdevanja Mosada. Rozenbaum je takoe bio potpredsednik "Svetskog jevrejskog kongresa", suosniva "Svetskog cionistikog kongresa" i direktor "Jevrejske agencije" u enevi,
koja je nasledila "Palestinsku oslobodilaku kancelariju", koja je bila
koordinator jevrejskog terorizma protiv Arapa i Engleza u Palestini.
Poznate jevrejske novine "Ha'arec" su jednom objavile da je Tibor Rozenbaum Izrael. Blisko je saraivao sa Rotildima, lordom Viktorom i
baronom Edmondom de Rotildom, francuskim aristokratom, sa kojim
je osnovao "Izraelsku korporaciju" koja je sakupljala po svetu novac za
tehnoloki razvoj Izraela. Medu pomagaima Rozenbauma nalazio se finansijer i pera novca od droge, Berni Kornfild iz organizacije Mejera
Lenskog. Rozenbaumov saradnik bio je i Pinhas Sapir, koji je takode
prao novac od droge i bio vrlo bliski saradnik Lenskog, Sem Rotberg,
nadzirao je posao, jer je "BCI" banka bila centar mafijakog pranja novca od droge, prostitucije i ostalih poslova Lenskog. Direktor "Permindeksa" bio je major Luis M. Blumfild, ije veze seu do britanske
obavctajne slube. Naime, Blumfild je bio desna ruka efa britanske
obavetajne slube, ser Vilijema Stivensona, koji je u Americi postavio
britansku obavetajnu mreu pred sam Drugi svetski rat i bio je povezan
dugo godina sa Lenskim, Mosadom i Rokfelerima. Prialo se da je Stivenson bio uzor po kome je kasnije stvoren popularni filmski junak
Dejms Bond. Stivenson je postao lan Komiteta 300, to Blumfildu
230
Dosije Omega
veza sa korzikanskom mafijom ije laboratorije heroina u Marseju su
radile za trite koje je kontrolisao Mejer Lenski, a samim tim i Mosad.
Majkl Pajper Kolins tvrdi da je operaciju likvidacije Kenedija vodio
zamenik efa francuske obavetajne slube, or de Lanurien, koji se "sluajno" ba na dan atentata zatekao u seditu CIA, u Lengliju. Francuzi
su za Mosad i CIA izveli ovu operaciju zato to su bili najvei eksperti za
zastitu predsednika (de Gola) u motomoj koloni, pa su znali kako se atentat mora izvesti ako je meta u kolima koja se kreu. Najmanji problem
su bili "pucai" iz OAS, kojima je nebitno ko je meta. Zahtev Francuzima izneo je lino Jicak amir, ef Mosadovog odeljenja za likvidacije
i kasniji premijer Izraela, koji je u svojoj autobiografiji napisao da je.
kada su ga obavestili da je Kenedi ubijen. bio potpuno zbunjen i u neverici. Grad u kome se atentat planirao i mesecima pre atentata odigrali dogaaji koji su bili vani u celoj konstrukciji, iji je znaaj uoen mnogo
kasnije, bio je Nju Orleans. Tu je ovek po imenu Gaj Banister, bivi
operativac FBI i obavetajne slube amerike mornarice, vodio detektivsku agenciju koja je bila paravan za aktivnosti CIA. Jedan drugi bivi
agent CIA, Robert Morou, koji je znao neke detalje priprema u Nju
Orleansu, kasnije je ispriao da je Banister primao uputstva od Klej oa
iz "Permindeksa". Jedan od Banisterovih bliskih prijatelja bio je A. I.
Bosnik, vodea linost Antidefaraacijske lige u Nju Orleansu. Banisterova
agencija bila je takoe paravan za delovanje OAS, jer je tu radio poznati najamnik OAS, an Sutre, koji je bio veza sa korzikanskom mafijom. CIA dokument, koji je otkrila istraiva Meri Ferel 1977 godine,
pokazuje da je francuska obavetajna sluba aktivno radila na otkrivanju
Sutrea, aktivnog OAS teroriste, opasnog po francuskog predsednika de
Gola. Dokument, na kome je datum 1 april 1964 godine, daje spisak ]okacija i datuma gde je vien Sutre. Na dan ubistva, 22 novembra 1963
godine ujutro, Sutre je bio u Fort Vortu, a popodne istog dana je vien
u Dalasu. U roku od etrdeset i osam asova od ubistva, Sutre je uhapen u Teksasu i proteran iz SAD! Sutre je kasnije tvrdio da nije bio u
Americi u to vretne, ve se njegovim imenom lano predstavljao drugi
"puca" OAS, ije je pravo ime Miel Merc! Preko Banisterove kancelarije, Li Harvi Osvald je nasankan da bude rtveno jagnje u atentatu.
Dugo pre atentata usmeren je od CIA da bude pro Kastrov komunista
i da se kao takav prikazuje u javnosti, ne znajui zato to radi i verujui da je to vano za organizaciju. U igri je bila i televizija, lokalna TV
stanica "WDSU", filijala "NBC"-a, koja je u avgustu 1963 godine
232
Dosije Omega
koji se tiu Kenedijeve smrti. Traio je sastanak sa Erl Vorenom koji
je bio na elu istrane kotnisije, i da bude prebaen iz Dalasa u Vaington radi licne sigurnosti, gde bi pred komisijom ispriao ono to zna.
Voren je odbio da ga saslua i Rubijev zahtev je odbijen. Uskoro je
otkriveno da boluje od raka, od ega je i umro. Ili moda nije? Postojala je jedna osoba koja je dobro poznavala Rubija i koja je tvrdila da je
njegova smrt lana. Po toj (neverovatnoj) verziji, Rubi je posle navodne
smrti avionom prebaen u Izrael, gde mu se izgubio svaki trag.
Na elu SAD-a, na radost zaverenika, doao je Lindon B. Donson,
varalica i prevarant visokog stila, beskrupulozni politiar koji je imao bliske veze sa svim uesnicima zavere. To su pre svega dugogodinje poslovne veze sa Mejerom Lenskim, koji je davao znaajne novane donacije
Donsonovim politikim kampanjama, poev od trenutka kada je Donson postao senator. Naravno, ptvu stvar koju je Donson uradio kao
predsednik SAD-a, bilo je da smeni Roberta Kenedija i praktino obustavi rat protiv mafije koji su braa Kenedi zapoela. Donson je bio veliki
pristalica Izraela i u vreme njegovog predsednikog mandata spoljna
politika SAD-a na Bliskom Istoku drastino se promenila. Kenedijeva neutralna politika na Bliskom Istoku pretvorila se u otvorenu podrku svemu
to Izrael preduzme, a taj stav je dran do nedavno. Donson je takoc
odustao od Kenedijeve odluke da postepeno izvlai SAD iz konflikta u
Vijetnamu. Nasuprot toga, rat je eskalirao do krajnjih granica, to je dobro dolo onima koji su iz trgovine drogom sa ovog podruja ostvarivali milijarde dolara. Naravno, Donson je bio sitni izvrilac naloga, a mo
onih koji su vukli konce iz senke vidi se iz sastava Vorenove komisije:
Vrhovni sudija Erl Voren, mason trideset i treeg stepena i ovek pod
kontrolom organizovanog kriminala, ucenjivan zbog nekih mranih i skrivenih detalja iz svog ivota i Alen Dals, ef CIA dok ga Kenedi nije otpustio. U toku svog rada pokazivao je otvorene simpatije prema nacistima
i kao advokat vodio amerike poslove zloglasnog nacistickog kartela "I. G.
Farben". Bio je na elu CIA kada je zapoet mrani projekat kontrole
uma, MKUltra, i bio je lan Saveta za meunarodne odnose i Bilderberg
grupe; Don J. Mekoj, u vreme Kenedijevog ubistva bio pretsedavajui
Saveta za meunarodne odnose, kao i direktor "Fordove fondacije" i
"ejz Menhetn banke". Bio je lan Komiteta 300, uestvovao u stvaranju
Ujedinjenih nacija i Evropske zajednice. Zagovomik bacanja atomske
bombe na Japan, a posle rata zaloio se za oslobaanje Hitlerovog bankara Hjalmara ahta od optube za ratne zloine, kao to je uradio i za
234
Dosije Omega
"JFK" Olivera Stouna, koji govori o ubistvu Kenedrja. U ovom filmu
krivica za ubistvo baena je na vojnoindustrijski kompleks i CIA. Pravi
zaverenici i Mosad se ne spominju. Stouna optuuju da je slian posao.
bacanje praine u oi po narudbini, uradio i u filmu o Riardu Niksonu. Izvrni producent filma "JFK", ovek koji je naao novac, bio je
Arnon Milhan, kasnije identifikovan kao tajni operativac Mosada i veliki
trgovac orujem. Novinar Aleksander Kokburn, u asopisu "Nacija", 18
maja 1992 godine napisao je da je Milhan identifikovan u jednom izraelskom izvetaju 1989 godine kao verovatno najvei izraelski trgovac
orujem. Kompanija koju je posedovao, uhvaena je u krijumarenju upaljaa za nuklearno oruje, i to Iraku! Kompanija za odnose sa javnou,
koju je Stoun angaovao da radi na publicitetu filma "JFK", bila je "Hil
i Nolton" iz Vaingtona. Ova firma koordinirala je propagandnu akciju
podrke Americi u toku invazije na Irak. Direktor "Hil i Noltona" koji
je vodio film "JFK" bio je Frenk Mankievi, koji je svoju karijeru poeo u Antidefamacijskoj ligi iz Los Anelesa. Konani dokaz o zaveri dao
je pukovnik Trenton Parker, bivi visoki operativac CIA, koji je bio u
vezi sa kontraobavetajnim odeljenjem CIA, poznatim kao "Pegaz". Parker je izjavio da je "Pegaz" imao u svom posedu trake sa snimljenim
razgovorima ljudi koji su umeani u ubistvo. Imenovao je Rokfelera (nije rekao ime), Alena Dalsa, Donsona iz Teksasa, Dorda Bua i Edgara Huvera. Parker kae:
"Trake sada nisu kod mene, sve su predate kongresmenu Lariju
Mekdonaldu. Ali sam slusao snimak razgovora izmeu Rokfelera i Huvera, u kome Rokfeler kaze: 'Da li emo imati problema? Proverio sam
sa Dalsom. Ako oni obave voj posao, mi emo obaviti na'. Ima mnogo
iraka, jer Huveru nije padalo na pamet da mu se telefon prislukuje."
Grupa "Pegaz" je kongresmenu Mekdonaldu predala i trake o kriminalnim aktivnostima unutar CIA u periodu od 1976 do 1982 godine.
Mekdonald, lan monog Komiteta za vojne potrebe, eleo je da obelodani zapanjujue podatke o CIA i korupciji vlade, kada se vrati sa puta
po Dalekom Istoku. Imao je nesreu da se nalazi u avionu koreanskog
avioprevoznika kojeg su oborili Sovjeti. Kompjuter u avionu, u kojem
su svi podaci potrebni za let, bio je reprogramiran da skrene avion u
ruski vazduni prostor, a Rusi su ekali da ga obore, kako pie Rodni
Sti u svojoj knjizi "Varanje Amerike".
236
Atentati i zavere
Ubistvo Dona Kenedija oznailo je poetak serije politikih ubistava u Americi, to je bio dokaz da Novi svetski poredak gubi strpljenje u
primeni svojih planova, jer je postalo oigledno da je njihovo odvijanje
nailazilo na brojne prepreke. U kratkom roku od nekoliko godina ubijeni
su Robert Kenedi, Malkolm X i Martin Luter King, izbila je afera Votergejt, a po Americi su poele da prate bombe koje su podmetali ekstremisti u rasponu od islamskih i arapskih grupa, do ekstremista Amerikanaca,
bilo da su na pozicijama belih suprematista ili parareligioznih sekti za
kontrolu uma. Nesumnjivo je da je ubistvo Roberta Kenedija bacilo u zasenak sve ostale dogaaje, jer od vremena antikog Rima nije bilo sluaja
da dva brata uu u politiku tako uspeno i oba zavre tragino, kao rtve
atentata. Zvanina verzija ubistva Bobija Kencdija glasi da je ubijen u
hotelu "Ambasador" u Los Andelesu, posle govora koji je odrao u okviru kampanje za nominaciju predsednikog kandidata Deraokratske stranke. Ubica je i ovog puta "usamljeni atentator" Sirhan Sirhan. Postoje jasne
indicije da je ubica Tejn Judin Cezar, ovek iz obezbeenja firme "Lo
kid". Kasnije je otkriveno da je Cezar radio za mafijaki sindikat Mejera Lenskog. U irem kontckstu, jo jedan ovek iz "Lokida", Riard
Batler, prijatelj neonaciste Keita Gilberta, umcan je u itavu emu atentata na ljude koji su se suprotstavili Komitetu 300. Keit Gilbert je 1965
godine optuen za neuspeli atentat na cmakog lidera Martina Lutera Kinga, etiri dana poto je ubijen drugi crnaki lider, Malkolm X. Gilbert
je u zatvoru ispriao da su iza njega stajale mone snage, a ispostavilo se da ga je finansirao beli suprematista, Loren Hol. Hol je bio dounik
Edvina Miza, pravnog savetnika Ronalda Regana, tada guvernera Kalifornije, u istrazi oko ubistva Dona Kenedija. Tuilac Dim Garison je traio
izruenje svedoka Judina Brcdlija u vezi ubistva Dona Kenedija. Regan
je odlagao izvrenje zahteva dok Nikson nije postao predsednik, a onda
ga odbio bez objanjenja. Miz e kasnije postati dravni javni tuilac, kada
Regan bude postao predsednik. Loren Hol i njegov sin, Loren mlai, su
optueni da su vodili organizaciju za rasturanje droge u Oklahomi, 1989
godine. Loren mlai je izjavio da je novac od droge korien da se pri237
Dosije Omega
bave sredstva za kontrae u Nikaragvi, omiljenoj operaciji Regana i
Bua. Jasno je da su isti ljudi koji su ubili Dona, ubili i njegovog brata
Bobija. Bilo im jasno da e Bobi, ako postane predsednik, prevrnuti nebo
i zemlju da pronae ubice svog brata. O ponovnoj promeni politike SADa prema Bliskora Istoku, Izraelu i organizovanom kriminalu nisu smeli ni
da razmiljaju. I ovog puta je za atentat izabran ubica sa programa kontrole uraa. Bivi operativac CIA, Robert Morou, u svojoj knjizi "Senator
mora da umre: ubistvo Roberta F. Kenedija", razrauje detaljno postupak
pripreme atentatora koga ovog puta nije dala CIA ili Mosad, ve njihova filijala, iranska obavetajna sluba SAVAK. Utvreno je da se nekoliko nedelja pre ubistva, u izborni tab Boba Kenedija infiltrirao Kajber
Kan, visoki oficir SAVAK-a, koji je toboe raziao sa iranskim ahom.
Kenedi ga je prihvatio, a Kan je uskoro doveo jo nekoliko svojih ljudi u
izborni tab. rtveno jagnje, koje e biti iskorieno u ubistvu Boba Kenedija, bio je iranac Sirhan Sirhan. Sirhan je bio lan Drevnog mistinog reda
Ruinog Krsta i zavrio je njihov kurs "kontrole modanih talasa". Nauio
je kako da sebe dovede u stanje transa, fiksirajui sopstvene oi u ogledalu. U toku tih stanja, pisao je nekoherentne tekstove pune pretnji nasiljem i ubistvom. Ovoga se nije seao kada bi se vratio u svesno stanje,
ali je prepoznavao rukopis kao svoj. Dve nedelje pre ubistva, trans iskustva su postajala sve ekstreranija, inilo mu se da vidi Kenedijevo lice u
ogledalu, a u transu je zapisao u svoju svesku "Ubij Kenedija" i "Kenedi
mora biti ubijen pre 5 juna 1968 godine". Ovaj datum je oznaavao godinjicu pobede Izraela nad Arapima. Sirhanov psihijatar, koga sam spominjao u prvom delu knjige, Bernard L. Dajmond, je dao svoje "struno
miljenje" da je Sirhan "sam sebe programirao da ubije Kenedija". Evo
kako je izgledao taj dan "samoprogramiranog" ubice, onako kako ga je
Sirhan opisao na suenju: U noi ubistva, 4 juna, Sirhan se naao sa prijateljem na veeri, a posle toga je nameravao da ode na sastanak rozenkrojcera. Ali njegov "prijatelj" je kod sebe imao novine u kojima je Sirhan
video najavu parade koja slavi godinjicu izraelske pobede. U novinama
je pisalo da je dogadaj "ove veeri", ali ono to Sirhan nije video bilo je
da je nekako dobio sutranje novine. Parada je bila predviena za no 5
juna. Ne znajui to, Sirhan je promenio plan za to vee i otiao na paradu. Naravno, nje nije bilo. Po svedoenju koje je dao pod hipnozom Dajmondu, oseao se usamljeno i ba mu je pala na pamet devojka koju je
znao iz gimnazije i koju je mislio da moe sresti u hotelu "Ambasador".
Nije znao da se "sluajno" u hotelu odrava promocija Bobija Kenedija.
238
Atentati i zavere
Sirhan je prvo malo lutao oko hotela, popio nekoliko pia i napio se. Oko
jedanaest sati uvee odluio je da ide kui, to je bilo zadnje svesno seanje te noi. Pod hipnozom je opisao kako je otiao do svojih kola, ali je
bio pijan i loe se oseao, pa nije seo da vozi. Tada je primetio svoj pitolj na zadnjem seditu kola i brinui da ga neko ne ukrade, zatakao ga
je za pojas pantalona. Vratio se u hotel da popije kafu i sedeo je pored
"zgodne, tamnokose ene", koja nikad nije identifikovana. Kad je hteo da
kupi drugu kafu, naao se pred niom u kojoj je bilo "ogledala i bljetavog svetla". Od toga mu se zavrtelo u glavi. Vrata sa staklima, pred kojima se naao, vodila su u kuhinju, ali nije proao kroz njih, ve je duim
putem, naokolo, krenuo u kuhinju. Bio je u hipnotikom transu, sedeo je
za stolom i nije znao gde se nalazi. Podigao je pogled i video grupu ljudi
kako prilazi. Jedan od njih bio je Bobi Kenedi. Svesnim delom svog uma
odluio je da mu prie i rukuje se sa njim. Umesto toga, izvadio je pitolj
i poeo da puca. Psihijatar Dajmond je ovo rastumaio sledeim reima:
"Sirhan je izvrio zloin u 'zoni sumraka', ne znajui ta se zapravo desava."
udno je to kako je Bobi Kenedi proao kroz kuhinju ba u to vreme? eleo je da izae na glavni ulaz, da se sretne sa masom koja ga
je ekala posle govora, ali su ga odgovorili, jer je bilo opasno da to
uradi, pa su mu predloili prolaz kroz kuhinju. ovek koji je insistirao da
se ide kroz kuhinju bio je Frenk Mankievi, bivi predsednik Antidefamacijske lige koji je vodio publicitet Stounovog filma o ubistvu Dona
Kenedija! Pored Bobija se nasao Tejn Cezar, "straar" angazovan u poslednjem trenutku. Po Robertu Morou, ovaj Pakistanac-Amerikanac pucao
je iz CIA pitolja skrivenog u kameri. Postoji fotografija ovog oveka,
snimljena nekoliko sekundi pre ubistva, sa kamerom u ruci. Hitci koje
je ispalio Sirhan Sirhan su promaili cilj, pravi atentator bio je Cezar.
Malkolm X je ubijen dok je govorio u "Odubon holu" u Njujorku.
Preko puta se nalazi "Kolumbija prezviterijanska bolnica", ali su na poziv
da je ovek ustreljen odbili da dou. Malkolmovi pratioci su odjurili u bolnicu, zgrabili nosila i lino preneli svog lidera u bolnicu. Jedan od njegovih bliskih saradnika, Leon 4X Amir, dao je izjavu FBI da su u ubistvo
umeani neki elementi iz vlade i organizacije samog Malkolma X, "Nacije islama". Nekoliko dana kasnije bio je mrtav. Uzrok smrti je prvo bilo samoubistvo, onda prevelika doza droge i konano "prirodni uzroci".
Nije bilo sporno da se u sve crnake pokrete u Americi FBI lako infil239
Dosije Omega
trirao. Ova operacija se zvala "Cointelpro", a na njenom elu je bio Vilijem Saliven, prijatelj Dejmsa Engltona. Saliven je bio veza izmeu FBI
i Vorenove komisije, a "Cointelpro" se esto oslanjao na informacije
Antidefamacijske lige. FBI je koristio i antikomunistiku grupu po imenu
"BOSSI" da se ubaci u "Naciju islama" i grupu koja se odvojila od Malkolma X, "Organizaciju afroamerikog jedinstva". Na elu "BOSSI"-ja
bio je Entoni Julazovic, a njegov glavni operativac bio je Don Kaulifild. Obojica su raskrinkani u okviru afere Votergejt, kao lanovi tima
Riarda Niksona za obavljanje prljavih poslova.
Martin Luter King ubijen je 4 aprila 1968 godine, u toku kampanje
za prava crnakog stanovnitva i protiv rata u Vijetnamu. King je bio meta
Salivenove "Cointelpro" operacije koja je pratila svaki njegov potez. Pre
Kingovog dolaska u "Lorejn" hotel u Memfisu, Tenesi, na recepciji se pojavio "ovek iz pratnje", koji je traio da se promeni soba u kojoj je
trebalo da odsedne King i da mu se da nova "soba na drugom spratu
koja gleda na plivaki bazen". Osoblje na recepciji je izjavilo da misli da
ovaj ovek nije bio crnac, vec belac koji je nosio crnu minku. To je bila
esta taktika obavetajnih slubi kada je naminkane provokatore ubacivala u demonstracije crnaca, kako bi izazvali nerede za koje su bile optuivane crnake organizacije. Ovaj "pratilac" sigurno nije bio Kingov
ovek. King je pogoen hitcem iz puke kada je izaao na balkon. Crni
policajac, koji je bio ef obezbeenja za doktora Kinga, poslat je kui
protiv svoje volje nekoliko sati pre atentata, a obezbeenje je sa osam
ljudi smanjeno na jednog policajca. Ambulantna kola, koja su dola na
poziv, nisu mogla da priu hotelu, jer im 'se na putu "sluajno" prepreilo vatrogasno vozilo iz stanice koja se nalazila pored hotela. Martin
Luter King je ubijen, zato to je bilo planirano da bude ubijen.
Isti sluaj je i sa ubistvom Jicaka Rabina, izraelskog premijera, 1995
godine. Prema izraelskoj tampi, Rabin je odrao nekoliko tajnih sastanaka sa Henrijem Kisinderom, par nedelja pre atentata. Uzimajui u obzir
fantastino obuceno izraelsko obezbeenje, postavlja se pitanje kako je
"usamljeni atentator" uspeo da doe do Rabina. Poznati izraelski novinar,
istraitelj Beri emi, sproveo je privatnu istragu, razgovarajui sa svedocima, Rabinovim telohraniteljima, njegovom udovicom, hirurzima i pripadnicima izraelskih obavetajnih slubi. Svoje nalaze prezentirao je sudu,
ali je ostala zvanina verzija da je ubica jedan atentator. Posle toga emi je, rizikujui mnogo, poeo da objavljuje svoje nalaze. Njegov zakljuak je sledei:
240
Atentati i zavere
"Teorija o jednom atentatoru, koju je prihvatila 'amgar kommja'
izraelske vlade, je zatakavanje zavere da se, navodno, izvede neuspeni
atentat kako bi se popravila Rabinova popularnost medu biraima. Jogal Amir je pristao da obavi ovaj posao za svoje kontrolore iz izraelske
obavetajne slube. Amir je ispalio orak! I pucao je samo jedanput, ne
navodno tri puta. Balistiki testovi raeni u poticijskoj laboratoriji pokazuju da aura naena na mestu atentata ne odgovara Amirovom. pistolju.
Nije primeeno da Rabin krvari! Takoe je misterija zato je Rabinovom
automobilu trebalo skoro dvanaest minuta da stigne do bolnice, kada
je uz pratnju motorcikala sa upaljenlm sirenama mogao do bolnice da
stigne za jedan minut. U toku te udne vonje, u kolima je Rabin upucan dva puta, i to pravim mecima, od strane svog telohranitelja Jorama
Rubina. Njegov pitolj je u bolnici 'nestao' i nikada nije pronaen. Dva
metka izvaena iz tela premijera su nestala negde i nije ih bilo jedanaest asova, kada su se ponovo pojavila. Rubin je, naravno, izvrio samoubistvo. Oficiri na mestu atentata su svedoili da je Jicak Rabin smeten
u kola bez vidljivih rana. Hirurzi u bolnici, koji su se borili da spasu
ivot Rabinu, su izjavili da je doveen u tekom stanju, sa dve velike
rane na grudima i tekom povredom kimenog stuba ispod vratnog dela, gde je zavrio jedan od metaka. Nije bilo anse da Rabin, sa ovakvim ranama, sedne u kola i doveze se do bolnice u svesnom stanju."
Ovaj emiev izvetaj dopunili su i drugi. Na sasluanju u sudu
Amir je izjavio:
"Ako kaem istinu, ceo sistem e kolabirati. Znam dovoljno da
unitim ovu zemlju,'"
Agent in Beta, koji je bio u Amirovoj blizini kada je ovaj pucao
u Rabina, izjavio je na svedoenju:
" UO sam policajca kako vice ljudima da se smire. Pucanj je
laan."
Lea Rabin je izjavila na sudu da njen suprug nije pao, poto je
navodno bio pogoen iz blizine, ve je "stajao i izgledao vrlo dobro".
Naravno, sud je odbacio sva ova svedoenja. ta zna ena ta je atentat. To zna samo komisija.
Navodni atentator na Kinga bio je Dejms Erl Rej, koji je pucao iz
puke, iz zgrade koja se nalazi preko puta hotela. Teko da je Rej aten241
Dosije Omega
tator, pre e biti da je "rtveno jagnje", to je omiljena kombinacija
onih koji stoje iza ovih atentata. Bivi FBI strunjaci za balistiku, koji
su sproveli privatnu istragu, tvrde da je, prema ulaznoj rani, bilo nemogue pogoditi Kinga iz Rejove sobe, sem ako deo puke nije bio ukopan u zid dvadesetak santimetara pod odreenim uglom. Metak je doao
sa ulice, ali je Dejms Erl Rej osuen na doivotnu robiju i pre par
godina umro je u zatvoru. Pred smrt je dao intervju u novinama u kome
je izjavio da nije pucao u Martina Lutera Kinga. Izgleda da je kljuna
linost u atentatu bio Dek Jangblad, bivi ameriki obavetajac, koji
je poceo da se pojavljuje na mestima na koja je Rej odlazio. Kada mu
je na suenju pokazana Jangbladova fotografija, Rej je potvrdio da ga
je taj ovek pratio nedeljama pre atentata. Jedan od Jangbladovih saradnika bio je Frenk Fiorini, koji je kasnije promenio ime u Frenk Stardis.
Ovaj ovek je bio jedan od provalnika u aferi Votergejt. Novinar Luis
Lomas, pisac knjige "Ubiti crnca", istraivao je ubistva Malkolma X i
Martina Lutera Kinga. Otkrio je da je Don Ali, blagajnik "Nacije islama", radio za FBI. U jednom trenutku bio je najuticajniji ovek u "Naciji islama", a veze su vodile ka obavetajnim organizacijama. Lomas
je eleo da snimi dokumentarni film, pogotovo to je bilo indicija da
je "detektivska agencija" Gaja Banistera u Nju Orleansu imala pipke u
mnogira atentatima. Nekoliko dana po poetku snimanja, otkazale su
konice na Lomasovom automobilu i on je poginuo u nesrei. Godinu
dana posle ubistva Martina Lutera Kinga, njegov brat se misteriozno udavio u bazenu. Susedi su uli krike i pljusak vode, a onda je nastupila
tiina. Dve godine posle toga nastradala je i majka Martina Lutera Kinga. "Usamljeni ludak" je uao u lokalnu crkvu, u koju je redovno odlazila gospoa King, i otvorio vatru, pa je meu pogoenima bila i gospoa
King. Sva ova ubistva su se desila dok je Edgar Huver bio na elu
FBI, dok je pokuavao da zaustavi pokret cmaca za graanska prava.
Ne mogu da zaobiem, u opisu ovili dogaaja, jednu linost koja se
tada pojavila na politikoj sceni u SAD-a, a prole godine je dolazio u
Jugoslaviju kako bi molio da se oslobode zarobljeni ameriki vojnici. To
je Des Dekson, propovednik i politiar, inae lan Saveta za meunarodne odnose. Postao je slavan na dan ubistva Martina Lutera Kinga.
Bio je njegov saradnik, iako se prialo da e se King zahvaliti Deksonu na saradnji. Odmah posle ubistva, Dekson se pojavio na konferenciji za tampu u krvavoj koulji i ispriao kako je doktor King umro na
njegovim rukama. To ga je uinilo poznatim irom Amerike, ali je iza242
Atentati i 7.avere
zvalo veliku ljutnju Kingovih ljudi, jer ovo jednostavno nije bilo istina.
Dvadeset godina kasnije, Dekson je u tv ou Fila Donahjua priznao
da je lagao i da nije drao glavu Martina Lutera Kinga u svojim rukama, dok je ovaj umirao. ija krv je bila na koulji, u emisiji nije objanjeno. Podravao je Dorda Bua u njegovoj predsednikoj kampanji
1988 godine, a na pitanje novinara ta misli o sudbini Reja, odgovorio
je da Rej ne treba da bude puten na uslovnu slobodu, iako je vie puta
u intervjuima izjavljivao da je po sredi zavera, a ne ubistvo od strane
pojedinca. Kako objanjava ovu kontradikciju u stavovima? Nikako.
Niko ga nije pitao da objasni.
Iran-kontra je afera vezana za ime Dorda Bua, koji je doao na
elo CIA 1975 godine, naimenovanjem od strane predsednika Forda.
CIA je mona organizacija kojom rukovode drugi, ma koliko to zvualo
neobino, jer vei deo mranih poslova koje obavlja su za potrebe
Novog svetskog poretka, a manji deo za viadu SAD-a. O tome svedoi
razgovor izmeu autora i jednog pripadnika CIA, u knjizi "Matriks"
Valdamara Valeriana:
"Ne zavaravajte se... CIA je samo deko sa prutom u ruci. NSA su
oni koji imaju timove z.a odstrel. Pogledajte u njihove arhive, neete
nita nai. Pogledajte u njihov budet, nema niega. CIA je samo figura, ali to se tie obavetajnog rada, NSA je mnogo superiornija,
daleko odmakla u 'crnim vestinama'. CIA je optuena za stvari koje radi
NSA. NSA je mnogo surovija i daleko vie postie... CIA skuplja informacije, ali vojska vodi ou... Ovu zetnlju predvodi osamnaest ili dvadeset ljudi. Oni nisu izabrani. Izabrani Ijudi su samo figure za tipove koji
imaju vie moi nego pred.sednik SAD-a."
Valerian:
"Mislite
rei
da
predsednik
nema
vlast?"
"Ne bukvalno da nema viast. Ima vlast da donosi odluke o onome
to mu se prezentira. Obavetajne agenclje mu kau samo ono to ele
da mu kau."
Bu se naao na elu takve CIA, ali je sam bio i ostao element "unutranje vlade", tajnog tela koje ine lanovi CIA, NSA, FBI, NASA i
Federalne rezerve. Ovaj neformalni kartel za manipulaciju u korist Novog svetskog poretka se finansira trgovinom droge na globalnom nivou.
im je stigao u tab CIA, u Lengliju, Bu je sastavio svoj tim saradnika, koji je bio galerija mranjaka iz perioda neuspele invazije na Kubu,
ubistva Kenedija i rata u Vijetnamu. Prvi na toj listi je bio Teodor ekli,
koji je dobio titulu zamenika direktora za tajne operacije. ekli je bio
243
Dosije Omega
ef stanice CIA u Majamiju ezdesetih godina, odakle su se pojavili E.
Hauard Hant i njihovi "vodoinstalateri", kao i Feliks Rodrigez. ekli je
bio i ef stanice CIA u Sajgonu, u toku vijetnamskog rata, gde je bio jedan od rukovodilaca operacije "Feniks". Smatra se da je oko etrdeset
hiljada Vijetnamaca ubijeno zbog saradnje i sumnje da sarauju sa Vijetkongom. ekli je vodio i veliku operaciju trgovinc drogom sedamdesetih godina u kojoj su Buovi ljudi, Donald Greg i Feliks Rodrigez,
imali vanu ulogu. Teodor ekli je kasnije ak postao Buov "pisac govora", to sarao pokazuje da su ljudski talenti nemerljivi. Po zavretku
karijcre, preselio se da ivi u Medelin, Kolumbija, gde je sedite jednog
od najveih svetskih kartela narko mafije. Tomas Klajns, takoe iz CIA
stanice u Majamiju, bio je jo jedan saradnik Bua u CIA administraciji,
koji e se nai umean u aferu Iran-kontra.
Pravu mo Bu je dobio kada je postao potpredsednik Ronalda Regana, 1981 godine. Regan je sa sedamdeset godina bio najstariji ameriki predsednik u istoriji. Ve tada je imao blage simptome bolesti koja
e biti kasnije identifikovana kao Alchajmerove bolesti. Svakog popodneva bi morao da odrema, a skoro svaki govor, ma koliko bio kratak i
obian, morao je da mu se napie. Sve ono na ta Regan nije mogao da
se koncentrise, ili nije hteo, iz senke je preuzimao Bu. Posle pokuaja
atentata na njega, koji je izvrio "usamljeni ludak" Don Hinkli, Reganovo stanje se pogoralo. Otrina uma je jo vie popustila, a potreba za
snom je bila sve vea. Ovo je Dordu Buu dalo polpunu kontrolu nad
posloviraa drave, uz asistenciju mentora koji ga je uvek gurao napred,
Henrija Kisindera. Bu je osnovao niz organizacija unutar vlade i sebe
postavio na elo tih organizacija: Stalna grupa za predplaniranje krize,
Centar za upravljanje krizom, Radna grupa za teroristike incidente, Grupa za borbu protiv terorizma, Operativna podgrupa. Sve ove grupe kontrolisala je Specijalna situaciona grupa, na ijem elu je bio Bu. Kroz ove
grupe e se odvijati operacija oruje za drogu, odnosno Iran-kontra.
Negirajui amerike zakone koji su zabranjivali isporuku oruja Iranu
i pomaganje gerilaca koji su se borili protiv vlade u Nikaragvi, Nacionalna grupa za planiranje, u kojoj su sedeli Regan, Bu, Kejsi i drugi lanovi
vlade, donela je odluku 25 juna 1984 godine da svesno prekri amerike
zakone, tako to de kontrae finansirati preko Hondurasa, kao to su
San Salvador ve koristili protiv Nikaragve. Celu operaciju je koordinirao oficir Nacionalnog saveta za bezbednost, Oliver Nort. Iako je Bu u
javnosti objavio "rat drogi", krijumarenje droge se obavljalo u samoj
244
Atentati i zavere
njegovoj blizini. Feliks Rodrigez se 18 januara 1985 godine sreo sa svojim imenjakom Ramonom Milianom Rodrigezom, blagajnikom i peraem
novca, koji je radio za medelinski kokainski kartel. Kada se naao u zatvoru
"Butner" u Severnoj Karolini, dao je sledeu izjavu novinarki Marti Hani:
"U zamenu z.a novac koji bi iao kontraima, Feliks bi iskoristio
svoj uticaj na visokim mestima da dovede kartel u Ameriku. Istina je,
jedna od kljunih taaka je bila ta da je mogao da razgovara direktno sa Buom. Pltanje 'dobre volje' nije neto to bi moglo da ide kroz
dvadeset i sedam birokratskih ruku. To je neto to je bilo direktno
izmeu njega i Bua."
Da je ovaj sastanak izmeu dva Rodrigeza zaista odran, potvrdio
je lino Feliks, a "Majami Herald" je to objavio 30 juna 1987 godine.
Ramon Rodrigez je inae bio prisutan na Reganovoj inauguraciji 1981
godine. To nije nita udno poto je na inauguraciji bila prisutna i druga
vana linost mranih operacija, Lio eli iz P2 loe.
Poetkom septembra 1986 godine, penzionisani general major Don
K. Singlaub uputio je Oliveru Nortu pismo u kome ga je upozorio da
Feliks Rodrigez previe pria o "dnevnim kontaktima" sa Buovom
kancelarijom i da to moe naneti tetu Reganu i Republikanskoj stranci. U svojoj knjizi "Van kontrole" iz 1987 godine, Lesli Kokbum navodi razorne dokaze o umeanosti Bua u krijumarenju oruja i droge.
Kokbum pie da su avioni natovareni drogom sletali direktno u vojnu
bazu Houmsted na Floridi, koristei CIA kodove i signale. U toku 1986
godine Regan-Bu administracija je priznala da su kontrai Adolfa
amora, koga je pomagala CIA, uestvovali u transportovanju kolumbijske droge u Ameriku, a svedoenje Dona Stokvela, biveg visokog
slubenika CIA, otkrilo je da je krijumarenje droge kljuna taka
operacija CIA sa kontraima. Dord Morales, jedan od najveih krijumara droge June Amerike, svedoio je o ponudi iz 1984 godine da
prebacuje oruje kontraima. Za uzvrat, CIA mu je pomogla da prokrijumari tone kokaina u SAD, preko privatnog aerodroma na ranu
Dona Hala, saradnika Olivera Norta. Olivera Norta je vie interesovao
onaj deo koji se ticao odnosa sa Iranom. Oruje je ilo u Iran, preko
Izraela, u zamenu za taoce. Oslobaanje talaca je bilo objanjeno
angaovanjem i naporima Teri Vajta, izaslanika kenterberijskog nadbiskupa. Vajt je zloupotrebljen bez svog znanja i pristanka, a Nort mu
je prepustio sve javne zasluge za oslobaanje talaca, jer nije mogao da
245
Dosije Omega
javno objavi kako su taoci zamenjeni za oruje, pogotovo to je Bu
javno izjavio kako nee praviti ustupke teroristima. Droga iz Irana je
oprana preko vajcarske, to je objasnio an Cigler, lan vajcarskog
parlamenta, u svojoj knjizi "vajcarska pere najbelje":
"Trgovina koju je razvio Nort sa svojim sauesnicima bita je u isto
vreme i prosta i lukrativna. Uz ekspertsku pomo vajcarskih magnata,
uz diskretnu pomo vajcarske tajne slube, su isporuili ameriko i
izraelsko oruje imamu Homeinija. Imam je deo platio u dolarima, a
veinu je platio drogom. Kumovi turske i libanske mafije koji ive u
Cirihu, pretvorili su drogu u gotovinu na meunarodnom tritu. Poto
su uzeli svoj deo profita, kumovi su ostatak deponovali na ifrovane
raune koji su bili otvoreni u glavnim bankatna i finansijskim institucijama Zeneve i Ciriha."
Pria o krijumarenju oruja u Iran ima jo jedno bono, vrlo mrano, poglavlje. U intervjuu italijanskoj televiziji u maju 1990 godine.
CIA agent Ibrahim Razin ispriao je o svom saznanju, preko jednog
efa mafije, da je Lio eli poslao telegram, u febmaru 1986 godine,
Filu Gvarinu, bliskom saradniku Dorda Bua. Prema Razinu, u
telegramu je pisalo:
"Reci naem dobrom prijatelju Busu da e vedsko drvo biti
poseeno."
Tri dana kasnije, vedski premijer i bilderbergovac, Ulof Palme, je
ubijen. Razin, koji je morao da se krije, jer mu je ivot bio ugroen,
rekao je da je Palme ubijen poto je previe znao o prodaji amerikog
oruja Iranu, u koju je bila umeana i P2. Prodaja oruja Iranu, kae
Razin, bilo je vraanje usluge Homeiniju za odlaganje oslobaanja talaca dok se izbori u Americi ne zavre, kako Dimi Karter ne bi mogao
oslobaanje talaca da upie kao svoj poen u predizbornoj kampanji.
Dord Bu je odleteo u Pariz na sastanak sa Irancima (ukljuujui
Ajatolaha Mehdija) u hotelu "Ric", 19 oktobra 1980 godine. Bua su
pratili: Vilijem Kejsi, koji e uskoro postati ef CIA; Donald Greg,
operativac CIA; Robert Mekfarlejn, lan Nacionalnog saveta za bezbednost; senatori Don Tauer i Don Hajnc, i operativac CIA i obavetajne
slube mornarice, Gunter Rosbaher. Posle sastanka, Rosbaher je Bua
vratio u Ameriku, letei u dvosedu SR-71, to je Buu omoguilo da
stigne na vreme da odri govor u vaingtonskom "Hiltonu", negirajui
246
Atentati i zavere
Dosije Omega
amerikog predsednika. Tauer, koji je bio viak, a sem toga je mnogo
znao i o ubistvu Kenedija, doiveo je pad aviona 5 aprila 1991 godine.
Buu mora da je laknulo. Bu je ostale uesnike afere pomilovao i stvar
je zatakana, a dalje pokrivanje ovakvih zavera preuzeo je njegov
naslednik na mestu predsednika, Bil Klinton, za vreme ijeg mandata
se dogodila jedna od najmranijih afera daljeg razbijanja ustava i legalnosti vlasti SAD-a: eksplozija bombe u Oklahoma Sitiju.
Oklahoma Siti je bio poprite neverovatnog i krvavog dogaaja, 19
aprila 1995 godine, kada je u vazduh odletela zgrada federalnih slubi,
a tom prilikom je u ruevinama smrt nalo stotinu i ezdeset i osam
ljudi, ena i dece. Atentator je uhvaen u roku od etrdeset i osam asova.
Zove se Timoti Mekvej, a imao je i pomagaa po imenu Teri Nikols,
koji ga je vozio. Uhapsio ih je saobraajac na autoputu, na osnovu opisa
koji je dala lokalna policija. Zvanino saoptenje bilo je da je Mekvej
parkirao kombi napunjen eksplozivom ispred zgrade, izaao iz vozila
koje je eksplodiralo u devet asova i dva minuta (9:02h) i raznelo zgradu. Iste veeri, Bil Klinton se pojavio na televiziji i optuio Narodnu
miliciju Oklahome, jednu od mnogih, prokaenih, arijevskih organizacija koje postoje u Americi, da je odgovorna za atentat. Ovaj istup
iznenadio je sve. Prvo, Klinton je ugrozio istragu objavivi ime krivca
pre nego to je to uinio dravni javni tuilac i time se umeao u ono
to nije njegova nadlenost. Drugo, odakle mu informacija koju je izneo.
Odmah je stigao odgovor od onih koje je oznaio kao krivce. Bio je
prilino neprijatan i glasio je da je Timoti Mekvej pripadnik Delta jedinica i da ima ugraen mikroip. Zapreeno je iznoenjem novih,
neprijatnih detalja, ako se Klinton ne ogradi od optube. Desilo se neto
neverovatno, sledee veeri Klinton se na televiziji izvinuo za ometanje istrage! Naravno, odgovor Narodne milicije nije komentarisao, ali
zato su se u istragu ukljuili mnogi kompetentni i ugledni ljudi i njihov nalaz bio je okantan. Zvanina verzija koju je objavio FBI bila je
kako je i oekivano. Krivac je Timoti Mekvej. U kombiju je bilo pet
stotine kilograma eksploziva napravljenog od vetakog ubriva, ali poto je granitna zgrada, koja je zauzimala ceo blok, bila razneta, koliina
eksplozivnog ubreta se poveavala do dve hiljade i etiri stotine kilograma. ak i tada nije objavljeno kako je zgrada razorena ravnomerno
sa svih strana, jer bi se oekivalo da ako je eksplozija bila na ulici, u
kombiju, onda bi najvie stradalo lice zgrade ispred koga je kombi bio
parkiran, a manje oni udaljeni delovi, da ne govorimo da tete skoro
248
Atentati i zavere
ne bi bilo na delu zgrade sa druge strane, u drugoj ulici, na koju zgrada takoe izlazi. U istragu su se samoinicijativno ukljucili strunjaci za
eksploziv, kao i bivi policajci, od kojih je najpoznatiji Ted Ganderson.
bivi ef FBI drave Nebraska i ef obezbedenja Olimpijade u Los
Anelesu, a sada direktor ugledne firme za pitanja obezbeenja. Prva
stvar koja je utvrena, a ne spominje se u zvaninom izvetaju FBI, je
da su oevici uli dve eksplozije u vrlo kratkom razmaku od desetak
sekundi. Drugo, zakljuak svih strunjaka za eksplozive bio je da primitivna bomba napravljena od vetakog ubriva, bez obzira na koliinu,
nema razornu snagu koja se vidi na ostacima zgrade, i da je rastur delova zgrade, koje je eksplozija odbacila nekoliko stotina metara od centra eksplozije, samo potvrda da je eksplozivna naprava aktivirana unutar
zgrade. Razorni eksploziv bio je verovatno TNT ili ak jaa vrsta eksploziva. Ispitivanja oevidaca i prolaznika koji su se zatekli na mestu
eksplozije potvrdila su jo jednu nedoslcdnost zvaninog izvetaja. Naime, u izvetaju se kae da je Mekvej bio sam u kombiju koji je dovezao pred zgradu, parkirao ga, a zatim odetao par minuta pre eksplozije. Oevici tvrde da je sa Mekvejom u kombiju bio jo jedan mukarac
tamne puti, verovatno Arapin poreklom, koji je izaao na uglu ulice pre
nego to je Mekvej nastavio vonju i parkirao kombi ispred zgrade.
Interesantno je da FBI nikada nije proverio ko je bio taj mukarac.
Silina eksplozije bila je tolika da je njen udar zabeleen na seizmografu Oklahoma geolokog odelenja Univerziteta Oklahoma, i to prvi u devet asova, dva minuta i trinaest sekundi (9:02:13'), a drugi deset sekundi
kasnije, u devet asova, dva minuta i dvadeset i tri sekunde (9:02:23').
Dobivi sve podatke, za Gandersona nije bilo sumnje - eksploziju je
izazvala stravina naprava poznata kao barometrika bomba.
Morara da pojasnim o emu se radi, jer sam o ovom atentatu govorio u emisiji "Crna kutija" na televiziji "Politika" u novembru 1996 godine. Barometrika bomba je elektrohidrodinamika gasna bomba ija
snaga prevazilazi viestmko snagu klasine bombe sa najjaim eksplozivom, recimo TNT. Bomba eksplodira u dve faze, u razmaku od desetak sekundi. Prvo eksplodira eksploziv poznat kao PETN, koji oslobaa
oblak hemikalija, amonijum nitrata i aluminijura silikata. Oblak dobija
energiju strahovite siline od snanog elektrostatikog polja koje izaziva
druga eksplozija eksploziva koji se zove PDTN. Da bi ste znali kako se
pravi ova bomba, morate biti strunjak za eksplozive visokog ranga, sa
spiska onih koji imaju pristup najvieg nivoa vladinim ili bezbednosnim
249
Dosije Omega
tajnama i vojnom kompleksu gde postoje hemijska i elektronska sredstva potrebna za pravljenje bombe. Barometrika bomba zahteva "Q"
stepen bezbedonosne dozvole, to odgovara stepenu bezbednosti i tajnosti koja se odnosi na komponente atomskog oruja. Ako je Gandersonova analiza tana, onda Mekvej i njegovi eventualni pomagai iz
Narodne milicije Oklahome ni sluajno nemaju znanje i materijal potreban za pravljenje bombe.
Dalja istraga nezavisnih strunjaka dala je podatke koji su zaokruili priu. Timoti Mekvej je bivi pripadnik "Delta Forces", ili kako je
njihovo zvanino ime "MJTF" ("Military Joint Tactical Force"), elitnih
jedinica amerike armije iji je jedan od zadataka izvrenje diverzija.
Sa njim je bio "trei ovek" u akciji. koji je zapravo pravi voa tima.
O njemu se zna da je iraanin, da je strunjak za diverzije i da je iz Oklahotna Sitija na vreme povuen iz akcije i sklonjen u neku od vojnih
baza, verovatno Edvards, gde ga je nemogue nai i gde civilni istrani
organi nemaju pristup. Akcija nije uspela, jer je Timoti Mekvej trebalo da pogine u eksploziji kombija! Time bi pria o "jednom atentatoru"
bila potpuna. Bomba u kombiju je zakazala i nije eksplodirala na vreme, kada je kombi parkiran ispred zgrade. Mekvej je uradio ono to
mu je reeno i spasla ga je sluajnost. Zato je plan morao munjevito
da se menja. Mekveja je trebalo uhapsiti kao krivca. To nije bilo teko.
Kao veina operativaca Delta jedinica, Mekvej je imao ugraen ip, koji
alje signal na osnovu koga se vojnik moe pronai, ako se izgubi tokom akcije, ostane odseen u neprijateljskoj pozadini ili bude zarobljen.
ip se obino ugrauje u zid debelog creva, tako da se moe izvaditi
samo operativnim putem. Zato nije udno da je Mekvejev signal lako
praen do motela gde je odseo i dalje na autoput. Hapenje koje je izvrio saobraajac samo potvruje pretpostavku da Mekvej nije imao ega
da se plai, jer je "izvrio zadatak", pa je raislio da mu policija zapravo prua zatitu da stigne do siguraog odredita, neke od vojnih baza.
Zato se nije oseao kao begunac i krivac i dozvolio je da ga saobraajac
uhapsi. Da je znao da je rtveno jagnje, kao to su bili i svi prethodnici u slinim atentatima, nema anse da bi obian saobraajac mogao
da uhapsi komandosa Delta jedinice. U "Delte" se regrutuju nekadanja
deca iz sirotita, bez rodbine, kako bi bez moralnog optereenja radili
sve to se od njih trai. Kada doive nervni slom zbog onoga to rade,
ili vide neto to nisu smeli, nestaju. Zbog napora kojima su izloeni,
fizikih, a posebno psihikih, veina prolazi programe kontrole uma ija
250
Atentati i zavere
implantacija podrazumeva "traumu" koja se nekad nanosila elektrookovima, a danas se to radi na sofisticirani nain, halucinogenim drogama
i psihijatrijskim metodama. Zato nije udno da se pripadnici Delta snaga ne snalaze u obinim ivotnim situacijaraa, jer je pitanje koliko uopte
mogu da funkcioniu van programa kontrole uma. Strano, ali istinito.
Na suenju koje je odrano tek nedavno, Mekvej je izjavio da se ne
sea atentata i podmetanja bombe. To je razumljivo, jer on je na progTamu kontrole uma i program mu ne dozvoljava da se seti. Glavni
svedok optube, poznanica Mekveja, Lori Fortijer. izjavila je pred sudom kako joj je Mekvej priao da e podmetnuti bombu i tako se osvetiti zbog napada federalnih snaga na pripadnike sekte Davidova grana
u Vakou, Teksas. Naravno, Lori Fortijer, dugogodinja narkomanka, i
njen mu, kao i Mekvej, pripadnici su iste militantrte milicije. Njeno
svedoenje, oigledno nameteno, pokuaj je da se ovaj atentat povee
sa unitenjem davidijanaca, kada je poginulo devedeset ljudi, i prikae
Mekveja kao jo jednog "sluenog militaristu" koji mrzi saveznu vladu.
Delta jedinice su subverzivna, tajna vojska, koja se koristi za vrlo specifine zadatke. Jedan od takvih zadataka su obavili i u Bosni. Po jednom izvoru, u Bosnu su stigli u zadnjim daniraa Buove administracije,
kao tajna snajperska jedinica koja je pucala na sve strane u sukobu,
kako bi u stvari zapoeli konflikt u Bosni koji ce sledea amerika
administracija iskoristiti u svoje politicke svrhe. Vratimo se Oklahoma
Sitiju. Na suenju se pojavio svedok koga optuba sigumo nije elela
da vidi. Majkl J. Rikonouto, dizajner barometrike bombe, koji je potvrdio da je eksploziju izazvala upravo ta bomba i da su jo 1988 godine u dva maha, iz vojnog skladita u Aberdinu, drava Vaington,
ukradeni delovi barometrike bombe, a da krivci nikad nisu uhvaceni.
Ono to je definitivno potvrdilo priu o zaveri, bilo je neverovatno saznanje da su tog jutra, oko osam asova, svi dravni slubenici iz FBI
i BATF (Biro za alkohol, duvan i vatreno oruje) dobili poruke na pejdere da ne dolaze na posao! Da je u pitanju zavera, potvrdili su agenti
CIA, Dejmi Blek i Ron Dekson, u pismenom priznanju Ministarstvu
pravde koje se nije pojavilo na suenju. Po njima, postoji organizacija
unutar CIA poznata kao Komitet desetorice, koja je digla zgradu u vazduh i podmetnula Timoti Mekveja koji je osuen na smrt za ono to
nije uradio. Oni koji su stvarao izvrili zloin, nisu uhvaeni i osueni.
Oni kao da ne postoje u ovom sluaju, ali postoje iza egzekutora. Ko
su u stvari ti ljudi, vidi se iz zahteva Bila Klintona Senatu, da se proire
251
Dosije Omega
ovlaenja FBI da otvara potu, prislukuje telefone, pretrauje domove
ljudi i oduziraa papire i dokumenta po svom nahodenju, kao i predlog
da se ublae restrikcije o meanju vojske u sprovoenju unutranje bezbednosti. Klinton je od medija traio da izbace sa svojih stranica i svojih ekrana "antivladine ekstremiste", sve u duhu kako demokratiju u
"najdemokratskijoj zemlji na svetu" vide oni koji imaju ta da kriju od
svog naroda, a to se pokazalo i u Oklahomi. Ono to su neki novinari.
prisutni na licu mesta, videli i prijavili, pa bili ubrzo uutkani, je da se
prilikom eksplozije uruio deo podne ploe zgrade ispod koje se ukazao
splet podzemnih hodnika u kojima su bili tenkovi, kamioni i druga
vojna oprema! "Vlada u senci" ne radi samo na ruenju amerikog ustava, tanije na njegovom potkopavanju i pripremanju da se u jednom
trenutku, ako je potrebno i orujem, on srui i uvede diktatura.
Dokazi o izgradnji podzemnih gradova postoje i o njihovoj nameni
se sve zna, ali je ta pria toliko neverovatna veini obinog graanstva, da je to najbolja zatita planovima Novog svetskog poretka. O
podzemnim gradovima je najbolje svedoio onaj koji je gradio te gradove, Fil najder, koji je otkrio previe informacija u svojim javnim nastupima 1995 godine, to je platio glavom u januaru 1996 godine, kada
je zadavljen klavirskom icom, to strano podsea na egzekucije koje
je vrio Gestapo u toku Drugog svetskog rata i ima simbolino znaenje
ako se zna biografija Fila najdera. Otac Fila najdera bio je Oto Oskar
najder, u toku rata kapetan nemake podraornice, zarobljen i prebaen
u SAD. Bio je izumitelj specijalne kamere velike brzine snimanja, koja
je korisena za snimanje eksplozije hidrogenske bombe 12 jula 1946
godine, na ostrvu Bimini. Fil najder je bio inenjer geologije i zahvaljujui svom znanju postao je jedan od vodeih strunjaka za izgradnju podzemnih gradova. Kada je shvatio da e namena ovih podzemnih gradova biti uperena protiv amerikog naroda, progovorio je o tome.
Izjavio je da se finansiranje podzemnih vojnih baza finansira iz "crnog
budeta", koji iznosi dvadeset i pet odsto budeta SAD-a, odnosno 1,25
triliona dolara za dve godine (preko hiljadu milijardi dolara). Trenutno
u SAD-u ima stotinu i dvadeset i devet podzemnih gradova. Dubina na
kojoj se grade je od sedam stotina do hiljadu i pet stotina metara. U
proseku zauzimaju 2,66-4,25 kubnih milja. U potpunosti su osposobljeni
za samostalni ivot i funkcionisanje. Ulaz u ove gradove je iskljuivo
u vojnim bazama. Takoe su baze izgraene ispod velikih aerodroma,
to je bitno za brzo premetanje ljudi u te gradove i iz njih, a baze se
252
Atentati t zuvere
nalaze i ispod velikih amerikih gradova, kao to je Njujork, koje jednog
trenutka treba preuzeti ukoliko doe do dravnog udara. Bahatost aktera
Novog svetskog poretka ogledala se u izgradnji aerodroma u Denveru,
na ijim muralima je ispriana kompletna istorija i ideologija Novog
svetskog poretka (pogledati fotografije na kraju knjige). Aerodrom u
Denveru je veliki, ali vojna baza na kome se nalazi je jo vea. Podzemni grad zauzima 4,5 kvadratnih milja (7,2 kvadratnih kilometara), a
vojna baza 88,5 kvadratnih milja (141,6 kvadratnih kilometara). Aerodrom i pratei objekti su izgraeni u pustari, esnaest kilometara od grada Denvera sa kojim su spojeni irokim autoputem, a zauzimaju povrinu od neverovatnih pedeset kvadratnih railja (osamdeset kvadratnih
kilometara). U gradnji aerodroma bilo je udnih graevinskih reenja.
poput velikog koridora za elektrino vozilo slino tramvaju, koje prevozi putnike s kraja na kraj ovog ogromnog kompleksa. Na tavanici
ovih tunela ugraeni su tuevi. Poto je sve od betona, pitanje je kakvi
poari su tu mogui i ta e da se gasi. Rasporeeni su u duini od
kilometar i po. Ovaj tunel u preniku ima deset do dvanaest metara.
Povezan je pasarelama ispod zemlje sa pet zgrada, koje su izgraenc oko
aerodromske zgrade, a onda proglaene za greku i zatrpane zemljom!
Neke od ovih zgrada su visoke pedeset metara! Najnia je dvadeset i
est metara, a jedna, srednje visine, ima etrdeset i dva metra. Kada je
poela gradnja, postojao je samo tunel koji je dolazio "od nekuda".
Radnicima je bilo zabranjeno da u njega ulaze. Ceo kompleks je gradilo pet firmi, a svaka je gradila samo jedan segment. Gradnja je ila po
fazama, tako da se nije mogao stei uvid u celinu. Kako bi koja faza
bila zavrena, tako su radnici otputani, a za sledeu fazu su dovoeni
novi. Cela oblast je puna elektromagnetnih struja, tako da moe da se
uje "zujanje" kad se ude, posebno u nie nivoe. Sve je ograeno icom
i ogradom. Na aerodromu se vidi neto to podsea na male tornjeve za
hlaenje nuklearnih postrojenja. Na pitanje emu slue, odgovor je da
su to sistemi za ventilaciju. Da sve neugodno asocira na koncentracioni
logor, jasno je kada se pogledaju ve spomenuti murali u aerodromskoj
zgradi. Uraeni su grandiozno, ali sadraj je uznemiravajui. Mogu se
videti udna bia obuena u nemake uniforme iz Drugog svetskog rata,
udne biljke koje ne lie na biljke koje se mogu videti u batama i ne
pripadaju flori Amerike, i udne ivotinje, mitoloke i stvarne, u udnim
kombinacijama. Simbolika postoji na ovim muralima, a stvamo
znaenje prepoznali su samo malobrojni.
253
Dosije Omega
Murali su slika budueg sveta, kontrolisanog, porobljenog, komarnog,
u kome e vladati nadljudi predstavljeni kao "vanzemaljci", a kontrolisati "svetska" armija slina SS jedinicama. Pojedini simboli na muralima
su takozvani triger simboli i slike za one koji su bili na programu MK
Ultra, a ija je sutina kontrola uma kroz satanske rituale. Sve biljke
na muralima su ili otrovne ili halucinogene, a sve ivotinje ili povezane
sa satanizmom ili su iz masonskog simbolizma. Munina koju oseaju
oni koji ulaze u ovu zgradu bila bi jo vea kada bi znali da je Denver
(Kolorado), zapadni centar Novog svetskog poretka, odnosno vlade u
senci. Atlanta (Dordija) je istoni centar budueg vrlog sveta. Da li
je zato tu odrana Olimpijada? Zar lanovi Komiteta 300 ne zovu sebe
"Olimpijcima"?
Za Olimpijadu je vezan jedan incident. Neko je podmetnuo bombu,
stvorila se panika i bilo je povreenih, a osumnjien je jedan pripadnik obezbedenja, koji je posle osloboen zbog nedostatka dokaza. Ali,
nije sve tako prosto kao to izgleda. Za vreme Olimpijade, Atlanta je
bila grad pod totalnom kontrolom televizijskih kamera koje su bile postavljene na svim prilazima gradu. svim autoputevima, eleznici, aerodromu, podzemnoj eleznici, avenijama i ulicama, svim javnim zgradama,
hotelima i restoranima, a sve sa objanjenjem da je to zbog bezbednosti
graana i turista koji su doli na Olimpijadu. Ako se gleda sa stanovista
Olimpijade i bezbednosti svih uesnika i gledalaca, onda je to opravdano. Ali ako se gleda iz drugog ugla, da je Olimpijada idealna prilika
da se uivo isprobaju neke stvari koje se ne mogu organizovati tek tako,
radi probe, onda je jasno da je Olimpijada upotrebljena i za druge ciljeve. Izvrena je proba dravnog udara i kontrole ogromne mase ljudi
okupljene na jednom mestu. Bomba je bila diverzija potrebna da se vidi
obim i jaina panike mase, kao i brzina reakcije FEME, koja se pojavila na sceni da bi intervenisala, smirila masu i "pronala krivca", a sve to
pod kontrolom hiljade kamera rasporedenih po celom gradu. Ne znam
da li su organizatori krize bili zadovoljni brzinom i nainom reagovanja, ali je interesantno da su testiranja raznih scenarija poela da se odvijaju upravo u vrerae mandata jedne od najnegativnijih linosti koje su
bile predsednik SAD-a, i zato mu posveujem celo poglavlje u pokuaju
da osvetlim ko je ovek kojim SAD zavravaju ovaj milenijum.
254
Bil Klinton
Bil Klinton je prvi predsednik koji dolazi iz Arkanzasa, drave
znaajne za Novi svetski poredak. Tu je sedite junog krila amerikih
masona kotskog obreda (Klintonov guru e biti Parson Fot, mason 32
stepena), a iz ove organizacije je dola ideja za osnivanje zloglasnog
Kju Kluks Klana, kao organizacije nastale na amerikom jugu, koja je
odigrala vanu ulogu u amerikom graanskom ratu. Njihov amblem
sadrzi malteki krst i druge oznake koje sugeriu da je Klan direktno
nikao iz Vitezova zlatnog kruga, koji su za Rotilde odigrali mranu
ulogu manipulatora, takoe u graanskom ratu. Danas se tvrdi da Kju
Kluks Klan finansira Mosad, i da je ova organizacija trojanski konj za
akcije Anti-defamacijske lige. Iz ove politike atmosfere, paljivo kontrolisane od Rokfelera (Vintrop Rokfeler je bio guverner Arkanzasa), sa
proizvodne trake politikih klonova sii e jo jedan ameriki predsednik. armantan, zavodljiv, medijski ubedljiv, idealan za opinjavanje naivnog i izmanipulisanog javnog mnjenja, a zapravo beskarakteran, slab,
sklon porocima koje ne moe da obuzda, idealna marioneta ije konce
vuku drugi u opasnim smerovima, i paradigma degradiranog politiara
iz zavrne faze kancerogenog irenja nove svetske ideologije. Od malih
nogu je "spreman" za politiara, od "predsednika razredne zajednice" pa
do samog vrha, predsednika SAD. Kada je postao predsednik, "sluajno"
se u medijima pojavio film koji prikazuje tadanjeg amerikog predsednika Dona Kenedija kako aska sa gimnazijalcima, mladim demokratama, i gle uda, u prvom planu Bil Klinton, rukuje se sa predsednikom
koji mu postavlja pitanje a ustreptali gimnazijalac odgovara. "Kontinuitet" postoji za naivnog gledaoca, "jo je Kenedi video potencijal u
ovom deaku" i sline akcije iz programa kontrole uma za iroke mase.
Zapravo je maina za pravljenje predsednika radila sa programom za
narednih dvadeset godina, po poznatoj emi "Daemo im sada predsednika iz Demokratske stranke, kako bi i dalje mislili da je izbor njihov".
U intervjuu sa Dejmsom K. Kilpatrikom izjavio je da je od rane
mladosti znao da postoji vlada u senci, sastavljena od bankara i jakih
politiara koja politiku agendu kontrolie iza scene. Shvatio je, kae,
255
Dosije Omega
da mora da postane deo tog uskog kruga ako eli da postane uesnik
procesa donoenja odluka koje oblikuju svet. Shvatili su drugi pre njega,
a taj izbor je potvren osamdesetih godina kada se u Vinroku, Arkanzas, na farmi Vintropa Rokfelera, sreo sa efom dinastije Rokfeler,
Dejvidom, koji je napravio vie amerikih predsednika u ovom veku
nego to bi Bogu bilo mogue. Ugurali su Klintona u svaku moguu
organizaciju svetske moi i tajno drutvo, kako bi se upoznao i povezao
sa kljunim ljudima svetske vlasti, sa kojima e saraivati kada postane
predsednik SAD. Tako je bio Roudsov stipendista, lan Saveta za medunarodne odnose, Trilateralne komisije, mason, lan iluminatskog masonskog drutva Zaka de Molea, i Bilderberg grupe, od 1991 godine, kada
je pozvan na kongres u Baden Baden, jer je odlueno da e biti sledeci
predsednik SAD. Tako je jedna lokalna karijera, u umaloj sredini
Arkanzasa, gde ste mogli biti guvemer a da to nikora nita ne znai
van seoskih okvira juga Amerike, postala svetska.
U vreme predsednike kampanje, u listu "Forvard" pojavio se kritiki lanak u kome se, ne bez sarkazma, primettfo da Bil Klinton treba
da ima na umu da predizbornu kampanju vodi u SAD a ne u Izraelu.
Ovo zbog toga to su u Klintonovom timu kljuna mesta zauzimali
ranogi pripadnici jevrejske zajednice u Americi. Na prvom mestu je bio
David Ifin, dugogodinji generalni sekretar "Ameriko izraelskog komiteta za javne odnose" (AIPAC). On je u Klintonov tab uveo i druge
poznate cioniste, meu kojima su bili Stjuart Ajzentajn, bivi savetnik
Dimija Kartera za unutranja pitanja, i Moric Amitaj, vrlo sposobni
menader. Ni ostali lanovi taba nisu bili bez "pedigrea": Ralf Nirenberger, vodei lan izraelskog lobija u Vaingtonu, Tom Parker, jedan
od najpoverljivijih ljudi senatora iz Konektikata Dozefa Libennana,
lana Saveta za meunarodne odnose i sada podpredsednikog kandidat
u kampanji Al Gora za amerikog predsednika (kako je svet mali), Al
Dvoskin, visoki funkcioner nekoliko jevrejskih organizacija, Bob Liber,
profesor sa Dordtaunskog univcrziteta, Majki Ajzenberg, aktivista B'nai
B'rita, Al Mozes, predsednik Amerikog jevrejskog kongresa, Majkl Mandelbaum, strunjak za odnose Istok-Zapad i lan Saveta za meunarodne odnose, inae ovek od velikog poverenja Edgara Bronfmana,
predsednika Svetskog jevrejskog kongresa, Strob Talbot, u to vreme
urednik "Tajma", Robert Rajh, profesor ekonomije sa Harvarda i glavni
Klintonov savetnik za ekonomska pitanja, Robert Altman, podpredsednik "Grupe Blekstoun" i poznat bankar, povezan sa Savetom za
256
Hil Klinton
257
Dosije Omega
Daklem, ADFA se bavila pranjem novca! Bila je paravan za davanje kredita prijateljima, koji bi zatim finansirali Klintonove izborne
trokove, a u isto vreme bi se tu oprao i novac od krijumarenja droge.
Nikols nastavlja:
"Meseno je na Menu stizao sto miliona dolara vredan tovar kokaina. Imali su problem... bio je to problem za malu dravu kao to je Arkanzas. Kako e se oprati sto miliona dolara meseno? ADFA do 1989
nije postojala u Arkanzasu. Ono to su radili je bilo da prebace novac
u Floridu, koji bi kasnije bio prebaen u BCCI. Oni bi prebacili novac
u banku u Dordiji, koji bi kasnije bio vraen u BCCI. Onda bi ga
ubacili u 'Sitikorp' u Njujorku, koja bi novac poslala u inostranstvo".
U centru ove operacije bio je Klintonov najblii prijatelj, Den Lasiter, koji e otii u zatvor zajedno sa predsednikovim bratom, Roderom Klintonom, zbog kokaina. Dok Delafter, policajac koji je radio
na sluaju Lasiter, je prikupio detaljne izjave od ljudi povezanih sa
Klintonovim prijateljem, koji je drogu koristio najee kao mamac za
mlade devojke koje je kasnije, kao ovisnike, koristio za seksualne usluge. Policajac je ispriao o problemima i ometanjima u toku istrage, od
kolega u odelenju, zbog toga to je postojala veza izmedu dravne policije i guvernerove kancelarije. Lasiter je u zatvoru proveo manje od godinu dana, a kada je izaao na uslovnu, Klinton mu je dao potpuno
pomilovanje.
Jedna od najveih operacija krijumarenja droge zapoela je 1982,
ba na aerodromu Mena, a inicijator je bio Beri Sil. U Arkanzas je preao jer u njegovoj rodnoj Lujzijani vlast je bila "nezgodna", reila je
da okona njegove poslove. Policajac Rasel Vel, koji je vodio istragu
protiv Sila, kae: "Ispriao je da je 1983 godina bila neverovatno uspena za krijumarenje kokaina. Imao je etiri svoja aviona na aerodromu Mena, kupljena za krijumarenje". Avioni su imali specijalna kargo
vrata, inae nedozvoljena, koja su mogla da se otvore u letu kako bi
se izbacila droga ili novac na drugim lokacijama u Arkanzasu.
Za deset godina, koliko je Mena koriena za operaciju krijumarenja droge, nije podignuta nijedna znaajna optunica. Beri Sil je bio
deo lanca koji je povezivao Bila Klintona, Olivera Norta, administraciju
Regan-Bu i Iran-kontra. Oliver Nort je odrao poetkom osamdesetih
godina seriju sastanaka u Litl Roku, glavnom gradu Arkanzasa, kako bi
postavio osnove za krijumarenje oruja kontrairaa. Jedan od operativaca bio je Beri Sil, a drugi Teri Rid, bivi vojni pilot, koji se dose258
Bii Klinton
lio u Litl Rok 1983 i osnovao bazu za trening kontraa u gradiu Nela
Ark, dvadeset kilometara od Mene. Sil je iz Mene oruje odvozio u
Boliviju, Argentinu, Brazil, i kontraima u Nikaragvu, a avioni su se
vraali krcati drogom, jer su bliske veze Sila i CIA bile garant njegove
"nedodirljivosti" za organe zakona. Beri Sil je zaradio oko 50 miliona
dolara kao pilot, a moe se samo pretpostaviti koliko su zaraivali ostali, na prodaji kineskih AK-47s puaka i drugog lakog naoruanja. Prema
izvanrednoj knjizi Teri Rida i Dona Kamingsa, "Kompromitovani",
droga i novac su stizali iz Kolumbije, preko Paname na Kajmanska ostrva, a slubenici carine i kontrolori leta su imali instrukcije da ignoriu
ove "crne letove". Piloti su nedeljno donosili oko 9 miliona dolara koji
su se prali preko BCCI banke, a onda ubacivali u Ameriku. Beri Sil je
konano uhapen od strane DEA. Da bi se izvukao prokazao je i dao
dokaze o nekolicini velikih narko dilera. Ispriao je javno kako su mu
CIA i DEA naredili da fotografie zvaninike sandinistike vlade u Nikaragvi kako ubacuju drogu u avion, namenjenu Americi. Ovu fotografiju je upotrebio Regan u govoru na televiziji 1986 godine, kao deo propagande protiv reima Nikaragve. Ovo je navelo Kongres da odobri 100
miliona dolara kontraima u Nikaragvi, koji su, inae, krijumarili drogu
u dogovoru sa CIA. Za ovu operaciju je znao tadanji podpredsednik
Bu. Sil je ispriao reporterima da sandinisti na fotografiji uopte nisu
utovarivali drogu, da to uopte nisu bili sandinisti, ve znaajne linosti
kolumbijskog i panamskog podzemlja. Govorio je i o vezama kontraa
i kolumbijskih narko kartela. Na kraju, DEA je izdala Sila jer mu je
umesto zatite "omoguila" da bude u kunom pritvoru, gde je nekoliko dana kasnije, u februaru 1987, imao posetu u vidu tri kolumbijska
"istaa" naoruana uzijima i mak-10 automatskim pukama sa priguivaima. Sil je bio mrtav. Zato je DEA odbacila Berija? Moda zato
to je, kako Teri Rid navodi u svojoj knjizi, Klinton rekao:
"Sil je postao prevelik za svoje pantalone i to ubre je zaslutilo
da umre, po mom miljenju..."
Dosije Omega
daje detaljan prikaz napetog sastanka nekolicine vrhunskih operativaca
ove operacije. Vilijem P. Bar, kasniji Buov dravni tuilac, doneo je loe
vesti ljutom Klintonu. Sastanku su prisustvovali jo Oliver Nort, Rid i dvojica operativaca CIA. Sreli su se jedne martovske noi 1986, u naputenom vojnom skladitu iz Drugog svetskog rata u Kamp Robinsonu, na
periferiji Litl Roka. Razgovor je poeo otro, uvredama, da bi Bar rekao:
"Dogovor je bio da se na novac opere kroz tvoj posao sa zajmovima i obveznicama. Ono to nismo planirali jer da si ti ugrozio nae
pranje. Zato povlaimo operaciju iz Arkanzasa. Postala je odgovornost
za nas. Nisu nam potrebne ive odgovornosti".
"ta misli pod tim ive odgovornosti'?" zahtevao je Klinton
objanjenje.
"Ne postoji takva stvar kao to je mrtva odgovornost. To je oksimoron, kapira? Ili vi, Roudsovi stipendisti, niste to studirali?" uzvratio je otro Bar.
"ta! Jel' ti to nama preti? Jer ako..."
Ovde je Bar promenio ton i nastup. Umekao je razgovor i zavrio
ga zakljukom koji "otvara oi" za mnoge stvari koje su dole kasnije:
"Ti i tvoja drava ste bili naa velika aktiva. Lepota svega, kao to
zna, je u tome to si demokrata, a sa naom sposobnou da uticmo
na obe partije, ova zemlja moe prevazii partijsku blokadu. Gospodin
Kejsi mi je rekao da ti prenesem poruku, da ako ne zajebe ovo i napravi neku glupost, postaje broj jedan na kratkoj listi za posao koji si
oduvek eleo. To je prilino jaka stvar, Bil. Zato nam pomozi da odrimo sve ovo i biemo zajedno unapreeni. Ti i momci kao to smo mi,
smo oevi nove vlasti. Doavola, mi smo novi savez".
Ovo su bile godine kada je poelo "ienje" nepoeljnih svedoka,
koji su znali ili uestvovali, u raznim mutnim, poslovnim ili privatnim,
aferama Bila i Hilari Klinton. Nije samo u pitanju umeanost u trgovinu drogom ve i bankarske prevare, iznude, seksualne avanture, napadi,
pretnje, premlaivanja, zatakavanja, provale, podmiivanje, krae, paljevine, sukob interesa, pranje novca, zvanine lai, nedozvoljena trgovina, silovanje, izborne prevare, ometanje pravde, uticanje na federalne
svedoke, unitavanje sudskih dokumenata, uvreda Kongresa, i 56 smrtnih sluajeva ljudi koji su na neki nain bili deo svih ovih deavanja,
260
Bil Klinton
od kojih je smrt Beri Sila jedna u nizu. Neki od ovih ljudi su sigurno
umrli nesrenim sluajem, ali je teko rei da su svi urarli igrom
sluaja. Procenite sami:
rtva broj 2.
Luter "Deri" Parks uivao je u ukusnoj hrani meksikog restorana
u Litl Roku, 26 septembra 1993. Na putu prema kui, njegova kola su
prisilno zaustavljena. Iz Derijevog tela izvaeno je devet metaka. Bio je
vlasnik firme "Amerikan Kontrakt Servisiz" koja je davala telohranitelje
i pratioce za Klintonovu kampanju. Znao je dosta o Klintonovim "slobodnira aktivnostima", zapravo, skupljao je dokaze o njegovim seksualnim aferama u proteklih est godina. Oigledno, ne dovoljno diskretno.
Nekoliko dana pre smrti, neko je provalio u njegovu kuu i pokupio ono
to je bilo kljuno, fotografije, imena, datume, a njegova ena Dejn
kae da je alarm struno onesposobljen i da nita drugo nije ukradeno.
Njegova najvea greka bila je to je pretio Klintonu, ne samo u vezi
seksualnih afera, ve i duga od 81000 dolara za usluge pratilaca, koje
Klinton nikada nije platio. Londonski Sandej Telegraf je objavio izjavu
Derijevog sina koji je rekao da je njegov otac ubijen kako bi se spasila politika karijera Bila Klintona.
rtva broj 3.
Don Parnel Voker, vii istraitelj RTC, radio je na dosijeu Vajtvoter Divelopment Korporejna, istraujui komplikovanu mreu koju su
isprepleli brani par Klinton i Dim Mekdugal, preko banaka, dravnih
agencija Arkanzasa, i Medison Garanti Sejvingz and Loan, kako bi dravu prevarili za milione dolara. Kasnije je utvreno da je samo Medison
imao gubitak od 65 miliona dolara. Kada je Voker istragu Medisona po
kuao da prebaci iz Kanzas Sitija, gde je istraga ometana, u Vaington, iznenada mu se "pomutilo u glavi". Razgledajui nove stanove u
Arlingtonu, Virdinija, iznenada je odluio da skoi sa balkona. Njegova
porodica i prijatelji tvrde da nije bio depresivan. Moda je bio samo
impulsivan.
Zrtva broj 4.
Deni Ferguson je bio policajac u Arkanzasu, koji je Polu Dons
doveo kod Klintona. Pria se ne bi proula da Denijeva brbljiva supruga Keti njje priala prijateljima i komijama pikantne detalje o tome
kako Deni dovodi devojke Klintonu i uva strau dok ovaj uiva u seksu. Bila je to prava tekua traka. Stotinu ena je prolo ovaj put, neka261
Dosije Omega
da i po nekoliko dnevno. Mnogi saobraajni prekraji zavravali su pristankom da je bolje pruiti Bilu malo zadovoljstva nego ii u zatvor.
Keti je ispriala kako je Bil pobesneo kada je Pola Dons odbila "da
sarauje". Desetog maja, Keti je naena mrtva, sa pitoljem u ruci. Zvanina istraga je presudila: samoubistvo. Medicinske sestre koje su radile
sa Keti u istoj bolnici jednoglasno su izjavile da nema anse da osoba
kao to je bila Keti izvri samoubistvo. Kada je njeno telo preneto u
rartvanicu da se priprerai za sahranu, zaposleni su otkrili malu ranu
od metka iza levog uha. Rana spomenuta u zvaninom izvetaju, na desnoj slepoonici, bila je, zapravo, izlazna rana. Ketin mu, Deni, koji se
neposredno pred njenu smrt razveo od Keti, iznenada je promenio priu,
po kojoj nikada nije vodio Polu Dons kod Bila. Ketin novi prijatelj,
s kojim je ivela pre smrti, Bil elton, u javnosti nije prestajao sa kritikom i tvrdnjom da je Keti ubijena. Uskoro, mesec dana posle Keti, i
elton je "izvrio samoubistvo", ispalivi sebi metak u glavu, iza uha!
Zato ljudi biraju tako komplikovan nain da se ubiju?
rtva broj 5.
Vinsent Foster, zvanino drugi po rangu pravni savetnik Bele kue,
najvii je slubenik administracije koji je umro nasilnom smru, od vremena Kenedijevih. Rodom iz Litl Roka, prijatelj Hilari i Bila od studentskih dana na pravnom fakultetu, umean u aferu Vajtvoter kao
advokat, savetnik Bila Klintona, bio je svedok mnogih tajni branog para Klinton pa je njegova smrt, u prvom trenutku oznaena kao samoubistvo, izazvala mnogo nedoumica pogotovo to su okolnosti ukazivale
na drugaiji rasplet.
Evo kako izgledaju te nedoumice, koje sam razmatrao u emisiji
"Crne kutije" na televiziji Politika.
Dvadesetog jula 1993 u Marsi parku naeno je telo Vinsa Fostera.
Istraga je tvrdila da je re o samoubistvu. Malo neobino, jer je tog dana posle ruka na brzinu, zgrabio sako, saradnicima rekao "Vratiu se",
i izaao iz Bele kue. Trebalo bi da poverujemo da je posle toga otiao
u svoju kuu u Dordtaunu, uzeo revolver, dovezao se nazad u mimi
park u Arlingtonu, preao 60 metara strmog terena, spustio se u gusto bunje, seo, pucao sebi u usta, posle toga odbacio svoje naoare etiri metra dalje u gusto bunje, i pao na lea u potpuno ispravljenora stanju,
sastavljenih nogu, ispruenih ruku pored tela, sa revolverom u ruci.
Dan pre samoubistva, Foster se naao na ruku sa dvojicom advo
kata radi konsultacija, jer su krajnje neprijatni detalji oko afere Vajtvo262
Btl Klinton
Dosije Omega
Posle nalaenja tela, organi lokalne policije i FBI su dva asa sedeli u Beloj kui i ekali da im se dozvoli da uu i zapeate Fosterovu
kancelariju. Za to vreme, lanovi taba Hilari Klinton Megi Vilijems,
Petsi Tomason i Bilov stafer Berni Nusbaum su u Fosterovoj kancelariji "vrili inventar"! Nusbaum je kasnije izjavio da je policija ekala
samo "deset minuta da ue u kancelariju". Sve to je uzeto iz kancelarije, odneto je u privatne prostorije Hilari Klinton na spratu, i nikada
nije videno, niti je istrani organ traio od prve dame da te papire do
stavi sudu. Policija je traila da joj se preda pejder Vinsa Fostera, koji
se nalazio kod sekretarice Hilari Klinton (?), kako bi se videlo ije
poruke je primio na dan smrti, ali je odlukom predsednika to odbijeno!
Da bi olakao istragu, potreseni predsednik je naimenovao specijalnu komisiju koja e istraiti smrt Fostera. Problem sa predsednikim
komisijama je taj to ona preuzima sve konce voenja istrage, iskljuujui iz nje FBI! Na elu istrane predsednike komisije bio je Robert
Fisk, advokat iz Arkanzasa, poznat po tome to je on prodao zemlju
Vajtvoter, oko ega je i izbila afera. Sumnjien je za pranje novca u
Arkanzasu, a tvrdi se da je imao udela u unitavanju dokumentacije u
advokatskoj firmi Rouz, kako bi se sakrili tragovi afere. Kao to se vidi,
vrlo kompetentna linost za voenje istrage.
Londonski Sandej Telegraf otkriva da je Foster dosta putovao po
svetu i poseivao vajcarsku dok je jo radio za advokatsku firmu Rouz.
Utvreno je da je leteo avionima "Delta Erlajnz", uz popust koji se odobravao viim slubenicima vlade pre nego to je postao vladin slubenik. Dva puta je u vajcarsku leteo avionima kompanija "Amerikan
Erlajnz" i "Svis Er", ostajui u vajcarskoj manje od 24 asa. Prvog
jula 1993 Foster je rezervisao kartu za jo jedan let, ali ga je otkazao.
Kasnije tog meseca je bio mrtav. Njegova ena nije znala nita o putovanjima u vajcarsku.
Ko bi eleo da jedan kompetentan, odan saradnik ovako zavri? Foster je znao previe i bio je na ivici da "pukne". Celog tog meseca tamni
oblaci su se gomilali na horizontu afere Vajtvoter. Na dan (samo)ubistva primio je telefonski poziv iz Litl Roka, od kolege iz firme Rouz,
koji ga je obavestio da su inkriminirajua dokumenta dostavljena sudiji Dejvidu Hejlu. U oajnikom pokuaju da zaustavi dalju istragu,
Bil Klinton je otpustio direktora FBI, Vilijema Sena, to je prvi takav
sluaj u amerikoj istoriji. Za novog direktora naimenovan je Luis Fri,
poznati konzervativac iji je roeni brat lan ekstremne katolike organi264
Bil Klinton
zacije Opus Dei. Jo ranije, Foster se poverio svom zetu, bivem kongresmenu Berilu Entoniju, da namerava da podnese oslavku (?), jer se
plai da e Kongres narediti istragu u vezi njegovog delovanja i ulea
n mnogim aferama.
U novije vreme Fosterov strah, vidi se, bio je opravdan. Taker i
Mekdugal su osueni, pa Klintonu ne ostaje nita drugo sem da kae:
"Moji partneri u Vajtvoter Divelopmentu su sve osudeni kriminalci, ali ja sam ist kao sneg".
I kad to kae, treba mu verovati. To to se na mnogim ekovima iz
afere Vajtvoter nalazi potpis Hilari Klinton ne znai da je ona kriva zbog
krivokletstva, jer je tvrdila da nema nikakve veze sa ovom aferom, ve
je to nameteno iz Republikanske stranke. Ko hoe, neka veruje.
Zrtve broj 6 i 7
Dosije Omega
dejstva koja prekida dovod goriva. Avion u poniranju u odsudnom
trenutku ostaje bez goriva, motor se gasi, avion ne uspeva da krene u
uzgon i pada. Sve izgleda kao greka pilota. Ono to je upadljivo je da
je vie aviona palo na isti nain, pa se moe rei da je i ovom prilikom previe koincidencija.
rtve broj 10 i 11
Kevin Ajvs i Don Henri, tinejderi iz Brajanta, Arkanzas, pokuali
su u toku noi iz prikrajka da posmatraju ta se deava na aerodromu
Mena, podstaknuti priama da tu sleu nepoznati avioni. Pronaeni su
sledeeg jutra, 23 avgusta 1987, mrtvi, na inama pruge, kao da ih je
pregazio voz. Dravni istraitelj, Fahmi Malak, koga je imenovao Bil
Klinton, zvanino je napisao da je re o nesrenom sluaju. Roditelji
to nisu prihvatili, traili su novo vetaenje, koje su vlasti na raznim
nivoima doekali na no. Roditelji su dobili sudski nalog koji je nareivao davanje svih laboratorijskih nalaza novom istraitelju, kako bi se
dobilo drugo miljenje. Malak je odbio da sarauje u prvom trenutku,
ali je ipak morao da se pokori nalogu suda kako bi izbegao krivinu
odgovornost. Rezultati su pokazali da je Henri uboden vie puta u lea,
a da je Ajvs imao teke povrede lobanje od vie udaraca, pre nego to
su tela ostavljena na inama. Malik je izjavio da su po njemu, deaci
zaspali na pruzi i tu doiveli nesreu. Zamislite, spavanje na pruzi!
Malik je inae imao mnogo zatakanih afera u radu. Prvo je Klintonovu
majku, Virdiniju Keli, dok je radila kao medicinska sestra
anestetiarka, oslobodio optube da je nemarom prouzrokovala smrt dva
pacijenta. Malakov biser je bio kada je smrt oveka sa etiri metka u
grudima proglasio za samoubistvo. konano je preterao kada je smrt
oveka odrubljene glave u izvetaju okarakterisao kao "smrt od prirodnih uzroka". Klinton je morao da ga brani u javnosti izjavama kako je
ovaj nalaz posledica "premora zbog preteranog posla".
Nasilna smrt dvojice tinejdera izazvala je burne reakcije. Mnogi
su se javili sa tvrdnjom da znaju neke neprijatne detalje u vezi celog
sluaja, to je prouzrokovalo pravi talas neobinih smrti ovih svedoka.
Zrtve broj 12-17
Keit Koni je dobio posekotinu na vratu i beao je da se spasi kada
je motorciklom naleteo na kamion. "Saobraajna nesrea", zakljuak
policije.
Gregori Kolins je ubijen pucnjem iz puke u lice.
266
BU Klinton
Dosije Omega
rtva broj 20
Ed Vili, menader finansijskog komiteta u Klintonovoj kampanji.
prema izvoru iz Teksasa, bio je ovlaeno lice koje je baratalo sa torbama punim gotovog novca. Navodno se ubio 30 novembra 1993 godine.
rtva broj 21
Don A. Vilson, gradski venik u Vaingtonu, znao je dosta o Klintonovim prljavim igrama. Spremao se da javno istupi i obelodani ono
to zna. Umesto toga odluio je da se obesi, 19 maja 1993 godine.
rtve broj 22-56
Pad amerikog aviona AIR FORCE 2 (Boing 737-200, vojna verzija CT-43A) kod Dubrovnika u Hrvatskoj, 3 aprila 1996 godine, u kojoj
je poginuo ameriki ministar trgovine Ron Braun i trideset etiri lana
delegacije i posade aviona, je posle istrage Pentagona ocenjen kao greka amerike posade, propusta u komandovanju i loe podeenih instrumenata za proceduru prilaenja pisti.
Kao i sva slina zvanina saoptenja, i ovo ima jednu tipinu greku: tretira nezavisne strunjake i javno mnjenje kao idiote. Bilo je vrlo
lako ustanoviti da je saoptenje puno rupa, da je zatakavanje bilo lako
razobliiti i samim tim posumnjati u prave razloge pada aviona.
Tog dana je u ilipima padala lagana do umerena kia. Avion sa Ron
Braunom je trebalo da doleti iz Tuzle, stotinu i trideset milja severoistono od Dubrovnika. Pre ovog aviona, na ilipe je tog dana, bez probleraa, sletelo pet aviona. Napolju je duvao savreno pogodan vetar, etrnaest
milja na as (22,4 km) od istoka prema zapadu, savren zbog stodvadeset stepeni sa severa, to je samo jedan stepen odstupanja od savrenog
vetra u elo za sletanje aviona. Suprotno izvetajima iz nekih amerikih
novina, to nije bila mrana i olujna no. Bila je sredina popodneva.
U tornju aerodroma sedeo je Niko Jerki, koji je radio na ureaju NDR
kojim se avion navodi. Njegov zadatak je kljuan. U tano odreenom
trenutku iskljuie svoj signal, a istog trenutka e se ukljuiti signal u
dipu koji je u podnoju brda Sveti Ivan. Ameriki operativac u dipu e
tako lanim signalom promeniti kurs aviona za celih deset stepeni i poslati ga daleko od kursa na sever, u brdo visoko sedam stotina metara.
U etrnaest asova i etrdeset i osam minuta (14:48h) kontrolni toranj
je uputio prijateljsku poruku avionu i potvrdio da je sve u redu. Opisali
su vreme na ilipima - vidljivost pet milja (osam kilometara), vetar etrnaest milja na as, svi letovi su prizemljeni normalno. Letei na deset
268
Bil Klinton
hiljada stopa (tri hiljade i tristo metara) i udaljeni vie od etrdeset milja,
kapetani Eli J.Dejvis, i Tim efer, zahvaljuju na reima dobrodolice.
U Splitu, u etraaest asova i pedeset i dva minuta (14:52h), glavna regionalna radarska stanica gubi avion sa svojih ekrana.
Na aerodromu ilipi, u isto vreme, Jerki poziva Amerikanca na
Svetom Ivanu. Zajedno odbrojavaju - pet, etiri, tri, dva, jedan. Simultano, Jerki se iskljuuje a Amerikanac ukljuuje.
Na ostrvu Koloep, u etrnaest asova i pedeset i etiri minuta
(14:54h), avion je na kursu i prelee iznad prvog radio fara 11.9 milja
(devetnaest kilometara) od aerodroma. Ukljuuje se na drugi i poslednji
far koji sada alje signal sa Svetog Ivana. Ovo menja avionu stvarni
pravac sa stodevetnaest stepeni na stodevet stepeni. to vodi pravo u
Sveti Ivan. Ali kontrolni toranj u ilipima ne zna da je avion sada van
kursa, jer nema radar.
AWACS, etrnaest asova i pedeset i est minuta (14:56h), avion
amerikog vazduhoplovstva koji kontrolie avio-saobraaj iznad Bosne
gubi trag avionu upravo kada on prilazi Dubrovniku. Poto je skrenuo
sa kursa manje od jedne milje u tom trenutku, niko u AWACS-u ne
uoava problem.
Srebreno - etrnaest asova i pedeset i sedam minuta (14:57h), seljani uju avion koji prolee neuobiajeno blizu i nisko.
Plat - u etrnaest asova i pedeset i sedam minuta (14:57h),
stanovnici sela Ana i Miho Duplica istravaju iz kue i vide avion kako
se pomalja "kao duh iz oblaka".
Velji Do - u etrnaest asova i pedeset i osam minuta (14:58h),
svi stanovnici ovog malog sela u podnoju Svetog Ivana uju avion direktno iznad svojih glava, u oblacima, zatim urlik njegovih monih motora za jedan trenutak. U avionu, zvuno upozorenje iz ureaja za
odreivanje udaljenosti od zemlje se iznenada oglaava, a kapetan
Dejvis istog trenutka povlai avion na gore i ulevo. Dve ili tri sekunde
od upozorenja nisu bile dovoljne. Vrh levog avionskog krila zakaio je
zeralju, bacivsi avion direktno u kameno brdo, izazvavi eksploziju od
koje se potresla zemlja. Ogromna vatrena lopta zapaljenog goriva se
uzdigla nad mestom pada a onda je zavladala tiina. Repni deo aviona
je ostao nedirnut, a ostatak aviona je bio rasut po brdu, to je kasniju
identifikaciju mnogih putnika inilo nemoguom. Svih trideset petoro
ljudi su bili mrtvi sem stjuardese eli Keli, koja je, sedei u repu,
preivela samo sa manjim povredama.
269
Dosije Omega
ilipi, u petnaest asova i osamnnaest minuta (15:18h), Amerike
vlasti su obavetene da je avion pao na nepoznatu lokaciju.
Niko Jerki odlazi kui da pokupi svoju nagradu, ali ga nagrada
ne eka. Dolazi tri dana kasnije, metak u grudi, ispaljen neposredno pre
zakazanog sasluanja pred istranim timom amerikog vazduhoplovstva.
Tim za likvidaciju je stavio pitolj u ruku likvidiranog oveka i nestao.
Nije bio potreban ivi svedok koji bi progovorio. Kao jedna od mnogih
rtava u aferi Vajtvoter, Jerki je odmah proglaen za samoubicu, iako
za to nema nikakvih dokaza, a rana na grudima je redak primer samoubistva, posebno iz pitolja velikog kalibra neuobiajenog u Evropi.
Brzo zvanino saoptenje dato u vezi srarti Jerkia bilo je da je razlog
samoubistva romantine prirode, problemi sa devojkom.
Na mestu udesa, u devetnaest sati i dvadeset minuta (19:20h), etiri
asa i dvadeset minuta posle pada, stie prva jedinica specijalnih snaga
Hrvatske, i nalazi Kelijevu, kao jedinu preivelu od posade. Pozivaju helikopter koji treba da je prebaci u bolnicu. Kada je stigao, ona je u njega
ula bez pomoi bolniara. Ali Kelijeva nije preivela ovaj kratak let.
Umrla je u putu. Prema izvetaju do koga je doao novinar Doj L. Dordan, autopsija je kasnije otkrila rez dug deset santimetara preko glavne
femoralne arterije. Takoe je pokazala da je rez nastao najmanje tri asa
posle njenih drugih posekotina i modrica. Ovaj izvetaj, naravno, stvara
pred oima uasavajuu scenu u helikopteru, gde jedan operativac specijalnih snaga dri enu koja se otima i gui njene krike, dok joj drugi ree
arteriju na nozi. Daljeg istraivanja tela nastradalih nije bilo, jer je Klinton naredio kremaciju svih rtava. Teko je izvriti autopsiju na pepelu.
Od vremena pada, vedina zvaninih lica pa ak i novinara su odbijali ak i pomisao na uznemiravajuu mogunost da je Ron Braun ubijen od strane ljudi bliskih predsedniku. Ipak, suoeni sa nemogudnou
da pojme kako su dva iskusna pilota koja prate NDR signal pala 1.6
railja od kursa i kako far koji je pouzdan na daljini od pola metra od
mesta sletanja moe odvesti avion tako daleko od piste, zapitali su se
ta se zaista desilo.
Zvanino objanjenje vazduhoplovstva je da su piloti pogreno natelovali kompas. To je nemogue. Piloti rutinski nameste kompas pred samo uzletanje. Ako su tom prilikom pogreili za deset stepeni, ne bi bili
na kursu prilikom preletanja prvog radio fara, 11.8 milja udaljenog od
aerodroma. Umesto toga bi bili miljama udaljeni od kursa leta. Da bi ovo
objanjenje bilo jo apsurdnije, avion je pratio NDR signal a ne kompas.
270
Bil Klinton
Dosije Omega
nim aferama jednog neartikulisanog oveka da i ne govorim. Naveu
samo nekoliko primera.
Denis Patrik iz Kentakija preiveo je tri pokuaja ubistva i sada je
u federalnom programu zatite svedoka. Bio je partner firme Lasiter &
Komp. u Litl Roku, a da to nije ni znao! Desetine miliona dolara je prelo preko njegovog rauna 1985 i 1986 godine, a da ne samo da to nije
znao, nego to nije bio ni njegov novac! Sluajnou, korienje tog rauna je prestalo sa smru Beri Sila, 19. februara 1986 godine. Seate se da
sam napisao da je Den Lesiter za krijumarenje droge proveo u zatvoru
samo est meseci. Nisam vam rekao da je iz istranog zatvora ovlastio
Petsi Tomason da upravlja njegovom kompanijom, jer je kompanija morala da radi ono to joj je bio posao, da prima dravne obveznice i protura ih dalje, a cifra je slatka, jo est stotina i ezdeset i est miliona
dolara. Te obveznice su ile kao depoziti u Medison Garanti. A Petsi
je postala ef Odelenja za administraciju Bele kue.
Bilo je nekoliko sluajnih poara u kojima je izgorela vana dokumentacija. U pono, 24. januara 1994 godine, izbio je poar u kancelariji Pita Marvika u Vorten Taueru, u Litl Roku. Bilo je to samo etiri
dana poto je naimenovan prvi istrani sudija u buduoj aferi Vajtvoter.
Interesantno je da je to bio mali poar, ali je izbio ba u delu gde se nalazila dokumentacija vezana za Medison. Ista stvar se desila sa medicinskim kartonima Bila Klintona poto je odbio da objavi njihov sadraj. Na
njima su se nalazili dokazi da je Klintonu od mrkanja kokaina uniten
veliki deo nazalnog tkiva.
"Nije tano", rekao je Klinton, "ja imam hroninu alergiju".
Setite se da je Bilov brat Roder priznao da je u jednom periodu
dnevno mrkao est do osam grama kokaina, esto u privatnom avionu
Dena Lesitera koji je bio "pokretna urka" na koju je i Bil esto dolazio, i gde je kokain bio uvod u zabavu. Naalost, to e ostati samo
nagaanje i prie iz druge ruke. Doktor koji je uvao dokumentaciju o
"alergijama" izgleda da je bio aljkav ovek, pa mu je izgorela dokumentacija. Ono to nije izgorelo je dokumentacija Vajtvotera iz koje se
moe videti kako se pravio novac. Martin Gros, autor knjige "Veliki
Vajtvoter fijasko", daje primer:
"Najvei vic cele afere Vajtvoter je tvrdnja Hilari KHnton da je bila pasivni investitor. Uzmite sluaj parcele Vajtvoter 13. Imam kopiju
tapije. Nije platila ni dolar za nju. Pozajmila je trideset hiljada dolara
272
Bil Klinton
na nju, podigla modei kuu (nije ilo), prodala je za dvadeset i tri hiijade dolara. Stavila je u dep prvu ratu. ovek koji je kupio je bankrotirao. Hilari je otila u sud koji radi bankrotstva, ponovo je kupila
kuu za osam hiljada dolara, i preprodala za dvadeset o sedam hiljada dolara. I onda kae da je pasivni investitor! Ja kaem, da je bila
jo samo malo aktivnija, bila bi pomamna".
Dosije Omega
Kada su finansijski strunjaci firme RTC preuzeli Medison, Hilari
je bila pravozastupnik Medisona jo nekoliko mcseci.
Kada je RTC podnela tube protiv Medisonovih dunika traei
nazad ezdeset miliona dolara, Hilari je uspela da ih ubedi da zahtev
smanje na jedan milion dolara! Kakav pregovara! Hilari je zatim od
tog novca nagovorila RTC da otpie dug Seta Vorda od est stotina hiljada dolara, ostavljajui tako RTC-u etiri stotine hiljada dolara.
Prava pria tek sledi. Hilari je ovo radila ne za Medison, ve za
RTC, iji je savetnik postala! Hilari je uspela da je RTC angauje, da
spase dravi to se spasti moglo. i iz te pozicije smanjila zahtev na
jedan milion! Njen honorar za rad u RTC je bio, kakva sluajnost, etiri
stotine hiljada dolara. Poto je RTC, odnosno drava imala upravo toliko, struno reeno, drava je od dunika povratila nula dolara.
Koji genije je nagovorio RTC da angauje Hilari Klinton? Naravno, Vins Foster! Kada je preporuio Hilari zaboravio je da spomene
RTC-u da Hilari ve radi za suprotnu stranu, Medison. ak je napisao
pismo u kome tvrdi da advokatska firma Rouz ne zastupa tedie! Ovde
sada dolazimo na tra, da su Foster i Hilari bili vrlo bliski. Ne samo
to su bili partneri u Rouzu, mnogi ljudi koji su ih videli zajedno tvrde,
da su bili partneri i u krevetu. Sem to su se javno grlili, kao prijatelji,
proveli su mnogo zajednikih vikenda u brvnari u planinama, koja je
bila vlasnitvo Rouza, kao poslovni partneri i prijatelji. A kada je Hilari
1986 godine podnela zahtev za razvod od Bila, Vins je bio pored nje
da joj prui moralnu podrku. Nekako u tom vremenu Bilova politika
karijera je krenula uzlaznom putanjom pa je Hilari povukla zahtev.
Mudar potez pametne ene. Ali ni Bilov instinkt za opstanak nije
za potcenjivanje. Uvek se izvlaio iz mnogobrojnih krenja zakona i
afera, ostavljajui saradnike i nevine uesnike da se "peku na grilu".
U februaru 1994 godine, asopis Amerikan Spektator na dve strane
je naveo verovatna i navodna Klintonova krenja zakona, i ukupna potencijalna kazna iznosila je stotinu sedamdeset i osam godina zatvora i
2.5 miliona dolara u novcu. Ukljuili su i Hilarinu listu u lanak, i njen
zbir je pokazao etrdeset i sedam godina zatvora i 1.2 miliona u novcu.
Postavlja se pitanje kako je, pored svih krenja zakona i ponaanja
nedostojnog amerikog predsednika, Klinton ostao predsednik u dva
mandata. Da li su ameriki ustav, zakoni, i etiki i moralni koncept obinog amerikog graanina postali toliko iskrivljeni da ih jedan prevarant,
ma kako vet bio, moe savijati prema potrebi? Ne verujem. Mislim da
274
Bil Klinton
se amerika demokratija i ameriki narod nalaze na ivici opasnog ponora, ali sam siguran da nee dozvoliti da ih gurnu u ambis one snage koje su stvorile, izmeu ostalog, i Bila Klintona. On je ne samo hibridni
proizvod najcrnje, luciferijanske, ideologije, on je... mnogo mraniji proizvod nego to moete i da zamislite.
Skoro svi istraivai Klintonovog ivota slau se da je njegova biografija tipian primer "legende", lane biografije, koja se svesno plasira
kako bi se pokrili vani podaci iz ivota. U sluaju Bila Klintona, kao
i kod veine politiara koji imaju potrebu za skrivanjem porekla ili neprijatnih injenica, takoe postoji biografija koja nita ne govori. Zvanina biografija kae da je njegov bioloki otac, vrlo rano, posle Bilovog
roenja, napustio malog Bila, njegovu majku, odlutao negde i vie se nije pojavio. Zato se pojavio ouh, pa je Klinton svoje originalno prezime
Blajt promenio u ouhovo Klinton, u znak zahvalnosti. I on je bio esto
odsutan dok nije umro, a mama, kojoj je bilo dosadno, esto je ila u Vegas da se kocka. O emu govori ovakva biografija? O podacima koji se
ne mogu proveravati. ta to ima Klinton da sakrije? Ili tanije, ta kriju
oni koji znaju pravu istinu. Po jednom izvoru, Klinton je vanbrano
dete nekog od Rokfelera, a sve prie o njegovom tobonjem ocu i ouhu
su bacanje praine u oi. Zato je njegov politiki uspon do mesta predsednika tako uspean i nezaustavljiv, bez obzira na afere i kriminal.
Kopu za priu iz drugog izvora morate potraiti u prvom delu
knjige, jer je slina prii Deri Smita. Seate se, Smit je jedan od pro
dukata programa "Lebensborn", u okviru koga su pripadnici "nacistike
elite" stvarali potomke i krajem rata ih krili u raznim zemljama, kako
bi ova deca jednog dana preuzela kljunu misiju, stvaranje novog Rajha,
ovog puta uspenijeg od prethodnog.
Poznato je da je Jozef Mengele bio veliki strunjak za genetiku,
da je prebegao u SAD, gde je dobio zatitu u okviru programa "Spajalica", i nastavio sa svojim eksperimentima. Za njega je bio mali problem da izvede istorijsku misiju, da sa sobom ponese zamrznutu spermu Adolfa Hitlera, i stvori ko zna koliko potomaka "velikog voe". Po
ovom izvoru, izmeu 1946 i 1950 godine rodilo se nekoliko deaka,
koji su danas svi na svetskoj politikoj sceni. Jedan od njih je i ameriki predsednik Bil Klinton.
Ako vam se ovo ini neverovatnim, ne ostaje mi nita drugo nego
da vam iznesem i priu o pravom poreklu Adolfa Hitlera.
275
Dosije Omega
Kukasti krst potie iz vremena kada je Sunce bilo bog. Od vajkada je ovek znao da se sve kree u nekom skladu, da svet nije statian,
pa je statini krst zamenio dinaminim krstom, svastikom. U najstarijim svetim knjigama susreemo taj simbol kao sveto slovo unakrsne etvorke: etiri ukrsnice Sunca - dve ravnodnevnice (21.3 i 23.9) i dve
obratnice (22.6 i 21.12); etiri elementa prirode po Empedokleu - vatra,
voda, vazduh, zemlja. Kukasti krst se nalazi na svim stranama sveta: na
vazama stare Troje, na peatu starog Knososa pre 3000 godina, na slici
Dionisija Zagreusa u Pompeji, na zidu biblioteke u Hongou u Kini, na
maevima japanskih samuraja, na grobnoj ploi iz Zenice iz IV veka.
Nalazimo ga zaista u svim civilizacijama sveta, iz raznih vremenskih
razdoblja. Nacisti su zaboravili da je sovastika-svastika jevrejski znak:
eto ga na sinagogi Kapemauma, eno ga na Josipu i Mariji u manastiru
Hora (mozaik Kahrija Dami u Carigradu)... Svi veruju u njegovu snagu; Dingis kan ga nosi na zapad, Hitler na istok, nose ga gnostike
sekte, sekte bogumila, teozofi, rozenkrojceri. Na japanskom se svastika
kae "manji", to znai venost kao i osnovni broj 10.000. U Kini znai
sveukupnost bida i pojavnog, jedan u sveoptem, simbol svejedinstva
"Ijnjan". Sloveni su imali sveto slovo u obliku svastike, Svar-rumu, a
germanska runa verdandi ima oblik svastike. Sama re svastika je sanskritskog porekla. Sve sekte i tajna drutva imaju samo jedan cilj, da
ovladaju nekim tajnim znanjem ali ne sa ciljem duhovnog napretka, jer
duhovno znanje ne poznaje zemaljske odnosno materijalne zakone, ve
imaju cilj da ovladaju ovozemaljskom vlau, te se pravi cilj zaodeva
i sakriva misticizmom. Nacisti su to jako dobro znali.
Na miljenje i verovanja Adolfa Hitlera uticala su i dva Engleza,
Alister Kroli i Hjuston Stjuart emberlen. Kroli se rodio 1875 godine u
Vorviksajeru, a posle naputanja univerziteta u Kembridu uao je u red
Zlatne zore, 1898 godine. Posle raspada reda putovao je u Meksiko, Indiju i na Cejlon gde je upranjavao jogu i upoznao budizam. To je okupiralo njegovo okultno interesovanje do 1904 godine, do doivljaja u
Kairu, kada je posle jednog ezoterijskog rituala pao u trans i svojoj eni
Rouz poeo da kanalie tekst koji mu je "slao" egipatski bog rata, Horus. Dobio je nalog da bude u svojoj hotelskoj sobi u odreeno vreme
i tri dana uzastopce komunikator mu je slao tekst koji je Kroli, tehnikom automatskog pisanja, beleio. Tako je nastala "Knjiga zakona".
Staro doba Ozirisa bilo je zavreno i zamenilo ga je doba Horusa. Staro
doba e se zavriti u krvi (i zaista, Prvi svetski rat je to potvrdio), a
278
Dosije Omega
Hitlerovog uvida u znaenje epa bila je fascinantna i do danas se smatra neprevazienom, to naravno nije popularno rei, tajn je uskoro
shvatio da je ovo poznavanje postignuto upotrebom droga (meskalina),
to je dovelo do proirenja Hitlerove svesti i uvida u vie nivoe svesnosti, pa je Hitler sebe prepoznao u liku zlog Klingsora i smatrao da
je njegova reinkarnacija. O luciferskoj posednutosti Hitlera pisao je Herman Rauning u knjizi "Hitler govori":
"...Bez ikakve sumnje, Hitler je bio posednut od sila izvan njega skoro demonskih sila za koje je pojedlnac po imenu Hitler bio privremeni nosilac. Meavina banalnog i natprirodnog stvorila je nepodnoljiv duaiitet ega ste bili svesni u njegovom. prisustvu... Bilo je to
kao da gledate u bizarno lice iji izraz kao da odraava neuravnoteeno
stanje uma, praeno uznemirujuim utiskom skrivene moi."
Hitlerova opsednutost "natovekom" i njegov strah pred ovim biem, njegove none more i napadi paranoinog straha govore da je ovaj
entitet verovatno bio vidljiv za Hitlera. Engleski ezoterik Trevor Ravenskroft, uz pomo Johana Valtera tajna, zakljuio je u knjizi "Koplje
sudbine" da je Hitler u magijskira ritualima prizvao monog demona
Levijatana (biblijskog Satanu, poznatog i kao Uroboros, zmiju koja grize sopstveni rep) i kasnije nije mogao da ga se oslobodi.
Posle Prvog svetskog rata Hitler se doselio u Minhen. Radio je na
organizovanju pijunske mree unutar radnikog pokreta i obrauna sa
Vajmarskom republikom. Tu je naiao na malu, patetinu politiku partiju po imenu Nemaka radnika partija. Ona je bila "istureno odelenje" ezoterijskog tajnog drutva Nemaki red (Germanen Orden), koje
je bilo ekstremno nacionalistiko i antijevrejsko. Iz ovog reda nastala
su slina drutva, ukljuujui zloglasno Drutvo Tule. To je navodno
bila drevna izgubljena civilizacija na severu u kojoj su iveli ljudi plave
kose i plavih oiju. Osniva Drutva Tule bio je Rudolf Glauer,
astrolog, koji je promenio ime i postao baron fon Zebotendorf. Njegov
program je bio revolucija protiv Jevreja i marksista, a za nemaku rasu
gospodara. Iz ovog drutva nikla je Nemaka radnika partija, koja e
jednog dana postati Nacional-socijalistika partija.
Drugi znaajan okultista u Hitlerovom ivotu bio je Ditrih Ekart,
alkoholiar, narkoman, glavni urednik partijskog lista "Folkien Beobahter", lan Drutva Tule, ovek koji je u Hitleru prepoznao nemakog
280
Dosije Omega
ko je u njegovom posedu vlada svetom u dobru ili zlu. Kada je Nemaka anektirala Austriju 1938 godine, prvu stvar koju je Hitler uzeo
iz Hofburga bilo je Koplje. Posle rata Ajzenhauer ga je vratio Austrijancima, a moe se danas videti meu kraljevskim nakitom Habzburga u
Hofburgu, jer su Habzburzi sarn vrh iluminatske piramide prikazane na
poleini amerike novanice od jednog dolara (o tome u kasnijem poglavlju), mada neki kau da je original Koplja kod Rokfelera, a u Be
je vraena kopija. Da ne ulazimo u polemiku oko Koplja, jer to nije bitna
tema ove knjige, samo u reci da je moje miljenje da je Koplje u Hofburgu pravo, jer potvruje "svetsku vlast" Kurla Valdhajma, jedno vreme
generalnog sekretara UN-a, inae naciste, iluminata i ralnog zloinca sa
Kozare, a Koplje e potvrditi i buduu svetsku vlast Karla fon Habzburga, o emu u takoe pisati u jednom od sledeih poglavlja.
Da zaokruimo prvo priu o nacistikom okultizmu. Sem Hitlera,
opsesivni okultista bio je i Hajnrih Himler. Svoje okultno znanje usmerio je u najmranijem pravcu koji je rezultirao osnivanjem SS-a, a ta
organizacija je epitom ukupnog ezoterijskog verovanja nacista. Znak
duplog "S" izabrao je lino Himler, a zapravo je re o sig runi. U lanstvo su primani iskljuivo "rasno isti", a njihova obuka nije bila sarno
vojna ve i ezoterijska, gde je itanje runa (bacanje kamenia sa urezanim znacima rune na osnovu ega se itala sudbina) bilo obavezno.
SS je bio zamiljen kao tajno, crnomagijsko drutvo. Njihovi rituali bili
su preuzeti iz drugih vojno-svetenikih redova, vitezova templara i jezuita. Najvie inicirani lanovi, njih trinaest, inili su Veliki savet vitezova,
na ijem elu se nalazio Veliki majstor Hajnrih Himler, a crnomagijski rituali su obavljani u zamku Vevelsburg u Vestfaliji, kojeg su esesovci kupili 1933 godine i preuredili za odravanje rituala.
U prvom delu knjige spomenuo sam Majkla Akvina, potpukovnika amerike armije, osnivaa cmomagijskog drutva Hram Seta i lana
satanistike crkve i najblieg saradnika andora Laveja. Akvino je u
zamku Vevelsburg izveo ritual prizivanja Princa tame, 1982 godine.
Naime, Akvino se divi "magijskom opredelenju" nacistikog Anenerbea,
i svoje sledbenike u Hramu Seta smatra magijskim naslednicima svog
uzora. Akvino o nacistima pie:
"Veina nacista je bila u stanju da postigne transfer svesti jedino
u zemaljskom smislu, u vrsti ekstatine nesebinosti stvorene i odravane propagandom. Ali monasi-vitezovi predratnog SS-a mogli su da prezru,
ak voljno prigrle, smrt ljudskog tela, jer je svest bila preusmerena na
282
Dosije Omega
"Poetkom 1924 godine dobili smo poziv od barona Luja de
Rotilda. Jedan od njegovih prijateija, Maks Varburg iz Hamburga,
proitao je moju knjigu i poeleo da nas upozna. Na moje veliko iznenadenje (kako da ne!) Varburg je spontano (obavezno!) ponudio 60.000
zlatnih maraka kao podrku pokretu za prve tri godine... Maks Varburg,
koji je bio jedan od najuzvienijih i najmudrijih ljudi koje sam sreo,
imao je princip da finansira ovakve pokrete. U toku celog ivota ostao
je iskreno zainteresovan za Pan-Evropu. Maks Varburg je organizovao
svoje putovanje u Ameriku 1925 godine, kako bi me upoznao sa Polom
Varburgom i Bernardom Baruhom."
Oni koji su fmansirali boljeviku revoluciju i obe strane u svetskim
ratovima, ukljuujui Adolfa Hitlera, stajali su iza stvaranja i Evropske
zajednice i Ujedinjenih nacija. Prvi korak u stvaranju Evropske zajednice bilo je donoenje odluke o ujedinjenju industrije uglja i elika, u julu
1952 godine. kroz Evropsku zajednicu uglja i elika, ime su ove industrijske grane u Zapadnoj Nemakoj, Francuskoj, Italiji, Belgiji, Holandiji
i Luksemburgu dole pod jedinstvenu kontrolu. Ova organizacija je odreivala cene, odluivala o investicijama, a odluke donosila glasanjem.
Ova zajednica je poznata i pod imenora "umanov plan" (nazvan po francuskom ministru inostranih poslova i kasnijem premijeru Robertu umanu), ali pravi ovek u pozadini bio je an Mone, direktor Komisije
za planiranje. Mone i njegovi mentori iz Saveta za meunarodne odnose
pokuali su da stvore evropsku armiju po istom konceptu. Pozvali su
na sveopte razoruanje i stvaranje jedinstvene evropske armije, ali je
to koncept koji tek na kraju ovog veka dobija svoje konkretne obrise.
U Rimu je 25 marta 1957 godine potpisan akt kojim je est zemalja stvorilo Evropsku ekonomsku zajednicu ili Zajedniko triste, i
Evropsku zajednicu za atomsku energiju (Evratom). Jedinstven evropski akt kojim su ukinute trgovinske barijere u zapadnoj Evropi i ugo,
vor u Mastrihtu 1992 godine, zavrni su delovi plana za stvaranje Ujedinjenih drava Evrope. Ovaj oprezni pristup, od skoro pedeset godina,
sluio je samo jednom cilju, da evropska javnost neosetno prihvati
gubitak nacionalne suverenosti u korist svetske drave. Obini gradani
nisu bili u stanju da sagledaju kuda vode pojedinani, ak nekonzistentni potezi, ali se sada vidi da je skoro svaki deli doao na svoje mesto.
Interesantno je da je Josif Staljin, u knjizi "Marksizam i nacionalno
pitanje", napisao:
284
Dosije Omega
ogranak koji su kontrolisali Rotildi, kroz svoje "egrte" Varburge. Pol
Varburg je sedeo u upravnom odboru amerikog "I. G. Farbena".
Zapravo, Hitlerov "I. G. Farben" koji je rukovodio robovskim konc-logorom Auvic, u kome je troio jedan od svojih kljunih "proizvoda",
Ciklon B, bio je ogranak ogromnog "Standard Oila" (danas "Ekson")
iji su zvanini vlasnici bili Rokfeleri, ali iza njihove imperije oduvek
kao kontrolori stoje, naravno, Rotildi. U oba svetska rata novinske
agencije u Nemakoj bile su u vlasnitvu Rotilda, koji su znali da kontrolisu i filtriraju informacije koje su ulazile i izlazile iz Nemake i tako
doziraju, poveavaju ili smanjuju tenziju, koja je pojaavala ili stiavala
ratne operacije, zapravo tok rata, onako kako je odgovaralo ovim "vladarima iz senke". Iluminati su opsednuti "krvnom lozom" i genetskim
kodom koji vrlo paljivo reproduciraju i prate u onima koje guraju na
vlast. Svi ameriki predsednici, ukljuujui i budueg, Dorda Bua
mlaeg, (upravo dok zavravam knjigu traju "preganjanja" ko e biti
predsednik, eksponent Iluminata, koji su po nalogu Rotilda "pustili niz
vodu" Izrael i prepustili ga na milost i nemilost Arapa iju naftu ele,
i Jevreja iji lobi u Americi ulae poslednje atome snage, novca i uticaja kako bi njihovi kandidati, Gor i Liberman, pobedili i zaustavili propast), a da ne govorimo da su mnogi evropski lideri u vreme Drugog
svetskog rata, eril i Staljin, takoe genetski vezani za "plavu krv".
Ona se tako zove jer pripada neemu to nema genetske veze sa veinom oveanstva u svetu, ali to nije tema ove knjige i o tome u, moda, pisati nekom drugom prilikom.
Vratimo se Hitleru. Prema psihoanalitiaru Valteru Langeru i njegovoj knjizi "Hitlerov um", Rotildi su pomagali Hitlera iz jednog vrlo
prostog razloga - HITLER JE BIO ROTILD! Iz ovog ugla gledano,
sve se savreno uklapa, od podrke nemakih iluminata (zar zaista mislite da "kloar", kako Hitlera opisuje zvanina istorija i to "nauno",
moe da postane nemaki mesija), koja je dovela Hitlera do mesta apsolutnog diktatora, gospodara ivota i smrti, do podrke engleske kraljevske kue Vindzor (ne zaboravite, oni su zapravo Nemci, iz plemike
kue Zakse-Koburg-Gota) i njenog lana i ratnog heroja lorda Mauntbatena, koji je delimino Rotild (i satanista, to je manje vano, ali
karakteristino). Zato nije udno to je i nemako plemstvo, stare junkerske porodice koje svoje poreklo znaju vekovima unazad, vatreno podravalo Hitlera. Jednostavno, znali su ko je. Langer pie:
286
Dosije Omega
teke, Hitlerovi su preli u Be. Hitlerov otac je napustio svoje rodno
selo u mladosti, da bi potraio sreu u Beu. Kada je Adolf postao
siroe, posle majine smrti u decembru 1907, otiao je u Be odmah
posle sahrane. Tu kao da je nestao u toku prvih deset meseci boravka. Ovaj period je za istraivae potpuna misterija. Ima smisla, kada
je ustanovljeno da je Hitler bio Rotild, da je pozvan da se upozna sa
svojim roacima i da porodica proceni njegove potencijale za svoje
budue poduhvate."
Rotildi, i drugi iluminati, bili su poznati po tome to su imali
mnogo vanbranih potomaka, u okviru svog tajnog programa odgajanja dece, koja su davana lanim roditeljima koji su ih podizali kao
svoju. Zato izgleda udno kako su "obina deca" skromnog porekla
uspevala da se uzdignu do samih vrhova vlasti, bogatstva i moi. Neki
od njih su, ne znajui, imali programiran uspon. Hitler je takoe imao
decu, roenu i odgajanu po ovom principu, iako se zvanicna istorija upinjala da dokae kako se nije enio, pa saraim tim nije ni imao decu.
Njegovi potomci su danas sigurao meu nama, nose druga imena, ive
u raznim zeraljama, ali se ka vrhovima moi uzdiu sa saznanjem o
svom tajnom poreklu. Ovo vam se ini neverovatnim? Hitler je imao
problema sa optubom da je bio u vezi sa svojom roakom Geli Raubal
i da je sa njom imao vanbranu erku. Geli to nije mogla da potvrdi
(ili opovrgne), jer je misteriozno ubijena 1931 godine, odmah po roenju erke. Ostaje da razreimo koji Rotild je mogao da bude Hitlerov
deda. Uvidom u dokumentaciju ispada da je u vreme roenja Alojza
Hitlera, 1837 godine, jedini Rotild koji je iveo u Beu bio Solomon
Mejer. Njegova ena nije ivela s njim, jer je brak bio u takvom stanju
da je radije ivela u Frankfurtu. Njihov sin Anselm Solomon takoe je
ceo ivot proveo u Parizu i Frankfurtu, daleko od oca. Da je Solomon
bio jedini kandidat za Hitlerovog dedu potvruje knjiga Hermana fon
Goldmita, iji otac je bio Solomonova desna ruka, objavljena 1917
godine, u kojoj o Solomonu pie:
"... da je etrdesetih godina prolog veka razvio neoprezni entuzijazam prema mladim devojkama... i ...imao je brojne avanture sa vrlo
mladim devojkama, koje je policija zatakavala."
Dokaz da je Hitler bio poreklom Rotild vidi se i iz naina kako su
se u Nemakoj posle Prvog svetskog rata stvarale politike i ekonomske
288
Dosije Omega
Rotildi) i bliski prijatelj ahta. Kada je Hitler izabran, ponuen je kredit nacistima. aht i Norman su se sreli jo jednom, 11 juna 1934 godine u Nemakoj, i dogovorili nove kredite za Hitlera. Posle invazije
ehoslovake, 1939 godine, Norman je uradio jo jednu neverovatnu
stvar - prebacio je Hitleru eko zlato deponovano u Londonu, uz saglasnost Nevila emberlena. Neverovatno, ali iz sada poznate perspektive,
Rotildi su pomagali svog roaka preko "Narodne banke Engleske" i svojih slubenika, porodice Norman, koji su bili guverneri "Narodne banke
Engleske" kao da je to njihova privatna banka. Jedan deda, Dord
Vord Norman, bio je guverner od 1821 do 1872 godine, a drugi deda,
lord Kolet, bio je guverner od 1887 do 1889 godine. Montagju Norman
bio je u Americi u Rotildovoj firmi "Braun braders", a za to vreme
druio se sa porodicom W. A. Delana (Komitet 300), roaka Frenklina
Delano Ruzvelta, kasnijeg predsednika SAD.
Gertruda Elijas kae da je "Narodna banka Engleske" saraivala sa
jednim od vodeih cionista, lordom Berstedom iz "Rojal Da ela", u
prebacivanju novca bogatih nemakih cionista u Palestinu. Ovaj novac,
kako pie, pomogao je da se stvori ekonomija u tek stvaranoj dravi.
"Oni su bili privilegovana klasa emigranata dok je Jevrejima bez
imovine odbijan azil i nestali su u Holokaustu."
Pretpostavka je, ma koliko ovo surovo zvualo. da je svesno rtvovanje Jevreja od strane "jevrejske elite" (Rotilda i drugih) trebalo da
poslui odreenoj svrsi.
Rozenberg, zvanini partijski ideolog nacista, je ovek koji je Hitleru doneo "Protokole sionskih mudraca" to je postao osnov nacistike
propagande - nemaka arijevska rasa protiv jevrejske nie rase, iz ega
je proizaao snaan ujedinjujui faktor "nacija protiv zajednikog neprijatelja" i postao osnov snane kontrole nad nacijom. Ali to su elementi koje su istoriari ve identifikovali. U poslednjih nekoliko godina
pojavilo se mnotvo protivrenih informacija koje zbunjuju istoriare i
sve vie remete "utvrenu dijagnozu" ta je bio nacizam i hitlerizam.
Austrijski pisac, Rudolf Komer, napisao je pre pojave nacista da
"... ako se pojavi neka politika partija sa antisemitskim programom kojom upravljaju jevrejski ili polujevrejski fanatici, moraemo
da se priuvamo."
290
Dosije Omega
Kanaris, naredio je 1939 godine da Bloh u Varavi pronae rabina Jozefa mersona, uvenog vou sekte ultraortodoksnih Jevreja Lubavihter,
i prebaci ga u Latviju, odakle je posle premeten u SAD. Tu je iveo do
svoje smrti, 1994 godine, i bio pravi "vesnik mesije" za svoje sledbenike. Abver je sigumo znao ko je Smerson, ali je verovatno ve tada onima
koji su pripremali rat i videli u budunosti stvaranje drave Izrael, ovaj
najavljiva Spasioca bio potreban kao vdiki propagator drave Jevreja
i povratka u "jevrejsku svetu zemlju". Rig je takoe otkrio da je sedamnaest osoba jevrejskog porekla u toku postojanja nacistike Nemake
odlikovano Vitekim krstom, najviim nemakim vojnim odlikovanjem.
Takoe je dokumentovao da je 2400 rodaka zavrilo u logorima smrti,
a da 1000 onih koji su bili u uniformama nemake vojske nije moglo
da im pomogne.
Nije li to strano? Od poetka veka, u toku Prvog svetskog rata i
u vremenu izmeu dva rata, odvijao se pakleni, minuciozno razraden
plan, pokriven nevienora manipulacijom i prevarom svetskog javnog
mnjenja kako bi se plan ostvario. Stvaranje i negovanje monstruma,
Adolfa Hitlera, ilo je nepogreivom linijom kreiranja uslova za novij
svetki rat u kome e izginuti desetine miliona ljudi kako bi se ubrzali
procesi stvaranja svetske vlade, njene politike strukture na globalnom
nivou i svesti kod ljudi, da je to neophodno kako bi se obezbedila
"kolektivna sigurnost" kao osiguranje od buduih svetskih ratova koje
"niko ne eli". Tajna kampanja ila je vrlo iroko, od podsticanja
Hitlerovih fanatinih pretenzija, poev od knjige "Mein Kampf" (koju
je inae za Hitlera napisao Karl Haushofer, koji je priznao da je glavni
izvor njegovih ideja za knjigu bio Halford J. Makinder, direktor elitne
Ekonomske kole u Londonu), pa do otvorene podrke u engleskim
aristokratskim krugovima, od lanova Okruglog stola, Kraljevskog instituta, Komiteta 300, Lajonela Kertisa, Leopolda Ejmerija, lorda Lotijana,
Defrija Dosona, vikonta Hejlama, vojvode od Kenta, brata kralja
Edvarda VIII i kralja Dorda VI. Edvard nije abdicirao s engleskog
prestola, posle jedanaest meseci kraljevanja, zbog udovice, ve zbog
otvorenih simpatija prema nacistima, i verovatno je da bi bio protiv rata
sa Nemakom, koji se ve pripremao iza kulisa.
Illuminati i Rotildi su konstantnim povlaenjem i glumljenjem slabosti i neodlunosti ohrabrivali Hitlera da ide iz jedne avanture u drugu.
Zato je na elu britanske vlade bio tragini naivac, Nevil emberlen,
koji je verovao da zna ta radi, iako su drugi vukli poteze kojih on nije
292
Dosije Omega
drugu zaostavtinu Memorijalnom fondu za nacionalno naslee za 12,5
miliona funti. Predsednik Memorijalnog fonda, koji je dareljivo odreio
kesu, je lord Jakob Rotild. erilovi su odravali bliske veze i sa Bernardom Baruhom i porodicom Sesils. Sesilsi su kontrolisali mreu koju
su u svetu razapeli jezuiti, i bili na usluzi drugim vanim porodicama
evropske elite kao to su Habzburzi i Crno plemstvo u Italiji.
Kada je pre par godina izala knjiga amerikog istoriara Riarda
Brajtmana, "Zvanine tajne", poele su une polemike oko njenog
kljunog navoda da je britanska obavetajna sluba, pa samim tim i
amerika, od kraja 1941 godine, kada je provaljen nemaki sistem kodiranih radio poruka "Enigma", znala za masovno unitavanje Jevreja, ali
da nita nije preduzela da to sprei. Ve prilikom napada na Sovjetski
Savez poele su da stiu radio vesti o "ienju terena". Izmeu 19 i
22 avgusta vojnici 45-og bataljona ubili su 1059 Jevreja u Slavuti, na
junom delu fronta. U Ukrajini je 320-ti bataljon ubio poetkom septembra prvo 4200, a onda jo 2000 Jevreja. U Kamenec-Podolsku,
takoe u Ukrajini, nemaka policija masakrirala je dvadeset hiljada
Jevreja. Krajem 1941 godine ifrovane poruke postale su vrlo eksplicitae. Sadrale su podatke o deportovanju Jevreja u logore, naruivan je
Ciklon B, traili su se strunjaci radi dovrenja Auvica, a onda su u
toku sledee tri godine, u bezbrojnim izvetajima, sledile statistike o ubijenima i deportovanima. Zato Zapad nije reagovao?
Brajtman je trpeo strahovite kritike zbog iznetih podataka. Opravdavanje utanja esto je imalo bljutav ukus. Po jednima, Britanci nisu
reagovali kako Nemci ne bi shvatili da im je ifra provaljena. Drugi su
smatrali da je utanje posledica iskustava iz Prvog svetskog rata, kada
se ispostavilo da su informacije o nemakim zverstvima u Belgiji i
Francuskoj bile propaganda, pa su se plaili da i ovog puta ne dou u
istu situaciju. Osim toga, Zapad se plaio reakcije Arapa i njihovog
prelaska na stranu nacizma ako se ovaj previe bude zalagao za Jevreje.
Kolega istoriar, Don Kigan, napao je Brajtmana u "Njujork Tajmsu"
napisavi da nije uzeo u obzir injenicu da su saveznici imali druge prioritete (!) i da su "humanitarni problemi" morali da ostanu u drugom
planu. U Londonu je reagovao lord Dener od Braunstona, koji je
Brajtmanove teze nazvao "uvredljivim". Nije se naao niko ko bi hrabro
izrekao pravu istinu: da je britanska obavetajna sluba MI6, na ijem
elu je bio lord Viktor Rotild, namerno zadravala sve ove informacije. Razlog za to je, rekao bih, plan Rotilda i iluminata da se Jevreji u
294
Dosije Omega
Majera Amela Rotilda, osnivaca dinastije Rotilda. Francusku je
predstavljao or Klemanso, a njegov "savetnik" na konferenciji bio je
ministar unutranjih poslova or Mandel, ije pravo ime je bilo Jeroboam Rotild.
elite dalje? U amerikoj delegaciji, u kojoj su bila braa Don
Foster i Alen Dals, kasnije otvoreni nacisti i podrzavaoci Hitlera, o emu
sam ve u ovoj knjizi pisao, kljuna linost bio je ovek Rotildovih,
Pol Varburg iz "Kun Leba" i amerike filijale "I. G. Farbena". U nemakoj delegaciji, jedan od lanova bio je njegov brat, Maks Varburg,
koji e postati Hitlerov bankar! Njihov domain na "mirovnoj konferenciji" bio je baron Edmond de Rotild, veliki zagovornik stvaranja
drave Izrael. Ovo naseljavanje Izraela poelo je upravo 1880 godine,
kako je Rasel prorekao, kada je Edmond de Rotild poeo da finansira
ruske Jevreje kako bi doli u Palestinu da osnuju naselja, farme i fabrike, i ponu nov ivot. Iako je Edmund de Rotild nazivan "ocem Izraela" i bavio se ovim projektom do svoje smrti 1934 godine, njegov pravi
cilj bio je unapreenje interesa Rotilda, a prema Jevrejima se odnosio
sa prezirom i upravljao gvozdenom rukom farmama i fabrikama u Palestini. Kada su se 1901godine jevrejski naseljenici poalili na njegove diktatorske manire u upravljanju "Jiuvom", baron Rotild je odgovorio:
"Ja sam stvorio Jiuv, ja lino. Prema tome, nijedan ovek, bilo
kolonista ili organizacija, nema pravo da se mea u moje planove..."
Dosije Omega
stva. Soro je zapravo paravan za anglo-francusku bankarsku grupaciju
Rotilda. Jedan od lanova upravnog odbora Soroevog Kvantum fonda
je Riard Kac, predsednik "Rotild Italija S.p.A." u Milanu i lan
upravnog odbora N. M. Rotild.
Drugi direktor Kvantuma je Nils O. Taube, partner Rotiida u firmi
"Sv. Dejms Pleis Kapital". Jedan od Soroevih partnera u nekoliko njegovih poduhvata bio je ser Dejms Goldsmit, roak Rotilda. Poznato
je da je Soro izvrio pravi monetarni udar na englesku funtu, to je u
jednom trenutku izazvalo jake poremeaje u evropskom monetarnom
sistemu, pa su posle toga naglo porasli zahtevi za uvoenjem jedinstvene evropske monete.
Valutne pekulacije niti su pekulacije, niti su sluajne. One se
paljivo planiraju i sprovode kako bi izazvale odreene efekte. Zato
treba biti oprezan kada se Soroev fond pojavi sa "humanitarnim" programima u nekoj zemlji. Pomo i stipendije su samo praina u oi. Cilj
je miniranje bankarskog sistema te zemlje i otimanje milijardi kroz
pekulacije.
Da zakljuimo o Rotildima (nekada Bauersima). Od dana kada se
pre dva i po veka, 24 februara 1744 godine, rodio Majer Amel u getu
Frankfurta, u kui koja je nosila broj 148, svet vie nije bio isti. Majer
Amel je bio veoma obdaren, bio je trgovac vinom i tofovima, i kako
je raslo njegovo bogatstvo i veze, dobijao je podrku monih i uticajnih iluminata iz vladarske kue Hese (Gijoma d' Asi Kasel Vilhelma
IX), nastavljajui i ukljuujui se u jednu od najozloglaenijih crno
okultnih krvnih loza srednjevekovne Nemake. Njihovo novo uzeto ime
"crveni tit" (rotes-schild), koji je stajao na fasadi kue, zapravo je heksagram - Davidova zvezda ili Solomonov peat, i drevni je ezoterijski
simbol, a sa Jevrejima je povezan preko Rotilda koji su se nametnuli
svetu kao "najznaajniji Jevreji" novog doba. Rotildi su kljuna krvna
loza Iluminata i za Jevreje u svetu su zainteresovani samo onoliko koliko to odgovara njihovim potrebama. Poto je postao sitni menja novca, a daleko od toga da je bio bankar, ostalo je nejasno kako je Majer
Amel u vrlo kratkom periodu, posle Napoleonovih ratova, podigao
novu bankarsku dinastiju u Evropi. Neki ezoterici tvrde da je Majer
Amel potpisao "ugovor sa avolom" i prodao due svoje dece i svih
svojih potomaka u zamenu za novac i svetsku mo, ali u domenu materijalnog sveta jasno je da je Majer Amel svoje sinove, "pet strela
kue", ujedinjene duhom odgovornosti prema porodici, vredne, uporne
298
Dosije Omega
ovekom pod Miteranom". Daleko od toga. Svet se nalazi na ivici sloma koji su, izmeu ostalih, programirali i Rotildi. Najpogrenija stvar
je liti suze saoseanja nad njihovom sudbinom, dok i dalje rade na
svom osnovnom planu - pokoravanju sveta i ljudskog roda u korist
onog koji stoji iznad njih i daje im demonsku snagu. Njihov povratak
u Frankfurt, posle pedeset godina, i ponovno otvaranje banke u Nemakoj, potvrduje samo jednu stvar koja se desila na samitu Evropske
zajednice u Nici - Nemaka postaje vodea zemlja Evrope i formalno,
za budui Evrokorpus, Nemaka e dati ezdeset hiljada vojnika, najvie
od svih zemalja zajednice, a glavnokomandujui je nemaki general.
Vermaht ponovo marira, a Rotildi e pomoi iz senke.
300
Dosije Omega
S. Antelman u svojoj knjizi "Eliminisanje opijata" iz 1974 godine oznaava kao kljunog manipulatora iz uske "jevrejske" klike koja je, zapravo,
imala za cilj unitenje judaizma i drugih religija i uvoenje kulta Svevideeg oka koji e biti religija iluminatskog doba. Ovaj luciferijanski
kult je u pozadini Francuske revolucije i povezan je sa porodicom
Rotild. Mendelson je iste godine, 1776, kada je objavljeno postojanje
Iluminata, osnovao svoj pokret - Haskala, koji se toboe borio za plemenite ciljeve judaizma, ali zapravo imao na umu program Iluminata.
U masonske loe u Francuskoj, naroito one koje su bile pod jurisdikcijom Velikog Orijenta, su se infiltrirali iluminati i kroz njih zapalili
vatru revolucije. Markiz de Mirabo je 1786 godine formirao lou Iluminata na Jakobinskom koledu u Parizu, a lanovi su dobili ime Jakobinci. Iste godine, jo jedna grupacija Iluminata Svevideeg oka po imenu
Frankisti (nazvani po Jakobu Franksu) stvorila je lou u Frankfurtu.
Jedan od njenih vodeih "svitaca" bio je Mihael Hes, slubenik Majera
Amela Rotilda. Ove dve grupe, Jakobinci i Frankisti, bili su u centru
pokretanja Francuske revolucije. Planovi ove organizacije otkriveni su
kada se umeao Boji prst. Jednog lana organizacije, Adama Vajshaupta, udario je grom u Ratisbonu i ubio ga. Kod njega su naeni papiri
sa tajnim planom za svetsku revoluciju, na koje su neverovatno podseali "Protokoli sionskih mudraca" koji su se pojavili vie od sto godina
kasnije. Daklem, nije slueni pamfletista Nilus autor, niti je to "operacija" carske policije Ohrane. Re je o politikoj zaveri koja je zamiljena
odavno, a faze se proteu decenijama, ak vekovima unapred.
Posle pronalaska planova, bavarska vlada je pretresla sedite Iluminata. Naeno je dosta informacija i one su poslate francuskim vlastima, ali dogaaji u Francuskoj su ve bili u fazi kada se nisu mogli
zaustaviti. Do 1789 godine u Francuskoj je radilo 2000 masonskih loa
povezanih sa Velikim Orijentom u kome su sedeli iluminati. Francuska
revolucija bila je krvava i surova, a likvidirane su i sve njene vode koje
nisu bile lanovi Iluminata. Robespjer je odrao jedan od svojih poznatih govora, 28 jula 1794 godine, u kome je jasno rekao da u pozadini
revolucije stoje "agenti korupcije i ekstravagancije", mona sredstva
koja ele da unite revoluciju, a da ih dre "neisti apostoli ateizma i
besmrtnosti koje su u njegovoj osnovi". Iste te noi u Robespjera je pucao nepoznati atentator, a sutradan je Robespjer zavrio na giljotini.
Ova revolucija postavila je matricu koja se primenjivala irom Evrope
i sveta i zadrala do danas svoje osnovne karakteristike:
302
Dosije Omega
Kamenjev, pravo ime Rozenfeld; Suhanov, pravo ime Himer; Lagecki,
pravo ime Rrahman; Bogdanov, pravo ime Silbertajn; Gorev, pravo ime
Goldman; Uricki, pravo ime Radomiselski; Voladarski, pravo ime Koen;
Sverdlov, zadrao pravo ime; Kamkov, pravo ime Kac; Ganecki, pravo
ime Jurstenberg; Dan, pravo ime Gurevi; Mekovski, pravo ime Goldberg; Parvus, pravo ime Geljfand; Rosanov, pravo ime Goldenbah; Martinov, pravo ime Cimbar; ernomorski, pravo ime Cernomordik; Pjatnicki, pravo ime Levin; Adramovi, pravo ime Rein; Loincev, pravo ime
Blajhman; Zvezdi, pravo ime Fontajn; Radek, pravo ime Sobelson;
Litvinov, pravo ime Finkeltajn; Maklakovski, pravo ime Rozenblum;
Lapinski, pravo ime Levenson; Vobrov, pravo ime Natanson; Ortodoks,
pravo ime Akselrode; Garin, pravo ime Gerfelt; Glazunov, pravo ime
Sulce; Lebedeva, pravo ime Limso; of zadrao ime; Kamenski, pravo
ime Hofman; Naut, pravo ime Ginsburg; Zagorski, pravo ime Kramalnik; Izgojev, pravo ime Goldman; Vladimirov, pravo ime Feldman;
Bunakov, pravo ime Fundaminski; Manuilski zadrao ime; Larin, pravo
ime Luri. Meu njima je bilo i pet Rusa - Lunaarski, Kolontaj, Krasin,
ierin i Golkovski, i jedan Letonac - Peters.
Od ukupno 545 lanova boljevike administracije tog doba, 447
su bili Jevreji, 30 Rusi, 34 Letonci, 22 Armenci, 12 Nemci, 3 Finca, 2
Poljaka i 5 pripadnika pet drugih naroda. Nije udo da je ova sluajnost
izazvala podozrenje i tvrdnju kako Jevreji spremaju svetsku zaveru, to
je u kasnijem periodu, pred Drugi svetski rat, izazvalo pravu antijevrejsku paranoju.
Ljudi koji estoko napadaju "Protokole", kao osnovnu tezu, istiu
da su "Protokoli" falsifikat. ega? Nema falsifikata bez originala, jer se
samo u odnosu na original moe meriti odstupanje od njega, pa to odstupanje postaje falsifikat. "Protokoli" su originalan dokument organizacije
koja ga je perfidno prilepila Jevrejima, kako bi, krijui se iza njihovog
pravdanja, radila na njegovom ostvarivanju. udno je koliko ono to je opisano u "Protokolima" podsea na stvarna zbivanja u ovom veku. Uznemiravajue je videti kako se jedan po jedan protokol ostvaruju, a pritom ne
jenjava kampanja Rotildovih organizacija, Antidefamacijske lige i B'nai
B'rita, koje lepe etiketu "antisemitizma" na sve one koji ele da upozor
na to ta su zapravo "Protokoli". Zamenom teza, da je cionizam (iza kog
stoje Rotildi) legitimni pokret jevrejskog naroda u borbi za "njihova pra
va" (koja?), Rotildi su kompleks krivice dela oveanstva zbog stradanja
Jevreja u Drugom svetskom ratu nametnuli svetskom javnom mnjenju.
304
Dosije Omega
Strah vlada svetom od poetka civilizacije do danas. Zato su sva
tajna drutva po svojoj organizaciji parareligiozna. Imaju cilj ("verovanje"),
imaju pravila (rituale), imaju sankcije (kaznu). to je cilj nekog drutva
nerealniji to su sredstva nemilosrdnija. Svi rasizmi bazirani su na pogrenim mitovima. Kolektivna svest naroda i oekivanje posledica su fizike neslobode, predrasuda, rasizma, pogrenih vrednosnih sudova, esto
veto pothranjivanih od onih koji znaju ta e im to doneti.
Oseaj individualne krivice najlake se prazni kroz religioznost. Nije zato udo to veliki religijski sistemi odumiru, a stvara se, svakodnevno, mnotvo novih religijskih zajednica u kojima se ini da je "oprost"
lakse dobiti. Jednom kada se uhvatimo na trik da postoje samo dva pola
prosuivanja - "dobar" i "lo", bez nijansi izmeu njih, postali smo roboti, lako podloni manipulaciji. Drugi svetski rat je primer. Nacisti su
bili jednoobrazno zli, inkarnacija svega nakaznog, a nasuprot njima stajali su saveznici, koji su simbolizovali dobrotu, slobodu, vrline. Jo jedna
crno-bela fantazija. Kako danas objasniti ljudima da je pobeen Vermaht, a ne nacizam, da su najvei ratni zloinci izbegli sud pravde tako
to su pobegli u SAD i nastavili da za novog gospodara rade isto ono
to su radili kao nacisti, da je unitenje Evrope u fizikom, duhovnom,
ekonomskom i svakom drugom smislu bio jedini plan onih koji su svet
uvukli u rat. Zato "Protokoli" nisu priraitivni falsifikat. Oni su cinina
eksplikacija onoga to se deava oveanstvu u ovora veku. Kritika "pisca pamfleta" je smena pred injenicom da se svet gazi i razbija po
principima iznetim sa takvom preciznou da se moemo zapitati ko su ti
zlokobni proroci koji su to stavili na papir. Ko god je drao pero manje
je znaajan od onih koji su mu aputali formulacije u uho.
Svet mora biti totalno opljakan od "elite", silovan, zgaen, ponien,
premlaen, jer to je sudbina namenjena svima onima koji ne ele da dobrovoljno predaju pljakaima svoja dobra, svoje telo i duu. Zato se sveti
dri u gvozdenim mengelama sofisticiranog ropstva, jer se ne sme desiti
da neko bude van njih i pokae da postoji alternativa. Zato je dravni teror
svetskih sila jedini oblik komunikacije u svetu, bez obzira u kakve celofane ga zaraotavali. Ovde pravila igre postoje samo za one koji treba da
izgube i taj privid fer-pleja postoji samo dok ne izgube. Posle toga se
pojavljuje pravo lice tiranije, nernilosrdno, ljudodersko, zatirue. Zato,
ako vas uzbuuje sudbina vaih potomaka, ako vas plai slika sveta u
kome e iveti, uinite sada makar minimum. Proitajte "Protokole sionskih mudraca" i ne dozvolite da vas sledbenici ovog luciferijanskog
kulta zaplae kako to nije dozvoljeno.
306
Dosije Omega
odreda smrti poznatih kao "Trostruko A" (Antikomunistika Alijansa
Argentine). Odredi srarti, odgovomi za smrt hiljada ljudi, plaali su se
iz novca koji je donosio kokain krijumaren u Amerikn. U svojim mnogobrojnim poslovima u Argentini, eli se obogatio, postao vlasnik velikih raneva na kojima je gajio stoku, pa je poslove Crne internacionale
irio i u drugim zemljama, kao to je Nikaragva, iji je diktator Anastasio Soraoza takoe bio vrlo sklorv nacistima. eli ne zaboravlja Italiju,
pa je u to vreme uspostavio veze sa nacistikom paramilitarnom organizacijom koja je delovala u Italiji kao paravan za CIA, a zvala se "U
Gladio". Vratio se u Italiju sredinom ezdesetih godina kao poasni
konzul Argentine. Uspostavio je brojne kontakte na visokim mestima,
a mason Velikog Orijenta postao je 1965 godine. Savet Velikog Orijenta e zbog toga sigurno zaaliti, jer da se Veliki Orijent Italije nije
bavio politikom ne bi proizveo lou P2 i posle njenog otkrivanja morao
da se raspusti. Postao je i malteki vitez, to mu je omoguilo ulazak
u najvie krugove Vatikana, to su i P2 i CIA jako dobro iskoristile, a
to e dovesti do velikog finansijskog skandala oko vatikanskih finansija i "Banco Ambrosiano". Zato nije udno da je eli bio pozvan na
inauguraciju amerikog predsednika Regana (poasni lan Maltekih
vitezova), a bio je 1 na inauguracijama amerikih predsednika Kartera i
Forda koji je mason. Takode se hvali prijateljstvom sa Dordom
Buom. Nije udno to je sedamdesetih godina ve imao jake veze sa
obavetajnim krugovima i amerikom ambasadom u Rimu. eli je, kao
oigledno ovek od poverenja, koristio sredstva CIA za antikomunistiku propagandu u Italiji, to nije uspelo ni tadanjem efu italijanske
kontraobavetajne slube, Vitu Mieliju.
eli je radio punom parom da dobije zvanino priznanje za italijansku masoneriju od masonerije SAD-a, centra masonerije kotskog obreda. Italijanska masonerija ima dugu istoriju kontraverznog postupanja i
meanja u politiku. Musolini je zabranio rad italijanskih masona, kao
to je Hitler zabranio rad nemakih masona, to nije smetalo da mnogi
nacisti iz samog vrha vlasti budu masoni. Posle rata, CIA je bila ta koja
je vrila pritisak na italijansku vladu da dozvoli obnavljanje masonskih
loa u Italiji, a Majka loa koja e "doneti svetlost" bie iz Londona.
Tako se nastavila duga tradicija masonerije u Italiji, od vremena Garibaldija i Mazinija, od karbonara koji su bili bliski sa mafijora, ali i sa mnogo opasnijom i tajanstvenijom organizacijom, sa Crnim plemstvom, iji
koreni su meu vitezovima Gvelfima, o emu u pisati neto kasnije.
308
Dosije Omega
Vatikana, savetnik Pavla VI, ali njegov pravi posao bio je vezan za mafiju. ef mafije Stefano Bontante mu je bio prijatelj, a Sindona je bio
glavni "pera novca" od kidnapovanja i droge, izmeu SAD-a, Bahama,
vajcarske i Sicilije. Godinje je prao jednu milijardu dolara za mafiju. Malverzacije s tuim parama su mu bile u krvi. U jednom trenutku
preko pet stotina frrmi mu je poverilo svoj novac. Posle silnih malverzacija, kada mu je policija ve bila za vratom, 1974 godine, pobegao je u SAD. Raunao je na elijeve masonske i mafijake veze u
Americi i verovatno bi sve bilo u redu da nije sa neto gotovine i papira od vrednosti otvorio banku ("Frenklin benk"). Strast ka prevarama
nije mogao da kontrolie, ponovila se pria od ranije, ali sa amerikim
poreskim organima i sudovima nema ale. eli je potegao mnoge veze,
ali nije vredelo. Ostala je samo jedna mogunost i Sindona je, suoen
s kaznom zatvora od dvadeset i pet godina, platio kauciju od tri miliona dolara, izaao na slobodu i lanim pasoem, koji su mu obezbedili
efovi porodice Gambino, iz Njujorka pobegao u Italiju. Raunao je na
prijatelje sa Sicilije ija e se imena takoe pojaviti na elijevom
spisku - akomo Vitale, Salvatore Belasai, Karnelo enoveze i mnogi
drugi. No, situacija u Italiji je bila takva da je Sindona shvatio da bi
mogao da zavri u moru, sa cementnim cipelama na nogama, jer je previe znao. Kako je doao u Italiju, tako se vratio u SAD, posle sedamdeset i pet dana, tvrdei da je bio kidnapovan, to nije prolo na sudu,
pa je dobio etiri dodatne godine zatvora. U Italiji, Sindona je dobio
doivotni zatvor. Tu je umro 22 marta 1986 godine, otrovan strihininom u eliji. Zvanino, bilo je to samoubistvo, samo niko se nije zapitao kako je nabavio otrov. Kada je mali karavan finansijske policije stigao u elijevu kuu, njega tamo nije bilo. Istrane sudije su zapoele
pretres i svakim minutom ok je bio sve vei. Nali su gomilu dokumenata koja su nosila oznaku "top secret", zapisnike sa sednica vlade
premijera Kosige, dokumenta tajne policije, izvetaje o trgovini orujern
sa raznim zemljama, papire koji su otkrivali tajne veze i poslove
Rumunijom, odnosno aueskuom. Otkrili su i ono zbog ega su doli
- Sidona i eli su bili bliski prijatelji i "braa" iz iste loe. Sem to je
bio lan tajne masonske loe, Sindona je bio i njen najvei finansijer.
Spisak imena novootkrivene loe, po jednoj verziji 953, po drugoj
962 imena, bio je okantan. Tu su bila imena tri ministra, etrdeset
poslanika parlamenta, etrdeset i tri generala, osam admirala, stotine
dravnih slubenika i diplomata, efova obavetajnih slubi, etiri efa
310
Dosije Omega
ovaj vrh bio sauesnik u ilegalnim poslovima tajne loe. Nekadanji
drugi ovek P2, advokat E. Benedeti i rimski advokat Franesko Siniskalki, koji je bio iskljuen iz masona 1976 godine kada je tuio elija
prvo masonskom, a onda i graanskom sudu, ukazujui na njegove
metode ucene i finansijske malverzacije. pa su sada mogli da podsete
na svoje ranije optube koje su se pokazale istinitim. Sve to tada nije
vredelo. Tadanji Veliki majstor Velikog orijenta ltalije, Salvini. ugasio
je lou P2, da bi godinu dana kasnije ponovo aktivirao tu lou i proglasio Lia Delija za Velikog majstora. Te godine iskljueni su iz velike loe
elijevi protivnici - Benedeti, Siniskalki i drugi. eli je imao u rukama
i novog efa Velike loe Italije, generala Batelija, za koga se tvrdi da
je bio faista u toku rata. Meu elijevim papirima naen je takav
jedan spisak uspenih ljudi koji su u toku rata bili faisti. Oigledno je
taj spisak imao neku svrhu. Verovatno ucenu kada bi neko sa tog spiska
mogao da uini odreenu uslugu. CIA agent, Riard Breneke, izjavio
je u intervjuu za italijansku televiziju 1990 godine sledee:
"Mi (CIA) smo koristili pomo ovih Ijudi (P2) da unosimo i iznosimo drogu i novac u SAD, i to isto u Italiju. Koristili smo ove ljude da
stvore situacije koje e dovesti do irenja terorizma u Italiji i drugim
evropskim zemljama, poetkom sedamdesetih godina. P2 je jo iva i
jo uvek slui za iste ciljeve kao poetkom sedamdesetih. CIA je finansirala P2 u rasponu od jedan do deset miliona dolara meseno... Novac
CIA se koristio z.a nekoliko stvari, jedna je hio terorizam. Druga svrha
je hila da se obezbedi podrka u krijumarenju droge iz drugih zemalja u SAD."
Kada je izbio skandal sa P2 u njega su bili umeani i visoki zvaninici Vatikana, ukljuujui dravnog sekretara, kardinala Vijoa. Prema
Stivenu Najtu, Vijo je bio taj koji je vrio pritisak u vrhovima Vatikana
da se ublai stav Katolike crkve prema masonima. Drugi autor, Don
Kornvel, u knjizi "Zavera u Vatikanu", kao i Dejvid Jelop u knjizi "U
Boje ime", misle da je Vijo glavni osumnjieni za ubistvo pape Jovana
Pavla I koji je umro posle samo trideset i tri dana nakon izbora za papu, 28 septembra 1978 godine. Ovaj papa, iskren i blag ovek, objavio
je da e raskrinkati finansijske malverzacije u Vatikanu, a verovatno i
prodor masonerije i obavetajnih slubi u centar katolianstva. Sumnje
u ubistvo izaziva zbunjenost lekara koji su kao uzrok navodili srani
312
Dosije Omega
crkve. Organizacijom podseaju na vojno-monaske redove, Templare i
Malteke vitezove, ali makijavelistikim potezima ostvaruju svoj osnovni
cilj da postanu "crkva u crkvi" i praktino istisnu ostale monaske redove, u prvom redu jezuite, sa pozicija koje su ostali redovi, stari vekovima, imali u Katolikoj crkvi.
Opus Dei stoji iza izbora Vojtile za papu Jovana Pavla II. Opus
Dei, koji vodi poslove Vatikana, vei deo novca koristi za jaanje svoje
moi unutar Katolike crkve i poslednjih dvadeset godina oko toga se
vodi estoka borba za prevlast unutar Vatikana. Kalvi to nije znao. Nije
znao da je Opus Dei ogromna sredstva prelio u poljski sindikat "Solidarnost" radi ruenja komunistike vlasti u toj zemlji. Sve je to bilo milo Vojtili, dao je odreene ruke za delovanje Opus Dei-ju, pa je sem tri
stotine miliona dolara koje je dobila "Solidarnost" i P2, stalno pritiskao
Kalvija izvlaei novac koji je zavravao tamo gde je hteo eli i oni
koji su radili sa njim, tanije gde su traili oni iznad njega. U jednom
trenutku dug je dostigao 1,5 railijardi dolara i Kalvi je poeo da trai
nazad novac koji su P2 i Opus Dei "uzeli na zajam". Kada je video da
od vraanja novca nee biti nita, a pritom su njega pritiskale druge
svetske banke da vrati uzete kredite, Kalvi je pokuao preko Vatikana
da izvri pritisak, ne shvatajui da upravo tu sedi Opus Dei i da je to
prva velika greka koju je napravio. Druga velika greka, koja je zapeatila njegovu sudbinu, bila je pretnja da e javno objaviti kako su ga
Opus Dei i Vatikan nasamarili. Uskoro je nestao iz Italije i pojavio se u
Londonu, gde je naao smrt. Naen je obeen 15 juna 1982 godine na
mostu koji se zove "Most crnih fratara". Policija je zakljuila da je re
o samoubistvu. Istog dana, slubenica "Banko Ambrozijano". Gracijela
Koroer koja je vodila knjige P2, pala je sa etvrtog sprata banke.
Sama smrt Roberta Kalvija nosi odreene poruke, ritualne simbole,
koji ukazuju na to ko stoji iza ubistva drugog "bojeg bankara". Masoni
vole simboliku. "Most crnih fratara" dobio je ime po tome to je nekada tu postojala crkva Dominikanskog reda koje su zvali "crni fratri"
zbog crnih mantija koje nose. lanovi P2 takoe nose crne odore prilikom svojih rituala. Sem toga, u Tarot kartama, meu Velikim Arkanama, postoji karta koja se zove "Obeeni ovek" i koja prikazuje
obeenog oveka kako visi iznad vode. Jedno od osnovnih znaenja ovc
karte je "sadanja rtva zbog budue koristi". Ne treba objanjavati ovo
znaenje. P2 je jako dobro znao da Kalvi mora biti uklonjen i da e
to biti na korist zatiranja tragova koji bi vodili ka organizaciji. Naime,
314
315
Masoni
O masonima u govoriti samo u kontekstu teme, ostavljajui van
ove knjige istorijski razvoj, organizaciju, proklamovane ciljeve, rituale
i popularne zablude ovog mistinog, religiozno-filozofskog pokreta, jer
su o tome drugi pisali mnogo kompetentnije. Jasno je, iz prethodnog
poglavlja, da sem registrovanih loa koje postoje u velikom broju zemalja i imaju brojno lanstvo, a sigurno se na niim stepenima bave i
humanitamim radom i samousavravanjem, postoje i tajne loe koje se
na visokim stepenima, ak iznad trideset i treeg (za kojeg se misli da
je vrh masonske piramide, a nije), bave svetskom politikom na najviem nivou i finansijama iji obim ne moe ni da se zamisli, a takoe
i ritualima koji nemaju veze sa ritualima masonerije na niim nivoima,
ve bi se mogli nazvati luciferijanskim. Osnovno sredstvo organizacije
je ono to je izneto u "Iluminatskim Protokolima", posebno u Protokolu
broj 15, koji predvida manipulisanje masonskim loama i braom
masonima na niira nivoima hijerarhije.
Oigledno je da postojanje loa kao to je P2 izlazi iz okvira klasine, ritualne masonerije. Ovakve loe su pre subverzivne, teroristike
organizacije, kojima su kvazimasonski rituali samo paravan za ostvarivanje pravog cilja. Uostalom, pravilo za ulazak u P2 postojalo je samo
u ovakvoj loi i nema nikakve veze sa pravilima za prijem u javne
loe. "Ulaznica" za P2 morala je da bude neka tajna - dravna ili vojna,
uvek u pisanom obliku, koju bi novi lan poverio Liu eliju. ta se
dalje deavalo sa kandidatom, a ta sa dokumentom? Ako je tajna bila
vredna, obavljao se prijem, ako ne, kandidat je trebalo da nae neto
bolje. Anelo Rikoni, najvei italijanski izdava, u nedostatku neke
tajne otkupio je od anonimnog amatera fotografiju nagog pape Jovana
Pavla II za pedeset miliona lira i dao je eliju kao svoju ulaznicu. A
fotografija? Njenu tajnu e obelodaniti Vani Nistiko, bivi ef odeljenja za tampu Socijalistike partije Italije, koji je uz socijalistu Fabricija
ikita javno priznao da je bio lan loe P2. Prilikom jednog susreta sa
elijem, u jesen 1980 godine, u seditu P2 u hotelu "Ekscelzior", eli
je izvadio gomilu fotografija i pokazao ih Nistiku,
316
Masoni
"Zaprepastio sam se,", izjavie Nistiko. "Kada sam ih ugledao nisam mogao da poverujem svojim oima. U prvi mah mi se inilo da
je re o nekakvoj fotomontai, ali ne - bile su to prave, izvorne fotografije. Na jednoj od njih bio je nag papa Jovan Pavle II, mimljen kako
stoji na ivici svog bazena u Kastelgandotfu."
eli je ovu papinu fotografiju prokomentarisao:
"E, dragi moj, obavestajna sluba je slaba. Ako je ove slike mogao
da naini neki fotoamater, zamisli koliko bi tek za jednog profesionalnog ubicu bilo lako da ubije papu?"
Da bi se olakalo komuniciranje izmeu masona i lanova drugih
ezoterijskih, vitekih i tajnih drutava, i kako bi se suzbio strah obinih
ljudi koji zaziru s pravom od "tajnih" drutava i onog to se u njima
radi, lanstvo javnih organizacija kao to je Trilateralna komisija, Savet
za meunarodne odnose i Bilderberg grupa, po pravilu se preplie sa
lanstvom u masonskim loama. Naravno, ova ogromna mrea tajnih i
javnih organizacija ima svoje ekskluzivne "elije" o kojima se malo ili
nita ne zna, gde se u najuem krugu donose vane odluke, kao to su
Parlor klub ili Klub ostrva. U SAD-u deluje drutvo Mrtvaka glava
(Skull and Bones Society), koje je tesno vezano sa masonima, a takav
je i Red oranista u Severnoj Irskoj. I Okrugli sto je bio osnovan na
masonskim premisama i slui sada kao veza izmedu raznih tajnih drutava. Malteki vitezovi su jo jedna elitna organizacija koja koordinira
tajne akdvnosti iluminata i Vatikana i ima ogroman uticaj na poslove
Vatikana, ali je u isto vreme i njegova "udarna pesnica" jer je direktno potinjena papi.
Jasno je zato ezoterijski redovi moraju da imaju i nivo javnog delovanja, a to je nain da se legalno i neprimetno ukljue u javno funkciunisanje sistema, kako bi delovali unutar njega, a u korist tajnog drutva
kome pripadaju. S druge strane, tajnost se ljubomorno uva jer dominacija se lake moe ostvariti strahom, koji proistie iz tajnovitog i nepoznatog, pogotovo to komunikacija ide samo u jednom smeru - od
tajnih drutava ka javnom sektoru ivota. Tajna drutva ne bi ni posto
jala kada bi, recimo, zainteresovani graanin poslao pitanja i dobio odgovor o delovanju devet nepoznatih ljudi iz Loe devet sestara u Parizu
i l i Quatuar Coronati loe u Londonu. Bez obzira na tajnost u radu,
317
Dosije Omega
masone i druga tajna drustva je mogue identifikovati preko ezoterijske
simbolike koja je vrlo bitna za njihov rad i daleko je od "kostimiranih
ceremonija", kako neki veruju. Simboli nisu samo znaci raspoznavanja
izmeu lanova, oni su kljuevi za odreena zvanja i znanja, mesto u
hijerarhiji, kako bi se strogo odvojila znanja onili koji na njih imaju
prava zbog odreenog mesta u hijerarhiji, u odnosu na one koji do tih
znanja jo nisu doli.
Sjedinjene amerike drave su najbolji primer onoga o emu govorim. Njihovi dravni simboli su zasnovani na ezoterijskim principima
i znanju. Veliki peat Sjedinjenih drava je prepun masonske simbolike, ukljuujui piramidu i Svevidee oko. Ovaj simbol je stavljen na
ameriki dolar u vreme predsednika Frenklina D. Ruzvelta, masona. Ve
sam spomenuo da je Deklaracija o nezavisnosti i izlazak u javnost Iluminata pao u istu godinu, 1776-tu. To nije sluajnost. Brojevi imaju
posebnu energetsku vibraciju, kao i rei (zvuk), boje i simboli. Vrhovni
iluminati, ije je ezoterijsko znanje veliko, prodiru u poznavanje tajni
makro i mikrokosmosa, i to znanje koriste na nain koji nije poznat
obinim ljudima, jer ove vibracije utiu na podsvest na nain koji jo u
potpunosti ne razumemo. Zato se neki dogaaji tempiraju u tano odreeno vreme kako bi se ta energija iskoristila za uspeh poduhvata. Ovo
znanje je staro. Verovatno potie iz stare Haldeje, gde su matematika
i astronomija imale neverovatan nivo, preko Vavilona, antike Grke,
do dananjih ezoterijskih drutava. Upotreba broja 7 u Otkrovenju svetog Jovana Bogoslova ima ezoterijska, a ne literaraa znaenja. Biblija
je inae prepuna numerologije koju je crkva shvatala i prenosila bukvalno, sem najviih poznavalaca koji su znali pravo znaenje nekih brojeva. Broj 13, tanije 12+1, ima veliki ezoterijski znaaj. On oznaava
transformaciju, novo roenje, nov red. Isus ima dvanaest uenika, apostola; Oziris, bog Egipta, ima dvanaest sledbenika; Buda ima dvanaest
uenika, kao i bog Acteka, Kvecalkoatl. Bilo je i dvanaest vitezova
Okruglog stola kralja Artura, dvanaest sinova Jakova, dvanaest plemena Izraela, dvanaest znakova zodijaka. Nadzorni komitet Bilderberg
grupe ima 39 lanova (13+13+13), a lokacije za svoje sastanke bira po
ezoterijskom principu. Na primer, 1965 godine bilderbergovci su se
sastali na jezeru Komo u Italiji, drevnom sreditvu Reda Komoini, pretea srednjevekovnih masona. enevu, sedite mnogih institucija Novog
svetskog poretka, tajna drutva smatraju jednim od najvanijih zemaljskih energetskih centara.
318
Masoni
Brojevi 13 i 33 su na razne naine iskorieni i kao logotipi
mnogih poznatih svetskih firmi. Frensis Bejkon je koristio broj 33 kao
svov ezoterijski kod u mnogim delima. kotski obred masonerije ima
33 stepena. Na ve spomenutom dolaru, piramida ima 13 stepenica koje
simbolizuju 73 stepena Iluminata. Piramida ima inae 33 kamena. Na
peatu, orao (do 1841 godine je bio feniks) ima 13 pera u svakom krilu,
13 strela u desnoj kandi i maslinovu granu sa 13 listova u levoj, a u
kljunu dri svitak sa 13 slova. Oko njega se nalazi 13 zvezda koje
formiraju Davidovu zvezdu, a tu je i tit sa 13 traka koje predstavljaju
prvobitnih 13 drava. Na logu Ujedinjenih nacija mapa sveta je napravljena od 33 segmenta, a iza njih je 13 klipova kukuruza. Zgrada UNa je sagradena na jednom od najsvetijih mesta (energetskih taaka)
Indijanaca. Logo kompanije "Proktor i Gembl" je stari masonski simbol - bradati ovek u krugu 13 zvezda.
Jo tipiniji primer je doprinos Fransoa Miterana, masona vrhunskog ranga, iji je brat bio Veliki majstor Velikog Orijenta Francuske.
Kao mason, Miteran je uradio neto to je u jednom trenutku smatrano svetogrem. Na ulazu u Luvr postavio je veliku staklenu piramidu,
imitaciju Velike piramide u Gizi do najmanjeg detalja. Razmere Miteranove piramide imitiraju piramidu u Gizi ak do ugla nagnutosti, koji iznosi 50,7 stepeni. Visina je 21,60 metara, to je 1/100 ere koja ima 2160
godina. U osnovi, strana piramide ima 35 metara. Ove mere imaju u
osnovi zlatni broj (1,618) i njegovu obrnutost (0,618), vrlo znaajne
brojeve za masonsko posveenje, koji omoguavaju da se odrede tanc
razmere uzdunog ctvorougla masonskog hrama i boanskog trougla
koji ga krasi, jer 35m x 0,618=21,63m. Isto vai za staklene paralelograme ije mere su 3m sa l,90m, a od kojih se sastoji piramida u Luvru:
3m x 0,618=l,854m. Veliku piramidu okruuju tri male piramide, visoke 5 metara, sa stranom od 8 metara u osnovi. I ove mere odgovaraju
zlatnom broju: 8m x 0,618= 4,944m. Povrina tla na kome je piramida je 35m na kvadrat-1225 kvadratnih raetara. Re je o boanskom
broju, a formula za dobijanje tog broja je T=n(n+l)/2. Radi se o pitagorejskom Tetraktisu koji omoguava spajanje boanskog i ljudskog.
itav sklop piramide je zbir ezoterijskih simbola zasnovanih na
broju 6. Piralnida je sastavljena iz 684 trouglova koji se brojano iskazuju kao 666+6+6+6, Vidljivi deo piramide se sastoji od 324 x 4=1296
trouglova, 36 na kvadrat, ili (6x6) x (6x6). Broj 36 po kabalistikom
tumaenju daje "boanski" broj 666, broj Zveri. Miteranova piramida je
319
Dosije Omega
prazna i simbolizuje grobnicu hrianske monarhije koja je ukinuta
Francuskom (iluminatskom) revolucijom. Francuska rimokatolika monarhija trajala je 1296 godina, od preobraanja i krtenja Klovisa 496
godine do uspostavljanja Prve republike 1792 godine, to je tano 1296
godina (u masonskom popisu nazivlja, broj oveka je 108, 1/12 od 1296;
108 je i 1/20 ere od 2160 godina). Ovde je jasno predstavljena utopija Novog doba (New Age). Kralja, bojeg pomazanika na zemlji, mora
zameniti masonska republika, pretea Svetske vlade. Tako e hrianstvo, nastalo u eri Ribe, biti zamenjeno ekumenskom svetskom religijom
u eri Vodolije. Tu ulogu e pripomoi Svetski savet crkava i vaseljenski patrijarh koji je protiv izvornog uenja i kanona Pravoslavne crkve.
Ispod ove staklene piramide odrana je osnivaka skuptina Svetske
akademije kulture, na ijem elu je bio nobelovac Eli Vizel, ija specijalnost su poslednjih godina bili zahtevi da se bombarduje Srbija. Umesto Sfinge u Gizi, ispred Miteranove piramide nalazi se olovni kip Luja
XIV na konju. Re je o alhemiarskom simbolu: Kralj Sunce, Apolon,
olienje Svetlosti, zatoenik je olova odnosno podzemne tmine. On eka
da u piramidi bude preobraen u zlato svetlosti.
Miteran je zasluan i za dogradnju Pale Roajala, takozvanih "stubova Danijela Birena". Tamo je ranije bilo 140 stubova, a Biren im je
dodao jo 260, pa je njihov broj sada 400, to kad se podeli sa deset
daje broj Iskuenja, a prema Pitagorinom Tetraktisu oznaava bie stavljeno u karantin - 260 stubova podeljeno je u 13 redova, tako da u svakom redu ima po 20 stubova. Od tih 260 dodatih stubova, 44 su puni
stubovi koji u mitologiji Maja predstavljaju broj obilazaka Meseca oko
Zemlje. Ta 44 stuba, poreana u tri niza, razdvajaju dve povrine. U
tim povrinama nalazi se po 108 stubova, to oznacava broj oveka (6
na kvadrat+6 na kvadrat+6 na kvadrat), a ostalih 216 (6x6x6) su 1/10
stare ere. Svih 260 Birenovih stubova su obredni kalendar koji je bio
u upotrebi kod Maja i sluio je za odreivanje povoljnih i nepovoljnih
dana za vrenje rtvenih obreda. Ispod ploe na kojoj su stubovi nalaze
se tri potoka i jedan bunar koji predstavljaju biblijski Bezdan. Potoci
simbolizuju mitsku reku Alfu, a 44 stuba simbolizuju i 44 svee koje
se pale na jevrejski praznik Hanuka i znae oienje u Hramu.
Miteranove graevine nazivaju se "fabrikama vetrova" s odreenim
razlogom. Vetrovi u kabalistikoj simbolici proizvode umne i duhovne
preobraaje i utiu na psihu stanovnitva. Vetar, simbol duha, blagosti,
ali i ljutnje i svetske pomame (Pandorina kutija), je snaga kojom treba
320
Masoni
ovladati. U kvartu Defans, gde se nalazi Ministarstvo odbrane, krov je
izgraen u obliku zodijaka, a pred vratima je znak Vodolije koji simbolie vazduh. Interesantno je da se tu dogaaju neobjanjive atmosferske
pojave, a itavo zdanje sagraeno je tako da lii na "hodnik za vetrove".
Kompleks je otvoren 14 jula 1989 godine, na dvestotu godinjicu Francuske revolucije, tokom sveanog zasedanja grupe G7. Tom prilikom 7
predsednika i 15 posveenika iz Saveta sastalo se na vrhu "Luka Bratstva". Sedeli su oko okruglog stola imitirajui vitezove Okruglog stola
kralja Artura. To nije bilo sluajno, poto su vitezovi kralja Artura tragali za Svetim Gralom, a u grozniavoj potrazi za Gralom su bila mnoga
tajna drutva. Smatra se da je Gral u posedu Templara. "Luk Bratstva"
je sagraen kao astronomski hram i njegovo otvaranje oznaava poetak
takozvanog Novog doba. Da bi jedna loa poela sa radom potrebno je
prisustvo sedam lanova, tano koliko ih je bilo na krovu. I G7 je masonski simbol. "G" je kralj-slovo u masonskoj azbuci (Geometre, Gloire,
Grandeur, God - Geometar, Slava, Veliina, Bog). Pre nego to je poeo sastanak na "Luku", sedmorica velikodostojnika su posetili piramidu
ispred Luvra i prisustvovali smotri vojske na Jelisejskim poljima, to
takoe ima magijsku simboliku (Sedam kraljeva iz Apokalipse). "Luk
Bratstva" ima oblik oltara i predstavlja "naopaki Jerusalim". U Svetom
pismu, "nebeski Jerusalim" silazi sa Neba da okona vladavinu Zveri,
dok sa ovog naopakog Jerusalima Zver kree u juri na Nebo kako bi
preuzela vlast od Boga.
Sahrana Fransoa Miterana, koji je umro od raka, obavljena je etnjom ulicama Pariza i zaustavljanjem pred znaajnim masonskim graevinuma u gradu, a kada se pogleda plan etnje gradom vidi se da je u obliku zmije Vroboros. To je zmija savijena u krug i grize sopstveni rep, to
na simbolian nain oznaava povezanost ivota i smrti. U hrianskoj
simbolici, zmija je personifikacija avola, Vroboros je i Levijatan, odnosno Satana. Pariz nije sluajno "grad svetlosti". Na Trgu Bastilja, na stubu u sredistu, nalazi se pozlaeni kip Luonoe, alfe i omege masonskog
pentagrama, pobunjenog andela, poznatog kao Lucifer, koji na elu ima
zvezdu, u desnoj ruci baklju, a u levoj raskinute lance. Sem na Miteranovoj sahrani, crnomagijski simbol Uroborosa mogao se videti i prilikom
etnji graana po Beogradu, u zimu 1997/98 godine, a ne zaboravite da
je srednjevekovni Beograd bio napravljen u obliku pentagrama.
Jo jedna znaajna politika linost zapadne Evrope, mason Velikog
Orijenta i malteki vitez, je bivi kancelar Nemake, Helmut Kol.
321
Dosije Omega
Velika jevrejska loa B'nai B'rit odlikovala je Kola svojim najveim
odlikovanjem - Blutorden-dem Joseph-Orden, odnosno Ordenom Josifa.
Ovo odlikovanje dodeljuje se za izvanredne zasluge onim Jevrejima koji
su se zauzimali za dobro jevrejskog naroda na poseban i istaknut nain.
Taj orden je dobio u svoje vreme i Menahem Begin. Pitate se od kud
taj orden Helmutu Kolu. Deda i baba nemakog kancelara zvali su se
Salomon i Sara Kon. Konovi su bili hazarski Jevreji koji su kao trgovci pod imenom Kon (Kohn) iveli u junoj Poljskoj, odnosno Galiciji.
Preko Praga su doli u Be gde su iveli do smrti kao poznati i uvaeni
bogati poslovni ljudi. Njihovi potomci su se preselili u Ludvighafen gde
se 1930 godine rodio Henoh Kon koji e kasnije postati Helmut Kol.
Sem to je mason, nekada veliki prijatelj Miterana, blizak je prijatelj
porodice Rotild iz Londona i redovan je gost na svim skupovima
bankara, bez obzira to vie nije na politikoj funkciji.
Slini podaci su se pojavili i za Rusiju, 1995 godine, kada je izvesni Oleg Platonov izneo spisak sa imenima poznatih ruskih politiara.
Na njemu su imena Mihaila Gorbaova, poslednjeg predsednika SSSRa, zatim tada aktuelnog predsednika Borisa Jeljcina, koji je malteki
vitez. Na spisku su i tadanji svetski prvak u ahu, Gari Kasparov, kao i
ef ruske diplomatije Andrej Kozirev. Tadanja ruska elita pripadala je
uglavnom loi Vzaimodejstvije (Zajedniko delovanje). Meu lanovima
su bili bii premijer Jegor Gajdar, bivi rainistar Pjotr Aven, ekonomista Leonid Abalkin, vlasnik banke "Nacionalni kredit" i firme "Olbi", Oleg
Bojko, direktor "Avtomaza", Vladimir Kadanjikov i direktor "Inkombanke", Vladimir Vinogradov. Brojni su masoni i u ruskom PEN centru
kao i u Meunarodnom ruskom klubu. lanovi Rotari kluba, paramasonske organizacije, su pisac Anatolij Ananjev, zatira vlasnik velike medijske kompanije "Most", Vladimir Gusinjski, i vlasnik sline firme,
"Germes", Oleg Volkov. Ruski kosmonaut Georgij Greko lan je masonskog kluba Magisterijum, a bivi prvi vice premijer, Genadij Burbulis, i bivi predsednik parlamentarnog komiteta za spoljnu politiku,
Jevgenij Ambarcumov, lanovi su masonske komisije Velika Evropa.
Novi ruski predsednik, Vladimir Putin, je po jednima mason, to
se moe zakljuiti po dvorani u kojoj je polagao zakletvu predsednika
i koja je prepuna masonskih simbola. Po drugima je templar, lan preovlaujue organizacije meu oficirima biveg KGB-a. Iz ovoga se vidl
da je uspon na vlast nemogu bez pripadnitva nekoj monoj organizaciji. U ovom sluaju i ja tipujem na Templare koji su sa vrha vlasti
322
Masoni
skinuli Malteke vitezove (Putin protiv Jeljcina) u Rusiji. Putinov
odlazak u Italiju, kako bi presekao vrpcu na postavljenom spomeniku
Pukinu, smean je povod u odnosu na to da ruski predsednik nije obian dokon i besposlen ovek. Posle toga, Putin odlazi da se sretne sa
papom Jovanom Pavlom II, a prethodno sa ser Endrju Bertijem, Velikim majstorom Maltekih vitezova, jer ulazak u papin salon vodi kroz
"malteko pretsoblje". Sigurno je Putin morao da im objasni svoj budui
stav prema Maltekim vitezovima i katolikoj opciji u Rusiji, kao to je
jugoslovenski predsednik Vojislav Kotunica morao da proe istim
putem kako bi sa papom razgovarao o svom odnosu prema Maltekim
vitezovima, njihovim eljama, kao i eljama Vrhovnog masonskog saveta Nemake, njegovim aspiracijama prema Banatu, povratku "folksdojera", delovanju Katolike crkve u Crnoj Gori, ili ko zna sve o kojim
temama koje mi ne mogu pasti na pamet ovog trenutka.
Koliko daleko raasoni planiraju i kako ostvaruju svoje planove
neka podseti i let na Mesec amerikih kosmonauta. Prvi kosmonaut koji
je kroio na Mesec bio je Nil Armstrong, a za njim Edvin Oldrin
(Auldrin, u originalu). Obojici ime poinje na "A", kako bi se stihu iz
Jevanelja: "Ja sam Alfa i Omega, ja sam prvi i poslednji..." dao magijski znaaj koji je vaan za masone. Oldrin, mason trideset i treeg stepena, je na Mesec poneo uglomer i estar. Meni lino se u povezivanju
"nebeskog sa zemaljskim" vie svia stav oca Justina Popovia da "dvadeseti vek znai savez sa avolom". Ta istina nas pritiska, bez obzira
da li to ljudi vide ili se to krije od njihovih oiju.
U Srbiji, a kasnije i u Jugoslaviji, masoni su imali veliki uticaj na
politiki ivot. ak bi se raoglo rei da su masoni bili preovlaujui
lanovi svih jugoslovenskih vlada od 1918 do 1941 godine. U toku rata,
najvaniji masoni su otili u inostranstvo, a oni koji su ostali su "uspavali rad" svojih loa. Skoro svi puisti od 27 marta 1941 godine su bili
masoni, a neki su radili i za britanski "Intelidens servis". Veliki broj
masona, nekoliko stotina, bili su uhapeni posle kapitulacije Jugoslavije.
Brzo su puteni uz pomo Nemaca masona, Franca Nojhauzena, opunomoenog ministra za privredu Srbije, koga je lino podrao Gering,
takoe raason. Masoni su bili i Jozef Matl, major Abvera i Vajnman,
major Gestapoa, a sve njih je pokrivao ef Abvera Kanaris.
U Hrvatskoj, uhapeni masoni su odvedeni u Jasenovac, gde je postupak prema njima bio dosta blag. Nisu tueni, nita nisu radili, a ostavljen im je i novac. Veina je putena iz logora aprila meseca 1942
323
Dosije Omega
godine. Iako su formalno bili zabranjeni, delovali su neometano jer je
veliki broj visokih ustakih funkcionera pripadao masonima, a najpoznatiji su bili Slavko i Eugen Kvaternik. I meu venicima AVNOJ-a
bilo je masona, to nije smetalo OZNI da posle rata strelja jedan broj
masona zbog pripadnosti mrei engleske obavetajne slube. Loe nisu
obnovljene, ali su masoni bili pojedinano kontaktirani, dok su masoni
i rotarijanci iz Amerike vodili veliku kampanju, pedesetih godina, u korist Jugoslavije, odnosno brae u Jugoslaviji, to nije bilo teko jer ameriki masoni kontroliu humanitarne organizacije "UNRA" i "CARE".
Postepeno su masoni jaali svoj uticaj u tradicionalno svojim sredinama, na Beogradskom univerzitetu i u Srpskoj akademiji nauka. Neki su
aktivno uestvovali u studentskim demonstracijama i protestima na Beogradskom univerzitetu 1968 godine, a sedamdesetih godina francuska
masonerija, u prvom redu Veliki Orijent, na ijem elu se tada nalazio
kao Veliki Majstor ak Miteran (brat Fransoa Miterana), podravala je
"mas pokret" u Hrvatskoj i brata masona Miku Tripala.
Novija istorija masonerije u Jugoslaviji vezana je za obnavljanje
rada masonskih loa u Jugoslaviji, pa je 1990 godine obnovljena Velika
loa Jugoslavije, na ijem elu se kao Veliki Majstor naao Zoran Nenezi, a "svetlost" je dala, da se posluimo masonskom terminologijom,
Ujedinjena velika loa Nemake. To je bilo izvesno iznenaenje ako se
zna da je francuska masonerija tradicionalno podravala jugoslovensku
masoneriju i da je decenijama vodila estoku borbu sa engleskom
masonerijom oko uticaja u Jugoslaviji. U igri su uvek bili i italijanski
masoni, zbog pretenzija Italije prema Dalmaciji, kao i loe iz Maarske
i eke. Po udnoj koincidenciji ove zemlje su i u razbijanju Jugoslavije i nametanju sankcija naoj zemlji bile najglasnije i najagilnije. Posebno zadovoljstvo su masoni ovih zemalja doiveli razbijanjem Bosne i
Hercegovine, koja je poprite sueljavanja raznih masonskih interesa, pa
je to bila prilika da se ti interesi zadovolje, da svi nezadovoljnici dobiju svoje "geostrategijsko pare kolaa" i da se situacija na kljunom
prostoru Evrope, na Balkanu, okrene u korist najmonije zemlje Evrope
i reavanju njenih decenijskih frustracija zbog dva izgubljena svetska
rata. Veliki Majstor Nenezi se nije dugo zadrao na svom mestu, postao je smetnja za odreene apetite i igre, pa je uskoro smenjen, i onda
je usledila klasina igra prevare i dezinformacija formiranjem etiri
nove masonske loe koje rade neregularno, ali postoje. Za ije potrebe
i u ime ega, ostaje pitanje. Evropu je iznenadio i uzdrmao podatak
324
Masoni
koji je Nenezi javno izneo. a to je da su mnogi nemaki nacisti nali
utoite meu masonima, a neki postali i Veliki majstori Ujedinjene
velike loe Nemake - Teodor Fogl (VM 1958-1959), Konrad Merkel
(1960-1961), Rihard Miler-Berner (1961-1062), Hajnc Rigerberger
(1966-1968) kao i Georg Fromholc, Veiiki majstor Velike zemaljske loe
Nemake (1973-1977).
Nije nepoznato da su devedesetih godina na razbijanju Jugoslavije
iznutra delovali i neki masoni, u prvom redu tadanji preraijer Ante Markovi, kao i moni ef tajnih slubi Stane Dolanc. Ante Markovi je
kao genijalni potez uveo ekonomske reforme Defrija Saksa, ija sutina je pljaka nacionalnih ekonomija svih zemalja biveg komunistikog bloka koje treba "reformisati". Danas Ante Markovi "savetuje"
vladu Makedonije na poziv brata masona, amerikog oveka, Vasila
Tupurkovskog. Stane Dolanc, veliki trgovac orujem, imao je poslovne
aranmane sa Lorensom Iglbergerom, nekada ambasadorom SAD-a u
Jugoslaviji. Naime, Iglberger je 1986 godine pomogao da se osnuje
"LBS banka", njujorka filijala "Ljubljanske banke" koja je sluila za
pranje novca od prodaje oruja, a saraivala je sa "BNL bankom" u
Atlanti, koja je kreditirala nabavku opreme za proizvodnju bojnih otrova za Irak. Iglberger je bio direktor "LBS banke" u periodu od 1986
do 1989 godine, a 20% njenih poslova u Njujorku je ilo preko "BNL".
Ako pretpostavimo da su masoni imali aktivnog ucea u politikom ivotu Jugoslavije u svim njenim periodima u ovom veku, nema
razloga da sumnjamo da je tako i sada. Jo pre nekoliko godina na sred
Knez Mihajlove ulice, ispred zgrade Srpske akademije nauka, postavljena je vema kopija nedovrene piramide sa poleine amerikog dolara.
Jedna "neformalna grupa", kao lanica DOS-ove opozicione grupacije,
koja se zove G17 plus, je tipina masonska tvorevina (znaenje slova
"G" za masone sam ve objasnio). Ima i onih uticajnih politiara DOSa, na znaajnim funkcijama u saveznoj i republikoj vladi, koji su lanovi masonskih loa u Nemakoj i vajcarskoj, odakle stie snana
podrka promenama u Jugoslaviji koje sprovodi nova vlast od septembra 2000 godine, Ve je opte mesto ponavljanje da se irok opseg delovanja obavlja i kroz paramasonske organizacije, kao to su rotarijanci i
mnoge kulturne institucije i fondacije iz sveta koje pruaju finansijsku,
naunu i drugu pomo "zemljama u razvoju", gde spadamo i mi. Po
njihovim reima, mi smo u situaciji kada se pomo ne odbija, a pogotovo to to pomae "demokratske procese" u naoj zemlji i "slobodne
325
Dosije Omega
medije", pa kako sada rei da ta pomo ima svoju cenu koja e morati
da se plati jednog dana. Uostalom, razorno delovanje raznih komiteta
za pomo moe se pratiti kroz raspad zemalja Istone Evrope, gde je
socijalizam, potpuno iscrpljen svojom ispraznou, pao pred novim vizijama opte sree, pa nije teko uoiti u maarskom parlamentu masonsku simboliku na svakom koraku, ili na primer u Poljskoj, spregu
katolianstva i masonerije.
Jedan od takvih konkretnih "doprinosa" je iz 1995 godine, kada je
iz Vrhovnog masonskog Saveta Nemake u Frankfurtu, posredstvom
poverenika u Beu, u Vrac stigao nalog da se reaktivira rad masona
prekinut 1940 godine odlukom Velike loe slobodnih zidara Jugoslavije.
Za masone u Vrcu bie zaduena Privremena uprava masonske loe
Aurora, a program delovanja je "ruenje neodrive diskriminacije
starosedelaca Vojvodine, koji su zbog velike zastupljenosti dooa u
organima vlasti u podredenom poloaju". Masoni iz Nemake zahtevaju
da se Kosovo i Metohija izjednae u svemu sa uom Srbijom i Crnom
Gorom, a insistirae da prestane meanje Srbije u rad vojvoanskog
parlamenta. Ovo mi neto poznato zvui, na kraju 2000-te. Nemaki
masoni pozivaju svoje sledbenike u Vrcu da prue otpor "uspostavljanju punog nacionalnog i kulturnog integriteta srpskog naroda", da se odupru "hegemonistima iz Beograda" i da pokrenu starosedeoce u Vojvodini
da "izraze svoje opravdano nezadovoljstvo prema ratnim zloincima
(Srbima) koji nisu prihvatili ustavni i pravni poredak Hrvatske i koji su
otuda pobegli od tobonjeg hrvatskog progona i "enocida". ta je kruna
ovog bezobraznog meanja u unutranje stvari Jugoslavije vidi se iz
kljunog dela teksta:
"... Na strateki pravac delovanja jeste da se u Vojvodinu ponovo vrate proterani Nemci (folksdojeri), da se tako sa njima ponovo
vrati na ove prostore zdrav i civilizovan duh... Tako emo uiniti da
Vojvodina opet bude bogata i da se potpuno samostalno razvija..."
Verovatno do otcepljenja, kako bi se prikljuila "Novom rimskom
carstvu", bolesnoj utopiji Vatikana i kue Habzburg, novoj Austrougarskoj koja e u podunavski region ukljuiti svoje bive pokrajine.
Da autonomai Vojvodine nita ne rade sluajno, vidi se i iz delovanja izvesne dr Edite Stoji, roene Arntajn, o kojoj su se poetkom
1997 godine pojavili neki tekstovi u nemakim i austrijskim novinama.
326
Masoni
Delovanje dr Stoji se odvijalo preko Beograda, gde je ona direktor
Centra za susedne zemlje i regionalnu saradnju. Naravno, "regionalna
saradnja" se ba locirala u Vrcu, preko masonskih i rotarijanskih krugova, pa pravo u "Hemofarm", jednog od najveih proizvoaa lekova,
ne samo u Jugoslaviji, ve i u ovom delu Evrope. "Poslovne veze" su
uspostavljene direktno iz Centra, ali i preko privatne firme ("Bizma")
gospoe Stoji. Da spomenem da je Stojika bila udata za profesora
Pravnog fakulteta u Sarajevu, Mustafu Imamovia, bliskog prijatelja
Alije Izetbegovia, to naravno nema nikakve veze sa delovanjem u
Beogradu, a prema Banatu. Zakuvanoj situaciji u ovom delu zemlje
kumuju ne sarao odreeni krugovi iz Nemake, masonski i BND-ovski,
ve se sa njima nadmeu i rumunske masonske loe, pod zatitom francuskog Velikog Orijenta. Kad rasparaju Jugoslaviju i podele "evropski masonski kola" krenue dalje.
Cilj raasonskih snova je Rusija, gde poslednjih godina masoni i
druga tajna drutva doivljavaju nevienu ekspanziju, poev od predsednika drave (Jeljcina kao maltekog viteza), preko ministara i poslovnih
ljudi. Ruski narod e pred naletom ovih organizacija, kao i svih verskih sekti koje haraju zemaljom bez ogranienja, morati da se bori svim
silama da sauva svoje nacionalno bie i svoju nezavisnost, kako ne bi
podlegao optem naletu mondijalizma. To e biti i problem ove zemlje,
jer se Novi svetski poredak, ijih se ponuda za novi i bolji ivot treba
uvati, ve uanio u mnogim busijama naeg ivota, i eka pravi trenutak da izae na otvoreno.
327
Dosije Omega
vam deo ceremonije inicijacije. Kandidat lei go u mrtvakom sanduku,
a za "intimni deo" tela mu je vezana traka, i dok masturbira naglas prepriava detalje svojih seksualnih iskustava (ako ih je imao). Jasno je da
se kasnijim ucenama i strahom lanovi dre vrsto u stegama drutva.
Posle inicijacije, lan dobija novo ime. Postao je "vitez", u tradiciji drugih tajnih drutava. Stariji vitezovi u Mrtvakoj glavi zovu se patrijarsi,
a svi ostali, koji nisu lanovi, su neznaboci, varvari i vandali.
"Mrtvaci" su naroito bili aktivni u vreme Prvog svetskog rata i boljevike revolucije u Rusiji. U upravnom odboru "Morgan Garanti Trasta",
koji je finansirao boljevike, podravao Staljinovu diktaturu i finansirao obe strane u dva svetska rata, sedelo je devet lanova Mrtvake
glave, a meu najpoznatijima bili su W. Averel Hariman, Hari P. Vitni,
Najt Vuli i Persi Rokfeler. U firrai "Braun Braders" ("Hariman" od 1933
godine) u upravnom odboru sedelo je osam lanova Mrtvake glave,
meu njima W. A. Hariman, E. Roland Hariman, Najt Vuli i Preskot
Bu. Oigledno je da su do Drugog svetskog rata bili vrlo aktivni u promovisanju koncepta eugenike (nauke o istoti rase, tako drage njihovim
uzorima u nacistikoj Nemakoj), a tvorci su i Svetskog saveta crkava,
udruenja verskih zajednica raznoraznih usmerenja osnovanih samo sa
jednira ciljem: da se uniti hrianstvo, da se njena osnovna doktrina ekumenizam, sprovede u korist Katolike crkve uz propast pravoslavlja, to e biti pretekst stvaranja nove religije u novom milenijumu,
religije bez Boga, na ijem e elu biti Maitreja, ovaploceni Lucifer.
Danas se lanovi Mrtvake glave nalaze u svim vanim svetskim organizacijama, u prvom redu u Savetu za meunarone odnose, kao i u
bitnim industrijskim granama sa kraja milenijuma, u armiji, medijima,
obavetajnim organizacijama, farmaceutskoj industriji, trgovini drogom,
obrazovanju, proizvodnji hrane, kontroli populacije. Dok zavravam ovu
knjigu, upravo je na predsednikim izborima u Americi pobedio jo jedan
lan Mrtvake glave, Dord Bu mlai, unuk Preskota Bua, sin Dorda
Bua Sr. Dinastija je uspostavljena, mrane sile su iza scene, nov
ameriki kabinet Bua mladeg je vojna vlada sastavljena od previe penzionisanih generala i ljudi iz vojnog kompleksa. Time SAD postaju rtva
"mekog" vojnog dravnog udara, dok mnogi analitiari i novinari naivci
unapred proriu kako Bu mlai nee biti lo predsednik. Tome se raduju i u Rusiji, a niko se nije zapitao iju lobanju e Bu ii da iskopava.
Kad budu shvatili ko je zapravo na vlasti u Americi iza Bua mlaeg,
po obiaju e biti prekasno.
330
Malteki vitezovi
Na delovanje obnovljene masonerije u Jugoslaviji nadovezalo se i
delovanje Maltekih vitezova, jednog od najstarijih i najuticajnijih vojnovitekih redova Katolike crkve, ije je delovanje znaajno i danas, jer
su jedni od kljunih nosilaca katolikog prozelitizma irom sveta, a naroito protiv pravoslavlja. U jeku sankcija protiv Jugoslavije, mitropolit
crnogorski, gospodin Amfilohije, objavio je na crkveni praznik Lucindan 30 oktobra 1993 godine, da se velika relikvija, ruka svetog Jovana
Krstitelja, nalazi u posedu Srpske pravoslavne crkve. Ova vest izazvala
je veliko uzbuenje u mnogim krugovima, naroito onih vojno-religioznih
redova, Templara i Maltekih vitezova, iji je svetac zatitnik Jovan
Krstitelj. Za one kojima nije poznata istorija Suverenog vojnog reda hospitalaca svetog Jovana Jerusalimskog, Rodosa i Malte (kako danas glasi
puno ime reda), dau kratku hronologiju dogaaja od vremena koje je
interesantno za nau priu - od osvajanja Malte od strane Napoleona.
10 juna 1798 godine Napoleon osvaja Maltu, to je za red bio veliki udarac, jer od dobijanja ostrva 1530 godine na poklon od Karla V,
posle gubljenja Rodosa, Malteki vitezovi su odoleli mnogim opsadama.
Ovoj nisu, pa se Veliki majstor Ferdinand fon Hompe 17 juna 1798 godine odrekao titule Velikog magistra (majstora) i sa vitezovima, relikvijama i pokretnom imovinom uputio za Rusiju gde im je ponueno utoite.
Ruski car Pavle I se samoproglaava za Velikog majstora (samo de
facto, kako naglaava red) i ostaje to do 1801 godine, kada je na njega
izvren atentat. Malteki vitezovi su sa sobom doncli i jednu od svojih
najveih relikvija - ruku svetog Jovana Krstitelja koja se uvala u Zimskom dvorcu u Sankt Petersburgu. Posle gubljenja podrke u Rusiji, red
se povlai, ali relikvije ostaju u Rusiji. Aleksandar III ruku prenosi u dvorac "Gatino" i ona tu ostaje do Oktobarske revolucije 1917 godine. Carica majka, Marija, nosi ruku u rodnu Dansku, ali zalaganjem kijevskog
mitropolita Antonija Hrapovickog ruka stie u Beograd 1923 godine i
poverava se na uvanju jugoslovenskom kralju Aleksandru I Karaoreviu. Tu ruka ostaje do 1941 godine, do napada Nemake na Jugoslav i j u . Kralj Petar II Karaorevi, pre naputanja Jugoslavije, ostavlja
relikviju stareini manastira Ostrog u Cmoj Gori, Marku Kalanju.
331
Dosije Omega
Ovde moram da napravim malu digresiju. Pored desne ruke svetog Jovana Krstitelja na Malti su uvane jo dve svetinje - ikona Svete
Bogorodice koju je naslikao apostol Luka i stavroteka u kojoj se nalazi
estica asnog krsta na kojem je bio razapet Isus Hristos. Karakteristino je da desnica Jovanova nema mali i domali prst. Jedan prst uva se
u Otomanskom muzeju u Istambulu, a drugi je ugraen u (vetaku) ruku
svetog Jovana Rrstitelja koja se uva u Sijeni. Tu ruku doneo je u Srbiju
prvi srpski arhiepiskop Sveti Sava. Na njoj su zabeleene sledee rei:
"Preteeva desnica Jovanova. Pomeni me Savu arhiepiskopa
Srpskoga."
Ruka je neko vreme bila u manastim ia, a zatim u Pekoj patrijariji, sve do pada srpske drave kada ju je Jelena (supruga Lazara,
sina ura Brankovia) odnela u Moreju kod svog oca despota Tome
Paleologa, roenog brata Konstantina XI Dragaa, poslednjeg vizantijskog cara. Toma Paleolog je ovu ruku poklonio papi Piju II, koji ju je
odneo u svoj rodni grad Sijenu. Ove relikvije je u Crnoj Gori otkrila tajna
policija i 1951 godine ruka, ikona i estica krsta zavravaju u sefu UDBE
u Titogradu, po nareenju Blaa Jovanovia. Pravo udo je da ta informacija, verovatno zbog neznanja efova tajne policije Crne Gore, nije
stigla do Josipa Broza Tita, jer bi ih sigumo uzeo sebi, to bi njegovom
ugledu u organizacijama u kojima je bio lan donelo nesluene visine.
Bilo kako bilo, 1968 godine tadanji funkcioner Marko Orlandi vraa
ruku i esticu krsta Crkvi, jer je to "njena imovina", a ikonu daje Cetinjskom muzeju, jer je to "umetnost" i zato "pripada narodu". Ruka je u Cetinjskom manastiru. Kako se ova vest pojavila u medijima, krenula je
kampanja iz maltekih krugova prema Jugoslaviji. Jedan krak krenuo je
iz Amerike, gde su Malteki vitezovi izuzetno uticajni. Prvi cilj je bio
gaenje Velike loe Jugoslavije, jer im nije odgovarao ni Zoran Nenezi
kao Veliki majstor ni to to je "svetlost" za osnivanje masonske loe
dola iz Nemake. Posle gaenja sledilo bi osnivanje nove loe pod patronatom masona i Maltekih vitezova iz Amerike, a ako se to prihvati
potei e milijarde dolara. Naravno, neki naivni su se upecali na tu priu, ne znajui da obeane milijarde dolara nisu stigle ni u jednu zemlju
kojoj su obeane. Tako su se u igri nala dva srpska pisca akademika,
a jednom je obeana podrka u kandidovanju za Nobelovu nagradu za
knjievnost. Za one koji ne znaju, za dobijanje Nobelove nagrade za
knjievnost dovoljno je da budete makar prosean pisac, ali obavezno
332
Malteki vitezovi
mason trideset i treeg stepena, to je presudno. Zato mnogi genijalni
pisci nisu dobili ovu nagradu, jer nisu ispunili kljuni zahtev da budu
"braa", a koga interesuje kvalitet pisanja neka se obrati knjievnim kritiarima a ne Nobelovom komitetu. Sem akademika, ponuda je otila i
nekim ljudima iz vrhova sudstva, policije i Demokratske stranke Zorana
inia koja je i pre toga imala podrku masona iz loe Alpina. Uostalom, izborni slogan Demokratske stranke na jednim od prethodnih izbota bio je "Poteno". Na engleskom on glasi "on the square" i bukvalo
znai "na kvadrat", matematiki izraz za stepenovanje, ali medu masonskom braom znai "poteno", pa ko razume poruku to bolje za njega.
Inicijativa iz Njujorka nije se tada ostvarila, ali je zato u decembru 1993 godine stigla zvanina delegacija Maltekih vitezova koju su
inili profesor Enriko de Santis, ef pravnog odelenja reda, Stefan Erkole
Vlahovi i Antonio Sovinjano. Imali su na umu uspostavljanje meudravne saradnje kakvu su obnovili sa Rusijom, ali tadanji jugoslovenski
predsednik Zoran Lili nije ih primio. Primio ih je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle, 6 decembra 1993 godine, i odbio pomo u novcu,
otvaranju bolnica, univerziteta i slinih mamaca koje Malteki vitezovi
bacaju u prvom nastupu, jer bi posle toga sigurno usledio zahtev za otkupom ruke Jovana Krstitelja i ostalih relikvija. Ne uspevi u Beogradu,
vitezovi su se uputili u Crnu Goru. Tu su primljeni vrlo srdano. Priraili
su ih tadanji ministar inostranih poslova Cme Gore, Miodrag Leki,
ministar zdravlja Miomir Mugoa i potpredsednik crnogorske vlade Rade Perovi. Malteki vitezovi su obeali Crnoj Gori pomo u lekovima
i ponudili saradnju na drugim poljima, istiui pritotn da su pod jurisdikcijom Amerike pravoslavne crkve, to je trebalo verovatno da
omeka stav Srpske pravoslavne crkve, i traei da otvore kancelariju
u Cmoj Gori gde bi delovali kao humanitarna organizacija.
Da ne bude zabune, Malteki vitezovi jesu ortodoksna katolika organizacija sa vrlo strogim praviliraa, ali su u novije vreme dosta spustili
kriterijume za prijem, stvarajui tako i laicke delove reda kako bi omasovili organizaciju. Naime, od osnivanja pa do XVII veka jedina klasa
vitezova bili su: Vitezovi pravde ili Zavetovani vitezovi. Sredinom XIX
veka broj vitezova'bio je toliko mali da je redu pretilo gasenje. Neke od
najpoznatijih italijanskih plemikih porodica ponudile su svoju pomod prinevi Kolona, Orsini, Barberini (sve pripadnici Crnog plemstva),
ponudili su redu svoj uticaj, novac, ugled i obnovili ga. Proirili su ga
na protestantske zemlje, organizujui ogranke, kao i na pravoslavne
333
Dosije Omega
zemlje koje su takoe bile u mogunosti da formiraju svoje ogranke. U
protestantskim zemljama malteki vitezovi organizovani su u okviru
Velike oblasti Brandenburga Reda svetog Jovana u Nemakoj, vedskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, vajcarskoj, Finskoj i Maarskoj. U
Nemakoj, u Redu Johanitera, deluje preko tri hiljade vitezova koji iroko sarauju sa bolnicaraa, klinikama, medicinskim fakultetima i kolama,
a pruaju pomo i drugim zemljama preko svoje organizacije "Johanniter Unfall Hilfe". Na elu Johanitera bio je nekada kralj Pruske ili
lan kraljevske porodice, zatim nemaki car (poslednji Viljem II), a posle toga su na elo dolazili plemii iz porodice Hoencolern. U vedskoj su takoe pod jurisdikcijom krune. u Holandiji takoe - na elu je
bio princ Henrik, kraljiin otac, a u Engleskoj vojvoda od Glostera.
Kralj Petar II Karadorevi bio je na elu pravoslavnog ogranka
reda Matiekih vitezova od 1965 godine, pa do svoje smrti 1970 godine,
kao Suvereni protektor i sedamdeset i trei Veliki magister Reda svetog
Jovana Jerusalimskog. Posle smrti, njegov sin, princ Aleksandar II Karaorevi, odbio je da preuzme tu funkciju. O tome je sainjen "Pro
tokol" izmeu tadanjeg Velikog magistra reda, Fra Anela di Mojana
da Kolonja i princa Aleksandra. Razmenjena su odlikovanja - Veliki
majstor je dobio Orden belog orla, a princ Aleksandar Veliku ogrlicu
Ordena za zasluge. Prijatelj kralja Petra II, Tomas enon, baron Foran,
vojvoda od Sen-Bara, i sam malteki vitez, opisuje svoje druenje sa
princom Aleksandrom Karaoreviem i njihovu zajedniku posetu
Vatikanu, 1980 godine:
"Imali smo audijenciju kod pape koju je organizovao kardinal Marten, koji se starao o papskom domainstvu... Prisustvovali smo divnom
zvaninom ruku koji je, u Maltekoj palati, priredio princ i Veliki poglavar Suverenog maltekog reda. Prestolonaslednik je tada bio primljen
u svojstvu efa drave. Kod pape ... poseta je trajala otprilike dvadeset
pet minuta. To je bila uzvratna kurtoazna poseta, takorei upoznavanje...
Posle posete papi otili smo na sastanak sa princom Suverenog
maltekog reda..."
Kakve bi tek poasti imao Aleksandar Karaorevi da je ostao na
elu Pravoslavnog priorata Reda svetog Jovana Jerusalimskog. Moda
bi se lako vratio i na presto Jugoslavije, to je sada teko, jer Jugoslavija njegovog dede Aleksandra I vie ne postoji.
Susret Dorda Bua i Mihaila Gorbaova na brodu kod ostrva Malta (koje li simbolike)' oznaio je ukidanje Istone Nemake i povlaenje
334
Malteski vitezovi
Sovjeta iz itave Istone Evrope. Upravo su Gorbaov i Jcljcin, preko
Maltekih vitezova i u dogovoru s papom Jovanom Pavlom II i Ronaldom Reganom otvorili vrata raspada SSSR-a i prodiranju katolicizma u
Rusiju i Ukrajinu, to su 1992 godine obelodanili tadanji predsednik ruskog parlamenta Ruslan Hazbulatov i ukrajinski pisac Boris Olejnik. U
tom smislu su poznate novine "Sovjetskaja Rasija" i "Pravda" pisale o
tajnom Jeljcinovom predsednikom ukazu broj 827, kojim se Rusija povezuje, posle dvestagodinje pauze, sa Maltekim redom, jednim od glavn i h oslonaca papstva i onim to se u Rusiji naziva "svetskom vladom" i
" mondijalistikom diktaturom". List "Pravda" je objavila i fotografiju Jeljcina u odori viteza Maltekog reda i navodi da je primljen 16 novembra
1991 godine s titulom komandora. Prodor u pravoslavne zemlje tako je
pnnovo otpoeo, sa novim entuzijazmom i novim igraima na sceni.
Malteki vitezovi se nisu libili da finansiraju kupovinu oruja za Hrvatsku Franje Tumana, da skupljaju novcane priloge u Barskoj biskupiji
i da ih alju u Hrvatsku, da nabavljaju oruje za iptarske separatiste na
Kosovu posredstvom katolikog svetenika Ljua erija iz Uroevca,
uz obilatu pomo "Radio Vatikana". Nali su politiku podrsku meu
liberalima u Crnoj Gori, a sigumo stoje iza verske sekte ekskomuniciranog raspopa Miraa Dedejia ije delovanje je upereno protiv Srpske
pravoslavne crkve. Jo jedna organizacija koja je pod kontrolom pape
je populistika organizacija Zajednistvo i osloboenje (Comunione e liberazione), skraeno poznata kao ieiini, ije vodstvo je skriveno u Vatikanu, a koja se takoc bavi propagandom u korist Vatikana a protiv drugih
zemalja, ovom sluaju Jugoslavije. Na godinjem zboru u Riminiju.
avgusta 1990 godine, ielini su spremno prepustili govornicu za javni
nastup upravo spomenutom Ljua erdiju koji je tom prilikom otvoreno
zagovarao secesiju Kosova. Daklem, nije nepoznato ta malteki vitezovi ele u Jugoslaviji, bez obzira na povod zbog kog dolaze.
Nema sumnje da su Malteki vitezovi kljuni uesnici velike igre moi unutar Novog svetskog poretka, glavni borci za stvaranje novog Svetog
rimskog carstva na elu sa Habzburzima i glavni nosioci ezoterije Novog
svetskog poretka, u bliskim vezama sa Crnim plemstvom i ostalim tajnim drutvima. Od svog osnivaa, benediktinskog fratra, oca erara, do
dananjeg Vetikog majstora, ser Endrju Bertija, poJitika je bila njihovo
omiljeno polje aktivnosti. Zato su u laiki deo reda ukljuivali poznate
svetske politiare, naroito iz SAD-a. Jedan od takvih je Aleksander
Hejg, bivi dravni sekretar i komandant NATO pakta, Ronald Regan kao
335
Dosije Omega
poasni lan, dvojica bivih efova CIA, Vilijem Kejsi (u periodu od
1981 do 1987 godine) i Don Mekon (ef u vreme Kenedija). Ova veza
sa CIA posebno je vana, jer jo od osnivanja CIA. Malteki red sa
njim odrava tesnu obavetajnu saradnju. ak je 1948 godine Malteki
red odlikovao izbeglog nacistikog generala Rajnharda Gelena koji je
organizovao evropske aktivnosti CIA po uzoru na Abver i preveo veliki broj nacista koji su bili operativci CIA u periodu hladnog rata. Malteki vitez bio je i Dord Roka, zamenik efa kontraobavetajnog sektora CIA. Iz obavetajnih krugova u Maltekim vitezovima bio je i
Aleksandar de Marene, ef francuske obavetajne slube SDECE, a
lan je i bivi francuski predsednik Valeri iskar d'Esten. Vitezovi su
bili debelo umeani i u trgovini orujem i drogom u aferi "Iran-kontra"
koja se zavrila, ako se seate, "kozmetikim" kanjavanjern pukovnika Olivera Norta. Njega je na suenju branila advokatska firma Beneta
Vilijemsa, maltekog viteza. U lanstvu su i mnogi poznati industrijalci. Na kraju Drugog svetskog rata, industrijalac koji je pomogao da
mnogi nacisti nau sigurno utoite u Americi bio je J. Piter Grejs, jedno vreme na elu amerikih Maltekih vitezova. U lanstvu su i Li
Ajaoka, nekadanji direktor "Krajzlera", Spiros Kuras, Dejms Bakli,
direktor radija "Slobodna Evropa", nekadanji ameriki ambasador u
Rimu, Don Volt, kao i elita italijanske politike scene - Franesko Kosiga, ulio Andreoti, Amintore Fanfani, direktor "Fijata" ovani Anjeli
i mnogi drugi.
Amerika spisateljica Beti Mils, u svojoj knjizi "Pukovnik Nort,
Vilijem Kejsi i Malteki vitezovi", otkriva da su tridesetih godina ovog
veka Malteki vitezovi pokuali dravni udar u Americi. U centru zbivanja bio je malteki vitcz Don J. Raskob, a udar je propao kada je
general marinaca Smedli Batler odbio da uzme uee u ovom planu.
On je ak prijavio Raskoba, koji je bio jedan od trinaest osnivaa reda
Maltekih vitezova u Americi, a u to vreme je bio direktor "Deneral
Motorsa", kompanije koju je kontrolisao J. P. Morgan. Odrano je kongresno sasluanje o ovom sluaju, ali Raskob nije bio pozvan na njega.
O tome se kasnije nita nije pojavilo ni u tampi ni u knjigama. Nije
udno, jer su ugledni malteki vitezovi bili na elu velikih medijskih
kompanija. Meu njima su Vilijem F. Bakli, nafta i izdava, lan Mrtvake glave, Saveta za medunarodne odnose i malteki vitez. Frenk
ekspir, predsednik televizijske kompanije "CBS", potpredsednik "RKO",
ameriki ambasador u Vatikanu, malteki vitez, lan Heritid fondacije.
336
Malteki vitezovi
Snaga reda potie iz veza sa najmonijim porodicama u Americi,
iako svi nisu biii lanovi reda, kao to su Delanovi, Forbsovi, Epltoni,
Bejkoni, Bojlstonovi, Perkinsi, Raselovi, Kaningemi, oovi, Kulidi, Parkmani, Ranvelsi, Kabotovi, Kondmansi i drugi. Red je jak i u Engleskoj
i Kanadi, U kanadskom Institutu za meunarodne odnose sedeo je ser
Kenet Strong, koji je na kraju Drugog svetskog rata bio zaraenik efa
M16, i koji je bio kljuni ovek u Kanadi kao zastupnik interesa engleske krune. Bio je u upravnom odboru "Banke Nove kotske" kroz koju se
pere novac od trgovine heroinom u Kanadi. Ako je Strong bio drugi, ko
je bio prvi? Odgovor je ser Brajan Edvard Mauntin, ugledni lan Reda
svetog Jovana Jerusalimskog. U knjizi "Red svetog Jovana Jerusalimskog", objavljenoj 1986 godine, dr Don Kolmen o redu pie sledee:
"...Stoga to nije tajno drutvo, osim tamo gde je njegova svrha bila
pervertovana na unutranji krug kao to je Red podvezice, koji je prostituisana oligarhijska tvorevina britanske kraljevske porodice, koja se
izruguje svemu onome za ta se Suvereni red svetog Jovana Jerusalimskog zatae. ... Kao primer, ateista lord Piter Karington, koji se pretvara da je anglikanski hrisanin, ali koji je lan Reda Ozirisa i drugih
demonskih sekti, ukljuujui masoneriju, proizveden je u Viteza podvezice, u kapeli Svetog ora u zamku Vinzor, od strane Njenog velianstva, kraljice Elizabete II, pripadnika Crnog plemstva Gvelfa, koja je
na elu Anglikanske crkve, koju u potpunosti prezire."
Iza uzimanja novog imena reda u Britaniji i njegovog distanciranja od Vatikana, koje je formalno a ne sutinsko, stoji kraljica Viktorija
koja je 1885 godine redu dala ime Protestantski najuzvieniji red Jerusalima. U njega su tada uli predstavnici svih plemikih porodica koje
su se obogatile trgovinom opijumom i koje su inile kimu britanskog
imperijalizma. Tako je ostalo do danas. Vitezovi Reda podvezice su centar ili unutranji krug voa Komiteta 300, "elita elite" Suverenog reda
svetog Jovana Jerusalimskog. Zato nije udno to se trenutno ser Endrju
Berti nalazi na elu Maltekih vitezova, u rangu kardinala i linog savetnika pape, koji je nazaobilazna instanca pre dolaska pred Jovana Pavla
II. Iako je papa Vojtila nominalni ef Maltekih vitezova, bio je jednom upozoren da slua ta mu se kae. Inae, on sa sobom nosi pastirslu tap sa iskrivljenim ili slomljenim krstom, koji sugerie iskrivljenu
figuru Isusa. Ovo su izmislili satanisti u V veku i koriste ga crni magovi. Zabranjen je u Srednjem veku. U godini kad je ubijen papa Jovan
337
Dosije Omega
Pavle I, kada je na tron stupio papa Vojtila, Vatikan je izdao seriju
potanskih maraka na kojima su predstavljene piramida i Svevidee oko.
I pored oporaene, Vojtila jeste bio izbor "crnih fratara" iz tajnih krugova Novog svetskog poretka. Kardinal Frensis Perlman iz SAD-a,
ispovednik maltekih vitezova, pripadnik duge Ilinije Malteza, na traenje Beinskog i Kisindera proteirao je izbor Vojtile za papu, pogotovo to su Vojtila i Zbignjev Beinski u srodstvu.
Slian Maltekom redu je Suvereni konjiki red Svetog Groba, nastao
u vreme krstakih ratova. Red dodeljuje Orden Svetog Groba, koji je dobio
i srpski patrijarh Pavle prilikom posete Jerusalimu 1994 godine. To je treci
po starosti uvedeni orden hrianske crkve, ustanovljen posle sabora u
Nikeji 1099 godine i nalazi se na popisu odlikovanja koja dodeljuje takozvana zapadna hrianska crkva ljudima zaslunim za odbranu vere.
Ono to je evidentno na svetskoj sceni u poslednjih tridesetak godina je pomirenje Katolike crkve i masonerije. Prola su davno vremena
kada je papa Klement V izoptio Templare iz Katolike crkve, mnoge
osudio na lomau i zabranio red. Od tada, do XX veka, Katolika crkva
je nekoliko puta bacala anateme na lanove masonskih loa znajui da
su masoni nastali iz Templara, koji su u ilegali preiveli progone, a jo
postoje i deluju i danas. Situacija se promenila u ovotn veku, zaslugom
masona trideset i treeg stepena, barona Iv Marsodona, koji je u
Vrhovnom savetu Francuske imao titulu Blagotvornog viteza Svetog
grada. Takoe je bio vitez Suverenog Maltekog reda. Intencija masonerije bila je asimilacija hrianstva. Za to je trebalo nai prijatelje i
uticajne saradnike na hrianskoj strani. Marsodon je 1947 godine
poeo pregovore sa kardinalom Ronkalijem, papskim nuncijem u Parizu
i buduim papom Jovanom XXIII.
Postavlja se pitanje na kojoj osnovi i na kom zajednikom sadratelju se zasnivala ova saradnja. Odgovor je - na ekumenizmu. Katolika
crkva nikada nije odustala od ideje da pravoslavnu crkvu stavi pod svoju jurisdikciju, a masoni su u tom ciljanom ishoditu Katolike crkve
videli olakani put za sebe. Kada bude postojala samo jedna hrianska
crkva u svetu, kako je papa Jovan rekao: "zbliavanje, zatim susret, i
na kraju potpuno ujedinjenje", onda e biti lake za masone da ostvare
svoj kosmopolitski cilj, ak moda formalno ostavljajui papu na elu
takve "svetske religije".
Pod papom Pavlom VI dolazi do malog zatija. Ekumenski pokret
sveden je na mirnu koegzistenciju. Papa Jovan Pavle I bio je suvie
338
Matteki vitezovi
kratko na elu Katolike crkve da bi ucinio bilo ta, ali je zato Vojtila,
papa Jovan Pavle II, ekumenizam prihvatio oberuke, postavi njegov
vel i k i zagovornik sa ambicijom da postane duhovni i svetovni "kralj
sveta", novi Mesija, novi Spasitelj. Zapoeo je iroku akciju koja je rezultirala susretom i "poljupcem mira" sa marokanskim kraljem Hasanom
II 1985 godine u Kazablanki, a 1986 godine u riraskoj sinagogi poljubio se sa velikim rabinom Eli Toafom. Te iste godine, 27 oktobra, u
italijanskom gradu Asiziju, organizovao je molitveni sabor raznih hrianskih i drugih denominacija. Ekumenski susret u Asiziju ponovio se
1993 godine, a iste godine zapoeo je teoloki dijalog izmedu
pravoslavne i katolike crkve na konferenciji u Balamandu (Liban), koji
su svetogorski monasi ostro osudili u svom pismu upuenom Vaseljenskom patrijarhu. Svoj odnos prema masonima papa je potvrdio oktobra
meseca 1983 godine, kada se u magazinu "Oi" pojavila fotografija na
kojoj je papa, koji se drei se za ruke sa drugim uglednicima, formirao "bratski lanac", to je isti masonski ritual. Taj odnos prema masoner i j i dobio je i formalnu potvrdu. U novo redigovanom II kanonskom
kodeksu Rimokatolike crkve iz 1987 godine, izostavljen je kanon broj
2335, koji je pod pretnjom iskljuenja iz crkve, zabranjivao rimokatolicima da budu lanovi masonskih loa. Podsetiu da jo nije zaboravljena afera iz 1979 godine kada je ubijen novinar Nino Pekoreli, bivi
mason, koji je tvrdio da u Vatikanu postoji masonska loa, i lino optuio kardinale Vijoa, Kazarolija, Poletija, Baa, nadbiskupa Marcinkusa
i monsinjora de Bonisa da su lanovi te masonske loe.
Ekumenizam kao interkonfesionalni paravan masonerije i Novog
svetskog poretka se nije ograniio da deluje samo na planu odnosa izmeu crkava. Veoma iroko deluje i kroz kvazireligijski pokret "Nju
ejd" (New Age), koji u skladu sa demokratskim pluralizmom propagira da su sve vere jednake, pa tako pored velikih svetskih religija u
sebe inkorporira i sve dalekoistone i okultno-ezoterjjske gmpacije koje
sve zajedno samo to nisu stvorile novu religiju za novo doba Vodolije,
koje je po njima ve poelo. Po njima, poto je era Ribe (hrianstva)
zavrena, nastupa nova era, sa novom religijom koja e ujediniti svet.
Pod ijom kontrolom, nije potrebno naglaavati.
339
Dosije Omega
Britanske kompanije osiguranja, koje kontrolise kraljevska porodica,
su "Igl Star", "Prudenal aurans kompani" i "Prudenal inurans kompani", koje kontroliu najvee araerike kompanije za osiguranje, ukljuujui "Olstejt inurans". Od njih je najvanija "Igl Star", koja je i paravan
za delovanje kontraobavetajne slube MI6, ali njen znaaj ne proizilazi
iz veliine ve iz injenice da su vlasnici engleska kraljevska porodica.
Borba za vlast u samom vrhu ovih tajnih drutava se neprekidno vodi,
to potvruju estoki lini napadi na princa arlsa, javno objavljivanje
njegovih linih, ljubavnih izjava gospodi Parker preko telefona, obnarodovani skandali o ljubavnim aferama ledi Dijane. sada pokojne, kao i nedavno navodno samoubistvo Anjelijevog sina. Iz dobro obavetenih krugova
ve je procurela informacija da je Anjelijev sin drogiran i onda ubijen,
to je njegovom ocu poslednja opomena. Pitanje je sarao zbog ega.
Poto se mesto i uloga engleske kraljevske porodice ne moe zaobii u ovoj knjizi, sada je pravi trenutak da o njima kaem nesto vie.
Jedan od najuvenijih Jevreja, engleski lord Dizraeli Bikonsfild (iveo
od 1804 do 1881 godine) rekao je jednom da "svetom ne upravljaju
linosti koje stoje na elu drava i vlada, nego tajna drutva". Ta tajna
drutva ne vladaju uvek neposredno, pomou direktnih nareenja, nego
obino "vaspitavaju" vodee krugove drutva tako da oni vode svoj narod u odreenom pravcu, esto mislei da time ispunjavaju dunost prema otadbini. Pripadnik sloja onih koji su pripremali tlo za nastanak
novog poretka svakako je bio i Frensis Bejkon, baron od Verulama (iveo od 1561 do 1626 godine). Bio je sin Nikole Bejkona, lorda-uvara
peata i jednog od glavnih savetnika kraljice Elizabete. Za vreme njenog naslednika, kralja Demsa, Frensis Bejkon postaje lan tajnog saveta, lord-uvar Velikog Peata i lord-kancelar. Bio je vrlo obrazovan,
naunik, jedan od osnivaa eksperimentalnog metoda, prouavao je filozofiju i bio poznavalac jevrejske Kabale. Bio je tipian predstavnik svog
doba - s jedne strane veliki naunik, a s druge, krajnje amoralan i egoistian ovek. Od njegovih brojnih dela svakako treba istai nedovreno
delo "Nova Atlantida" ("New Atlantis"), u kome je postavio koncept
idealne drave koja u potpunosti odgovara idealnom modelu Novog
svetskog poretka, kao i delo "Sermones fidelis"("Govori vernog"). U
ovom delu, objavljenom posle njegove smrti, Bejkon iznosi svoje teze
o spoljnoj politici Engleske. U vreme kada je Engleska bila mala drava, kada nije imala svojih kolonija i nije bilo izgleda da postane svetska imperija jer je bila u spoljnoj blokadi, Bejkon je vizionarski pisao
342
Dosije Omega
da se Benzalem stvara u cilju pripremanja svetskog carstva. Tu s divljenjem govori o narodu koji ivi na ovom fantastinom ostrvu, a taj narod
su Jevreji. O njima pie kao o narodu koji su sauvali u punoj istoi,
i preneli na Benzalem, predanja iz nestale Atlantide. Ovi Jevreji na Benzalemu se razlikuju od svojih sunarodnika u drugim dravama. Na
Benzalemu nisu nepomirljivi neprijatelji hrianstva, ve Isusu priznaju
velike vrline. Ali zato, pie Bejkon, ti Jevreji veruju da je
"Mojsije preko tajne Kabale propisao za Benzalem zakone koje oni
sada uvaju i da e u vreme kada doe Mesija i sedne na svoj presto
u Jerusalimu, kralj Benzalema sesti do njegovih nogu, dok e se drugi
kraljevi drati na odstojanju."
Danas bi se moglo rei da je Engleska u velikoj meri ispunila plan
Bejkona i postala Benzalem, a da je Bejkonov Hram Solomona istovetan sa Komitetom 300 koji uva Englesku, a rui ostale drave, kada je to
u njegovom interesu. Ovde se moramo malo pozabaviti istorijom engleskih dinastija, kako bi smo doli do centralne teme ovog poglavlja.
Poeu od onog dela kada na engleski presto stupaju nemaki prinevi.
18 septembra 1714 godine, posle smrti kraljice Ane, na engleski
presto dolazi Dord I (Georg Ludvig), izborni princ Hanovera i rodak
kraljice Ane. Dord I je bio protestant i nije znao ni re engleskog. Vladao je do 1727 godine. Za njegove vladavine (1717 godine), dr Dejms
Anderson, svetenik kotske crkve, napisao je uvenu "Andersonovu
knjigu konstitucije", osnovnu knjigu moderne masonerije. Te godine suj
se etiri londonske loe ujedinile u Ujedinjenu veliku lou Engleske.
Preskoiemo u devetnaesti vek, u vladavinu kraljice Viktorije, koja dolazi na vlast posle smrti ujaka, Viljema IV, 1837 godine. Vladala je do
1901 godine, pune ezdeset i tri godine. To je bila najdua i za Engleze
najslavnija vladavina jednog monarha. Kada je dola na vlast, imala je
osamnaest godina. Godine 1840 udala se za svog roaka, nemakog
princa Alberta od Zaksen Koburg Gota. U braku sa Albertom imala je
devetoro dece - pet keri i etiri sina. Za vreme njene vladavine
Engleska je postala najvea kolonijalna sila na svetu i u to vreme se govorilo da "Sunce nikada ne zalazi nad britanskim carstvom". Viktorija
je nizom politikih brakova Engleskoj obezbedila uticajne veze po Evropi, pa su je zvali "evropskom bakom". Svoju erku Viktoriju udala je za
nemakog vladara Fridriha III. Njihov sin Viljem II bio je poslednji
344
Dosije Omega
sanja. Princ veruje i u druge stvari. Veruje da ima spiritistike sposobnosti i da su koincidencije putokazi, a kada se pojavi neki od njih, on
ga analizira da bi video kuda ga usmerava.
"...Moderna medicina mora u sebe inkorporirati psihiko, spiritualno i paranormalno..."
"Mnogo se moe nauiti iz drevnih sistema proricanja kao sto su
Ji ing, astrologija i visak...Sve religije su u krajnjoj konsekvenci jedna
religija..."
Ovo su neke od izjava koje je u jednom periodu svog ivota javno
iznosio, to je u javnosti esto nailazilo na nerazumevanje. Bio je predmet podsmeha, a satiriari u tampi su dobili obilje ideja na temu kako
se sprdati sa prestolonaslednikom. Zato je put u Keniju morao biti potpuna tajna. Voa ovog "safarija" je vrio interesantna linost, ser Lorens
van der Post, u to vreme vitalni ovek od sedamdeset i jedne godine.
Ovaj mentor e odigrati znaajnu ulogu u razvijanju odredenih interesovanja princa arlsa. Izlet u Afriku je organizovao jer je ne samo bio
roen u Junoj Africi, ve je bio osniva "Vildernes Faundejn", organizacije koja je trebala da razvija kod mladih ljudi intuitivnu stranu njihove linosti, a najbolje mesto za to je bila Afrika. Ovu organizaciju
su podravali i vojvoda od Velingtona, Edmund de Rotild, princ arls
i mnogi drugi ugledni i uticajni ljudi. Van der Post, iako kod nas nije
poznat, takoe je ugledna linost - pisac, istraiva, ratni heroj, psiholog
amater, mistik, savetnik lorda Mauntbatena i prijatelj nekih od najuticajnijih i najvanijih ljudi ovog veka. Mesto gde je doveo princa arlsa
nije sluajno izabrano. Van der Post je bio veliki oboavalac i prijatelj
Karla Gustava Junga, ije je uenje o kolektivnom nesvesnom usvojio
u potpunosti i znatan uticaj ove teorije preneo i na arlsa. Dolazak u
Keniju, na isto mesto gde je Jung boravio pedeset i dve godine pre toga (1925-te), imao je siraboliko znaenje. U ovom delu Kenije Jung
je proveo nekoliko meseci prouavajui pleme Elgoni i njihove mitove,
magijske rituale i snove. Ovde je njegova hipoteza, da postoji spiritualna dimenzija ljudske egzistencije, dobila konanu potvrdu. Ovo je duhovna atmosfera u kojoj se naao princ arls. Put u Afriku je imao
duboko spiritualno znaenje za van der Posta i to je bilo mesto na kome
e arls doiveti spiritualnu transformaciju.
Po pisanju van der Posta, koje je on kasnije pokuao da demantuje, arls je imao duboko religiozno iskustvo u Keniji, to je postalo
346
Dosije Omega
intuicija potie iz kolektivnog nesvesnog. Tome u prilog govore i njegovi kontakti, prepiska i susret sa doktorkom Rafort. Potom, 16 juna 1984
godine, izjavio je kako pokuava da postane svesniji "shvatajui da koincidencija moe biti putokaz, a od nedavno, seajui se i zapisujui snove". Sredinom 1985 godine, arls je u jednom intervjuu rekao sledee:
"Mislim da mnogo toga sto je Jung rekao ima smisla u mnogim
oblastima, a posebno ono to je napisano u Bibliji i indijskoj religiji,
i u islamu, i mnogim drugim... neosporno. Obrazac se razvija, mislim,
koji svi mi pokuavamo da istraitno, da idemo istom stazom, da odgovorimo na ista pitanja, mi se pribliavamo razliitim stazama, ali se,
konano, staze spajaju negde u beskraju, i to je vana stvar."
Vrlo opasne rei od budueg vode Engleske crkve. Ali princ je samo izneo Jungov stav da su sve religije podjednake vrednosti. arls je
izabrao van der Posta da bude kum na krtenju princa Vilijema.
injenica da van der Post veruje da su sve religije, hrianstvo, islam,
animizam ili bilo koja druga, komponente iste sile. Jasno je da je princ
arls znao koja je van der Postova religiozna pozicija, ali i pored toga
ga je izabrao da uestvuje u vanoj ceremoniji anglikanske crkve, kao
to je krtenje budueg vladara Engleske. Slina kontraverza je nastupila
1985 godine, prilikom arlsove posete Rimu, kada je izjavio da bi rado
prisustvovao misi. Protestanti su se estoko usprotivili, pa je poseta
katolikoj crkvi otkazana. Ko zna ta bi se desilo da je odluio da prisustvuje molitvi u damiji ili hindu hramu.
Jasno je da je princ arls pokazao vie nego akademski interes za
uenje Junga o kolektivnom nesvesnom. Bez sumnje, princ arls je sledbenik ovog uenja. To moe imati opasne reperkusije onog trenutka kad
postane vladar i prepusti kolektivnom nesvesnom da kroz intuiciju, snove i koincidencije kristalie njegove odluke. Ili moda ja greim, moda
e upravo tako postupati vladari "novog doba".
Nov, udan dogaaj, iz koga se videlo da je princ arls poznavalac
spiritizraa, druge oblasti paranormalnog, zbio se prilikom njegove posete jednom sirotitu u jugozapadnom Londonu. Obavljajui ovu protokolarnu obavezu, ozario se kada je video grupu ljudi koji su svi nosili bed
sa natpisom: "Leenje je dar Duha". Iz razgovora sa njima se potvrdilo da je re o spiritistima, a da arls ita i da je oaran knjigom Teda
Frikera, duhovnog iscelitelja, vrlo poznatog u Londonu. Ovaj ovek je
348
Dosije Omega
lo to mu je iscelitelj u prethodnom ivotu bio Jevrejin. Naravno, ko
eli da veruje u ovakve prie, da je neko iveo u vreme Isusa i od njega dobio dar isceljenja, neka veruje. Zamislite vladara Benzalema kako
ita ovakvu literaturu. Bejkon mora da se prevre u grobu.
Princ arls u ovakve prie veruje, jer je od malih nogu bio pod
uticajem svoje blago ekscentrine pra-tetke, princeze Meri Lujze, unuke
kraljice Viktorije, potpuno obuzete okultizmom, koja je bila redovni
pacijent Hari Edvardsa, jo poznatijeg iscelitelja od Frikera. Edvards je
bio spiritistiki medijum sposoban da padne u trans i kontaktira "drugu
stranu". Verovao je da njegova mo isceljenja potie od duhova dvojice mrtvih pionira medicine - Luja Pastera i lorda Listera. Sluena
princeza je posle jedne seanse kupila knjigu "Spiritistike prie za decu"
Olive Barton, isceliteljke i Edvardsove asistentkinje. Ova morbidna knjiga govori o ivotu umrle dece na "drugoj strani" gde se ona igraju, idu
u kolu (!) i prave svakodnevne nestaluke. Pedesetih godina ovakav
idiotizam bio je popularan, pa je ova knjiga dola u ruke princa arlsa,
tada deaka u dobu kada imaginacija nahranjena ovakvim priama moe
imati uticaja na kasniji ivot oveka. Naravno, kasnije se ispostavilo da
"duh" koji je Bartonovoj priao ove prie koristi Edvardsa kao medijuma, a Edvards je koristio jednog od svojih duhova po imenu Ruben
(logino je da duh sa "druge strane" bude Jevrejin kad je u pitanju Isus
i celokupno hrianstvo), koji mu je saoptio ovu tipino malograansku
bljuvotinu najnieg nivoa.
Inae, stav Anglikanske crkve po ovom pitanju je udan. Jo 1937
godine preduzeta je sistematska istraga, pa su klerici ak sedeli na seansama sa medijumima. Njihov izvetaj je procureo u javnost i izbio je
skandal, jer spiritizam nije bio a priori osuen i odbaen, poto je
ostavljena mogunost da se moda "ne komunicira samo sa zlim
duhovima nieg reda ve da postoji mogunost da se komunicira i sa
dobrim duhovima". Nadbiskup Kenterberija, dr Kozmo Lang, bio je
izriito protiv spiritizma i njegovog upranjavanja. etrdesetih i pedesetih godina, ljudi koji su se bavili spiritizmom bili su hapeni i novano kanjavani. Do dananjeg dana ovaj kontraverzni predmet debate
nije razreen, ali nas interesuje kakvi su pogledi princa arlsa po ovom
pitanju i kako e se to odraziti na njegovo ponaanje kad bude seo na
britanski presto i time automatski postao i poglavar Anglikanske crkve.
arls je za konsultanta po ovom pitanju izabrao dr Mervina Stokvuda,
biskupa Sautvarka, koji je otvoreno podrava spiritizam, poseivao sve
350
Dosije Omega
ploe. Ono to je trebalo da ostane tajna, ipak je procurelo u javnost.
Gospoica Kirnan je u jednom lanku priznala da princezu Margaretu
poznaje dvadeset godina, a princezu Aleksandru, kojoj je leila artritis,
jo due. Njihove prie su doprle do kraljice koja se zainteresovala za
terapiju. Ono to nije trebalo napisati u novinama je da gospoica Kirnan radi sa mainom ne samo mehaniki, ve svoje misli usklauje sa
frekvencijom maine i koristi je kao kanal za svoje spiritistike i
duhovne snage.
Kraljica je imala i druge udne saradnike koji su za sebe tvrdili da
poseduju psihike moi. Jedan od njih je bio izvesni Mr. Bruk koji je
svojom metodom, koju je zvao "promena impulsa", leio kraljiine
trkake konje. On je vrhove prstiju postavljao na greben konja i kroz
prste "kanalisao impulse" u nervni sistem ivotinje. Tretman je sluio
za poboljsanje opteg stanja, pogotovo to su ivotinje mnogo prijemivije za magnetnu terapiju, pa su rezultati bolji nego kod ljudi. Tako
dolazimo i do gospoe Lavender Daver, udovice biveg funkcionera
Konzervativne stranke, koja je mnogo ucinila za razvoj alternativne
medicine u Engleskoj. Svojim novcem je osnovala Institut za kompleraentamu medicinu. Ovaj institut je imao jaku podrku princa arlsa
i ostalih lanova kraljevske porodice, a na Institutu se koristila altemativna tehnika poznata kao "radionika". I ona je leila ljude i trkake
konje, preko dve stotine njih, jer je poznato da su kraljica i njena majka
vlasnici najboljih ergela trkakih konja u Engleskoj, pa im je ponuda
da e konji biti uvek u vrhunskoj formi sigurno zvuala privlano.
Radioniku kao terapiju izmislio je poetkom dvadesetog veka dr Albert
Abrams, ugledni lekar i neurolog. U dijagnostici je koristio aparate kojima je iz kapi krvi ili uzorka kose merio neku vrstu ivotne sile i na
osnovu njene snage odreivao da li je pacijent zdrav ili ne. Naravno,
zvanina medicina je odbacila ovaj metod kao budalatinu. U Americi
je radionika zabranjena i svi koji se njome bave odgovaraju na sudu.
Ali zato u Engleskoj oni koji se njome bave nemaju problema. Gospoa
Daver je objasnila da radionika deluje na univerzalno nesvesno i da je
dovoljan visak koji dri nad uzorkom kose pacijenta i specifina pitanja, pa da otkrije o kakvoj je bolesti re.
Princ arls pokazuje veliko interesovanje za rad Instituta, a uz
njega su pokrovitelji iz kraljevske porodice i kruga bliskih prijatelja.
Meu njima su: Angus Ogilvi, mu princeze Aleksandre, sestre vojvode
od Kenta, inae direktor "Engleske banke" i predsednik ogromnog
352
Dosije Omega
MI6, pogotovo u bivim kolonijama imperije, naroito u Kanadi koja
je slino vajcarskoj i vana zbog mnogih poslova Komiteta 300. U
Kanadi se nalazi sedite "Trizek Holdings", konglomerat kompanija koje
su navodno u vlasnitvu porodice Bronfman. a zapravo su najvanija
imovina engleske kraljice u ovoj zemlji. Bronfmani su pod kontrolom
MI6 jo od Drugog svetskog rata, kada su ser Kenet Kejt i ser Kenet
Strong stvorili "Trizek", a "hofjuden" Bronfmani su paravan za operacije MI6 i pranje novca od trgovine drogom, orujem, ucenama i drugih
prljavih poslova. Na svu tu prljavtinu, malo tipine engleske ekscentrinosti dode kao sjajno sredstvo za skretanje panje svetskih medija i
bulevarske tampe sa stvarnih dogaanja.
354
Dosije Omega
je uplatio prvu ratu za zemljiste u Donstaunu za Dima Donsa. Bleki je
bio bivi agent CIA u Angoli i ranogi istraivai tvrde da je Donstaun
trebalo da bude kamp za obuku pobunjenika iz Angole. Kontakte sa CIA
imali su i zvaninici amerike ambasade u Gvajani. Riard Dvajer, visoki
zvaninik ambasade, po sopstvenom priznanju. bio je na imanju u toku
istrage, a vien je kako pretresa mrtve i uzima njihova dokumenta. Dvajer je inae bio i saradnik Zbignjeva Beinskog. Za Dima Donsa postoje podaci da je bio u kontaktu sa CIA jo ezdesetih godina, a pre Gvajane
imao je "izvianje terena" u Brazilu, gde je trokove njegovog puta i boravka pokrila amerika ambasada. Objanjavao je onima koji su se interesovali za razlog njegovog dolaska u Brazil da radi za obavestajnu slubu
amerike mornarice. udna podudarnost je da je i Ron Habard, osniva sajentologije, u mladosti radio za mornariku obavetajnu slubu.
Dima Donsa je svuda pratio njegov nerazdvojni prijatelj, Den
Mitrione, koji je radio kao instruktor CIA i stmnjak za ispitivanje i
tehnike torture zarobljenika. lanovi Hrama naroda su pruali aktivnu
podrku predsedniku Gvajane, Forbsu Burnhamu, koji je otvoreno govorio o svojim vezama sa CIA. Dems T. Riardson, profesor sociologije
na univerzitetu Nevada, objavio je studiju o Hramu naroda, u kojoj je
vrlo interesantan jedan deo:
"Zbog nebrige zvaninika Amerike, koji nisu naredili autopsiju onih
koji su umrli u Gvajani, nikada neemo znati koliko ih je izvrilo samoubistvo, a koliko ih je bilo ubijeno, Dr Lesli Mutu, glavni medicinski
istratitelj gvajanske vlade i prva medicinski kompetentna osoba koja je
stigla u Donstaun, rekao je reporterima; 'Ne verujem da je vie od
dve stotine osoba umrlo svojom voljom.' To je izjavio posto je pregledao izvestan broj tela i mesta njihove smrti. Ovo pitanje je detaljno
mzraivano u seriji lanaka Deirdre Grizvold koja postavlja pitanja o
moguoj umesanosti CIA u tragediju u Donstaunu, Grizvoldova, koja
optuuje ameriku vladu za namerno unitavanje dokaza zbog neizvrenih autopsija, ukazuje na nih iznenaujuih veza izmeu Hrama naroda i CIA. Ona primeuje da su belci, voe Dionstauna, moda bili
agenti CIA, a da je Donstaun bio pion u politikoj igri u koju su umeani Amerika, Kuba i Gvajana..."
Postoje dokazi da je Donstaun bio eksperiment kontrole uma i deo
projekta MK Ultra. Naene su velike koliine psihijatrijskih preparata,
356
Dosije Omega
devet stotina mrtvih, samo etiri stotine tela je pronaeno, pa je ostala
spekulacija ta se desilo sa preostalih pet stotina. Prema tvrdnji vojnog
istraitelja, koji je radio na identifikaciji mrtvih, stiglo je nareenje od
zvaninog predstavnika amerike vlade, Roberta Pastora, da se prestane
sa identifikacijom tela. Nekoliko dana posle ovog dogaaja, stiglo je
neverovatno saoptenje - tela pet stotina rtava su pronaena. Gde su
bila? Leala su ispod onih etiri stotine otkrivenih u prvom trenutku,
pa nisu bila odmah vidljiva! Ni navodno ugljenisano telo Dima Donsa
nije pregledano po propisima, pa njegova smrt ostaje pod velikom sumnjom. Neki istraivai tvrde da se Dons izvukao, zajedno sa svojom
bandom ubica, a dokaz za to su bili atentati i udne smrti mnogih ljudi
koji su loe govorili o kultu ili bili pretnja za njegov rad.
Vlada je negirala da je pronala Donsovu listu za likvidaciju neprijatelja, ali su mnogi sa "nepostojee" liste umrli nasilnom smru u
roku od nekoliko meseci posle masakra u Donstaunu. Na vrhu liste bio
je Dord Moskone, gradonaelnik San Franciska, koji je ubijen devet
dana posle masakra u Donstaunu. Hram naroda je uloio mnogo novca u izbornu kampanju Moskonea, a za uzvrat Dim Dons je postao
naelnik odelenja za stanovanje San Franciska. Mnogi lanovi Hrama
su takoe dobili posao u gradskoj administraciji, posebno u odelenju za
socijalnu pomo, i to su koristili kao sredstvo da beskunike i siromahe vrbuju za sektu. Sledea na listi za likvidaciju bila je Deni Mils,
bivi lan Hrama naroda, koja je po naputanju kulta napisala knjigu
"Mojih est godina s Bogom", gde je iznela mnogo neprijatnih detalja
o Donsu i sekti. U leto 1979 godine, Deni, njen mu i njihova erka
naeni su ubijeni u kui u Berkliju. Ubice nisu pronaene. Novinarka
Keti Hanter, koja je pisala o udnoj smrti sedam lanova sekte, dok je
ova jo bila u Kalifomiji, takode je umrla pod nerazjanjenim okolnostima. Tako se CIA i ko zna jo ko, i ovog puta izvukla sa minimalnom tetom po svoje mrane operacije, nemilosrdno uklanjajui tragove
svog protivustavnog delovanja u Americi i van nje. U seanju ljudi,
posle samo dvadeset godina, ostalo je nejasno seanje na "neke ludake"
i masovnu smrt nesrenih, izmanipulisanih ljudi koji su bili rtve smrtonosnog eksperimenta, a da to nisu ni slutili. To i jeste poenta, da vas
masakriraju posle najmranijih zloupotreba, a da javno mnjenje proguta
priu o ludacima koji kvare ovaj lepi svet,
Mnogo elemenata masakra iz Donstauna ponavlja se u sluaju Vakoa. Na dan 19 aprila 1993 godine, vie od osamdeset mukaraca, ena
358
Dosije Omega
zarobljenima da izau? Drugi tenkovi su direktno krenuli na zgrade, ruei ih svojom snagom. U tom trenutku se pojavila vatra koja se munjevito proirila celim kompleksom. Ko je zapalio vatru? Zvanina istraga
tvrdi da su Kore i njegovi sledbenici bili ti koji su se sami zapalili i
rtvovali. Ali kako objasniti podatak da je neko iz FBI, u trenutku kad
je poeo napad, zvao bolnicu "Parklend" u Dalasu i traio obavetenje
koliko bolnica ima kreveta na odelenju za opekotine?
Mnoga pitanja su ostala bez odgovora, jer se zvanina istraga nije njiraa bavila. Prvo pitanje je na nivou logike: Ako je Kore bio tako opasan ludak, zato nije organizovano njegovo hapenje prilikom dolaska
u grad radi kupovine ili dok je dogirao izvan imanja? Oigledno da je
BATF prekoraio svoja ovlaenja, namerno zamenjujui teze kako je
Koreova sekta trgovala orujem, tanije kupovala i prodavala oruje, i
da je to bio razlog za BATF da se umea. To je smeno objanjenje,
jer je trgovina orujem u Teksasu slobodna i hiljade firmi i pojedinaca
se bavi ovim poslom. Malo svetla na ceo sluaj baca vie puta pokuano, od strane Klintonove administracije, umanjenje ili ukidanje ustavnog prava graana SAD-a da slobodno kupuju i poseduju lino oruje.
Klinton, koji se sloio sa napadom na davidijance, javno je izjavio:
"Svedoci smo, naalost, porasta ove vrste fanatizma irom sveta.
Moda emo morati da mu se ponovo suprotstavimo."
Odavno pripadnici raznih "belih milicija" u Americi optuuju vladu
SAD-a, konkretno Klintona, da je pokuao vie puta da "razorua
narod", kako bi se olakalo uvoenje diktature nacistikog tipa. Te sumnje su porasle posle dogaaja u Oklahoma Sitiju, Vakou i na drugim
mestima. Pripadnici tih organizacija se opisuju kao arijevci, rasisti i ak
nacisti, to je netano, jer u o neonacistikim organizacijama u Americi rei neto vie na stranicama koje slede. S druge strane, kao odgovor,
nita manje vatren i iskljuiv, stiu optube da je amerika vlada organizovala iroku zaveru protiv naroda i ustava, nazivajui tu vladu "ZOG"
("Zionist Occupation Government") - "Cionistika okupaciona vlada", i
organizujui FEMU.
Upravo su BATF i FBI, avgusta 1992 godine u Ajdahu, izvrili napad na jednu porodicu, pripadnike "milicije". To je uveni sluaj porodice Rendija Vivera, koga su pokuali da ucene kako bi postao dounik
BATF-a, podmeui mu nezakonito posedovanje oruja. Kada je Viver
360
Dosije Omega
Tejt, rtva Mensonove porodice. Po svoj prilici, u satanistike krugove ju
je uveo njen tadanji suprug, filmski reditelj Roman Polanski, poznat po
filmu o satanizmu "Rozmarina beba" i svojim vezama sa maloletnicama,
zbog ega je osuen u Americi, a koje su tako dragi "objekt" u satanskim ritualima.
Satanistiki kultovi su opasni upravo zbog toga to promoviu ideologiju koja tei da uniti svaku moralnu granicu izmeu dobra i zla, i
stvori drutvo u kome je sve dozvoljeno. Tu lanu snagu superiornosti nad
konvencijama daje im upravo verovanje u Satanu ili Seta, ili neki trei
entitet koji "pobeuje Boga", iskljuivo hrianskog, to je posebno interesantno u svetlu ruenja hrianstva na poetku takozvanog doba Vodo
lije. Iako veina lanova ovih kultova ne ele da se bave kriminalnim
aktivnostima, na kraju bivaju u to uvueni mimo svoje volje, jer se u
okviru satanistikih kultova deavaju stvari koje su nasilne, destruktivne
i povezane sa zlim oblicima okultizma. One postoje kao deo ireg spektra kriminalnih aktivnosti, od kojih je satanska seksualna zloupotreba
dece, eksploatacija i zloupotreba ljudi na razne naine, zatim svetske
rareze trgovine drogorn i orujem, prostitucija, pornografija i druge
organizovane kriminalne radnje.
Ljudi se interesuju za satanizam i cmu magiju iz mnogih razloga, ali
osnovni je e za moi. Ljudi koji ele mo i dominaciju nad drugima
(govorim o judeohrianskoj religiji), negiraju Boga i okreu se Satani,
elei da im on podari mo za koju veruju da je vea od Boje, upravo
zbog toga to je Satana gospodar materijalnog sveta, dok Bog trai mnoga odricanja, samokontrolu nad strastima i nerealnim ambicijama, a kao nagradu prua prilino nejasan i neopipljiv koncept spiritualnosti i blaenstva u duhovnom. Satanska racionalizacija je zato prijemiva jednom
krugu ljudi koji su spremni da u okviru popularnog koncepta "prodaje due avolu", u zamenu dobiju mo, bogatstvo, seksualna osvajanja ili bilo
ta drugo to poele. Kako se ide ka viim oblicima upranjavanja satanizma tako se ovi prosti motivi nadrastaju, to hrianska crkva dugo nije
htela da uvai, ulazeci u oblast gnosticizma kao vieg oblika negiranja Boje milosti i teko ostvarivog ideala opte dobrote. Tako su se razvili ozbiljni sektaki pokreti u okviru hrianske religije, koji su negirali koncept
dobrog Boga, kao to su katari, po ijem uenju Bog iz Starog zaveta je
bio zapravo Satana, rival svemonom Bogu i tvorac materijalnog sveta.
Kroz vekove, forme i sadraj satanistikih kultova su se menjali,
ukljuujui u sebe kvazi paganske elemente, bezvredne parie, izmi362
Dosije Omega
se dosta rairila Kalifornijom ezdesetih godina i koja je, po verovanju
eksperata, dosta uticala na Mensona. Proces crkva nastala je iz jedne ranije grupe, Kompulsivna analiza, koju su u Engleskoj 1964 godine formirali Robert i Meri En DeGrimston, inae bivi lanovi Sajentoloke
crkve. Proces crkva je vrbovala bogate mlade ljude koji su imali status u svetu finansija, biznisa, vlade i estrade. Jedno vreme procesovci su
svoju komunu preselili u Meksiko, ali su posle 1967 godine ponovo u
velikira gradovima Amerike (Njujorku, San Francisku), gde su mogli
da se prepoznaju po dugim crnim ogrtaima. Njihovo uenje bilo je
gnostiko verovanje da su Hrist i Satana odbacili svoje neprijateljstvo
i da e uskoro ujediniti snage kako bi oveanstvo doveli do kraja, kada
e Hrist suditi oveanstvu, a Satana izvriti presudu. Grupa je izdavala
asopise pune slika smrti, nacistike simbolike i zaklinjanja od strane
lanova satanista da se itaoci "oslobode ograda u sebi" i upuste u silovanja, ubistva i destrukciju. Proces crkva je zvanino zabranjena 1974
godine, ali su iz nje nikle filijale koje deluju u tajnosti.
Walpurgisnacht (Valpurgijska no, 30 april) je vaan dan u kalendaru svakog sataniste. Taj dan je 1966 godine oznaen kao "prva godina", Anno Satanas modernog satanizma. Te noi je bivi cirkuzant i
ukrotitelj lavova, muziar i radnik u zabavnom parku, Anton andor
LaVej (iveo od 1930 do 1997 godine) proglasio sebe visokim svetenikom Amerike crkve Satane. LaVejova "crkva" imala je sedite u
njegovoj kui (ofarbanoj u crno) u San Francisku, u kojoj je LaVej
obavljao satanska venanja, krtenja, sahrane i vrio satanistike obrede
na horizontalnom oltaru, "ivom oltaru" u vidu gole ene koja je simbolizovala "zadovoljstva mesa". Ovakve i sline informacije u medijima obavljale su jednu od kljunih funkcija za Crkvu Sataninu, jer su
garantovale medijsku panju. Drugo, i sigurno vanije, inile su da ceo
poduhvat izgleda okantno ali bezopasno, i trede, sluile su da sakriju,
od onih koji nisu videli dalje, zamku ozbiljne poruke LaVeja - povlaivanje sopstvenim eljama. LaVej se pojavljuje kao nastavlja stavo
va Alistera Krolija i propagira da je slobodna volja jedini zakon kojim
pojedinac treba da se rukovodi. Mediji su LaVeju, koga su videli kao
bezopasnog prevaranta i proizvodom tipine subkulture Kalifornije,
pruili ono to je eleo. U crnoj magiji, snaga mita, rituala ili organizacije ne lei u njenoj autentinosti, ve u njenoj sposobnosti da privue
panju uesnika i publike. LaVejova filozofija satanizma i crne magije, sumirana u definiciju, glasi:
364
Dosije Omega
uli za ovu odluku, naa reakcija bila je da je Anton LaVej izdao svoju
crkvu, izdao sve na emu je radio toliko godina."
U junu 1975 godine usledilo je masovno naputanje kljunih ljudi
iz Crkve Satanine, na elu sa Akvinom koji je bio svetenik etvrtog
stepena, i njihov prelazak u novoosnovanu organizaciju Hram Seta. U
noi 21 juna 1975 godine, Akvino je izveo ritualnu magijsku ceremoniju prizivanja Princa tame. Satana se ovaj put otkrio kao egipatski bog
Set, koji je naloio osnivanje nove crkve u njegovo ime, izbrisao sve
reference na hrianskog davola i oznaio Akvina kao naslednika Alistera Krolija i kao Magusa, svetenika petog stepena novog eona Seta.
Struktura Hrama Seta bila je slina organizaciji La Vejove crkve, sem
to se "grotoi" sada zovu "piloni". Ali namere nove organizacije su
mnogo ozbiljnije nego u prethodnom obliku, iako je sutinski stav isti:
ovek je Bog, ili potencijalni Bog. Sadanji visoki svetenik Hrama
Seta, Don Veb, je to izrazio na sledei nain:
"Misija Hrama Seta je da ponovo uspostavi tradiciju samooboenja."
Prvi visoki svetenik Hrama Seta, Akvino, bio je formulator principa Hrama i njegova je podela manifestovanog univerzuma na tri nivoa
realnosti, to je jedan od osnovnih postulata rada Hrama. U svakodnevnom svetu, takozvanom "prirodnom redu", posmatramo odnos uzrokposledica i na njemu je baziran nauni metod i tehnologija. Na drugom
nivou, formulisanom uglavno kroz Platona (kome se Akvino veoma
divi) je filozofska misao. Ona je karakterisana procesom dedukcije i
indukcije - snaga razuma koja podupire posmatrane injenice. Iza ovoga, na dubljem nivou, je svet magijske realnosti. Postoje spiritualne i
psihike dimenzije ljudskih stanja, kae Akvino, i one prevazilaze zemaljske nivoe egzistencije. Tamo gde se Akvino razlikuje od hriana,
mistika i pagana je njegovo verovanje da psihika dimenzija razdvaja
ljudsku vrstu od ostatka Prirode. Po njemu, mistici i okultisti su zadovoljni da podvedu svoju linu posebnost toku kosmike svesti i da se
sutinski predaju vioj sili. Hriani su pritisnuti oseanjem krivice i
hipokrizije i nalaze se u poziciji prihvatanja "otrcanih moralnih standarda" u pokuaju da zadovolje Boga. Za Akvina, satanizam je jedinstven, jer zagovara ponaanje koje je pitanje samoopredeljenja.
Na prvo itanje Hram Seta izgleda kao benigna magijska organizacija posveena istraivanju potencijala individue kao svojevrsna organi366
Dosije Omega
Oni koji su ih prijavili su tvrdili da su im Krione i Almeida pretili, a
da je Krione tvrdio da je demon i da je imao seksualne odnose sa leevima. Policija je u stanu pronala kolekciju ivotinjskih kostiju, knjige o
satanizmu i okultizmu, pribor za satanske rituale i posudu punu krvi od
ubijene make, kako se kasnije ispostavilo. Uhapena su i dva mladia
koji su prijavili sataniste, jer se ispostavilo da su i oni ucestvovali u ritualima. Meu naenim ritualnim predmetima bio je i medaljon od belog
emajla u obliku obrnutog pentagrama, to je znak za lana prvog stepena
Hrama Seta, koji je pripadao Krioneu, kao i primerci asopisa "Svitak"
koji je izdavao Akvino, a tu je bila i njegova knjiga "Crna magija u
teoriji i praksi". Sva etvorica su optueni za nezakonito ubijanje ivotinja i skrnavljenje grobova. Ali Dozef Krione nije doekao suenje. Nekoliko meseci posle hapenja naen je mrtav. Zvanino tumaenje je bilo
samoubistvo zbog prekomerne doze droge. Ostala trojica su osueni na
uslovne kazne. Jo jedna opskurna mala grupa koja se naslanjala na
Hram Seta devedesetih godina, bila je Crkva Gavrana. Njihov rad se bazirao na gruboj verziji nekromansije (komunikacije sa mrtvima). Kult je
imao dva rituala koje su upranjavali lanovi: Ritual crnog trna-smrti i
Pakleni ritual ivih mrtvaca, zbrkanu meavinu seksa, smrti, neprijateljstva, fantazija o osveti nad drugima i degradaciju ena koje su uestvovale u ritualima. Cilj rituala bio je da se probudi duh nedavno preminule
osobe i natera da uniti neprijatelja. Rituali su se obavljali nou na
groblju, ukljuivali su seks i zazivanje Lucifera da pomogne u ritualu.
Interesantno je da satanski rituali po pravilu ukljuuju sadomazohistiki seks kao neophodan deo rituala. ak i uglaeniji lanovi Hrama
Seta su vie puta raspravljali o filozofiji markiza de Sada, pa je Akvino
na obaveznoj listi literature za svoje lanove stavio i film "Pria o O".
Po Akvinu, to nije pria o sadomazohizmu ve govori o "stepenu uzajamne predaje koju ljubav podrazumeva". Ovaj status potinjene ene,
zapravo objekta satanskog i seksualnog rituala, svoju krajnost ima u
Hramu Elite, koji je 1986 godine osnovala Lin Nelson, koju je Akvino
iskljuio iz Hrama Seta. Njena "crkva" je kola seksa i lanice Elite
svoju seksualnu magiju upotrebljavaju na "slabim, seksa gladnim ivotinjama" od kojih spremno uzimaju novac i skupe poklone.
Jedna od grupa pod uticajem satanizma bila je i TOPY, Hram
vidovite mladei. Osnovan u Americi 1981 godine od strane muziara
sa umetnikim imenom Denezis P. Orid, sa ispostavama u Velikoj
Britaniji, Holandiji, Nemakoj i vedskoj. TOPY se bavi samoosloba368
Dosije Omega
Red vukodlaka je za svoj simbol usvojio lik vuka Fenrisa iz nordijske mitologije. Vezan od strane bogova, Fenris e se osloboditi u
vreme Ragnaroka - vreme pada bogova, najavljeno mrnjora, incestom,
ubistvom i ratom. Tada e ovaj vuk raskinuti lance i prodrati svet.
Fenris je slika apokalipse, idealno odgovara Redu vukodlaka, koji za
sebe tvrdi da predstavlja svete destruktivne sile:
"Od pada Atlantide do uzdizanja Treeg Rajha, i dalje, pratili smo i
uzrokovali svaku katastrofu i nesreu koja je blagoslovila oveanstvo."
Ova varvarska mitologija, kako pie Linda Blad, osnov je cilja Reda vukodlaka da "stvori meunarodnu rnreu sa ciljem stvaranja novog
satanskog svetskog poretka". 8 avgusta 1988 godine Red vukodlaka je
sponzorisao javnu ritualnu proslavu koja je ukljuivala video dramatizaciju ubistva eron Tejt, a za to vreme su Zina i njen otac Anton (jo
su bili u prijateljskim odnosima) sa pozomice itali naglas odlomke iz
satanske biblije. Ovaj satanski ou odvijao se u znaku datuma - 8. 8.
'88, koji je usko povezan sa znaenjem broja osam za neonaciste koji
ga na sebi tetoviraju, jer osmo slovo engleske abecede je "H", pa je
88=HH, skraenica od "Hajl Hitler". Tako se novi satanski svetski
poredak bez magije pretvara u novi nacistiki svetski poredak.
Jo 1989 godine u izvetaju policije iz San Antonija, Teksas, pie
da su tinejderi satanisti preli na "veu stvar" - obrijali su glavu i postali neonacisti. Ovim momcima je satanizam postao dosadan, rtvovanje ivotinja vie ih nije uzbuivalo, sada su interesantniji neonacizam
i beli suprematizam, prie o proienju arijevske rase i rasizam preraa
crnciraa i Jevrejima. lanovi najznaajnije takve grupe, Arijevsko bratstvo, otvoreno nose nacistike i satanske simbole kao to je tetoviran
broj 666 ili kukasti krst upisan u pentagram. Organizacije Bela arijevska mlade (White Aryan Youth-WAY) i Beli arijevski otpor (White
Dosije Omega
dana due". Trenutno je na elu Abraksas fondacije, sada sa seditem
u Denveru (Kolorado), muziar Bojd Rajs, poznat i po umetnikom
imenu Non. Rajs opisuje Abraksas fondaciju kao "socijalno darvinistiki istraivaki sentar". Tridesetog decembra 1986 godine, Rajs je bio
gost Toma Mecgera i Toma Padeta iz Belog arijevskog otpora u njiho-voj tv emisiji. Sutina ideologije Belog arijevskog otpora je vrsta nacizma "radnike klase" poznate kao Trea pozicija ili Trei put, koja
odbacuje i komunizam i kapitalizam i predstavlja prave naciste kao radikalne socijal-revolucionare koje je izdao Hitler. Heroji Tree pozicije su
braa traser, Gregor i Oto, koji su organizovali nacistiki pokret medu
seljacima i radnicima u Bavarskoj, kao i Emst Rem, voa SA. Rajs
opisuje svoju rok muziku kao elju da utie na "mozak", kao iskustvo
za sluaoca koje je "drugaije". Njegov tipian koncert se sastoji od
odlomaka Vagnerove muzike preseene ubaenim glasovima Hitlera i
Mensona, praenih Rajsovirn stihovima koje urla publici: "Da li elite
totalni rat? Vi elite totalni rat!" Kakva umetnost.
Na nesto "niem duhovnom planu" je Grupa Luciferovog svetla,
ija Crkva Luciferovog svetla je satanistiko tajno bratstvo sa seditem
u Tampi, Florida. Prema njihovoj literaturi, "arijevska rasa potie od
andela koji su doli sa neba... Arijevska deca su istinska deca Satane i
Gospodari sveta po tom pravu". Luciferova grupa nudi kurseve iz satanske teologije ali "ne vraa uplate ako razoarate Njegovo velianstvo Satanu".
Keri Bolton, koji se nalazi na popisu lanstva Hrama Seta iz 1992
godine, kao lan drugog stepena, osnovao je na Novom Zelandu satanistiku grupu Red levoruke staze. Usko je povezan sa Nacionalistikom
radnikom partijom koja nastupa sa belake suprematistike pozicije.
Red nudi dopisne kurseve iz satanizma za trideset dolara, bez mogunosti vraanja. I u ovom sluaju ispada da Satana voli novac i da mu
ne pada na pamet da ga vrati. Ako zavrite kurs i Collegium Satanas
bude zadovoljan, potpisujete zavet vernosti Satani i dobijate sertifikat
zareenja u satansko svetenstvo, "sjajno odtampan crnim slovima na
crvenoj podlozi, pogodno za uramljivanje".
Trebale bi mi strane i strane da opiem koliinu asopisa i satanskih broura koje se vie nego ikad bave nacizmora, germanskom
mitologijom, "naunim" radovima koji negiraju nacistike zloine, gasne
komore, Holokaust, sve to zamuljano u pravu izofrenu zbrku anela,
demona, kvazi istorije, arheologije, vetiarstva, leenja na daljinu (i
372
373
Zver 666
Otkrovenje Jovanovo je poslednja knjiga u Bibliji, knjiga kojom se
Biblija zavrava i koja nadahnuto govori prorokim jezikom o kraju
sveta, budunosti oveanstva i hrianske crkve, u razdoblju od smrti
Isusove do njegovog drugog dolaska. Kako se bliio kraj drugog milenijuma, tako se hrianski fundamentalizam, posebno u Americi, sve vie
bavio Apokalipsom i Antihristom, kreirajui atmosferu kroz medije da
je neminovni, skori kraj sveta tu. Ono to je Jovan Bogoslov opisao
kao budunost oveanstva, na silu se smeta u zadnje godine dvadesetog veka, pa ispada da je Jovan Bogoslov jedinstven prorok koji je
knjigu pisao za ba ovo pokolenje, a ne za neka koja su ve prola ili
za neka koja e se tek roditi. To je malo verovatno. Poznato je sa
koliko bezobzirnosti razni tumai istrauju Nostradamusa i njegove katrene, stavljajui ih u funkciju dnevne politike danas u svetu, iako je
sam Nostradamus u pismu svom sinu Sezaru napisao da se otprilike
jedna treina njegovih katrena odnosi na blisku budunost od nekoliko
godina od vremena u kome je iveo, treina katrena na budunost
dvadeset do trideset godina od vremena u kome je iveo, a preostala
treina na neku daleku budunost koju ni sam nije mogao da vremenski locira. Nije u pismu napisao koja treina katrena se odnosi na tu
daleku budunost, ali za to su se pobrinuli raznorazni strunjaci i tumai, trpajui sve mogue i nemogue varijante u ovaj vek.
Pitanje Otkrovenja nije tako naivno kao to izgleda, niti je komercijalizacija u ovom trenutku ekspanzije Nju Ejda (New Age) sluajna
i dotie se ba propasti hrianstva. Jasno je da je na planu duhovno
ruenje i porobljavanja oveka, kako bi postao obezdueni bioloki
robot, to je ideal robovlasnikog Novog svetskog poretka. Ruenje
hrianstva jedan je od osnovnih ciljeva. Zato se s jedne strane promoviu druge religije kao bolje i pogodnije od hrianstva, a s druge strane se hrianstvo direktno napada kroz afirmaciju satanizma u raznim
oblicima, kao prirodnog neprijatelja hrianstva. Na ruku im ide i rastakanje u samom telu hrianstva. Neke protestantske sekte, kao to je
Anglikanska crkva, odstupile su od crkvenih kanona, poeli su da se
374
Zver 666
modernizuju u poteri za vernicima, poeli su da zareuju ene, venavaju homoseksualce, vre zajedniku crkvenu slubu sa pripadnicima
drugih religija i uestvuju u radu Svetskog saveta crkava, labavog konglomerata raznih verskih zajednica i religijskih usmerenja, ujedinjenih
konceptom ekumenizma. Ekumenizam koji agresivno promovie papa
Jovan Pavle II, a u tome mu zduno pomae Vaseljenski patrijarh Vartolomej, ima za cilj stvaranje Novog kanonskog poretka. Tako Novi
svetski poredak ima svoj pandan u hrianstvu - ekumenizam. Nije zato
udan nalet hrianskog fundamentalizma u jednoj vanoj dimenziji, a
to je da nam predstoji Apokalipsa. Po fundamentalistima, svet je na kraju svog ivota, a kao predznak tog kraja pojavie se Antihrist koji e
nad ljudima sprovesti neviden teror i strahovladu, kako bi se u zavrnom obraunu, bitci kod Armagedona, sudarile snage dobra i zla. Zlo
e konano biti poraeno, a tada e se u svom punom sjaju po drugi
put pojaviti Isus i spustiti se sa neba, mrtvi e ustati iz grobova i uspostavie se novo carstvo boje, a odabrani e iveti u venoj milosti.
Uenje o bliskom dolasku Hrista, kao zemaljskog cara koji e osnovati hiljadugodinje zemaljsko svetsko carstvo sa usreenim oveanstvom, je kanonski osueno kao sektako uenje hilijazma. ini se
da je pravoslavno hrianstvo (ono koje se nije utopilo u zapadni ekumenski pokret) ostalo poslednja prepreka pred naletom onih koji svesno rue hrianstvo i onih koji u tome uestvuju kao izmanipulisani i
nesvesni saucesnici. Za obine itaoce najinteresantnije je bilo da saznaju ko e biti Zver koju oznaava broj 666, kako to pie u trinaestom
poglavlju, stih osamnaest iz Otkrovenja:
"Ovdje je mudrost. Ko ima um neka izrauna broj zvijeri: jer je
broj ovjekov i broj njezin est stotina i ezdeset i est."
Dosije Omega
nepoznavanje Otkrovenja. Papa je duhovnik, sveteno lice, i u Bibliji
je identifikovan kao lani prorok, pa ne moe u isto vreme biti i Antihrist, koji je svetovno lice koje e zavladati svetom.
Gde je onda zabuna u tumaenju broja 666? Zabune nema. Upotreba broja 666 je sloenije pitanje i ne slui samo da oznai oveka.
Slui da sakrije oveka na koga se odnosi taj broj, a masovna upotreba broja 666 slui da obelei i oznai njegovo carstvo - materijalni svet
koji e mu pasti pred noge kada se bude pojavio. Najira mogua upotreba broja 666 ima i magijsko dejstvo na oveka, pripremajui njegovu
podsvest za dolazak Zveri i svodei ovekov praktini ivot, u svakodnevnoj komunikaciji, na to eu upotrebu ovog broja. Sledbenici crnomagijskih kultova i tajnih drutava, kojima je Lucifer bog kome se klanjaju, vrlo perfidno i temeljito uvode biblijske elemente u svakodnevni
ivot ljudi, sa jasnim crnomagijskim kontekstom predaje oveka u ruke
Zveri. Neki ozbiljni tumai Otkrovenja tvrdili su da je Jovan Bogoslov
brojem 666 oznaio konkretnog oveka, Douu ben Dezua, koji je
osnovao duhovnu akademiju u Dundiapuru, u Iranu. Kao pripadnik
nestorijanske jeresi, imao je cilj da hrianstvo zameni oboavanjem Behemota, demona zla, koji je zapravo Sorat, zli demon sunevog kulta.
Dvoroga zver iz Apokalipse je Ahriman, demon materijalnog sveta, esto
danas poistoveivan sa Amerikom, to naravno nema veze sa Jovanom
Bogoslovom, ali ima sa onima koji ele da Amerika bude Ahrimanova
zemlja, kako bi crpeli njegovu zlu, demonsku snagu. Sada je malo jasnije zato treba sruiti hrianskog Boga. Nije zato udo to se broj
666 pojavio u najiroj upotrebi u bankarskom sistemu. Prve tri cifre novog meunarodnog sistema monetarne kartice su 666. ifra "Svetske
banke" je 666. Kartica australijske "Nacionalne banke" nosi broj 666.
Banke u Roridi koriste broj 666. ekovi u bankama u Bombaju nose
broj 666. Na lozovima izraelske lutrije utisnut je broj 666. Line karte
Evropske zajednice, koje e se uvesti u sve zeralje Evropske zajednice,
imaju fino izatkanu mreu linija, arabesku sastavljenu od estica.
Stari Haldejci su imali numeroloki sistem baziran na estici, koji
su neki kompjuterski strunjaci primenili kako bi identifikovali matricu
broja 666 u irokoj, ali skrivenoj upotrebi. Sistem je prost, u njemu
prvo slovo alfabeta ima numeriku vrednost 6, a svako sledee numericku vrednost uveanu za broj 6. Na primeru engleskog alfabeta slovo
"A" ima numeriku vrednost broja 6, "B" je 12, "C" je 18, "D" je 24,
i tako dalje. Ovaj princip primenjen na neke rei iz engleskog jezika dao
376
Zver 666
je neoekivane rezultate. Kreditna kartica VISA primer je kompleksne
upotrebe broja 6, izvuene ak iz tri civilizacije. "VI" je rimsko 6, "S"
je Stigma iz grkog alfabeta ija numerika vrednost je 6, "A" je iz
vavilonskog alfabeta i ima vrednost 6, to sabrano znai VISA=666.
Kada sam na poetku ovog poglavlja napisao da je kraj drugog
milenujuma vreme pojaanih aktivnosti onih krugova koji bi hteli da se
ostvari Apokalipsa, onda to nije bilo sluajno. Godina najjae aktivnosti bila je 1998 godina, to e rei 3 x 666. Ovo je prvi put u proteklih dve hiljade godina hrianske ere da se numeriki ostvarila ova
kombinacija. Zato se u toku 2000-te godine odralo toliko crnomagijskih manifestacija? Vrlo prosto, 2000:3=666,666. I ovo se numeriki
uklopilo po prvi put u ovoj eri. Zato se 31 Decembra 2000-te ekao
novi milenijum? Vrlo prosto, na ovaj dan se kod katolika slavi Silvestrovo, a ime je dobio po uspomeni na papu Silvestra, koji je po legendi potpisao ugovor sa Satanom 999 godine (obrnute tri estice), i
koji je Silvestru obeao papski presto, a Silvester Satani obeao zauzvrat sve ljudske due! Ko hoe nek misli da je ovo izmiljotina, ali
ugovor sa Satanom se uva u Vatikanu. Ono to nije sluajnost je da
se meunarodni kompjuterski centar u Briselu zove "Zver", da ga koriste za pripremu novog identifikacionog sistema graana koji ima, kakve
li sluajnosti, osamnaest cifara (6+6+6). Podzemni grad od trideset
kvadratnih kilometara ispod Brisela popularno se zove "Kripta", a ulaz
u njega je iz crkve Svete krvi Isusove. Isti takav podzemni kompjuterski centar se nalazi i u Americi, u Vazduhoplovnoj akademiji u ejen
planinama (Kolorado Springs), a trei je u Australiji i zove se "Satelitski kontrolni centar",a nalazi se u Alis Springsu. Kad smo ve kod
kompjutera, ova sprava ima numeriku vrednost 666:
C
O
M
P
U
T
E
R
=
=
=
=
=
=
=
=
18
90
78
96
126
120
30
108
ukupno 666
377
Dosije Omega
Kod pojmova koji se sastoje od dve rei, ne zaboravite da u sopstvenom traenju numerikih vrednosti imena za prazan prostor izmeu
dve rei umanjite zbir za 192, jer je tolika numerika vrednost praznog
prostora izmeu rei u kompjuteru. Tako ete ustanoviti da "Banka fedealne rezerve" u Americi ("Federal Reserve") ima vrednost 666 i da
ime grada Njujork (New York) daje 666, a u njemu je sedite Ujedinjenih nacija. Po istom principu, Sjedinjene Amerike Drave (US Of
America) imaju numeriku vrednost 666, jer su centar sila zla koje e
koristiti Antihrist. Broj 666 se moe nai i u numerikoj vrednosti
imena mnogih ljudi, to ne znai da su automatski glavni Antihrist, ve
da su duu prodali avolu i da su spremni da slue Antihristu, njegovom poslaniku na zemlji. To jasno kae Jovan Bogoslov u svojoj
Prvoj poslanici, 2,18:
"Djeco! poljednje je vrijeme, i kao sto uste da e doi Antihrist
i sad mnogi antihristi postae..."
Jedan od takvih likova je Kisinder, to jasno proizilazi iz njegovog
prezimena:
K
I
S
S
I
N
G
E
R
=
66
=
54
= 114
= 114
=
54
=
84
=
42
=
30
= 108
ukupno 666
Prvi ratni brod kojim je Anvar el Sadat, tadanji egipatski predsednik, uplovio u Suecki kanal na dan njegovog ponovnog otvaranja, na
pramcu je imao vojnu oznaku 666. Frekvencija na kojoj je emitovana
prva radio emisija u Sjedinjenim Amerikim Dravama bila je 666
megaherca. Televizija je takoe u Otkrovenju, njen zadatak je:
"I bi joj dano da dade duh ikoni zvijerinoj, da progovori ikona
zvijerina..."
378
Zver 666
U asopisu koji izdaje EZ (Evropska zajednica) moe se proitati:
"EZ prihvata tumaenja biblijskih knjiga Jezekilja, Danila i
Otkrovenje."
ta ima Evropska zajednica da prihvata biblijska proroanstva, i to
ba ovih proroka, a ne nekih drugih? Da li EZ postaje biblijsko drutvo
ili hoe da porui neto drugo? Za Otkrovenje je jasno, i za Danila,
najveeg proroka Starog zaveta je isto jasno. On je prorokovao i tumaio snove Navukodonosoru, a posebno jedan san o razvoju carstava
i njihovoj propasti. Jezekilj je u svojoj knjizi govorio o susretu sa
Bogom, koji ga je dva puta pohodio, dao uputstva i zakone za izrailjski narod i doao strano da ga kazni to se nije pridravao datih
zakona. Ko je taj Bog zapravo, Jezekilj nije znao, ali moda mudrijai
iz Evropske zajednice znaju. Ne pada im na pamet da citiraju starozavetnog proroka Isaiju iji se pojedini stihovi odnose na njih, kao recimo 13,12:
"Kako pade s neba, zvijezdo danice, keri zorina? Kako se obori
na zemiju koji si gazio narode?"
Lucifer ili Luonoa je sjajna zvezda "koja je pala", koju je Bog
oborio s neba kada se ovaj pobunio protiv njega. Koncept Novog svetskog poretka je koncept iluminata i svetskog poretka sa Antihristom na
elu. Vladar sveta vie nee biti Isus Hristos, ve ovek Zver 666. Na
zemlji e se ostvariti raj bez Boga i bie to raj oveka.
Novi svetski poredak kao novi utopizam poiva na pretpostavkama
puritanizma XVII veka koji su doneli prvi useljenici u Ameriku. On propoveda superiornost belaca anglosaksonskog porekla i protestantskih verskih uverenja, a predstavlja svojevrsni anahronizam u dananjem dobu.
Ovaj ideoloki koncept, naivan i licemeran u isto vreme, sprovodi se krajnjom upornou, ak i orujem, i predstavlja oblik novog fanatizma i
zaslepljenosti. Oni koji se ne priklone konceptu bie "disciplinovani"
orujem, kao to je to sluaj sa Republikom Srpskom i Srbijom. Sve
tp se odvija po scenariju iz Apokalipse i "nepostojee" knjige (Kuminata) i "falsifikata" iz Protokola Sionskih mudraca (Iluminata). Pritom
se Biblija koristi kao oblik zamajavanja, jer ruenjem Boga (u oveku)
rusi se i ovek.
Bezazleni italac Apokalipse moe da se zapita zato slepo slede
Apokalipsu kada e na kraju biti poraeni, jer tamo jasno pie da e na
379
Dosije Omega
kraju pobediti Isus. U tome je sutina svake pobune. Pali aneli veruju da e jednom pobediti, misle da je taj trenutak doao, da e konano
sile mraka, ojaane zlom posejanim u ljudima, preovladati i unititi Boga. Zato se scenario prividno odvija po matrici iz Apokalipse, do
odlune bitke, kljunog sukoba na Armagedonu, kada e pokuati da
"prevare" proroanstvo o konanom ishodu. Naravno da to nije mogue,
ali sve vrste zaslepljenosti se odlikuju suenjem svesti i odsustvom
racionalnog miljenja. Iz tog mraka u mozgovima (i na alost duama)
mnogi protagonisti Novog satanskog poretka u ovoj fazi rade na utiranju puta i stvaranju uslova za pojavu Antihrista. Kako e se on zvati
manje je bitno, njegove karakteristike su date u Otkrovenju i na drugim
mestima u Bibliji.
Paljivi itaoci Biblije znaju da je Isus doao iz plemena Davidova,
iz Jude, iji je simbol lav. Antihrist e doi iz plemena Dan. Za njega
Jakov kae da e biti "zmija" koja e iz potaje ujedati. Dan je bio sin
slukinje, nezakonito dete, pa e zato iz njegovog plemena doi "bezakonik" koji e se dii protiv Boga. Simbol plemena Dan je bazilisk, za
koga kae Isaija u 14,29:
"...jer e iz korijena zmijinjega niknuti zmija vasilinska, i plod e
mu biti zmaj ognjeni krilati."
U Otkrovenju pie i da "zlo dolazi sa severa", to je jasna poruka, jer pleme Dan pripada takozvanim severnim plemenima. Sada su
stvari malo jasnije. Ono to mnoga tajna magijska drutva znaju je da
se "bezakonik" mora pojaviti iz srodstva sa Isusom, mora ga sruiti
potomak njegove krvne loze i mora biti izdan, po drugi put, od onoga
koji je nikao iz njegovog krila. Ovde dolazimo na klizav teren. Ko to
moe da bude iz Isusove krvne loze kad je iz jevanelja jasno da se
Isus nije enio, pa samim tim nije ni mogao da ima potomke, odnosno krvnu lozu. Ve od XIX veka mnogi biblisti su neporecivi autoritet
Biblije doveli u pitanje otkrivanjem mnogih neloginosti, nedoslednosti i pogrenih podataka koji su zamagljivali pravu prirodu jevanelja.
Jako tesko je istraivati istorijskog Isusa ne zadirui u boanskog Isusa
i ne dolazei u sukob sa kanonskim stavom Crkve, da je biblijska istina jedna i nepromenljiva. Ja u se ivotom istorijskog Isusa pozabaviti ukratko; ne da bih ruio dogmu Crkve ve da bih pokazao na kojoj
ravni se, u potaji, vodi borba da se upravo srui Isus.
380
Zver 666
Dosije Omega
eseni precizno vodili zbog svojih proroanstava o kraju sveta. Tada je
iveo sa svojom enom Marijom Magdalenom i cilj tog zajednikog
ivota je bio da se zane naslednik koji je morao da se rodi u septembru sledee godine, kao i svi Davidovi naslednici, i time potvrdi
legitimitet svog prava. Ako bi se kojim sluajem rodila devojica, onda
bi sledei izlazak iz manastira usledio ve posle tri godine, ako bi se
rodio decak, onda se potovalo ustaljeno pravilo od est godina do
sledeeg izlaska iz manastira.
Isus se rodio u martu mesecu 7 godine pre nove ere, a ova
"greka" u roenju dugo je bila predmet rasprava i sukoba u okvim
esenske zajednice, jer su njeni ortodoksni lanovi smatrali da je ovom
grekom u vremenu roenja izgubio pravo na presto, pa da bi njegov
brat Jakov trebalo da se nae na mestu prestolonaslednika, to je nosilo u strogoj hijerarhiji esena odreene obaveze, ali i prava. Da ne irim
priu, to se nije desilo, Isus je bio ne samo svetovni vladar Jevreja, ve
je u jednom trenutku uzeo i sveteniku titulu i tako po prvi put u esenskoj zajednici spojio ono to je strogo bilo razdvojeno vekovima.
Obaveza voa ovih loza, Davidove dinastike i Cadokove svetenike,
bila je da imaju naslednike, kako bi se jednog dana ostvario kljuni,
dugo eljeni dogaaj, razlog nadanja naroda da Izrael ima ponovo svoju
dravu i vladara.
Prvo dete Isusa i Marije Magdalene bila je erka, roena u septembru 33 godine. U junu 37 godine rodio se sin Isus Just. Krajem marta
44 godine rodio se drugi sin. U martu mesecu 48 godine Isus se eni
po drugi put, Lidijom, enskim biskupom iz Tijatire. U martu 51 godine
rodila im se erka. U septembru 53 godine, Pavle, verni sledbenik, eni
se najstarijom Isusovom erkom Tamarom-Fivom. Tako postavi njegovim zetom, a iz plemena Venijamina, Pavle je zapoeo krvnu lozu koja
preko Five zapoinje sa Isusom, a zavrava sa srpskim Nemanjiima,
kao to muka linija ide do francuske vladarske kue Merovinga. Onima
kojima se ini neverovatnom ova moja tvrdnja o poreklu Srba, odnosno Nemanjia, neka u crkvi Svetih arhanela pogledaju freske. Na jednom stubu naslikana je loza Nemanjia, na drugom loza Jesejeva (Jesej
- "ovek", otac Davidov). Jesej je pomenut u rodoslovu Isusa Hrista u
jevaneljima po Mateji i Luki. Isus je "ibljika iz stabla Jesejeva". Ali
to e biti predmet neke druge knjige.
Ovo sam sve naveo da bih doao do take u kojoj vam moram
neto rei i o tajnom drutvu poznatom kao Sionski priorat. Neu pisati
382
Zver 666
o onom to moete proitati u knjizi "Sveta krv i Sveti Gral". Rei u
samo da su Merovinzi, iako pobijeni i istrebljeni od Karolinga, ouvali
krvnu lozu Isusa preko jedne bone porodine grane Anujaca, a ovi je
produili preko jo jedne mone krvne loze, preko Habzburga, do
dananjih dana. Aktivni podravalac je bila Katolika crkva, ija je vekovna tvorevina, Sveto rimsko carstvo, zapravo bilo jezgro onoga emu
su teili potomci krvne loze Isusa i Sionski priorat - stvaranju teokratske drave u Evropi, ujedinjenih zemalja Evrope, preobraenog
Svetog rimskog carstva sa Habzburzima na elu, uz pomo radikalno
reformisane crkve koja bi sluila ovom cilju.
U devetnaestom veku Sionski priorat odbacuje Katoliku crkvu kao
krajnje konzervativnu, umalu, prevazienu instituciju i nastavlja sam
da radi na planu ujedinjene Evrope. Prvi veliki udarac Habzburka
monarhija doivljava 1914 godine u Sarajevu, kada srpski nacionalista
Gavrilo Princip puca u omraenog predstavnika Habzburke monarhije,
nadvojvodu Ferdinanda. Ni Sionski priorat ni Habzburzi nisu uoili
simbolinu i stranu poruku Neba, da sa svojim planovima stanu. Atentator se zvao Gavrilo - Gabrijel, koji nije samo Boji glasnik ve i
aneo rata! Habzburzi su krenuli u rat protiv Srba, "druge grane sa istog
stabla" i izgubili i rat i carstvo. Ponovo se nisu urazumili ni Habsburzi
ni Sionski priorat, gurajui opciju koja je "otpadnika". Napravili su
ujedinjenu Evropu, EZ, bazirajui je na monetarnom i ekonomskom
planu, dakle magijskom, a ne duhovnom, to je jedino i bilo mogue
ako se zna ko je kapitalom i magijskim moima stajao iza plana. Don
Tod, bivi iluminat, lan Vrhovnog saveta trinaestorice, kae o nezavrenoj piramidi na poleini novanice od jednog dolara:
"Vrh ove piramide, ugaoni kamen, predstavija porodica Rotild,
Rotild Tribunal. Njih smatraju boanstvom u ljudskom obliku! Njihovu
re iluminati, dakle prosvetljeni, smatraju golim zakonom... Oko u vrhu
piramide je oko Lucifera. On je taj duh-predvodnik, on je ta unutranja
instanca rukovoenja! Veruje se da je porodica Rotild lino u vezi sa
avolom i da sa njim razgovara. Ja sam lino bio u vili Rotildovih i
ja sam to doiveo i ja znam da je to tano!"
Ako su Rotildi "ugaoni kamen" Luciferove piramide, onda je vrh,
pic tog kamena Antihrist. On ne moe biti iz porodice Rotild, jer se
oni bave prljavim i neasnim poslom, lihvarenjem, ved mora biti iz
383
Dosije Omega
kue Habzburg, iz "krvne loze", i mora biti "otpadnik". Habzburzi su
dali veliki doprinos formiranju ujedinjene Evrope, a ta ujedinjena Evropa aktivno radi na stvaranju nove Habzburke monarhije, zajednice podunavskih zemalja, od bivih zemalja koje su bile u sastavu nekadanje
monarhije. Cela stvar dobija na jasnoi ako se zna da je Oto fon Habzburg, koji je na elu "dinastije", bio jedno vreme i Veliki majstor Sionskog priorata, do 1992 godine. Sionski priorat, kao to sam rekao, tei
stvaranju Ujedinjenih drava Evrope, koje treba da budu protivtea Sjedinjenim Dravama i tampon prema Rusiji. Isti cilj ima i Pan-Evropa
Ota fon Habzburga koja, kao i "Krajzau krug" Helmuta Jakoba fon
Moltkea, za simbol ima keltski krst (krst u krugu). Keltska crkva, dok je
postojala, bila je nazarenska, sa jakim primesama judaizma u uenjima
i ritualima. Seate se da sam na poetku ovog poglavlja napisao da EZ
prihvata proroanstva Danila, starozavetnog proroka. To ine iz jednog
prostog razloga, jer misle da se stihovi Danilovi (2,44) odnose na njih:
"A u vrijeme tijeh careva Bog e nebeski podignuti carstvo koje se
do vijeka ne e rasuti, i to se carstvo ne e ostaviti drugom narodu;
ono e satrti i ukinuti sva ta carstva, a samo e stajati do vijeka."
Ono to su zaboravili crnomagiari Evropske unije je da e im
"carstvo" trajati do poetka Armagedona, kada e Novo rimsko carstvo
biti uniteno kao avolska tvorevina, pre dolaska Mesije. Da sebe vide
kao Novo rimsko carstvo potvruju rei Anri Spaka, biveg generalnog
sekretara NATO pakta, koji je u dokumentamoj tv emisiji "BBC"-a o
stvaranju Evropske unije doslovce rekao:
"Oseali smo se kao Rimljani tog dana... Mi smo svesno, jo jednom, stvorili Rimsko carstvo."
Poodmakle godine ivota spreavaju Ota fon Habzburga da dovri
delo stvaranja Habzburke monarhije u novom obliku. Aktivno je radio
na prvoj fazi, razbijanju istonoevropskih drava na sastavne delove,
koji su nekada bili regioni unutar Habzburke monarhije. Tako su opet
spremne za ujedinjenje eka, Slovaka, Maarska, Austrija, Slovenija,
Hrvatska... Smeta samo Srbija i Srbi, ali i za njih su spremljene "gorke
pilule" i ostaje samo da ih piju u odreenim intervalima. Za terapiju e
se pobrinuti Otov sin, naslednik dinastije, Karl fon Habzburg (lan
Komiteta 300). Oenjen je erkom barona Hansa Hajnriha fon Tisena i
384
Zver 666
Dosije Omega
skom zanatu, tekom revolucionarnom radu, ustanku protiv Nemaca u
Drugom svetskom ratu, bitci na Sutjesci i psu Tigru koji mu je spasao
ivot, i nebrojenim drugira detaljima lane biografije, majstorski sastavljene za one kojima je um ve ispran i koji veruju u ono to itaju. Lik
koga znamo kao Tita, roen je u Beu, 16 juna 1892 godine u osam asova i etrdeset i osam minuta (u horoskopu Blizanac, podznak Lav). Po
krtenici pronaenoj u osmoj bekoj optini Alferc, kao majka upisana
je Marija, a otac je nepoznat (strana 606, redni broj u knjizi roenja
195). Njegov astrolog u Jugoslaviji, danas profesor univerziteta, morao
je jako da se uva kako ne bi saoptio ono to je video u horoskopu.
Vratimo se datumu roenja koji je sigurno 16 juni, a jedna od
potvrda je to se u novoj Jugoslaviji Titov roendan slavi kao "Dan
Armije". Toboe, to je dan vanog vojnog sporazuma izmeu Srbije i
Cme Gore. Samo da podsetim, Dan Armije u Titovoj Jugoslaviji bio je
dan osnivanja Prve proleterske brigade. Samo niko nije smeo glasno da
podseti da je Prva proleterska bila osnovana na Staljinov roendan. Otac
je nepoznat iz vrlo prostog razloga - bio je poznat, ali nije smelo da
se upie njegovo ime u inae pedantnu administraciju Habzburke monarhije, pogotovo to je Marija radila kao sobarica na dvoru Habzburga.
U arhivama Kominterne, tanije NKVD, iji je znaajni operativac bio,
kasnije rezident u Spaniji u toku graanskog rata, svojeruno je napisao
u biografiji da mu je pravo ime Josif (a ne Josip kako se prozvao kada
je postao Hrvat), a ime oca Franc, a ne Franjo kako je pisalo u zvaninoj biografiji posle rata. Ni ime Josif nije pravo, odnosno to je pravoslavna verzija njegovog imena Jozef. I sa prezimenom je bilo problema.
U dokumentima rejonskog revolucionarnog komiteta Omske oblasti, prilikom venanja 1920 godine sa Pelagijom Denisovnom Belousovom,
upisao je svoje ime kao Josif Francovi Brozovi. Inae, ovo je bilo
drugo venanje sa istom osobom - prvi put su se venali 1918 godine
u pravoslavnoj crkvi u Omsku, koji je tada bio pod vlau belogardejaca generala Aleksandra Kolaka, sa tada etrnaestogodinjom Pelagijom. Kada su doli crvenoarmejci, morali su ponovo da se venaju,
jer nova vlast nije priznavala crkvene brakove. To je poetak korienja
lanih imena i lanih biografija iju je upotrebu doveo do savrenstva.
Tako je bio Fridrih Fridrihovi Valter, pa Georgijevi, onda Hauzer,
Rudi, Bradop, Pepo, Ivica, Jozef Gomaher, Oto, Timo, Jaromir Havliek, Ivan Tomenek, Don Karlson, Slavko Babi, Spiridon Mekas, Karl
Zajner, Ivan Kostanjek, Ivan Kisi, Petar, Novak, Zagorac, Isakovi,
386
Zver 666
Viktor, Viktorov, Titus... ak ni Vladimir Dedijer, zvanini dvorski biograf, nije znao njegovo pravo ime, a da ne priamo da je povrh svih
kon-spirativnih i revolucionarnih imena i nadimaka Tito Dedijeru ispriao neverovatnu priu o svom navodnom pretku iz esnaestog veka, Ambroziju, po kome je uzeo nadimak. Zamislite "zagorskog Dudeka" koji
zna svoje pretke etiri veka unazad, ali zato njega niko nije znao kada je
doao u Kumrovec posle rata. Sve to Dedijeru i drugiraa nije bilo udno.
Nemojte misliti da takozvani Tito nije znao svoje poreklo. Jo u
toku rata ponovo je uspostavio kontakte sa svojim pravim krugom, sa
ljudima iz tajnih organizacija kojima je pripadao poreklom i za koje je
odradio ogroraan posao. U diplomatskom istorijskom arhivu Italije postoji dokument o poseti marala Tita bazilici Svetog Petra u Vatikanu.
9 avgusta 1944 godine. U to vreme se sreo sa erilom u Napulju. ali
je na jedan dan skoknuo do Vatikana. Sa kim se sreo i o emu se razgovaralo nije poznato, jer su arhivi Vatikana dostupni istraivaima zakljuno sa 1939 godinom. Sigumo je da je eril znao ko je takozvani
Broz, a o Vatikanu da ne govorim. Sa sigurnou moemo rei da je bio
iluminat visokog ranga, pripadao je loi u samom Vatikanu, bio je lan
Kupole i bio je u Savetu tridesettrojice. Koncept treeg sveta (nesvrstanih) u jeku hladnog rata i bipolarnog sveta na ivici nuklearnog rata,
bio je njegovo dostignue i njegov zadatak. Lider treeg sveta koji ide
toboe svojim putem, a zapravo je oblik globalizacije Novog svetskog
poretka koji je zaiveo i pokazao da je prijateljska globalizacija mogua
i poeljna. Svoje iluminatske dunosti ispunjavao je bez greke. Ratne
reparacije iz Drugog svetskog rata, koje je Nemaka trebala da isplati
Jugoslaviji, oprostio je svom bratu masonu Viliju Brantu, po masonskom
principu da dugove brai treba opratati. Tako smo umesto reparacija
uzeli kredit u vrednosti jedne desetine reparacija, ili ak manji. I u trenutku smrti ostao je ovek vredan divljenja, kao i Fransoa Miteran. Titova sahrana je prava paganska apoteoza, a najmoniji ljudi sveta i
krunisane glave doli su da se poklone jednom od svojih. I dan navodne
smrti, 4 maj, izabran je u skladu sa masonskom tradicijom. Taj datum
je jedan od zvaninih masonskih praznika, "dan socijalnog staranja",
kada su masoni milosrdni prema svima kojima je pomo potrebna.
Tito je umro jo 16 februara 1980 godine (6+6+6). U sledeih
osamnaest godina (6+6+6) vren je strahovit pritisak u celom svetu,
sruen je komunizam i Berlinski zid, razbijen je Varavski pakt i Sovjetski Savez. Razbijena je i Jugoslavija, jer sve je trebalo da se zavri
387
Dosije Omega
jo 1992 godine, to je sedam hiljada i petsto godina od "stvaranja
sveta", kada je trebalo da nastupi nova era, era Lucifera. Kada je taj
datum proao, jedini pogodni je bio 1998 godina (3 x 666), no ni tada
svet nije osvojen, niti je nastupio Novi svetski poredak.
Tito nije sahranjen u Beogradu. Sahranjen je meu svojim roacima u Beu, na groblju Habzburga kojima je pripadao, moda pored
svog oca, imperatora Franca Jozefa, iji je vanbrani sin bio. To potvrduje i zlatna ploa sa imenom koja je postavljena u Vatikanu, u Zavodu
Svetog Jeronima, gde je pored imena upisana i njegova titula, "von
Habsburg und Loraine". Postoji jo jedan dokaz njegovog carskog porekla. Posle smrti, Katolika crkva je ustanovila nov praznik, praznik
"Svetog Josipa radnika", i stavila ga, sasvim sluajno, u 1 maj. To je
dan iluminata koji je kasnije podvaljen radnicima kao meunarodni praznik rada. Zato nije udno to je Karl fon Habzburg, krtenjem sina u
Zagrebu, odao potu svom preminulom roaku, na iju "tvorevinu"
polae dinastiko pravo, jer mu je roak to ostavio u naslee.
Nedavno se u bekim novinama, u naizgled bezazlenom lanku,
pojavila rasprava i fantastini scenario o tome ta bi bilo sa Jugoslavijom i Evropom da Tito nije vladao Jugoslavijom. Navodno, trei svetski rat, atomski, izbio bi odmah posle drugog, da nije bilo Tita. No, to
je manje vano. Ono to je vanije to je da novine Tita zovu "crvenim Habzburgom". Nikada nisam uo da je Tito imao ovaj nadimak ili
atribut. Cilj novog nadimka je da pone pripremu javnog mnjenja za
otkrivanje njegovog pravog identiteta.
388
Svet budunosti
Kakva e biti naa budunost moglo je da se vidi na zatvaranju
Olimpijade u Barseloni 1994 godine. Ideja zatvaranja bila je tipino
masonska, sa simbolinim predstavljanjem stvaranja sveta iz haosa. Na
stadionu su vulkani (pakao) bljuvali vatru, demoni su skakali i jurcali
unaokolo "pravei red iz haosa", pojavila se grupa koja je nosila brod
kome treba "navigator", a kao vrhunac ceremonije, u pravoj apoteozi
satanizma, ogromni, zeleni zmaj (Satana iz Biblije) se uzdigao iznad
prisutnih i posmatrao svet nad kojim gospodari. Ovoj predstavi su
najvie aplaudirali oni koji su shvatili njenu simboliku, na elu sa
bivim faistom Huanom Antonijem Samaranom. Bojim provienjem,
jugoslovenska reprezentacija nije uestvovala na zatvaranju.
Takozvani slobodni, demokratski svet, ve je okovan, samo jo ne
uje zveket ropskih lanaca. To to pripadnici Delta jedinica (kao recimo Timoti Mekvej) nose ugraen mikroip, samo je poetak igosanja
ljudi od strane Zveri, kao to pie u Apokalipsi. Sutina je u drugom
delu stiha, koji govori da nee modi da kupuje ni prodaje niko ko nema
"ig". U slobodnom svetu ovaj princip je sproveden uvoenjem kreditne kartice. Gotov novac, kojim moe bez ogranienja da se plaa, trajae jo izvesno vreme, a zatim e biti potpuno povuen "kako bi se
olakalo plaanje", jer e kupac imati na ruci utisnut hologram od
osamnaest cifara kojim e ga identifikovati kompjuter, ali ne samo zbog
stanja na bankovnom raunu. ta ako kompjuter ima uputstvo da odreenom graaninu odbije bilo kakvu uslugu, izmeu ostalog kupovinu
hrane i drugih neophodnih potrebtina zbog toga to je dotini graanin
"nepodoban"? Mislite da je ovo moja fantazija? Amerika je ve uvela
ovaj sistem za primaoce dravne socijalne pomoi kroz sistem elektronske kartice EBT (Elektronik benefit transfer). U Velikoj Britaniji,
kompanija "Eim UK", specijalizovana za automatsku identifikaciju,
napravila je model lica koje na elu ima utisnut bar-kod, a koristi ga u
reklamne svrhe (za sada). Znak Zveri u Apokalipsi je zapravo mikroip
koji, regulie identifikaciju. Oznaavanje osudenih kriminalaca posebnom narukvicom, to se sada isprobava u Americi, a cilj je da signal
389
Dosije Omega
iz narukvice onemoguava kriminalcu da pobegne i sakrije se, prvi je
korak ka utiskivanju iga na kou ili implantiranje mikroipa pod kou,
sa istom namenom. Uostalom, engleska kraljica Elizabeta je dala da se
njenim kunim Ijubimcima, slatkim malim psima, ugradi mikroip kako
bi se lako pronali ako se izgube ili ih neko ukrade.
Primena ipa moe biti mnogo opasnija. Elektronskom stimulacijom ugraenog mikroipa mogu se aktivirati luenja nekih lezda, i
obrauto, mogu se zaustaviti odreeni fizioloki procesi u telu, to moe
imati pogubne posledice po zdravlje. Po istom principu, mikroip ugraden enama moe biti kontrolor ovulacije, odnosno sredstvo za zaustavljanje stope rasta populacije, omiljene teme satanista Novog svetskog
poretka. Kompjuteri, preko ugraenih mikroipova, mogu izazvati poremeaje u velikom broju ljudi u istom trenutku, bilo da su posredi halucinacije, strah, agresivnost ili bilo koja druga vrsta ponaanja u odreenom trenutku. Pre par godina pojavila se udna informacija, da su
britanski premijer Bler i ministar inostranih poslova Kuk proli kroz
program sofisticirane tehnologije kontrole uma, ifrovano ime "Pandora", u organizaciji firme "ARPA" ("Advanst Riser Prodekts Ejdensi").
Famozni HAARP je zamiljen kao metereolosko oruje, a onda se ispostavilo da moe da emituje elektromagnetne talase na frekvencijama
koje su opasne po ljude. O zloupotrebi elektromagnetnih pulsirajuih talasa odreene frekvencije, bez ustezanja je govorio Zbignjev Beinski.
Njegova elja je stvaranje kontrolisanog drutva, potinjavanje ljudi do
nivoa gubljenja odlika samostalnog bia sa linim integritetom.
Indijanci iz plemena Hopi u Americi imaju u svom predanju proroanstvo da niko nee moi da kupuje ili prodaje bez znaka medveda. Kada ovaj znak postane vidljiv, kae proroanstvo, trei veliki rat
e doi. Ako zamislite kako izgleda znak koji medved ostavlja na kori
drveta kada otri svoje kande, postoji zastraujua slinost sa emom
bar-koda na svakom proizvodu.
Novi svetski poredak frontalno gura oveanstvo u ropstvo, kroz
kontrole hrane, energije, kredita, finansija i linih sloboda, kako bi se
ostvarila sustina Novog svetskog poretka, da poremeti i destabilizuje
ljudsko drutvo, pritom konstantno punei ui oveanstvu kako je to
za njegovo dobro, kako je to "civilizacija", dok one koji im se suprotstavljaju igou da su ekscentrici i bolesnici koji ive u svetu svojih
fiks ideja o navodnom neljudskom poretku i globalnom nacizmu koji
je pred vratima. Svi koji ele da glasno kau da se sa neim ne slau,
390
Svet budunosti
izvrgnuti su ruglu kroz mehanizme medijske manipulacije i sistem kriterijuma koji ih predstavlja kao subverzivne i destruktivne osobe. Tako
patriotizam i nacionalizam postaju arhaina i negativna svojstva karaktera, a odricanje od svega to je lino i posebno postaje obrazac nove
filozofije ivljenja, gde je Evropa postala merilo svih stvari i cilj svih
napora "zaostalih" zemalja. Novi kriterijumi etikih vrednosti pretvorili
su ove principe u uplje ljuture, a rei kao to su "ljubav" i "saoseanje" su rei kojih se treba stideti. Kao lideri su nam se nametnuli
ambiciozni egoisti, iji su ivotni horizonti omeeni tenjom ka
bezobziraoj dominaciji, a neleeni kompleksi inferiornosti su opasan
reagens kojim su spremni da zapale vatru osvetoljubivosti prema svemu
to je drugaije ili iznad njihovih diktata, ispunjavajui tako zadatak
zbog kog im je i data mo. ak i oni koji nisu vernici, oni koji su po
prvi put proitali Bibliju, ili samo Otkrovenje, prepoznaju korene
dananjeg zla u svetu, koje nije ljudsko ve iskonsko pra-zlo, nastalo
verovatno kad i pra-dobro. Pored svih pria racionalista, kako je ovo
doba nauke i nevienih tehnikih dostignua, veini ljudi je u dubini
due jasno da je ljudsko bie slaba tvorevina, podlona "kvarenju" i
nemona pred zlom, koje se pojavilo da proguta svet u kome se inilo
da ivot moe biti lep. Ono to je najstranije, zlo nad ljudima vre
drugi ljudi, ili bar bia koja samo lie na ljude, a unutranjost im je
neka druga, promenjena. Tako je Zlo okrenulo oveka na oveka i
preko leda slabih i nemonih eli da pobedi Onog koji je izvor nase
nade da se moemo spasiti. Ne treba biti vernik pa verovati u spasenje. Nada u spas due jeste dar Tvorca, jer je ne bismo inae ni oseali. Ta nada e biti iskra budue pobede nad besprimernim cinizmom
tvoraca Novog svetskog poretka, izreenog u knjizi "Vrli novi svet"
Oldosa Hakslija, kroz usta Velikog Inkvizitora:
"Na kraju e oni (ljudi) poloiti svoju slobodu pred nae noge i
rei nam: uini od nas svoje robove, ali nas nahrani."
391
Dodatak I
Delimina lista politiki i drutveno prominentnih linosti, umeanih u kriminalne aktivnosti amerike vlade, koji uestvuju u irenju ideologije Novog svetskog poretka kroz masovnu kontrolu uma; imena
korumpiranih lanova policije i "legalnih kriminalaca" koji rade za tajne
slube; imena pevaa i grupa kantri muzike umeanih u kriminalne
aktivnosti:
- bivi ameriki predsednik Dord Bu, osniva organizacije politikih
linosti Novog svetskog poretka, koji sebe zovu Konzorcijum ili
Komiluk;
- bivi ameriki predsednik Ronald Regan;
- bivi ameriki predsednik Derald Ford;
- bivi ameriki predsednik Bil Klinton;
- kralj Saudijske Arabije Fahd;
- bivi meksiki predsednik de la Madrid;
- bivi meksiki predsednik Salinas Gortari;
- bivi kanadski premijer Pjer Trido;
- bivi dravni sekretar Madlen Olbrajt;
- bivi ef CIA Bil Kejsi;
- sadanji podpredsednik Amerike Dik ejni;
- saudijski ambasador u Americi, princ Bandar Bin Sultan;
- bivi ameriki dravni tuilac Dik Tornborou;
- bivi ameriki diplomata Filip Habib;
- ameriki senator Robert C. Bird;
- ameriki kongresmen Dim Trafikant;
- ameriki senator Don Danfort (i njegov brat blizanac);
- ameriki kongresmen Gaj Vanderjagt;
- ameriki potpukovnik Majkl Akvino, osniva Hrama Seta;
392
Dodatak I
- izdava "Hastlera" Lari Flint;
- advokat Bob Benet i kralj droge Bil Benet;
- glavni "pornograf" mafije Majkl Dante, alijas Majkl Viti;
"Potroni" materijal, kako cinino zovu one lanove koji su
posluili kao etapne instance:
- Bejbi Dok Divalije (Haiti)
- general Manuel Norijega (Panama)
- Sadam Husein (Irak)
Dosije Omega
-
394
Dodatak I
- Lojd Meki, transport kokaina, Albukerki, Novi Meksiko;
- Leri Vilt, laboratorija kokaina, Hendersonvil, Tenesi;
- Dimi Stur, zabavlja, pornografija, belo ropstvo, kokain, Florida,
Njujork;
- Riard i Beri Rajt, kokain, Njujork, Njujork;
- dr Mark Donel, zatakavanje, dobavlja droge, Medison, Tenesi;
- Henri Stami, kokain, Nevil, Tenesi;
- Leri i Rudi Gatlin ("Gatlin braders"), pevai kantri muzike, kokain,
Nevil, Tenesi;
- arli Dik, belo roblje, mu/vlasnik Petsi Klajn;
- Don L. Saliven, kokain, Majami, Florida;
- Redi Meklaflin ("Mekfaden Talent Agencija"), operativac CIA, belo
roblje, kokain, Maunt Dolijet, Tenesi;
- Brent Magor, CIA operativac, belo roblje, kokain, Voren, Ohajo;
- Deri i Arlen Peti, pevai, kokain, Kejp Koral, Florida;
- Lori Morgan, peva, belo roblje, kokain, Gudletsvil, Tenesi;
- Inglbert Hamperdink, belo roblje, kokain, Kalifornija;
- Irbi Mandrel, otac/menader/kontrolor Barbare, Lujze i Irlene, belo
roblje, CIA tajne operacije;
- Bokskar Vili, peva, pedofil, kokain, CIA tajne operacije, Dalas,
Teksas;
- Tomi Overstrit, belo roblje, kokain, CIA operativac, Nevil, Tenesi;
- Dudi ektor, advokat specijalizovan za zatakavanje, CIA, Grinbrajer,
Tenesi;
- Ivan Rouz, belo roblje, pornografija, CIA operativac, Spartansburg,
Pensilvanija;
- Bil Plemons, CIA koordinator, Papijon, Nebraska;
- Hal Medous, direktor CIA centar bliske smrti, Svis Vila, Lampe,
Misuri;
- Bili Roj Mur, Gospodnja kapela, uvoz kokaina, belo roblje, Brentvud,
Tenesi;
- Gospodnja kapela, uvoz kokaina, belo roblje, Hendersonvil, Tenesi;
- Dord Mofet ("Verajeti Atrakns"), CIA koordinator, Zensvil, Ohajo;
395
Dosije Omega
-
396
Dodatak I
-
397
Bibliografija
- "Trance-formation of America", by Cathy O'Brien
- "The Immaculate Deception", by Russel S. Bowen (America West)
- "First draft: Overviw of investigation of the Group 1983-1992" by
David E. Rosenbaum
- "Who's who of the Elite", by Robert Gaylon Ross, Sr. (New York,
1995)
- "Dirty Little Secrets of the Vietnam War", by James F. Dunnigan &
Albert A. Nofi (St.Martin's Press, 1999)
- "Conspirators' Hierarchy: The Story of the Committee of 300" by dr
John Coleman (America West Publishers, 1992)
- "Banditska Rusija", by Andrej Konstantinov (Moskva, 1997)
- "And the Truth Shall Set You Free", by David Icke (Bridge of Love,
1995)
- "Between Two Ages: Americas Role in the Technotronic Era", by
Zbigniew Brzezinski (Viking Press, 1970)
- "Inside the Company: CIA Diary", by Philip Agee (1975)
- "Gideon's Spies - The Secret History of the Mossad", by Gordon
Thomas (St.Martin's Press, 1999)
- "George Bush, The Unauthorised Biography", by Grifin Webster
Tarpley & Anton Chaitkin (Executive Intelligence Review, 1992)
- "From the Shadows", by Robert M.Gates (Simon&Schuster, 1996)
- "Spider's Web", by Alan Friedman (Faber & Faber, 1993)
- "Spies without Cloaks", by Amy Knight (Princeton University Press,
1996)
- "Abu Nidal: A Gun for Hire", by Patrick Seale (Random House,
1992)
- "A Spy for All Seasons: My Life in the CIA", by Duane R.Clarridge
(Scribner, 1997)
- "The Kennedys in Hollywood", by Lawrence J. Quirk (Taylor Publishing, 1996)
398
Bibliografija
- "The Walking Dead", by John Parker (Simon & Schuster, 1995)
- "The New World Order", by Ralph Epperson (Publius Press, 1991)
- "Sleeping with the President", by Gennifer Flowers (Anonymous
Press, 1998)
- "Je suis un Ferayin", by Mahmoud Issa & Huquette Chuchet-Cheruzel
(Editions Stock, 1976)
- "Geheim gesellshaften und ihre macht in 20. jehrhundert", by Jan van
Helsing (Ewertverlag, 1993)
- "Operation James Bond", by Christopher Creighton (Simon &
Schuster, 1996)
- "The Spear of Destiny", by Trevor Ravenscroft (Samuel Weiser, 1973)
- "The History of Magic in the Modern Age", by Nevill Drury
(Constable, 2000)
- "A Rumor About the Jews", by Stephen Eric Bronner (St.Martin's
Press, 2000)
- "The Prince and the Paranormal", by John Dale (A Star Book, 1986)
- "To End a War", by Richard Holbrook (Random House, 1998)
- "The New Satanists", by Linda Blood (Warner Books, 1994)
- "The Messianic Legacy" by M. Baigent, R. Leigh, H. Lincoln
(Jonathan Cape,1986)
- "The Mark of the Beast", by T. Ravenscroft & T. Wallace-Murphy
(Narodna knjiga, 1999)
- "The Signature of God", by Grant R. Jeffrey (Word Publishing,1998)
- "The Lost World of Agharti", by Alec Maclallan (Souvenir Press,
1982)
- "The Millennium Book of Prophecy", by John Hogue (Harper San
Francisco 1994)
- "The Historical Jesus", by John Dominic Crossan (Harper San Francisco, 1991)
- "King David", by Jonathan Kirsch (Ballantine Books, 2000)
- "The Dead See Scrolls", by M. Wise, M. Abegg Jr., E. Cook (Harper
San Francisco, 1996)
- "A New World Order Intelligence Update" (Toronto, 1999)
- "Jesus the Man", by Barbara Thiering (Corgi Books, 1992)
399
Dosije Omega
-
lanci:
- "Deep Black -The CIA's Secret Drug Wars", by David G. Guyatt
("Nexus", 1997)
- "Govemments against the People - Crimes against Humanity", by Susan Bryce 1997
- "Murder in the First Degree", by Nick Guarino ("The Wall Street
Underground" 1996)
- "The Clinton Chronicles", by "Citizens Video Press", 1994
- "Nostradamus" , kompleti asopisa 1990-2000 (izdanje Pavle Mati)
- "Tito nije Broz", by Pero Simid (feljton "Veernje novosti", 1992)
- "Ortakluk mafije i (neo)faizma", by Aleksandar Antoni (feljton "Veernje novosti")
- "Masoni bude autonomae" by Momilo Kovaevi, lanak "Politika
Ekspres", 18.12.1995.
- "Doktorkine tajne veze", by Ivan Babi, lanak "Politika Ekspres",
27.2.1997.
- "Feljton o Maltekim vitezovima", by Milena Marjanovi, "Politika
Ekspres", septembar 1994
- "Malteki vitezovi pod Lovenom", by Radomir Vukevi, "Duga",
5.2.1994.
- "O gresima i zaslugama", by Dragomir Acovi, "Intervju", 31.8.1990.
- "Tito se pred smrt ispovedio papi", by Duka Jovanid, "Duga",
23.1.1995.
400