ELEMENTI I KRITERIJI OCJENJIVANJA

U NASTAVI NJEMAKOG JEZIKA

Od 5. do 8. razreda
Uiteljice: Mirjana Sajko i Vesna Grubii
Elementi ocjenjivanja:
1. Razumijevanje
2. Govorne sposobnosti
3. Jezine zakonitosti
4. Pismeno izraavanje
5. Aktivnost i odnos prema radu

1. Razumijevanje

OCJENA

KRITERIJ

odlian

Uenik razumije sugovornika ako ovaj govori polako i razgovijetno, te

koristi poznati fond rijei.
Nakon itanja/ sluanja obraenog i uvjebanog teksta uenik tono
odgovara na pitanja, ispravlja netone tvrdnje, tono povezuje rijei i
njihove definicije, tono nadopunjuje zadane reenice. Prijevod
reenica je toan, te razumije jezinu poruku.
Nepoznati tekst sline teine dobro razumije uz pomo ispisanih
nepoznatih rijei.

vrlo dobar

Uenik razumije sugovornika uz manje potekoe ako ovaj govori

polako i razgovijetno, te koristi poznati fond rijei.
Nakon itanja/ sluanja obraenog i uvjebanog teksta uenik
uglavnom (vie od 77%) tono odgovara na postavljena pitanja,
tono ispravlja veinu netonih tvrdnji te moe povezati veinu rijei i
njihovih definicija, tono nadopunjuje vie od 77% zadanih reenica,
uglavnom tono prevodi reenice te razumije jezinu poruku.
Nepoznati tekst sline teine dobro razumije uz pomo ispisanih
nepoznatih rijei i uz povremenu pomo uitelja.

dobar

Uenik razumije sugovornika uz vee potekoe ako ovaj govori

polako i razgovijetno, te koristi poznati fond rijei.
Nakon itanja/ sluanja obraenog i uvjebanog teksta uenik
sporije, ali uz pomo uitelja tono odgovara na postavljena pitanja
(vie od 64%), uz uiteljevu pomo tono ispravlja dio netonih tvrdnji
te povezuje dio rijei i njihove definicije, moe tono nadopuniti dio
zadanih reenica i samo djelomino razumije jezinu poruku (neke
reenice prevodi doslovno).
Nepoznati tekst sline teine ne razumije dobro uz pomo ispisanih
nepoznatih rijei, ve mu je potrebna vea pomo uitelja.

dovoljan
Uenik jedva razumije sugovornika ako ovaj govori polako i
razgovijetno, te koristi poznati fond rijei.
Nakon itanja/ sluanja obraenog i uvjebanog teksta uenik
razumije samo dijelove teksta, sporije i uz nastavnikovu pomo tono
odgovara na vie od pola postavljenih pitanja (vie od 51%), koristei
uglavnom kratke odgovore, povezivanje rijei i definicija tee
oteano, ali uz uiteljevu pomo ipak uspijeva, a tono prevodi samo
kratke, jednostavne reenice.
Nepoznati tekst sline teine ne razumije uz pomo ispisanih
nepoznatih rijei, ve mu je potrebna stalna pomo pomo uitelja.

nedovoljan
Uenik uope ne razumije sugovornika ak i ako ovaj govori polako i
razgovijetno, te koristi poznati fond rijei.
Nakon itanja/ sluanja obraenog i uvjebanog teksta uenik ne
razumije tekst, te ni uz pomo uitelja ne odgovara na pitanja (vie
od 51%), ak ni kratko , ne povezuje rijei i njihovo znaenje, te ni uz
nastavnikovu pomo ne uspijeva prevesti niti kratke, jednostavne
reenice.
Nepoznati tekst sline teine uope ne razumije ni uz pomo
ispisanih nepoznatih rijei, ni uz pomo uitelja.

2. Govorne sposobnosti
OCJENA

KRITERIJ

odlian

Uenik pravilno koristi jezik u svakodnevnim situacijama,

samostalno i tono odgovara na pitanja, prepriava jednostavne
dogaaje te postavlja pitanja, uspjeno primjenjuje vokabular i
gramatike strukture iz prethodno obraenih i uvjebanih sadraja.

vrlo dobar

Uenik usmeno koristi jezik u svim gore navedenim situacijama, ali

ponekad grijei u odabiru rijei, gramatici te slaganju reenica.
Nakon upozorenja nastavnika, sposoban je ispraviti pogreke.

dobar

Uenik za gore navedene situacije koristi kratke, jednostavne

reenice, koristei uglavnom zadane natuknice te pokazuje
skromne govorne sposobnosti.

dovoljan

Uenik koristi jezik u gore navedenim situacijama koristei kratke,

jednostavne reenice, pri emu takoer grije. Nakon upozorenja
nastavnika, uglavnom ne moe ispraviti pogreku.Pokazuje jedva
razumijevanje teksta i minimalne govorne sposobnosti.

nedovoljan

Uenik ne koristi strani jezik u gore navedenim situacijama.

Razumije samo pokoje pitanje na koje odgovara s da ili ne. Izgovor
mu je lo, nerazumljiv.

3. Jezine zakonitosti

OCJENA

KRITERIJ

odlian

Uenik je u potpunosti usvojio gramatike sadraje koji su do tog

trenutka obraeni, te ih pravilno upotrebljava u pismenom i usmenom
izraavanju te ih razumije i zna objasniti.

vrlo dobar

Uenik rjeava zadatke s gore navedenim gramatikim sadrajima u

rasponu od 80% do 89%.

dobar

Uenik rjeava zadatke s gore navedenim gramatikim sadrajima u

rasponu od 65% do 79%.

dovoljan

Uenik rjeava zadatke s gore navedenim gramatikim sadrajima u

rasponu od 51% do 64%.

nedovoljan

Uenik rjeava zadatke s gore navedenim gramatikim sadrajima u

rasponu ispod 50%.

4.Pismeno izraavanje
Tijekom kolske godine pie se 4 velike pismene provjere znanja te po potrebi vie kraih
provjera znanja. Sve su provjere planirane i najavljene. Velike se provjere piu nakon 2 do 3
obraene i uvjebane nastavne cjeline. One mogu biti kombinacija razumijevanja pisanog ili
auditivnog teksta, provjera slobodnog ili voenog izraavanja i provjera gramatikih struktura ili
pojedinana provjera jednog od elemenata.U pismenoj provjeri ocjenjuju se i pravopisne
greke, a ocjena je rezultat postignutog broja bodova.

OD%
40
60
75
90

DO%
60
75
90
100

OCJENA
dovoljan
dobar
vrlo dobar
odlian

5. Aktivnost i odnos prema radu

Uenikova aktivnost, kao i nedostatak aktivnosti, prati se i biljei se na bilo kojem satu u
rubriku za opisno praenje uenika.
Zakljuna ocjena se ne izvodi raunanjem aritmetike sredine, ve proizlazi iz brojanih
ocjena i opisnog praenja uenika tijekom cijele k. godine i moe biti vea ako je uenik
pokazao napredak u drugom polugoditu. Opisno praenje e utjecati na zavrnu ocjenu.
Uenici trebaju redovito pisati domau zadau, to e se i provjeravati i biljeiti u rubriku za
opisno praenje uenika. Svaka nenapisana zadaa biljei se kao minus a mogue je ispraviti
minus donoenjem naknadno napisane zadae.
Uenici trebaju redovito nositi pribor za rad. Nenoenje pribora evidentira se u rubriku za
opisno praenje uenika.
Kod vrednovanja uenika s posebnim potrebama posebna pozornost pridaje se
odredbama l. 5 Pravilnika o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u
osnovnoj i srednjoj koli.