4.

AUTOMATIZACIJA
Automatizacija je proces kojim se neto pravi automatskim, a takoer i stanje koje je
rezultat tog procesa. Automatizacija podrazumijeva sve mjere i procese kojima se smanjuje
udio ljudskog rada u modernoj proizvodnji, pruanju usluga i prometu. Ona u najirem smislu
predstavlja novu epohu u razvoju proizvodnih snaga, pronalaenjem sustava koji u sve veoj
mjeri zamijenjuju ovjeka, ne samo kao izvor snage, ve i u funkcijama opaanja, pamenja i
odluivanja.
4.2. Mehaniko upravljanje i automatizacija
Automatizirati se moe proces koji se nalazi na dovoljno visokoj razini mehanizacije.
Potpuna automatizacija prometnog procesa predstavlja posljedni stupanj u procesu sve vee
mehanizacije pojedinih prometnih procesa, pojedinih prometnih podsustava i cijelog
prometnog sustava. Stupanj mehanizacije komleksnog prometnog procesa ovisi od stupnja
mehanizacije pojedinih njegovih faza ili operacija, od opsega mehanizacije, odnosno mjere u
kojoj se odreena razina mehanizacije odrava pri prijelazu iz jedne faze procesa u drugu, i o
stupnju prodiranja mehanizacije, odnosno u kojoj su mjeri pomone operacije mehanizirane.
Mehanizacija se moe promatrati od najnieg stupnja, odnosno od rada golim rukama, preko
upotrebe alata i pomagala, do najvieg stupnja ili potpune mehanizacije kada sklopovi i
sustavi zamijenjuju ovjeka u samom procesu. Upravljanje i regulacija se tada mogu podijeliti
na: runo upravljanje, programirano upravljanje, runa regulacija na temelju mjerenja izlaznih
veliina i automatska regulacija.
Runo upravljanje podrazumijeva ukljuivanje i iskljuivanje nekog stroja ili alata u
jednostavnom procesu, a shematski je prikazano slikom 4.1.

PROCES

Slika 4.1. Runo upravljanje

Znaajka ovog naina upravljanja je ta to je izvor energije ovjek koji svojim rukama
obavlja odreenu radnju ili rukom pokree odreeni alat za obavljanje radnje. Odziv procesa
izravno je povezan s ulaznom pobudom, odnosno upravljanje procesom je neposredno. Pri
ovakvom nainu upravljanja, upravljaka funkcija nije ovisna o izlaznom rezultatu procesa.
Programirano upravljanje nastaje kada upravljaka jedinica djeluje na ulazne jedinice,
tako to vremenski mijenja varijable procesa na temelju izvana postavljenog programa, a
prikazan je shematski slikom 4.2.

PROCES

UPRAVLJA
(PROGRAM)
PROGRAMIRANJE

Slika 4.2. Programirano upravljanje

Program moe biti postavljen na temelju informacija dobivenih iz samog procesa,
iskustvenim metodama ili eventualno kao rezultat obrade podataka na raunalu. Izvor snage
za proces je snaga mehanizma odnosno energija koja se unosi u mehanizam, dok izvor snage
za upravljanje predstavlja snagu mehanizma koji upravlja procesom na predvieni nain.
Reakcija mehanizma ili procesa tada je vrsto odreena konstrukcijom stroja. Osnovne
znaajke ovog naina upravljanja su: cikliko ponavljanje jedne radnje i programirano
upravljanje nizom radnji. Odreeni podsustav strojeva tada moe biti daljinski upravljan ili se
proces moe upravljati na temelju promjene ulaznih veliina.
Runa regulacija na temelju mjerenja izlaznih veliina temelji se na mjerenju konanog
produkta procesa, a nastaje kada ovjek na temelju izlaznih podataka iz procesa djeluje na
ulazne parametre kako je to prikazano slikom 4.3. Izvor snage za upravljanje i regulaciju je
varijabilan i dolazi iz okoline. Proces reagira signalima na promjene izlaznih veliina.
Osnovne znaajke ovakvog naina upravljanja i regulacije su: mjeri se znaajka rada,
signaliziraju se unaprijed odreene vrijednosti mjerenja, osobito kada se otkriju pogreke, te
registrira se nain rada.
Mjerenjem fizikalnih veliina na izlazu procesa, ovjek djeluje na ulazne varjable u
ovisnosti o rezultatima mjerenja.

PROCES

Slika 4.3. Runa regulacija na temelju mjerenja izlaznih veliina

Automatska regulacija temelji se na djelovanju regulatora, koji je prethodno namjeten na
temelju informacija izvana, usporeujui mjerenjem na izlazu iz procesa uspostavu
projektirane vrijednosti izlaza, pogodnom akcijom na ulazu u proces. Ovaj proces regulacije

automatski uspostavlja i odrava stanje potrebno za postizavanje eljenog produkta procesa,

kako je to prikazano slikom 4.4.

PROCES

REGULATOR
INFORMACIJE

Slika 4.4. Automatska regulacija

Na regulatoru se vrijednost s kojom on usporeuje mjerenje - postavna vrijednost - i nain
kako on obavlja akciju u procesu redovito namjeta i korigira runo, ali to moe obavljati i
raunalo na temelju informacija dobivenih iz procesa i izvan njega.
Kod automatske regulacije izvor regulacije su varjable iz okoline i iz procesa, a proces
reagira akcijom tako to bira akciju iz niza moguih predodreenih ili modificira vlastitu
akciju unutar irokog raspona projektiranih stanja. Osnovna znaajka automatske regulacije
su to cikliki ispravlja nain rada nakon zavretka ciklusa prudukcije, ispravlja naina rada
za vrijeme procesa i predvianje potrebne reakcije u svrhu regulacije procesa kako bi se on
mogao ostvariti.
U okviru prouavanja prometnih znanosti, eljezniki promet predstavlja primjer sloenog
sustava upravljanja, a upravljanje tehnolokim procesom prometa eljeznikom prugom i
kolodvorima njegov podsustav.
Prometnica za odvijanje eljeznikog prometa je sloen tehniki sustav koji nazivamo
eljeznikom prugom, odnosno kolosijekom. Promet eljeznikim kolosijekom onemoguuje
slobodno kretanje vozila u svim smjerovima, pa se njihovo kretanje moe odvijati samo po
fiksno postavljenom kolosijeku, a skretanje s jednog kolosijeka na drugi se obavlja u
eljeznikoj postaji preko skretnica.
Obzirom na specifinosti odvijanja eljeznikog prometa, upravljanje pokretnim
sredstvima je ogranieno, a obavlje se uporabom klasinog modela, signalnim ureajima.
Signalni ureaji imaju zadau optikim putem prenijeti osoblju koje neposredno upravlja
prometnim sredstvom naredbu o nainu kretanja.
VANJSKI
UTJECAJI

SUSTAV UPRAVLJANJA

SMETNJE

UPRAVLJANI
SUSTAV

Slika 4.5. Model sustava upravljanja

Openito gledano, sustav upravljanja je sastavljen iz dva osnovna dijela: upravljaki i

upravljani sustav (slika 4.5.). Na bazi odreenih pravila te informacija iz upravljanog i drugih
sustava, upravljaki sustav upravlja podreenim sustavom pomou odgovarajuih tehnikih
elemenata.
eljezniki promet ima za cilj, kao i ostale vrste prometa, pokretanje prometnih sredstava
preko prometnog puta prema poznatom cilju.
Svako kretanje vezano je za opasnost koje moe ugroziti vlastito kretanje, ali i kretanje
drugih sudionika eljeznikog prometa. U cilju to sigurnijeg odvijanja eljeznikog prometa
potrebno ga je regulirati odreenim pravilima koja obuhvaaju tehnike elemente za
upravljanje prometom kao i organizaciju upravljanja prometom. Greke i nedostaci uslijed
nesavrenstva ljudskog organizma, kao i smetnje koje mogu ugroziti sustav, nastoje se
ukloniti uvoenjem ureaja koji u tehnolokom procesu zamjenjuju ovjeka.
Sustav za upravljanje prometom mora sadravati podatke neophodne za efikasno
rukovoenje eljeznikim prometom, a to su zapravo podaci temeljeni na mnogobrojnim
istraivanja svih elemenata odvijanja eljeznikog prometa. Ovi podaci mogu se izdvojiti iz
sustava upravljanja i u odreenom obliku prenijeti i staviti na raspolaganje ostalim slubama
radi daljnje analize i obrade.
Uspjeno upravljanje prometom vlakova mogue je kada se sagleda principijelno shema
koja je prikazana slikom 4.6. U njoj se raspoznaje osnovni krug upravljanja prometom, a to je:
gibanje, raspoloivost i upravljanje putem vonje vlaka.
GIBANJE VLAKA

RASPOLOIVOST VLAKA

UPRAVLJANJE PUTEM
VONJE VLAKA

RANIRANJE

Slika 4.6. Principijelna shema upravljanja eljeznikim prometom

Da bi neki proces mogao tei automatski, nuno je da pojedini procesi rada budu cikliki
povezani, odnosno da se periodiki ponavljaju. Najvaniji element u upravljanju eljeznikog
prometa je svakako gibanje vlaka, to znai da raunalski sustav pomou kojeg e se obaviti
automatsko upravljanje prometom, mora biti snabdjeven informacijama o prostoru i vremenu
u kojem se vlak nalazi. Nadalje, moraju postojati pravila odnosno propisi koji definiraju red
vonje vlaka, kojima e se utvrditi vrijeme i nain koritenja prijevoznog puta u odreenom
vremenu.
Usporeivanjem stvarnog koritenog vremena i planiranog vremena, koje je definirano
pomou reda vonje, identificiraju se odstupanja koja su vana za gibanje vlakova,
raspoloivost i upravljanje putem vonje pojedinog vlaka. Pri gibanju vlaka, raunalo
raspoznaje putem signalno-sigurnosnih ureaja slobodne odnosno zauzete kolosijeke, a o
kojem vlaku se radi podaci e u raunalski sustav dospjeti ili iz susjednih informacijskih
sustava ili vlastitim podacima vezanih za formiranje vlakova.
Budui da eljezniki promet u duem razdoblju ne tee uvijek bez odstupanja, mora biti
provedena optimalna raspodjela gibanje vlakova, bez korekcije kretanja vlakova. Korekcija
kretanja vlakova nije prihvatljivo rjeenje upravljanja eljeznikog prometa, jer se tako ne
moe ostvariti promet bez gubitaka.

Kako je potrebno ostvariti neprekidnu vezu prema pokretnom objektu upravljanja, a to je u

eljeznikom prometu vlak, osim stacionarnih signalno-sigurnosnih ureaja treba izgraditi
sustav mobilnog komunikacijskog sustava (sustavom GSM-R Global system mobile
telecommunications for Railway) kako je to prikazano slikom 4.7.

Slika 4.7. Moderni sustav upravljanja eljeznikim prometom