24

3. Mnoenje realnog broja i vektora

r
r
r
Neka je realni broj i a vektor. Oznaimo s a (ili s a ) vektor zadan na
sljedei nain:
r
r r
r
(i)
ako je = 0 ili je a = 0 , tada za a odabiremo 0 ,
r r
r
ako je 0 i a 0 , tada za a odabiremo vektor odreen uvjetima:
(ii)

r
r
a = a
r
r
( a ) a , ako je > 0 .
r
( r )
a a , ako je < 0

r
r
Oigledno, vektori a , a su kolinearni.
Moglo bi se provjeriti, ali ne emo jer smatramo intuitivno jasnim, da je uvjetima pod
(ii) odreen jedinstveni vektor ili preciznije, da postoji vektor koji zadovoljava te
uvjete i svi vektori koji zadovoljavaju te uvjete su meusobno jednaki (umjesto
dokaza pogledajte sljedei primjer).
Primjer 1. Neka je =

3 r
3r
i a na slici. Konstruirajmo vektor a .
2
2

Pema (ii) je,

r
3 r 3 r 3r
3r
a = a = a , a a .
2
2
2
2
r
Nanesimo vektor a s poetkom u neku toku O tako
r
da je a = OA . Toke O i A odreuju jedinstveni
pravac p (zato?). Na pravcu p odaberimo
jedinstvenu toku P koje je udaljenost od toke O
3 r
P
jednaka a , tako da su toke P i A s razliitih
2
3r
strana toke O . Tada je a = OP .
2

a
O

r
Budui je za svaki ureeni par ( , a ) ispunjeno (i) ili (ii), to je svakom
r
r
ureenom paru ( , a ) pridruen jedinstveni vektor a , tj. dobro je definirana
funkcija
( , ar ) a ar
koja se zove mnoenje realnog broja i vektora.
r
r
Vektor a nazivamo produktom realnog broja i vektora a .
Iz definicije produkta realnog broja i vektora vidimo da, u sluaju (ii)
r
r r
r
r
r r
( 0 i a 0 ) ( > 0 i a > 0 ) a = a > 0 a 0 .
r r
r r
No tada, iz a = 0 slijedi da je ispunjen sluaj (i), tj. da je = 0 ili a = 0 .
U sljedeoj propoziciji navodimo osnovna svojstva mnoenja realnog broja i vektora.

25
r r
Propozicija 4. Za sve realne brojeve , i sve vektore a , b vrijedi,
r
r
(i)
( a ) = ( )a
r r
1 a = a
(ii)
(iii)
( + )ar = ar + ar
r
r r
r
(iv)
a + b = a + b .
Dokaz. Dokaz se provodi provjeravanjem jednakosti vektora s lijeve i desne strane
svake jednakosti za to se koristimo karakterizacijom jednakosti vektora (KJV).
r r
r r
r
(i) Ako je = 0 ili = 0 ili a = 0 , tada je ( a ) = 0 = ( )a .
r r
Neka je 0 , 0 i a 0 .
r r
r r
r r
Tada je 0 , vektori: a 0 , ( a ) 0 , ( )a 0 su kolinearni i
r
r
r
r
r
r
( a ) = a = ( a ) = ( ) a = a = ( )a .
r
r
Trebamo jo usporediti orijentacije vektora ( a ) i ( )a , a za to trebamo posebno
razmotriti etiri sluaja, ovisno o predznacima brojeva i .
Neka je npr. < 0 i > 0 . Tada je
r
r
r
r
r
r
r
r
a (a ) , ( a ) ( a ) a ( a ) . Osim toga, < 0 a ( a )
r
r
r
r
pa je ( a ) ( )a . Slijedi, ( a ) = ( )a .
Analizirajte preostale sluajeve predznaka brojeva i .
Jednakosti (ii) i (iii) pokuajte dokazite sami.
r r
(iv) I ovdje trebamo razmotriti posebno nekoliko sluajeva. Pretpostavimo npr. da a i b
r r
r
r r r r
r r
r
nisu kolinearni i da je < 0 . Tada je a 0 , b 0 , a 0 , b 0 i a , b nisu
kolinearni.
B Translacijama dovedimo vektore u poloaj kao na
slici tako da je:
b
r
r
r
r
a
a = OA , b = AB , a = OA , b = AB . Tada je
O
A'
r
A
r r
r
a + b = OB , a + b = OB ,
a
r
r
OA
A B
b
a
= r = ,
= r = .
b B'
a
b
OA
AB

Dakle, dvije stranice trokuta OAB su proporcionalne s odgovarajuim stranicama

trokuta OA B i ti trokuti imaju jednak jedan kut pa su slini.
OB
= OB = OB = OB i OB OB . Dakle, toke B , O , B lee
Slijedi,
OB
na jednom pravcu. Kako su B i B s razliitih strana toke O , slijedi da je OB OB .
S druge strane, < 0 OB OB pa je konano, OB OB . Time smo
dokazali da je OB = OB .

Zadatak. Dokaite pouak o srednjici trokuta.

Zadatak. Dokaite da teinice trokuta moemo translacijama dovesti u poloaj da

zatvaraju trokut.

26
Uputa. Tri duine translacijama moemo dovesti u poloaj da zatvaraju trokut ako i
samo ako ih moemo tako orijentirati da je njihova vektorska suma nulvektor.

Vektor kojega je modul jednak jedinici zovemo jedinini vektor.

r r
1
r
1 r
r
r
Neka je a 0 . Tada je r > 0 , a 0 = r a je jedinini vektor i a a 0 (zato?).
a
a
r
r
Vektor a0 nazivamo jedininim vektorom vektora a . Nije teko provjeriti da je
r r r
a = a a0

r
r
r
r
r
r
r
r
i da je ( a b a 0 = b0 ), ( a b a 0 = b0 ).
Navedimo primjer tipine uporabe jedininog vektora.
r r
r
r
Za zadani vektor a 0 , trebamo nai vektor x kolinearan s a , a suprotno orijentiran,
r rr
r
3 r
kojega je modul jednak 3 . Rjeenje. x = x x0 = 3( a0 ) = r a .
a

r
r r
r
Neka su , realni brojevi i a , b vektori. Vektor a + b zovemo
r r
linearna kombinacija vektora a , b s koeficijentima , .
r
r
r r
r
r
Oigledno, vektori a , a su kolinearni, a vektori a , b , a + b su komplanarni.
Ta injenica nam sugerira da postoji veza izmeu "geometrijskih pojmova"
kolinearnosti i komplanarnosti i "algebarskog pojma" linearne kombinacije vektora.
Istraivanje te veze je glavni predmet ovog poglavlja.
Propozicija 5.
r
r r
r
(i)
Neka je a 0 . Tada za svaki vektor b koji je kolinearan s a postoji
r
r
jedinstveni realni broj takav da je b = a .
r
r r
(ii)
Neka je a , b ureeni par nekolinearnih vektora. Tada za svaki vektor c koji
r r
je komplanaran s a , b postoji jedinstveni ureeni par realnih brojeva ( , )
takav da je
r
r
r
c = a +b .
r r r
Neka je a , b , c ureena trojka nekomplanarnih vektora. Tada za svaki
(iii)
r
vektor d postoji jedinstvena ureena trojka realnih brojeva ( , , )
takva da je
r
r
r
r
d = a + b + c .
r
r
Dokaz. (i) Neka je b kolinearan s a .
r r
r
r
Ako je b = 0 , tada je b = 0a pa tvrdnja vrijedi za = 0 .
r r
r
r
r
r
r
r
r
r
Neka je b 0 . Tada je b a ili je b a . Slijedi da je b0 = a 0 ili b0 = a0 pa je
r
r
b r
b r
r r r
r r
r r r
r r
b = b b0 = b a 0 = r a ili b = b b0 = b ( a 0 ) = r a .
a
a

( )
(

27

r r
r
Pretpostavimo da postoje dva realna broja i za koje je a = b = a . Slijedi,
r
r
( )ar = 0 , a kako je ar 0 slijedi, = 0 , tj. = .
r r r
(ii) Neka su vektori a , b , c komplanarni. Prema Propoziciji 2. postoji
r r r r
r r
r r r r r r r
jedinstveni ureeni par ( x , y ) takav da je c = x + y , x a , y b . Kako je a 0 i b 0
r
r
(zato?), prema (i) slijedi da postoje: jedinstveni realni broj , takav da je x = a
r
r
r
r
r
i jedinstveni realni broj takav da je y = b . Konano je c = a + b .
(iii) Dokaz se provodi kao i dokaz (ii) uz razliku da se, umjesto Propozicije 2.,
koristimo Propozicijom 3..

r r r
Znaenje npr. pretpostavke o nekomplanarnosti vektora a , b , c iz
Propozicije 5. (iii) vidi se iz sljedeeg primjera.
r r r r
Primjer 2. Neka su: a , b , c , d komplanarni vektori kao na slici i neka je pravac p
r
r
paralelan s vektorom a , a pravac q paralelan s vektorom b . Tada je
r
r
r
r
r
r
q
d = OB + B D = b + a = a + b + 0 c i
B'
r
r
r
p D
r
r
r

d = OC + C D = c + b = 0 a + b + c .
d
Oigledno je 0 pa je ( , , 0) (0, , ) .
r
Dakle, postoje dva rastava vektora d po vektorima:
b
r r r
c
a , b , c (rastav nije jedinstven!). Osim toga, slijedi
C'
r
r r r
r
r
da je 0 = d d = a + ( )b + ( )c
a
iako je, 0 i 0 .
O
Uoite da ti rezultati nisu u kontradikciji s rezultatom
r r r
(iii) Propozicije 5. jer su u ovom primjeru vektori a , b , c komplanarni.

Koristei se rezultatima prethodne propozicije lako se dokazuje sljedea posljedica.

Posljedica.
r r
(i)
Vektori a i b su kolinearni onda i samo onda ako postoji realni broj takav
r
r
r
r
da je b = a ili postoji realni broj takav da je a = b .
r r r
(ii)
Vektori a , b , c su komplanarni onda i samo onda ako se jedan od njih moe
napisati kao linearna kombinacija preostala dva.
r r r r
(iii)
Jedan od vektora a , b , c , d se moe napisati kao linearna kombinacija
preostala tri.
r r
r r
r r
Dokaz. (i) Neka su a i b kolinearani. Razmotrimo sluajeve: a = 0 ili a 0 . U
r
r
r r
r
r
prvom sluaju je a = 0 b , a u drugom je b = a . Dakle, kolinearnost a i b povlai
r
r
r
r
b = a ili a = b . Obrat implikacije je oigledan.
r r r
r r
(ii) Neka su vektori a , b , c komplanarni. Razmotrimo sluajeve: a i b su
r
r r
r
kolinearni ili a i b nisu kolinearni. U prvom sluaju je (prema (i)): b = a ili je
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
a = b , tj. b = a + 0c ili je a = b + 0c . U drugom sluaju je c = a + b .

28

r r r
Dakle, komplanarnost a , b , c povai da je jedan od tih vektora linearna kombinacija
preostala dva. Obrat implikacije je oigledan.
r r r
r r r
(iii) Razmotrimo sluajeve: a , b , c su komplanarni ili a , b , c nisu komplanarni.
r r r
U prvom sluaju ( prema (ii)) je jedan od vektora a , b , c linearna kombinacija
r
r
r
r r
r r
preostala dva. Npr. neka je b = a + c . Slijedi, b = a + c + 0d . U drugom sluaju
r
r
r
r
je d = a + b + c .

r r r
Istaknimo poantu rezultata (iii) iz Propozicije 5. Ako je a , b , c ureena trojka
nekomplanarnih vektora, tada se svaki vektor moe napisati kao linearna kombinacija
vektora te trojke. Par vektora takvo svojstvo ne moe imati. Zbog tog rezultata
kaemo da je ureena trojka nekomplanarnih vektora baza u skupu svih vektora i da
je taj skup trodimenzionalan.
Isto tako, kaemo da je ureeni par nekolinearnih vektora baza u skupu svih vektora
koji su komplanarni s tim vektorima i da je vektor razliit od nulvektora baza u skupu
svih vektora koji su kolinearni s tim vektorom.

Napomena. U vezi s prethodnom posljedicom, istaknimo sljedee: rezultat (i) je

karakterizacija kolinearnosti dvaju vektora, a rezultat (ii) je karakterizacija
komplanarnosti triju vektora. Naime, kolinearnost i komplanarnost vektora su uvedeni
kao "geometrijski pojmovi", a sada smo rezultatima (i) i (ii) nali "algebarske
karakterizacije" tih pojmova u netrivijalnim sluajevima dvaju ili triju vektora. Na taj
nain geometrijske odnose moemo provjeravati raunom. U tome je bit vektorskog
rauna.
Uvoenjem jo vie rauna u skup vektora moi emo pronai nove karakterizacije
kolinearnosti dvaju i komplanarnosti triju vektora.

Zadatak. Toke O , A , B , C su vrhovi pravokutnika, a toke M , N su polovita

stranica AB , BC . Napiite vektor
r
r
r
1) a = OA ; 2) b = OB ; 3) c = OC
N
C
B
kao linearnu kombinaciju vektora:
q
r
r
p = OM , q = ON .
p
M P
r r 1
r 1r
Rjeenje. 1) a = p AB , AB = OC = q a
a
O
2
2
A
r 4r 2r
a = p q .
3
3

r r r
Napomena. Neka su ( , , ) , ( , , ) ureene trojke realnih brojeva i a , b , c
vektori. Tada iz jednakosti ureenih trojki,
(i)
( , , ) = ( , , ) tj. iz jednakosti brojeva: = , = , =
slijedi jednakost vektora,
r
r
r
r
r
r
(ii)
a + b + c = a + b + c .
Primjer 2. pokazuje da obrat te implikacije ne vrijedi, tj (ii) ne povlai (i).

29
Meutim, rezultat (iii) iz Propozicije 5. omoguuje sljedei zakljuak:
r r r
r r r
ako vektori a , b , c nisu komplanarni, tj. ako je a , b , c baza, tada iz (ii) slijedi (i).
r
r r r
r
r r
Isto tako, ( = 0 , = 0 , = 0 ) a + b + c = 0 , a ako vektori a , b , c nisu
komplanarni, vrijedi i obrat.

r
r r r
Neka je a , b , c baza. Tada za svaki vektor d postoji jedinstvena ureena
trojka realnih brojeva ( , , ) takva da je
r
r
r
r
d = a + b + c .
Ureenu trojku ( , , ) nazivamo trojkom komponenata (preciznije, skalarnih
r
r r r
komponenata) vektora d u bazi a , b , c . Broj je prva, druga, trea
r
r
r
r
r
r r r
komponenta vektora d u bazi a , b , c . Npr. zbog, a = 1a + 0b + 0c , slijedi da je
r
r
(1,0,0) trojka komponenata vektora ar u bazi ar, b , cr . Naite trojke vektora b i cr u
r r r
bazi a , b , c .

r r r
Propozicija 6. Neka je a , b , c baza, realni broj. Neka su ( 1 , 1 , 1 ) i ( 2 , 2 , 2 )
r r
r r r
trojke komponenata vektora d1 i d 2 u bazi a , b , c . Tada su ( 1 + 2 , 1 + 2 , 1 + 2 ) i
r
r
r
r
(1 , 1 , 1 ) trojke komponenata vektora d1 + d 2 i d1 u bazi ar, b , cr .
r r
Vektori d1 i d 2 su kolinearni onda i samo onda ako je 1 : 2 = 1 : 2 = 1 : 2 .
r
r
Dokaz. Oznaimo s ( , , ) trojku komponenata vektora d 1 + d 2 i s ( , , )
r
r r r
trojku komponenata vektora d 1 u bazi a , b , c .
Prema definiciji trojke komponenata u bazi, slijedi da je:
r r
r
r
r
r
r
r
r
d1 + d 2 = a + b + c , d1 = a + b + c ,
r
r
r
r
r r
r
r
d1 = 1 a + 1 b + 1 c , d 2 = 2 a + 2 b + 2 c .
Koristei se rezultatima propozicija: 1. i 4. (obrazloite detaljno kojim rezultatima!),
raunamo,
r r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
d 1 + d 2 = 1 a + 1 b + 1 c + 2 a + 2 b + 2 c = ( 1 + 2 )a + (1 + 2 )b + ( 1 + 2 )c ,
r
r
r
r
r
r
r
r
r
r
d1 = 1 a + 1 b + 1 c = ( 1 a ) + 1 b + ( 1 c ) = ( 1 )a + (1 )b + ( 1 )c .
Zbog jedinstvenosti trojke komponenata vektora u bazi ( Propozicija 5. (iii)), slijedi,
= 1 + 2 , = 1 + 2 , = 1 + 2 i = 1 , = 1 , = 1 .

) (

( )

r r r
r r r
Zadatak. Neka je a , b , c baza. Da li su vektori m , n , p komplanarni? Ako je
odgovor potvrdan, napiite jedan od njih kao linearnu kombinaciju ostala dva.
r
r r r r
r r r r
r r
r
1) m = a + b c , n = 7a b c , p = 2a + b 2c ;
r r
r
r r r r
r r r r
2) m = 2a b + c , n = a + b c , p = 3b c .
Uputa. Koristite se karakterizacijom komplanarnosti triju vektora (ii) iz Posljedice.
r 3 r 1r
Rjeenje. 1) Da. p = m + n ; 2) Ne.
2
2

30
Zadatak. Dokaite pouak o teitu trokuta, tj. dokaite da se teinice trokuta sijeku u
jednoj toki i da ta toka svaku teinicu dijeli u omjeru 2 : 1.
Rjeenje. 1) Neka je T presjek teinica AA i BB . Oznaimo,
r
r
C
b = AB , c = AC .
c
r
r 1
r 1
r
1r 1r
AA = b + BA = b + BC = b + ( b + c ) = b + c ,
B
A
T
2
2
2
2
r 1r
BB = b + c . AT AA postoji R , AT = AA i
B
A
2
C b
analogno, BT BB postoji R , BT = BB . Iz trokuta
r
r
r
r 1r
1 r 1 r r
ABT itamo, AB + BT AT = 0 b + b + c b + c = 0 . Kako b i
2
2

2
r

c nisu kolinearni (jer u protivnom, ABC ne bi bio trokut), slijedi, 1 + = 0 ,

2
AA
AA
AT

2

2
= 0 = = . Sada je,
=
=
=
= .
2 2
3
T A
TA + AA 1 AA 1 1

Slijedi da T dijeli teinicu AA u omjeru 2 : 1.

r 2 1 r 1 r 2 r 1 r 2
CT = CA + AT = c + b + c = c + b = CC T CC .
32
2 3
2 3

Koordinatni sustav

( (

))

( (

r r r
Neka je O toka, a a , b , c baza.
r r r
Ureeni par O, a , b , c zovemo koordinatni sustav,
r r r
a toku O ishodite koordinatnog sustava O, a , b , c .

( (

))

))

b
O

r r r
Neka je O, a , b , c koordinatni sustav. Svaki vektor s poetkom u toki O
T
zovemo radijvektor. Oznaimo s X 0 skup svih radijvektora.
Neka je T toka. Toki T pridruujemo radijvektor
c
OT X 0 kojeg zovemo radijvektor toke T u koordinatnom
r r r
b
sustavu O, a , b , c . Time je definirana funkcija

( (

))

T a OT
a
O
iz skupa svih toaka u skup X 0 . Prihvaamo da je ta funkcija
bijekcija.
r r r
Kako je a , b , c baza, to je vektoru OT X 0 pridruena jedinstvena trojka njegovih
r
r
r
komponenata ( x, y, z ) takvih da je OT = xa + yb + z c . Time je definirana funkcija

OT a ( x, y, z ) , OT X 0

iz X 0 u skup svih ureenih trojki realnih brojeva R 3 . Ta funkcija je isto bijekcija.

No tada je i sloena funkcija, T a OT a ( x, y, z ) bijekcija iz skupa svih toaka u R 3 .

31

r
r
r
Trojku ( x, y, z ) , za koju je OT = xa + yb + z c nazivamo trojkom koordinata toke
r r r
T u koordinatnom sustavu O, a , b , c i oznaavamo, T ( x, y, z ) .
r r r
Dakle, po definiciji: koordinate toke u koordinatnom sustavu O, a , b , c su upravo
r r r
komponente radijvektora te toke u bazi a , b , c , tj.

( (

))

( (

))

r
r
r
OT = xa + yb + z c T ( x, y, z ) .
Zapamtite!! Toka je u koordinatnom sustavu karakterizirana svojim radijvektorom
ili svojom trojkom koordinata. Ako u nekom zadatku traite toku, tada trebate nai
radijvektor te toke, a da to ima smisla na skici trebate naznaiti ishodite
koordinatnog sustava.

Primjer 3. Neka su ( x1 , y1 , z1 ) , ( x 2 , y 2 , z 2 ) , ( x3 , y 3 , z 3 ) trojke koordinata toaka

r r r
T1 , T2 , T3 u koordinatnom sustavu O, a , b , c . Oznaimo s P polovite duine

( (

))

T1T2 , a s T teite trokuta T1T2 T3 . Pokaite da je:

r
r
r
T1T2 = ( x 2 x1 )a + ( y 2 y1 )b + ( z 2 z1 )c ,
T3
T2
x + x 2 y1 + y 2 z1 + z 2
T
P 1
,
,
i (koristei se pouakom o
P
2
2
2

x + x 2 + x 3 y1 + y 2 + y 3 z1 + z 2 + z 3
teitu trokuta) T 1
,
,
.

3
3
3
r
r
r
Uputa. OT1 = x1 a + y1 b + z1 c itd., T1T2 = T1O + OT2 = OT2 OT1 ,
1
1
OP = OT1 + T1T2 , OT = OP + PT3 .
2
3

T1

Zadatak. Da li toke T1 , T2 , T3 , zadane svojim koordinatama u nekom koordinatnom

r r r
sustavu O, a , b , c , lee na jednom pravcu ?
1) T1 ( 2,0,1) , T2 ( 1,1,0 ) , T3 (0,2,2 ) ;

( (

))

T1 ( 3,2,1) , T2 ( 2,3,0) , T3 ( 5,0,3) .

Uputa. Toke T1 , T2 , T3 lee na jednom pravcu onda i samo onda ako su vektori
2)

T1T2 , T1T3 kolinearni.

Rjeenje. 1) Ne.; 2) Da.
Zadatak. Da li toke T1 , T2 , T3 , T3 , zadane svojim koordinatama u nekom
r r r
koordinatnom sustavu O, a , b , c , lee u jednoj ravnini ?
1) T1 (1,1,0) , T2 (1,3,1) , T3 (2,1,2 ) , T4 (3,7,1) ;

( (

))

T1 ( 3,2,1) , T2 ( 2,3,0) , T3 ( 1,0,3) , T4 ( 1,1,1) .

Uputa. Toke T1 , T2 , T3 , T4 lee u jednoj ravnini onda i samo onda ako su

2)

vektori: T1T2 , T1T3 , T1T4 komplanarni.

Rjeenje. 1) Da.; 2) Ne.