OSNOVE HIDROLOGIJE I HIDRAULIKE

TEORETSKA PITANJA ZA PRIPREMU I. KOLOKVIJA

OSNOVE HIDROLOGIJE
Openito
1. Napiite definiciju i osnovnu podjelu hidrologije prema podruju istraivanja.
- Hidrologija je znanost koja prouava vremensku i prostornu pojavu vodena Zemlji i zakone kruenja vode.
Prouava reime voda u atmosferi, na povrini i ispod povrine Zemlje bez obzira na agregatno stanje.
- Hidrologija je znanost koja se bavi pojavljivanjem, otjecanjem i raspodjelom vode u vremenu i prostoru.
- Prema podruju istraivanja dijeli se na: vodu u atmosferi
vodu na Zemljinoj povrini
vodu ispod povrine tla.
2. Objasnite hidroloki ciklus i navedite priblino koliine vode koje u njemu sudjeluju.
- Hidroloki ciklus je stalni proces kruenja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na Zemlji. Glavni
pokreta hidrolokog ciklusa je djelovanje Suneve radijacije, koja dopire do Zemljine povrine ime dolazi
do pretvaranja vode u paru i dizanja u atmosferu, u atmosferi dolazi do kondenzacije i ponovnog vraanja na
Zemlju ( kopno, oceane ) u obliku oborina.
3. Navedite najvanije sastavnice hidrolokog ciklusa i koliine voda koje ih ine.
- Tri najvanije sastavnice hidrolokog ciklusa su oborine, isparavanje i otjecanje.
4. U mm navedite prosjene koliine oborina koje padnu na kopno i more Zemlje.
- Prosjena koliina oborina na kopnu je oko 720 mm, a u morima i oceanima 1120 mm.
5. Priblino, u postocima, navedite koliine pojedinih vrsta i oblika vode na Zemlji.
- slatke vode 2,35% u obliku leda 1,73% i 0,76% ine podzemne vode
sve ostale vode na Zemlji s rijekama i jezerima iznose 0,04%
6. U mm navedite prosjene koliine oborina koje padnu i voda koje otjeu na prostoru Hrvatske.
- Oborine 65,7
/god, evapotranspiracija 39,6
/god
7. Navedite pribline godinje koliine vlastitih obnovljivih koliina voda po stanovnika Hrvatske.
- Vlastite obnovljive vode iznose oko 5880m3/st./g.

Oborine i isparavanje
8. Navedite to se prouava u okviru hidrometeorologije.
- Hidrometeorologija prouava oborine, isparavanja, vlagu u zraku, kondenzaciju.
9. Nabrojite osnovne meteoroloke parametri.
- Atmosfera, sunevo zraenje ili radijacija, temperatura zraka, vlanost zraka, vjetar ili strujanje zraka u
atmosferi i tlak atmosfere.
10. Navedite vrste i naine mjerenje oborina.
- Kiomjer je opi naziv za bilo koji ureaj kojim se mjeri koliina pale oborine. U uem se smisli naziv
kiomjer odnosi na ureaj za mjerenja dnevne koliine oborina.
- Ombrograf je zajedniki naziv za instrumente koji registriraju koliinu i trajanje tekue i krute oborine. Za
registraciju tekue oborine koristi se pluviograf, a za krute oborine nifograf.
- Za mjerenje oborina u nepristupanim, naroito planinskim, krajevima koristi se totalizator.

11. Opisom i skicom objasnite hijetogram i sumarnu krivulji oborina te objasnite njihovu povezanost.
- Opa informacija o reimu oborinu i sumarnim koliinama oborina dobiva se iz analize promjene koliina i
intenziteta oborina u funkciji vremena. Za pojedinu kinu situaciju iz grafikog prikaza se mogu odrediti
osnovne znaajke reima oborina (trajanje oborina, promjene intenziteta i ukupnu koliinu oborina). Promjene
koliina oborina je sumarna krivulja, a intenzitet oborina je njena derivacija.

12. to je temperatura i kako se mjeri?

- Temperatura zraka je pod utjecajem Suneve radijacije i Zemljine povrine i predstavlja toplinsko stanje
atmosfere. Za mjerenje najee se koristi obini ivin termometar (mokri, suhi), maksimalni ivin i
minimalni alkoholni termometar.
13. to je relativna vlanost, a to deficit vlanosti?
- Relativna vlanost predstavlja stupanj zasienosti vodene pare (odnos stvarne koliine vodene pare i max
koliine koju bi zrak mogao primiti kod odreene temperature).
- Deficit vlanosti predstavlja manjak vlage u zraku do potpunog zasienja.
14. to je tlak vodene pare e i koko se iskazuje?
- Tlak vodene pare predstavlja razliku tlaka zraka koji sadrava vodenu paru i tlaka suhog zraka
pv p (mbar).

e=

15. Navedite definiciju i naine odreivanja brzine strujanja zraka.

- Brzina vjetra se mjeri pomou anemometra, a za kontinuirano mjerenje koriste se razliiti tipovi anemografa.
Jaina vjetra se odreuje prema Beaufortovoj ljestvici.
16. to je evapotranspiracija i u kojim se granicama kree?
- Evapotranspiracija je ukupno isparavanje koje ukljuuje evaporaciju i transpiraciju.
- Pod pojmom evapotranspiracija u hidrolokom smislu pretpostavlja se ukupna koliina vode koja sa
povrine Zemlje odlazi u atmosferu.
17. Navedite ureaje za mjerenje i naine odreivanja evaporacije.
- Instrumenti tipa Wild i Piche, posude ( plivajui bazeni ) koji se postavljaju na odabrana mjesta akumulacija
ili jezera, manji bazeni postavljeni na tlu.
18. Navedite ureaje za mjerenje i naine odreivanja evapotranspiracije.
- Ureaji koji mjere evapotranspiraciju s odreenog terena tzv. lizimetri. To je posuda napunjena zemljom
tako da se postigne stanje to slinije prirodnom s zasaenom vegetacijom, na dnu se nalazi posuda u koju se
skuplja voda iji se volumen mjeri.
19. Nabrojite metode odreivanja prosjene oborine na slivu.
- Metoda aritmetika sredina, metoda Thiessenovih poligona, metoda izohijeta, trokuta, hipsometrijska
metoda i druge.

20. Objasnite metodu Thiessena-a za odreivanje prosjene oborine na slivu.

- Svakoj kinoj stanici odreuje se pripadna povrina poligon (teina) tako da se stranice poligona odreuju
kao simetrale spojnica pojedinih stanica. Ova metoda primjenjiva je za ravniarske terene.

21. Objasnite metodu izohijeta za odreivanje prosjene oborine na slivu.

- Izohijete su linije koje povezuju toke sliva jednake koliine oborina. Ovisno o namjeni odreuju se na
kartama razliitih mjerila.

22. Koliki je volumen pale kie od 50 mm na povrini od 1

P =50 mm = 0,05 m
A=1
=
V=?
V = A*P = 5*
23. Kolika je visina oborine u mm ako je palo 25 l/
V = 25 l = 0,025
A=1
P=?

24. to je intenzitet (jaina) oborine i kako se izraava - dimenzije?

- Intenzitet ( jaina ) oborine je odnos koliine oborina i vremena u kojem su se dogodile.
- Izraava se u mm/s

25. Ako je jaina (intenzitet) kie 0,002 mm/s i trajanje 120 minuta, kolika je visina pale kie?
i = 0,002 mm/s
T = 120 min = 7200 s
P=?
P = i*T = 0,002*7200
P = 14,4 mm
26. Ako je visina pale kie 15 mm i trajanje kie 20 minuta, kolika je prosjena jaina (intenzitet)?
P = 15 mm
T = 20 min
i=?

27. Skicirajte i objasnite koritenje ITP krivulja.

- Za odabrano lokaciju pokazuje vjerojatnost pojavljivanja oborina razliitih intenziteta u funkciji trajanja
oborine.

28. Skicirajte i objasnite koritenje PTP krivulju.

- Za odabranu lokaciju pokazuje vjerojatnost pojavljivanja razliite visine oborine u funkciji trajanja oborine.

29. to je PET kod prorauna evapotranspiracije.

- potencijalna evapotranspiracije, odnosno maksimalni intenzitet evapotranspiracije, koji bi se ostvario da
raspoloiva koliina vode u tlu nije ograniena. Na taj nain PET zavisi samo od meteorolokih uvjeta.
30. to je ET i kako se odreuje?
ET je stvarna evapotranspiracija a odreuje se metodom vodne bilance. Stvarna evapotranspiracija je manja
od potencijalne evapotranspiracije. Moe se odrediti samo ako se prvo izrauna potencijalna
evapotranspiracija (PET).

Sliv i procesi na slivu

31. Navedite osnovne imbenike sliva od znaaja za otjecanje.
- Klimatski - oborine,isparavanje, vjetrovi, vlanost zraka i dr.
- Geografski - veliina i oblik sliva, reljef, gustoa rijene mree, jezera, movare, snjene naslage
- Geoloki - geoloki sastav terena, vrste stijena, propusnosti terena, geoloki uvjeti za formiranje izvorita
- Bioloki - obratenost vegetacijom, vrste kultura, godinja promjenjivost jaine biljnog pokrivaa
- ovjek - poljoprivreda, umarstvo, izgradnja vodoprivrednih graevina

32. Napiite topografsku i hidroloku definiciju sliva.

- Sliv je podruje povrina zemlje (ukljuujui i podzemni dio) s koje gravitiraju sve vode prema vodotoku .
- Topografski sliv je sliv direktnog otjecanja.
- Hidroloki sliv je sliv podzemnog otjecanja.
33. Skicirajte i objasnite hipsometrijsku krivulju sliva?
- Radi sagledavanje visinskih odnosa u slivu crta se hipsometrijska krivulja koja daje povrinu ili postotak
ukupne povrine sliva iznad, odnosno ispod, pojedinih nadmorskih visina. (str.32, slika 5-2)

34. Kako se odreuje i koji utjecaj na otjecanje ima pad sliva?

- Za otjecanje je vana orijentacija sliva u odnosu na suneve zrake i dominantne vjetrove jer je to vezano za
isparavanje i transpiraciju vegetacije. Pad terena utjee takoer i na topljenje snijega.
- Jedan od naina odreivanja sliva je koritenje odnosa povrine ispod hipsometrijske krivulje i krivulje
povrine sliva.
( )
35. Navedite skicom nain meu djelovanja vodotoka i podzemnih voda zaobalja.

36. Objasnite utjecaj vegetacije na otjecanje sa sliva.

- Vegetacija ima vrlo vaan utjecaj na ukupno otjecanje sa nekog sliva. Biljni pokriva u velikoj mjeri
zadravaju oborine i poveavaju poniranje vode. Zadravanjem vode na liu i granju te transpiracijom
vegetacija smanjuje ukupno otjecanje sliva. S druge srane odravanje rastresitog zemljita vegetacija uva
rezerve podzemne vode, a smanjenjem erozije smanjuje koliine nanosa koji dolaze u vodotoke akumulacijska
jezera.
37. Objasnite utjecaj ovjeka na otjecanje sa sliva.
- Utjecaj djelovanja ovjeka na otjecanje sa sliva moe se podijeliti u dvije skupine:
1. utjecaji koji proizlaze iz ljudske aktivnosti u poljoprivredi, umarstvu, urbanizmu - oranje u pravcu
okomito na teenje vode, izvedba zemljinih terasa radi smanjenja nagiba terena, izravno utjee na smanjenje
otjecanja, odnosno poboljanje reima otjecanja voda.
2. utjecaji koji proizlaze iz vodnogospodarskih aktivnosti ( izgradnja akumulacijskih jezera, nasipa za
obranu od poplava, reguliranje vodotoka, itd ) hidrotehniki radovi ubrzavaju otjecanje i pogoravaju reime
otjecanja voda nizvodno jer se poveavaju velike vode, a smanjuju male vode. Poveava se ukupna koliina
vode.
38. to je efektivno otjecanje i kako se moe odrediti?

39. Objasnite o emu ovisi infiltracija oborina u tlo i kako se mijenja.

- Infiltracija je pojava kod koje voda ulazi u tlo i kree se pod silama gravitacije u pravcu temeljne ili
gravitacijske vode (podzemna voda).
- U prirodnim uvjetima ovisi o: reljefu
fizikim i kemijskim znaajkama tla
vegetaciji
oborinama
- Nakon infiltracije voda u tlu moe se nalaziti kao:
vodena para koja ispunjava pore i pukotine izmeu estica tla
voda vrsto vezana za estice tla (hidroskopna)
kapilarna voda koja se kree silama povrinske napetosti
temeljna (gravitacijska voda) koja se u tlu kree pod silama gravitacije
40. Skicom objasnite nivogram i hidrogram i to prikazuje? (Str. 41, slika 6-2c)
- Za odreeni profil rijene mree na slivu moe se pratiti i prikazati promjena vodostaja i protoka od pale
kie. Promjena vodostaja u vremenu naziva se nivogram, a protoka hidrogram.
41. Kod koje kie se kod otjecanja sa sliva javlja izlazni hidrogram u obliku trokut?
- Ako vrijeme trajanja kie jednako vremenu koncentracije
hidrogram ima oblik trokuta, a najvei
protok na izlaznom profilu iznosi
42. Kod koje kie se kod otjecanja javlja izlazni hidrogram u obliku trapeza?
- U sluaju da je vrijeme trajanja kie vee od vremena koncentracije
hidrogram ima oblik trapeza,
a najvei protok je jednak
43. to je koeficijent otjecanja i o emu sve ovisi?
- Koeficijent otjecanja je odnos ukupnog otjecanja prema hidrogramu ( povrina ispod hidrograma je volumen
otekle kie) i ukupnih koliina oborina koje su pale na sliv za odabrano razdoblje.

44. Navedite pribline veliine koeficijenta otjecanja za neke karakteristine slivne povrine.
- Metalni krovovi c = 0.95 l
- Obini krovovi c = 0.90 l
- Asfaltni pokrov c = 0.85 0.90 l
- Sportska igralita c = 0.10 0.25 l

Hidrometrija
45. Napiite definiciju hidrometrije.
- Hidrometrija je disciplina koja se bavi izuavanjem postupaka, metoda i tehnika vezanih za mjerenje
hidrolokih veliina.
46. Navedite vrste ureaja za mjerenje vodostaja.
- Vodomjerna letva
- Limnnigraf
- Ureaj sa ultrazvunim mjeraem
- Ureaj sa hidrostatskom sondom
47. Opiite tipove ureaja za kontinuirano mjerenje vodostaja.
- limnigraf za vodotoke s plovkom, na zrak, sa sondom, maerografi za mora, postoje:automatski registratori s
plovkom,automatski pneumatski registratori,autom.registr. s senzorom
48. Navedite ureaje za mjere razina podzemne vode.
- Piezometrima, buenim zdencima

49. Nabroji naine mjerenja dubine vode.

- Mjerenja se izvode tokasto ili se linija dna neprekidno snima, to uglavnom ovisi o raspoloivoj opremi i
potrebnoj tonosti. U osnovi se razlikuju hidrometrijska i akustina metoda.
50. Skicom i opisom objasnite linije jednakih dubina u koritu?(Str. 50, slika 7-10?)

51. Nabrojite naine/ureaje za mjerenje brzine vode.

- Kinematske metode (plovci i hidrometrijsko krilo)
- Metode koje se temelje na transformaciji energije (Pitot, Venturi)
- Termoenergetske (topla)
- Ultrazvune metode.
52. Skicirajte i objasnite profil brzina u vodotoku po dubini i popreno na tok vode.
- Raspored brzina u poprenom profilu rijenog toka zavisi od vrste teenja Teenje je uglavnom turbulentno
pa postoje brzine u sva tri smjera koordinatnog sustava. Kod pravocrtnog teenja od povrine prema dubini
brzine se smanjuju, a u poprenom idui od obala prema sredini matice se poveavaju.

53. Nabrojite naine mjerenja protoka.

- Neposredno mjerenje protoka (volumetrijska metoda)
- Posredno mjerenje protoka (povrine brzina, koritenje mjernih ureaja, pribline hidraulike metode)
54. Nabrojite vrste preljeva za mjerenje protoka.
- Pravokutni bez bonog suenja
- Pravokutni s bonim suenjem
- Trokutni
- Trapezni
55. Navedite vrste nanosa u vodotoku i odnos koliina.
- Lebdei (suspendirani)
- Vueni
56. Skicirajte granulometrijsku krivulju.

57. Skicirajte i objasnite protonu (konsumpcijsku) krivulju.(Str.64, slika 8-1)

58. Kako se odreuje protona (konsumpcijska) krivulja?

- Grafikim nainom se protona krivulja dobije interpolacijom krivulje prema tokama vodomjerenja na Q-h
dijagramu. Kod povlaenja krivulje treba nastojati da priblino isti broj toaka ostane s jedne i druge strane.
- Analitiki nain odreivanja protone krivulje zasniva se na izboru funkcije odreenog tipa. Za svaki
vodostaj ,,h'' iz sume vodomjerenja (Q, h) postoji izmjerena veliina ,,Q'', temeljem koje se definiraju
nepoznati parametri odabrane ope analitike funkcije.

OSNOVE HIDRAULIKE
Fizikalne znaajke tekuina
59. Napiite osnovnu podjelu tekuina (fluida) i navedite primjere.
- Kapljevine (voda, ulje, alkohol)
- Plinovi (zrak, kisik, metan)
60. Napiite definiciju i navedite gustoe nekih tekuina.
- Gustoa je fizika veliina koja pokazuje raspodjelu mase tekuine u volumenu.
- Gustoa je masa jedininog volumena homogene tekuine.
- Slatka voda: 1000 kg/ , morska voda 1020-1050 kg/ , zrak 1,25-1,29 kg/ , iva 13600 kg/
650-850 kg/

, nafta

61. Napiite definiciju stlaivosti vode.

- Stiljivost (stlaivost) tekuine je relativna promjena volumena pod utjecajem tlaka.
62. Objasnite viskoznost kapljevina.
- Viskoznost ili unutarnje trenje je svojstvo tekuine da prua otpor promjenama oblika. Tekuina prua otpor
promjenama oblika zbog djelovanja sile kohezije (meumolekularna sila). to je manji viskozitet to je vea
teljivost tekuine.
63. Nabrojite osnovna svojstva idealne kapljevine.
- Nestlaive tekuine
- Imaju pomanjka otpora kidanju
- Nepostojanje viskoznosti
64. Navedite osnovne anomalije vode.
- Anomalija vode je svojstvo (smjesa razliitih molekula vodika i kisika) koje je bitno razlikuje od ostalih
tekuina (fluida).
- Postoji u sva tri agregatna stanja, prijelaz iz krutog (led) u tekue naziva se kopljenje, iz tekueg u plinovito
isparavanje, a iz krutog u plinovito suplimacija.

Hidrostatika
65. Napiite i objasnite temeljnu jednadbu hidrostatike.
- Izraz za tlak predstavlja jednadbu pravca gdje je koeficijent nagiba
raste linearno, dok je u horizontalnoj ravnini konstantan.

, pa prema tome tlak s dubine ,,h''

66. Napiite opi izraz za ravnoteu elementarnog volumena kapljevine.

67. Napiite izraz za ukupnu veliinu hidrostatske sile na ravnu vertikalnu plohu.

68. Napiite izraz za ukupnu veliinu hidrostatske sile na ravnu kosu plohu.

69. Napiite Pascalov izraz za tlak u spojenim posudama.

70. Objasnite preko dijagrama tlaka veliinu uzgona kod tijela uronjenog u tekuinu. (Str.89, slika 3-11)
- Uzgon je specifini sluaj tlaka na tijelo uronjeno u tekuinu.
- Na slici (a) prikazano je tijelo volumena V uronjeno u kapljevinu gustoe . Horizontalne sile tlaka na tijelo
se meusobno ponitavaju (b), dok se sile tlaka u vertikalnom smjeru dobiju zbrajanjem dijagrama tlaka na
gornju i donju plohu tijela (c) i (d). Vertikalni dijagram tlaka je jednak volumenu tijela, prema (d), a veliina
tlane sile koje djeluju obrnuto od gravitacije glasi : U= gV

71. Napiite izraz za veliinu sile tlaka za poznatu povrinu i poznatu dubinu njenog teita.
72. Navedite poloaj i objasnite poloaj hvatita sile hidrostatskog tlaka na vertikalnu ravnu plohu?

73. Nacrtajte oblik tekuine i napiite izraz za sile koje djeluju kod linearnog ubrzanja. (Str. 95,slika 314)
(
)

74. Nacrtajte oblik tekuine i napiite izraz za sile koje djeluju kod linearnog usporavanja.
(
)

75. Nacrtajte i napiite izraz za oblik vodnog lica kod rotacije.