You are on page 1of 5

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti

Salmoneloza ili zarazno trovanje hranom je oboljenje organa za


varenje ljudi i ivotinja. Primarno je bolest domaih ivotinja, a na ovjeka se
prenosi upotrebom hrane ivinskog porijekla, zagaene uzronikom oboljenja i
njegovim toksinom.
Salmoneloza je prvi put otkrivena u XIX vijeku u Njemakoj. Nakon
toga, mnogi mikroorganizmi slini salmoneli otkriveni su kod oboljelih ljudi i
ivotinja, ali i u hrani koja je izazvala trovanje.

Prouzrokovai salmoneloze su bakterije iz roda Salmonella, kojih ima


preko 2300 serotipova. Najei "trovai hrane" su S. Enteritidis i S.
typhimurium. Sve salmonele su primarno stanovnici crijeva razliitih ivotinja.
U spoljanjoj sredini mogu da preive svega nekoliko sati, a u vodama i
namirnicama mogu odrati znatno due, posebno na niskim temperaturama, a u
sobnoj praini preko 80 dana. Temperatura od 56C ubija ih za 30 minuta.
Hlorni preparati ih unitavaju.

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE


Centar za kontrolu i prevenciju bolesti

Zaraene ivotinje izluuju salmonele preko izmeta, sekreta i ekskreta, a


zaraena ivina i preko jaja.
Salmonela se moe nai osim kod domaih ivotinja (svinja, goveda,
ovaca) i ivine (kokoke, patke, guske, urke), i kod zaraenih glodara (pacovi,
mievi), kunih ljubimaca (pas, maka, golubovi, papagaji), riba, koljki i
ovjeka (obolio, rekovalescent, kliconoa i neprepoznat bolesnik).
Izvor infekcije salmonele mogu biti meso, mlijeko i jaja zaraenih
ivotinja, prljave ruke kliconoe ili oboljelog i upotreba zagaenog pribora i
posua ali i paradaiz, dinje i lubenice.

ivotne namirnice, porijeklom od zdravih ivotinja, mogu naknadno da se


zagade salmonelama zbog higijenskih propusta u toku obrade hrane kao i
izluevinama zaraenih glodara (izmetom i mokraom).
Voe i povre se zagadjuje upotrebom higijenski neispravne vode (zalivanjem
vrtova vodama kanalizacionog porijekla).
ovjeka se zarazi konzumiranjem mesa, mlijeka i jaja koji potiu od
zaraenih ivotinja i njihovih proizvoda ili proizvoda naknadno zagaenih
salmonelom. Rijetko do oboljenja dolazi kontaktom sa zaraenim ivotinjama i
vodom.
Salmoneloza se javlja tokom cijele godine, a najvie ljeti i poetkom
jeseni. Registruje se u vidu pojedinanih sluajeva ili manjih (porodinih) ali i
veih epidemija (kolektivi, djeije ustanove, kole, restorani i bolnice)

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE


Centar za kontrolu i prevenciju bolesti

KARAKTERISTIKE OBOLJENJA U LJUDI

Vrijeme od unosa zaraene hrane do pojave znakova bolesti iznosi 6-72


sata, ee 12-36 sati, a u zavisnosti od koliine unijetih salmonela.
Bolest obino poinje naglo sa groznicom, glavoboljom, vrtoglavicom i
povienom tjelesnom temperaturom (do 40 C), bolovima u trbuhu, muninom,
povraanjem i prolivom. Javlja se malaksalost, e i pospanost.
Jaka povraanja i proliv dovode do gubitka tjelesne tenosti
(dehidratacije). Smrtnost kod salmoneloze je rijetka, nastaje u 1% - 2%
sluajeva i to najee kod veoma male djece ili vrlo starih osoba. Smrtni ishod
nastaje kod tekih oblika oboljenja i komplikacije (sepsa, meningitis, upala
plua, artritis i dr.).
Teka klinika slika zahtijeva lijeenje u bolnici. Kliconoe treba staviti
pod zdravstveni nadzor do nestanka klica iz organizma (prestanka izluivanja
putem fecesa).
SALMONELOZA KOD IVOTINJA
Domae ivotinje su esto samo nosioci i izluioci salmonela (kliconoe).
ivotinje kliconoe svojim izluevinama mogu da zaraze ne samo
ivotinje iste vrste, ve i ivotinje drugih vrsta, pa i ovjeka.
Salmoneloza se kod oboljelih domaih ivotinja ispoljava u vidu
septikemije ("trovanja krvi") ili zapaljenja eludano-crijevnog trakta.
Poslije preleane bolesti, veliki broj ivotinja ostaje krae ili due vrijeme
kliconoa, naroito glodari.
Upotreba zagaene stone hrane (kotano brano, riblje brano i ubriva
ivotinjskog porijekla) pogoduje irenju salmonela meu domaim
ivotinjama.

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE


Centar za kontrolu i prevenciju bolesti

PREVENCIJA OBOLIJEVANJA OD SALMONELOZA

1. Sprijeavanje i suzbijanje ove zaraze kod domaih ivotinja, kao i


sprijeavanje zagaivanja ivotnih namirnica!
2. Odravanje higijene u torovima i pravilno hranjenje ivotinja.
Novonabavljene ivotinje bi trebalo drati izvjesno vrijeme izolovane, u
posebnom prostoru!
3. Odravati redovno higijenu ivinarnika!
4. Prije klanja obavljati rigoroznu veterinarsku kontrolu zdravlja domaih
ivotinja!
5. Obavljati klanje i odstranjivanje bolesnih ivotinja, samo pod kontrolom
veterinarske slube!
6. Sprovoditi i odravati neophodne higijenske mjere zatite pri klanju
ivotinja, uvanju i prodaji mesa i pri spravljanju, uvanju i prodaji
mesnih proizvoda!
7. Poslije klanja meso i proizvode od mesa kao i pripremljenu hranu uvati
u ispravnim rashladnim ureajima hladnjaama i friiderima!
8. Hranu pripremljenu od mesa a naroito od mljevenog mesa, dobro
termiki obraditi i koristiti odmah poslije termike obrade!
9. Upotrebljavati samo prokuvano ili pasterizovano mlijeko i mlijene
proizvode spravljene od pasterizovanog mlijeka!
10. U toku pripreme, isporuke i uvanja hrane neophodno je pripremiti sve
higijenske mjere zatite, kako ne bi dolo do naknadnog zagaenja!
11. Povre i voe prati higijenski ispravnom vodom i zatiti ih od naknadnog
zagaenja insektima i glodarima!
12. Povre ne zalivati otpadnim (fekalnim) vodama!

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE


Centar za kontrolu i prevenciju bolesti

ZAPAMTITE:
Salmoneloza u ovjeka nastaje poslije upotrebe mesa, mlijeka, jaja, i drugih
proizvoda ivotinjskog porijekla koji su zagaeni salmonelama.
Salmoneloza se moe sprijeiti veterinarskom kontrolom zdravlja domaih
ivotinja (prije klanja) i kontrolom namirnica ivotinjskog porijekla koje se
stavljaju u promet.

Otkrivena hrana zagaena salmonelama se odlukom veterinarske i


sanitarne inspekcije stavlja van prometa.

Osobe koje rade sa hranom treba obavezno da odravaju linu higijenu, higijenu
prostorija i pribora koji koriste u pripremi hrane, a ako imaju stomane tegobe
ne smiju da rade dok ne ozdrave i dok ne provjere nalaz koprokulture
(mikrobioloki pregled fecesa).

Namirnice ivotinjskog porijekla treba prije upotrebe dobro termiki


obraditi, a pripremljenu hranu uvati u rashladnim ureajima i zatititi je
od naknadnog zagaenja.

Blagovremeno otkrivena bolest uspjeno se lijei.

You might also like