Poglavlje 1

Pregled banaka i njihovih usluga

17

Trendovi koji utjeu na sve banke

Prethodni pregled usluga bankarstva govori o tome da banke trenutano prolaze kroz
opsene promjene u funkcijama i oblicima. Zapravo, te promjene koje utjeu na bankarstvo
danas toliko su vane da mnogi analitiari govore o njima kao o bankovnoj revoluciji - to
je posljedica koja bi lako mogla banke budue generacije uiniti potpuno
neprepoznatljivima za razliku od ovih danas. Koji su kljuni trendovi koji danas utjeu na
bankarstvo?
Multipliciranje usluga. Kao to je reeno u prethodnom dijelu, banke ubrzano poveavaju
listu financijskih usluga koje nude svojim komitentima. To multipliciranje novih usluga
ubrzalo se proteklih godina zbog pritiska rastue konkurencije ostalih financijskih institucija
koje su obrazovanije i vie orijentirane prema potroau i s naprednijom tehnologijom.
To je isto tako povealo trokove poslovanja banaka, kao i mogunost njihova propadanja.
Meutim te nove usluge imale su i pozitivan utjecaj na bankarstvo, s obzirom na to da e
otvaranje glavnog novog izvora bankovnih prihoda - naknade za usluge (ono to bankari
nazivaju prihod od naknada) - vjerojatno narasti jo vie u odnosu na tradicionalne izvore
prihoda banaka - kamate zaraene na kredite.
Rastua konkurencija. Razina i intenzitet konkurencije na polju financijskih usluga
narastao je kako su banke i njezini konkurenti poveavali broj svojih usluga koje su nudili.
Lokalne se banke nudei poslovne i potroake kredite, usluge tednje i mirovina te
financijskog savjetovanja izravno suoavaju s konkurencijom drugih banaka, s kreditnim
zadrugama, tvrtkama koje se bave vrijednosnim papirima, kao Merrill Lynch, financijskim
kompanijama kao GE Capital i osiguravajuim drutvima, kao Prudential. Taj pritisak
konkurencije samo je potaknuo razvoj usluga koje e se tek razviti u budunosti.
Deregulacija. I rastua konkurencija i proirenje bankovnih usluga potaknule su
deregulaciju - poputanje vladine kontrole - industrije financijskih usluga koja je zapoela
prije dvadesetak godina u SAD-u i zahvatila cijeli svijet. Kao to emo vidjeti u sljedeim
poglavljima, deregulacija je poela podizanjem razine kamatnih stopa (to ih je nametnula
vlada) na tedne uloge kako bi se stvorio pravedniji povrat sredstava komitentima. U isto
vrijeme, razvijene su nove vrste ekovnih depozita koje omoguavaju komitetima prinos
kamata po transakcijskim (platenim) raunima. Gotovo simultano, usluge mnogih
bankovnih konkurenata (tednih i kreditnih udruga) takoer su bile ekspandirale
potpomognute zakonskim propisima kako bi i te institucije ostale konkurentne u odnosu
na banke. Vodee zemlje, kao Australija, Kanada, Velika Britanija i Japan, tek su se nedavno
pridruile pokretu deregulacije bankarstva dajui tako vee zakonske mogunosti bankama,
trgovcima vrijednosnih papira i ostalim kompanijama koje nude financijske usluge. Bitno
je naglasiti da su se usporedno s time poveali trokovi te bankovna izloenost riziku.
Rastui trokovi financiranja. Deregulacija, u kombinaciji s rastuom konkurencijom,
drastino je poveala stvarni prosjeni troak prodaje depozita - glavnog izvora sredstava
veine banaka. Bankari su deregulacijama bili prisiljeni

18

Dio I

Uvod u bankovno poslovanje

Najvee svjetske banke

(ukupna imovina u milijardama USD, sredina 1995.)

Deutche Bank, Germany

502.3 USD

West LG, Germany

290.6 USD

Sumitomo Bank, Japan

498.9

Mitshubishi Trust and Banking, Japan

283.7

Dai-Ichi Kangyo Bank, Japan

497.6

Mitsui Trust & Banking, Japan

283.7

Fuji Bank, Japan

486.4

Compagnie Franciere de Paribas,

Bank of Tokyo-Mitsubishi Bank,Ltd.,

France

270.8

711.0

Asahi Bank, Japan

266.0

477.1

National Westminster Bank, United

428.6

Kingdom

257.8

384.3

Citicorp, United States

255.3

360.6

Barclays, United Kingdom

254.5

339.4

Daiwa Bank, Japan

248.3

337.6

Dresdner Bank, Germany

232.1

335.3

BankAmerica, United States

230.2

Chase Manhattan, United States

333.8

Yasuda Trust & Banking, Japan

224.2

Societe Generale, France

324.8

Toyo Trust, Tokyo

189.7

Banque Nationale de Paris, France

323.5

International Nederlanden,

Sumitomo Trust & Banking, Japan

299.2

Netherlands

Tokai Bank, Japan

297.7

Long-Term Credit Bank, Japan

297.4

Japan*
Sakura Bank, Japan
Norinchukin Bank, Japan
Credit Agricole Mutuel, France
Industrial Bank, Japan
ABN-AMRO Holdings, Netherlands
Credit Lyonnais, France
Union Bank of Switzerland

153.5

* Odraava nadolazeu fuziju Bank of Tokyo i Mitsubishi Bank.

Odraava nadolazeu fuziju s Chemical Bank iz New Yorka.
Izvor: Odbor guvernera Sustava federalnih rezervi, Federalna agencija za osiguranje depozita,
Amerika udruga bankara.

platiti konkurentne trino odreene kamatne stope za veinu svojih depozitnih fondova.
U isto su vrijeme vladini regulatori zahtijevali da banke koriste vie svojega vlastitog
kapitala - skuplje izvore sredstava - kao potporu imovini banke. Ovi skuplji izvori
sredstava potaknuli su banke na pronalaenje naina kako bi srezali ostale operativne
trokove, kao to su primjerice smanjenje broja zaposlenika i zamjena stare opreme
modernom (elektronikog procesnog sustava). Bankari su takoer bili primorani pronai
nove izvore sredstava, kao to je sekuritizacija, u koju su neki bankovni krediti upakirani
u grupe i iskljueni iz bilance; vrijednosni papiri poduprti tim kreditima prodavani su na
otvorenom tritu kako bi se prikupila nova sredstva koja bi mogla biti jeftinija i pouzdanija
i koja e moda prikupiti vee naknade od tradicionalnih izvora sredstava (kao primjerice
prodaja depozita).

Poglavlje 1

19

Pregled banaka i njihovih usluga

Rastui miks kamatnoosjetljivih sredstava. Vladine deregulacije bankarstva omoguile

su komitentima zaraivanje viih stopa povrata na svoje depozite, ali iskljuivo je javnost
mogla provesti takvu priliku u akciju. A to je javnost upravo i uinila! Milijarde dolara
koje su prije bile poloene na stare, slabo prinosne tedne raune i beskamatne tekue
raune, prebaene su na nove prihodonosnije raune, ije se stope povrata mijenjaju sa
stanjem na tritu. Bankari su otkrili da su suoeni s obrazovanijim, kamatnoosjetljivijim
potroaima iji lojalni depoziti mogu vrlo lako namamiti agresivnu konkurenciju. Zato
oni moraju teiti to

Najvee banke SAD-a

(ukupna imovina u milijardama USD, sredina 1996.)

The Chase Manhattan Bank,

New York City

272.4 USD

Citibank, N.A., New York City

241.0

Bank of America National Trust and

Savings Association, San Francisco
Morgan Guaranty Trust Company of
New York, New York City

The First National Bank of Boston

45.9 USD

CoreStates Bank, Philadelphia

42.7

First Union National Bank of

Florida, Jacksonville

39.3

Barnett Banks, Jacksonville

39.2

NationsBank of Texas, Dallas

39.1

180.5
172.6

Wells Fargo Bank, N.A.,

San Francisco

99.2

Mellon Bank, Greensberg,

Pennsylvania

37.3

Bankers Trust Company,

New York City

90.4

First Union National Bank of North

Carolina, Charlotte

32.4

NationsBank, National
Association, Charlotte

State Street Bank and Trust Co., Boston

31.4

80.9
Union Bank of California, San Francisco

29.2

PNC Bank, Pittsburg

57.3
KeyBank, N.A., Cleveland

27.8

First Union National Bank,

Avondale, Pennsylvania

27.1

Comerica Bank, Detroit

27.1

Wachovia Bank of North Carolina,

Winston-Salem

26.8

Chase Manhattan Bank USA,

Wilmington

25.3

Marine Midland Bank, Buffalo

23.3

Fleet Bank, Jersey City

23.1

The Bank of New York,

New York City

52.1

The First National Bank of Chicago

51.6

Home Savings of America, FSB,

Irwindale, California
Republic National Bank of New
York, New York City

49.6
47.0

NationsBank, National Association

(South), Atlanta

46.8

Fleet National Bank, Springfield,

Massachusetts

46.6

Izvor: Odbor guvernera Sustava federalnih rezervi; Federalna agencija za osiguranje depozita;
Amerika udruga bankara.

20

Dio I

Uvod u bankovno poslovanje

konkurentnijim prinosima koje javnosti nude za njihov novac i to osjetljivijim

mijenjanjima preferencija javnosti s obzirom na alokaciju tednje.
Tehnoloka revolucija. Banke suoene s viim operativnim trokovima posljednjih su
se godina u velikom broju okrenule prema automatizaciji i zamjeni sustava temeljenog na
radnoj snazi - posebno pri primanju depozita, obavljanju isplata i omoguavanju dostupnosti
kredita. Najistaknutiji su primjeri ATM (automatski uplatno-isplatni ureaji - bankomati,
danas ih u SAD-u ima vie od 100.000), koji omoguavaju pojedinom klijentu 24-satni
pristup svojem depozitnom raunu; prodajna mjesta (POS - engl. Point of Sale) u robnim
kuama i trgovakim sreditima koja zamjenjuju papiroloka sredstva plaanja pri kupnji
roba i usluga; te kompjutorske mrene sustave koji rapidnom brzinom obrauju tisue
transakcija irom svijeta.
Tako bankarstvo postaje sve vie kapitalno intenzivna industrija koja se temelji na fiksnim
trokovima, a manje radno intenzivna djelatnost s varijabilnim. Mnogi strunjaci vjeruju
da e klasine zgrade i susret licem u lice bankara i komitenta vjerojatno postati prolost
koja e biti zamijenjena elektronikom komunikacijom. Proizvodnja i dostava usluga bit
e potpuno automatizirana. Takvi e koraci znatno smanjiti jedinine trokove povezane
s velikim obujmom transakcija, kao to je pomo komitentima prilikom plaanja, ali e i
nuno dovesti do depersonalizacije banaka, to e rezultirati smanjenjem koliine radnih
mjesta kako oprema bude zamjenjivala radnu snagu. Zadnja iskustva sugeriraju, meutim,
da e za potpuno automatiziranje bankarstva biti potrebno mnogo vremena. Znatan dio
komitenata jo uvijek preferira osobno pruanje usluga i mogunost osobnog konzultiranja
sa svojim bankarom o veini financijskih problema.
Konsolidacija i geografska ekspanzija. Efikasna upotreba automatizacije i ostalih
tehnolokih inovacija zahtijeva bankarstvo velikog opsega. Zato su banke morale proiriti
bazu svojih potroaa irei se na nova i udaljenija trita i poveavajui svoj obujam.
Rezultat je drastian porast bankovnih podrunica i formacija holding kompanija koje
kupuju manje banke te ukljuivanja u velike sustave bankovnih institucija i spajanje nekih
najveih banaka (kao to su Chemical Bank i Chase Manhattan u New Yorku ili
BankAmerica i NationsBank). Broj banaka s neovisnim vlasnitvom poeo se smanjivati,
a prosjena veliina pojedinih bankovnih tvrtki poela je bitno rasti. U isto vrijeme, do
sredine 1980-ih broj manjih amerikih banaka (s manje od 1 milijarde USD aktive) smanjio
se bar za treinu, dok se u tom istom razdoblju broj radnika zaposlenih u bankarskoj
djelatnosti, na puno radno vrijeme, smanjio za vie od 100.000.
Osim toga 1980-e i 1990-e godine nagovijestile su eru velike meudravne ekspanzije u
SAD-u. Vie od 300 bankovnih organizacija proirilo se izvan dravnih granica kako bi
progutalo manje bankovne tvrtke u regionalne i nacionalne organizacije. Danas banke
nastoje pruiti toliko proiren asortiman usluga da bi mnogi bankari iz svojih oglaivakih
programa rado izbacili rije banka te istaknuli svoju znatno veu ulogu tvrtke za pruanje
financijskih usluga- inovativnih, dinaminih i uslunih kompanija ponajprije orijentiranih
na potroae.
irenjem automatizacije mnoge e se banke elektroniki iriti u udaljenije regije
(zahvaljujui bankomatima i telekomunikacijskoj opremi) - to je mnogo jeftiniji nain
osvajanja trita od izgradnje novih sjedita. U veini sluajeva periferni objekti s
ogranienim asortimanom pruanja usluga te kompjutorski sustavi preuzimaju mjesto
podrunica s potpunim asortimanom pruanja usluga.

Poglavlje 1

Pregled banaka i njihovih usluga

21

Globalizacija bankarstva. Geografska ekspanzija i konsolidacija bankovnih jedinica

prela je granice pojedinih nacija, te se iri na cijeli svijet. Danas se najvee banke svijeta
natjeu meusobno na svim kontinentima. U 1980-ima japanske banke, na elu s Dai-Ichi
Kanryo Bankom i Fuji Bankom, narasle su znatno bre nego njihovi konkurenti irom
svijeta. I velike su banke smjetene u Francuskoj (na elu s Caisse Natonale de Credit
Agricole), Njemakoj (na elu s Deutsche Bankom) i Velikoj Britaniji (na elu s Barclays
PLC-om) postale veliki konkurenti na globalnom tritu za poslovne i dravne kredite.
Deregulacija je pomogla svim tim institucijama uspjenije natjecanje s amerikim bankama
i zauzimanje rastueg udjela svjetskog trita bankovnih usluga. Kanada, SAD i Meksiko
prihvatili su sjevernoameriki ugovor o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji omoguava
bankama u tim zemljama posjedovanje i upravljanje podrunicama u svakoj dravi sa
snagom pruanja usluga potpuno usporedivom s domaim bankama u pojedinoj zemlji.
Poveani rizik poslovnih neuspjeha i slabljenje dravnog sustava za osiguranje
depozita. Dok su konsolidacija i geografska ekspanzija omoguile mnogim bankama da
postanu manje osjetljive na gospodarska stanja pojedinih zemalja, poveana konkurencija
izmeu banaka i nebanaka, udruena s loim kreditima i nestabilnim gospodarstvom, dovela
je do poslovnih neuspjeha banaka u dravama irom svijeta. Deregulacija financijskog
sektora proirila je mogunosti zarade bankarima, ali uz cijenu stvaranja nesigurnog
financijskog trita, gdje se vrlo lako mogu pojaviti bankovni poslovni neuspjesi, apsorpcija
i likvidacija.

Umiru li banke?
Nedavno, uz fuzije i poslovne neuspjehe stotine banaka i ostalih depozitnih institucija u
SAD-u, Europi i Aziji, dolo je do velike zabrinutosti za budunost bankarstva. ak i za
one banke koje preive postoji dokaz (npr. Gorton and Rosen (10)) kako se udio banaka
na tritu financijskih usluga smanjuje, dok su tvrtke za vrijednosne papire, neka
osiguravajua drutva, investicijski fondovi i financijske kompanije pridobile rastui udio
dostupnih klijenata. Nedavno je Banka federalnih rezervi St. Louisa izraunala da je udio
ukupne imovine koju posjeduju banke i ostale depozitne institucije u odnosu na sve
financijske posrednike zajedno pao s 56% u 1982. na svega 40% u 1990-ima - pad koji su
korisnici bankovnih usluga pripisali prirodnom smanjenju nadolazeih deregulacija
bankarstva i veoj sofisticiranosti financijskih trita. Neki analitiari (primjerice Beim
(8)) objavili su da bankarstvo kakvo poznajemo danas umire.
Kako su trita postajala efikasnija s nedavnim napretkom u tehnologiji i s velikim brojem
korisnika koji pronalaze druge naine pronalaenja kredita (kao to je prodaja vrijednosnih
papira na otvorenom tritu), tradicionalne su banke, ini se, sve manje i manje potrebne.
Na kraju je izilo na vidjelo i to da postoji previe banaka - u SAD-u ih je oko 9.000 - i
previe sredstava koja su uz njih vezana. Moe se rei da su mnoge od tih banaka
jednostavno poduprte vladinim mjerama u obliku jeftinog osiguranja depozita i jeftinih
vladinih kredita. Moda su nedavne bankovne fuzije i poslovni neuspjesi banaka irom
svijeta jednostavno znak da je bankarstvo pretrpano i da se suoava sa smanjenom
potranjom za tradicionalnim uslugama.
Banke se isto tako suoavaju s mnogo teim teretom vladinih regulacija od veine svojih
konkurenata. Amerika udruga bankara provela je 1990-ih godina istraivanje s procjenom
da su trokovi pridravanja federalnih i dravnih regulacija bankarstva iznosili gotovo 11
milijardi amerikih dolara (to je oko 60% godinjeg profita banaka). Pad udjela banaka
na tritu ukupnih financijskih usluga poveao

22

Dio I

Uvod u bankovno poslovanje

Bankovni menadment u akciji

Promjenjive karakteristike bankovnih komitenata
Bankarstvo se danas susree s mnogim pritiscima, od promjene propisa, poveane
kunkurencije nebankovnih institucija, poveane internacionalizacije financijskih trita
do kontinuirane inovacije u tehnologiji i automatizaciji. Jednako su vani za budunost
bankarstva jaki ekonomski i socijalni trendovi koji utjeu na bazu bankovnih komitenata.
Primjerice, rezultati glavnih poduzea - nekada najveih i najboljih korisnika kredita jesu takvi da su u proteklim godinama napustili bankovni sustav posuujui sredstva
koja su im potrebna ili izravno na otvorenom tritu ili od nebankovnih organizacija
(dilera vrijednosnim papirima ili financijskih kompanija). Ta strukturna promjena nije
samo smanjila prihode bankama koje su dobivale odobravanjem kredita velikim
poduzeima nego je dovela i do drastinih promjena u izgledu bankovnih kreditnih
portfelja s manjim udjelom velikih kredita najvee kvalitete i veim udjelom malih
poslovnih kredita slabije kvalitete, rizinijih za bankovnu analitiku. Zauzvrat, bankari
su morali razviti naprednije metode procjene i ocjenjivanja manjih i riskantnijih kredita
i novih usluga koje e donositi naknade, kao to su pomaganje najveim komitentima
u zatiti od rizika kamatne stope i rizika promjena teaja valute.
Jo jedan snaan trend u bankovnoj orijentaciji prema potroau predstavlja suoavanje
bankara sa starenjem populacije. Veliki broj babyboomersa roenih u desetljeu
nakon Drugoga svjetskog rata sada se pribliava mirovini. Rezultat e biti znatno
opadanje broja radno sposobnih pojedinaca koji odlaze u mirovinu. Istovremeno se sve
vei broj ljudi u 40-im i 50-im odluuje na promjenu karijere ili zapoinjanje novih
poslova. Bankari budunosti moraju nauiti predvidjeti implikacije te demografske
promjene glede stvaranja bankovnih postrojenja (potreba za lakim pristupom do
bankomata i poslovnica) i nauiti izraivati marketinke programe koji e izravno privui
panju starijih komitenata za uslugama koje on ili ona najvie cijene (sigurnost,
zajameni prihod, uljudnost i prijateljski odnos). Pri poslovanju sa starijim komitentima
bankari moraju nauiti kako staviti naglasak na prijateljsko bankarstvo, za razliku od
pukog transakcijskog bankarstva te specijalizaciju prema klijentima prije negoli
specijalizaciju prema proizvodima.
Jedno od moguih podruja velike potranje za bankovnim uslugama bit e financijsko
i mirovinsko planiranje za starije komitente, od kojih e veina imati veu slobodu
prihoda i tednje, s obzirom na to da je hipoteka na kuu otplaena, a djeca su im
zavrila kolovanje i otila od kue. Usto, sve vie poslodavaca prisiljavat e zaposlene
na to da se sami brinu o svojim mirovinskim fondovima. Prema najnovijim procjenama,
vie od 50 milijuna amerikih radnika nema osnovice za mirovinu, a veina njih trebat
e profesionalnu pomo u pripremi za godine koje slijede.

Poglavlje 1

Pregled banaka i njihovih usluga

Drugi pristup bankarstva orijentiranog prema potroau, koji se esto ne priznaje, odnosi
se na njegov utjecaj na mlae potroae. Kako starija generacija odlazi, bit e velikih
transfera bogatstava mladim pojedincima i obiteljima. Bankari e morati razviti nove
investicijske i financijsko-planske proizvode kao odaziv na posebne financijske potrebe
umirovljenih potroaa, kao i mlaih komitenata koji e u budunosti naslijediti imovinu
umirovljenih osoba.
Takoer, amerika populacija, kao i sve druge, postaje sve vie etniki podijeljena.
Danas svaki etvrti Amerikanac ima afrike, azijske, junoamerike ili indijanske
korijene, a te su vane populacijske grupe meu najbre rastuim segmentima populacije.
Bankari e se najvjerojatnije suoiti s poveanim zahtjevom kreditiranja kompanija
koje e nuditi proizvode i usluge od najvee vanosti tim etniko podijeljenim
populacijama. Porast e broj kompanija koje e biti u vlasnitvu tih manjina, isto kao i
broj poduzea koje e posjedovati i voditi ene. Unutar samih banaka uprava mora
pronai nain na koji e uskladiti tu etniki podijeljenu radnu snagu i pripremiti osoblje
da osjeajno ispunjava specijalne usluge koje zahtijeva tako podijeljena baza klijenata.
Bankari e se takoer morati uhvatiti u kotac s kreditnim zahtjevima potroaa koji
imaju drugaiji stil ivota od onih tradicionalnih obiteljskih korisnika kredita. Primjerice,
sve vie pojedinaca danas se odluuje ili ne vjenati i zasnovati obitelj ili to planira
uiniti kasnije u ivotu. Pojedinci i obitelji danas su mobilniji nego u prolosti, a i vei
je broj obitelji sa samo jednim roditeljem ili bez djece. Mnogi od tih komitenata imat
e prihode manje od prosjeka i slabije mogunosti zaposlenja i stabilnost nego prije te
e prisiljavati banke da im osiguraju manje i riskantnije kredite. Mnoge e banke morati
preispitati svoje kreditne standarde i poboljati svoju operativnu uinkovitost pri obradi
veeg broja manjih zahtjeva za kreditima, a radi odravanja trokova banaka pod
kontrolom.
Napokon, od banaka i ostalih financijskih institucija danas se zahtijeva odigravanje
vee uloge u pronalaenju rjeenja problema privatnog sektora koji bi eliminirali
socijalne probleme. To ukljuuje programe socijalnog razvoja u kojima bankari
osiguravaju financijsku i tehniku pomo pri revitalizaciji sredita gradova i susjednih
gradskih naselja. Banke su na temelju vladinih odluka i zbog vladine pomoi koju
primaju danas prisiljene odgovoriti na financijske potrebe javnosti i drati interese
zajednice na pameti kada odluuju o otvaranju ili zatvaranju poslovnica, pruanju usluga
oglaavanja te financiranju ekonomskog razvoja. Ti novi smjerovi razvoja najvie e
naglaavati kreativnost i zahtijevati kvalitetne treninge za one ene i mukarce koji
rade za banke sutranjice.
Izvor: Veina gore spomenutih analiza temelji se na govoru dr. Susan M. Philips, koja je lan
Odbora guvernera u Sustavu federalnih rezervi, prije promocije u Stonier koli bankarstva na
Sveuilitu Delaware, 23. lipnja 1993. na temu Bankarstvo u promjenjivu svijetu.

23

24

Dio I

Uvod u bankovno poslovanje

je zabrinutost izmeu nekih kreatora vladinih mjera i bankovnih komitenata. Uz te brige

postoji strah da bi opadanje bankovne vanosti moglo:
oslabiti sposobnost sredinje banke u kontroliranju rasta ponude novca i postizanju
nacionalnih ekonomskih ciljeva;
otetiti komitente (uglavnom male tvrtke i obitelji) koji najvie ovise o bankama
zbog kredita i ostalih financijskih usluga;
uiniti bankovne usluge manje prigodnima i manje dostupnima korisnicima, s
obzirom na to da su njihove poslovnice konsolidirane i onda zatvarane.
Mnogi ekonomisti zakljuili su da je pretjerana regulacija banaka i mala ili nikakva
regulacija njihovih konkurenata glavni razlog nedavnih dogaaja te da je vea deregulacija
obvezna ako se eli jako i odrivo bankarstvo. Mnoge banke, posebice one najvee,
pokuavaju uzvratiti udarac i usporiti gubitak trinog udjela: (1) nudei nove usluge (kao
to je prodaja udjela u investicijskim fondovima, anuiteti i police osiguranja), (2)
naplaujui vee naknade za mnoge prijanje besplatne usluge, (3) nudei vie usluga
svojim podrunicama koje nisu tako strogo regulirane kao banke ili (4) ujedinjavajui se
s neovisnim kompanijama i time zaobilazei bar neka ogranienja u propisima.
S druge strane, takoer, strunjaci na tom podruju (primjerice Kaufman i Mote (9))
dokazivali su da je bankovni pad moda vie prividan nego stvaran. Priroda bankarstva
drastino se promijenila u posljednjih nekoliko godina s razvojem novih usluga, od kojih
se nisu ba sve iskazivale u bilanci, tako da bi bila potrebna nova mjerenja obujma
bankarstva koja bi odredila gube li banke zaista utjecaj u odnosu na ostale financijske
institucije. U isto vrijeme, vladini programi potpore i subvencioniranja banaka vjerojatno
e morati biti reformirani i smanjeni. To se ini posebice ispravnim za vladino osiguranje
depozita koje tjera mnoge potroae na razmiljanje da su sve banke jednako sigurne. To,
pak, moda nekim bankama daje nepravednu prednost u privlaenju novca od stanovnika.
Nezdravim bankama mora biti doputen izlazak iz djelatnosti radi podupiranja vee
efikasnosti u upotrebi ve oskudnih sredstava. Iako sve banke nee preivjeti, veina njih
trebala bi biti sposobna poslovati ako im je dana vea mo u pruanju usluga i ako je
osiguranje depozita ocijenjeno pravilno tako da tono odraava rizinost svake bankovne
tvrtke. Ukratko, tradicionalno bankarstvo moda umire, ali ako se bankama odobri vea
sloboda u odnosu prema promjenjivoj javnoj potranji za novim uslugama, tada one ne bi
trebale umrijeti.

Pitanja za provjeru znanja

1.-1. Kako se bankarstvo promijenilo u posljednjim godinama?
1.-2. Moete li objasniti zato su mnoge od tih promjena stvorile znaajnije
probleme bankovnim menaderima i dioniarima?

Poglavlje 1

Pregled banaka i njihovih usluga

25

Namjera ove knjige

Ovaj udbenik ima dva cilja: (1) dati itatelju opsenu sliku o vanosti bankarstva za
gospodarstvo i financijski sustav i (2) pomoi pri edukaciji buduih bankovnih menadera.
Kroz svojih est glavnih dijelova bavit e se s ta dva kljuna cilja: predstavljanjem
bankarstva u cjelini te zatim usmjeravanjem itatelja k specifinim pitanjima i injenicama
koje bankari moraju svakodnevno rjeavati.
U I. dijelu upoznaje nas s bankarstvom i njegovim funkcijama u globalnoj ekonomiji
i financijskim sustavima. Glavne usluge koje banka prua definirane su i objanjene, a
itatelj je i upoznat s financijskim izvjeima banaka. Isto tako obrauju se razliiti naini
na koje su banke organizirane, interno i eksterno, kako bi se spojile ljudske sposobnosti,
kapital i prirodni resursi radi stvaranja i prodaje tih usluga. Prvi dio takoer istrauje kako
su i zato banke regulirane i koji su glavni regulatori koji utjeu na rast, profitabilnost i
usluge koje banke danas nude.
U II. dijelu istrauje se dinamino podruje upravljanja aktivom i pasivom te zatita
od bankovnih rizika. U 6., 7., 8. i 9. poglavlju opisuje se kako su bankari proteklih godina
promijenili svoje poglede o upravljanju aktivom, pasivom i kapitalom te kako kontrolirati
izloenost banke riziku. Ta poglavlja predstavljaju detaljan opis najvanijih tehnika zatite
od rizika promjenjivih kamatnih stopa (ukljuujui financijske ronice, opcije i SWAP
poslove), priznavajui da su banke jedne od najosjetljivijih poslovnih organizacija na
tritu promjenjivih kamatnih stopa. U tome se dijelu istrauju i neka novija sredstva za
upravljanje kreditnim rizikom banke te upotreba izvanbilannih tehnika financiranja
(ukljuujui sekuritizaciju imovine, prodaju kredita i standby aranmane).
Trei se dio odnosi na probleme u bankarstvu stare dva stoljea - upravljanje bankovnim
portfeljem investicijskih vrijednosnica i osiguravanje dovoljne koliine likvidnih sredstava
za zadovoljavanje svojih potreba za novcem. Razliiti tipovi investiranja steenih
vrijednosnica to ih obavljaju moderne banke, preispitivani su kao i faktori koje svaki
bankovni inovnik mora odvagati pri odluci koje vrijednosne papire treba kupiti, a koje
prodati. Taj dio knjige bavi se i kritikim osvrtom na to zato se banke stalno moraju
boriti kako bi osigurale pristup sredstvima u pravo vrijeme i na pravom mjestu.
etvrti dio usmjerava nau panju prema izvorima sredstava iz bilance stanja banke prikupljanju novca kako bi se omoguilo stjecanje imovine i kako bi se pokrili njeni
trokovi. Predstavljeni su glavni tipovi bankovnih depozita i nedepozitnih investicijskih
proizvoda, kao i posljednji trendovi u strukturi i ocjenjivanju depozita zbog njihove
implikacije u upravljanju bankama danas i sutra. Nadalje, obrauju se svi najvaniji
nedepozitni izvori sredstava - federalna sredstva, sporazumi o reotkupu vrijednosnih papira,
eurodolar, itd. - i procjenjuje njihov utjecaj na profitabilnost i rizik banaka. Zadnji izvor
bankovnih sredstava koji je predstavljen jest temeljni kapital - izvor sredstava bankovnih
vlasnika.
Cijeli V. dio posveen je onomu to mnogi bankari istiu kao samu bt bankarstva odobravanju vremenskog roka za vraanje sredstava preko odobravanja kredita. Detaljno
su objanjene vrste kredita koje banke odobravaju, propisi koji su primjenjivi na taj proces
posuivanja te postupci vrednovanja i odobravanja kredita. U tom dijelu naglasak je na
etiri podruja: (1) pregledu kljunih obiljeja svake vrste kredita, (2) istraivanju faktora
koje kreditni slubenik i kreditni analitiar moraju imati na umu pri donoenju odluka o
posuivanju sredstava, (3) osvrtu na to kako krediti mogu biti strukturirani kako bi zatitili
banku i istovremeno sluili klijentima te (4) objanjenju kako regulacije zalaze u proces
donoenja odluka banaka.