Slobomir P Univerzitet

Fakultet za informacione tehnologije

Slobomir

Seminarski rad iz predmeta

OPERATIVNI SISTEMI
Tema: Slobelix 13 Database

Student:

Mentor:

Rade Naranid 231/12

Aleksandar orid
Dragoljub Pilipovid
Januar 2013.

O Linux-u
Linux ili GNU/Linux je operativni sistem za raunare. Jedan je od najpoznatijih primjera slobodnog
softvera i razvoja putem otvorenog koda. Za razliku od drugih operativnih sistema (kao na primjer
Windows-a i Mac OS-a) njegov kod je dostupan javnosti i svako ima pravo da ga slobodno koristi, mijenja
i redistribuira.
Rije "Linux" se odnosi samo na kernel Linuxa ali se esto (i pogreno) koristi kao naziv za za cijeli
operativni sistem (takoer GNU/Linux) baziran oko tog jezgra i broja biblioteka i alata iz GNU projekta.
Vie stotina Linux distribucija sadre razni softver zajedno sa GNU/Linux kernelom.
U poetku, Linux su razvijali i koristili entuzijastini studenti. Od tada, Linux je dobio podrku od strane
velikih kompanija kao to su IBM i Novell za upotrebu na serverima i poinje da ulazi u upotrebu i na
linim raunarima. Promoteri i analitiari tvrde da za ovaj uspjeh treba zahvaliti njegovoj nezavisnosti od
bilo kakvog centralnog proizvoaa, niskom troku, tj. besplatnosti, sigurnosti i pouzdanosti.
Linux je originalno razvijan za Intel 386 mikroprocesore a danas podrava niz mikroprocesora i
raunarskih platformi. Upotrebljava se u rasponu od linih raunara do superkompjutera i integrisanih
sistema kao to su mobilni telefoni i lini video rekorderi.

Linux distribucije
Pojam "Linux distribucija" se odnosi na verziju Unixolikog operativnog sistema za raunare koja sadri
vedinu softvera primjerenog za GNU operativni sistem (iskljuujudi GNU Hurd), Linux kernel i druge
programe. Komercijalno odravane distribucije kao Ubuntu (kojeg odrava Canonical Ltd.), SUSE Linux
(odrava ga Novell) i Mandriva Linux, i projekti koje odrava zajednica korisnika kao Debian i Gentoo,
skupljaju i testiraju softver prije izdavanje distribucije. Ved postoji preko tri stotine Linux distribucija koje
se aktivno razvijaju, ispravljaju i poboljavaju. Tipina Linux distribucija sadri Linux kernel, GNU alate i
datoteke, dodatni softver, dokumentaciju, window system, window manager, i desktop okruenje.
Vedina ukljuenog softvera je slobodni/otvoreni softver koji distribuiraju odravatelji (engl. maintainers)
i u prekompajliranim binarnim paketima i u izvornoj formi, te tako dozvoljavaju korisnicima mijenjanje i
kompajliranje originalnog izvornog koda kako oni ele. Drugi softver ukljuen u distribucije moe biti
vlasniki (engl. proprietary) i moda nije raspoloiv u izvornoj formi.
Slijedi lista popularnih Linux distribucija:

Ark Linux
BackTrack
CentOS
Debian Linux
Fedora Core
Freedows Linux
Gentoo
Helix
Joli OS
Knoppix
Mandriva Linux
Mint
Novell Linux Desktop
Red Hat Enterprise Linux
Sun Java Desktop System
SUSE Linux
Ubuntu Linux