Krabulja ervene sm
Dugo je veé Crvena Smrt* pustosila zemljom. Nikad nije kuga
bila toliko kobna ni toliko grozna. Krv joj je bila oliéenje i pecat ~
umenilo i uzas krvi. Najprije bi nastupili o8tri bolovi i iznenad-
na vrtoglavica, a zatim obilno krvarenje na sve pore i napokon
svrsetak. Jarko crvene pjege po cijelom tijelu, a napose po licu,
bijahu simptomi bolesti zbog kojih su Zrtve ostajale bez pomo¢i
i suosjeCanja bliznjih. A cijela bolest, od samog pocetka do kob-
nog kraja, ne bi trajala dulje od pola sata.
Ali knez Prospero bio je sretan i neustradiv i mudar. Kad su
mu posjedi bili napola opustjeli, pozvao je tisucu krepkih i bez-
briznih Ijudi, koje je izabrao medu vitezovima i damama na
svom dvoru, i povukao ses njima u duboku osamu jedne od svo-
jih utvrdenih opatija. Bila je to prostrana i velebna gradevina
sagradena po knezevu hirovitu, ali profinjenu ukusu. Bila je
opasana debelim i visokim zidinama, a vratnice su bile od Zelje-
za. Kad su se dvorani uselili, dopremili su pe¢i za taljenje i teske
Geki¢e pa su zavarili sve kraéune. Htjeli su tako sprijeciti ulazak
onima izvana koje bi iznenada zahvatio o¢aj, i izlazak onima
iznutra koje bi obuzela mahnitost. Opatija je svime bila dobro
»pskrbljena. Zahvaljujuéi takvim mjerama opreza, dvorani su
™ogli prkositi zarazi. Ostali svijet neka se pobrine sam za sebe! A
dotle bi bilo ludo tugovati i pametovati. Knez je pripremio sve sto
treba za razonodu. Bilo je tu lakrdijaSa, improvizatora, baletnih
plesa¢a, bilo je glazbenika, ljepotica, vina. Sveg je tog, pa i sig-
urnosti, bilo unutra. A vani je bila Crvena Smrt
Negdje potkraj petog ili Sestog mjeseca Zivota u tom utoéistu,
dok je kuga vani najées¢e harala, knez Prospero priredi za svojih
Usucu gostiju neobiéno veli¢anstven krabuljni ples.
Taj je ples bio doista zamaman prizor. Ali, da vam najprije
opigem odaje u kojima se odrzavala. Bilo ih je sedam-carski niz
* Kod nas je zapravo kuga poznata pod nazivom Crna Smrt, ali je ovdje
ostavijena Crvena Smrt prema izvorniku, zbog vaznosti boja u cielo)
Pripovijeteodaja. U mnogim palaéama, medutim, Esai prugaju u du.
gom i ravnom redu, vrata se sirom otvore i kei a Priljube
gotovo uza sam zid, te se jednim pogledom mogu vidjeti goto.
vo sve odaje. Ali ovdje je bilo sasvim drukéije, kao Sto se moglo
jotekivati, s obzirom na kneZevu sklonost bizarnosti. Dvorane
subile tako nepravilno rasporedene da se pogledom moglo obu
hvatiti jedva ne8to vise od jedne. Iza svakih dvadeset-trideset
metara Covjek bi naiSao na o8tar zavijutak, a iza svakog zavi-
jutka pukao bi sasvim nov prizor. Lijevo i desno, usted svakog
zida visok i uzak gotski prozor gledao je na zatvoren hodnik koji
je pratio zavijutke niza odaja. Ti su prozori bili od obojena stak
Ja, a boja se mijenjala u skladu s bojom koja je previadavala u toj
odaji. Krajnja odaja na istoénoj strani, primjerice bila je ureSena
plavim tkaninama, pa su joj i prozori bili jarkoplavi. U drugoj su
sobi ukrasi i tapiserije bili purpurni, pa su i okna bila purpurna.
Treéa je bila potpuno zelena, pa su takvi bili i prozori. Cetvrta je
bila namjestena i osvijetljena naranéasto, peta bijelo, Sesta Iju-
bigasto. Sedma je odaja bila sva u crnim barsunastim tapiseri-
jama koje su pokrivale cijeli strop i visjele po zidovima, padaju¢i
utekim naborima na sag od iste tkanine i boje. Ali samo u ovoj
sobi boja prozora nije se slagala s bojom dekoracija. Ovdje su ok
na bila jarkocrvena -crvena kao krv, Medutim, niu jednoj od tih
sedam odaja, usred svega tog obilja zlatnih uresa Sto su leZali
razasuti na sve strane ili su visjeli sa stropa, nije bilo ni jedne
svjetiljke ni svijeénjaka. U cijelom tom nizu odaja nije bili svi-
jetla koje bi potjecalo od svjetiljke ili svijeée. Ali u hodnicima
duz odaja stajao je, nasuprot svakom prozoru, po jedan tezak
tronoZac, na kojem je bila Zeravica iz. koje su se Sirile zrake kroz
obojeno staklo i na taj na¢in jarko obasjavale dvoranu. Tako se
stvaralo mnoStvo Sarenih i fantastiénih slika. Ali u zapadnoj ili
ctnoj odaji ucinak odsjaja vatre, sto je kroz krvavo obojena okna
padao na crne zastore, bio je jezovit preko svake mjere, i pridavao
je licima onih koji su ulazili toliko mahnit izr: z da ih je malo
oe cue teal ee ju. U to) je odaji stajala, uza
hayaani zd i golema ura od ebanovine. Njezino se klatno niji-
m 10 proizvodeGi potmuli, teski, ‘dnoliéni
kad bi velika kazal ys prarn A ue Inolién
i ika kazal ka obisla cijeli brojéanik, pa bi doslo vrije
izbijanja sata, iz mjedene utrob.
jasan, i zvonak, i dub
kao 4
piod
jens 5
viastl
drug¢
uzbué
tri tis
vo po
strept
Al
zabav
jeief
se zar
blistas
pristaé
nuti-kano sanjarenje ili razmisijanje. Ali, cim
bi odjeci potpuno uutihnuli, cijeli bi skup cae u veseo smi-
jeh, svirati bise zagledali inasmije li, kao da im je smile na bila
Meetita wznemirenost i ludost, pa su Se sapatom zaricali jedan
drugome da iduée otkucavanje sata neée unjima izazvati sliéno