VANOST DEFINIRANJA UESTALOSTI POJAVE MINIMALNIH NONIH

PROTOKA U VODOVODIMA U JUGOISTONOJ EVROPI

evad Koldo1, Selma engi2
1

Institut za hidrotehniku HEIS, Sarajevo, dzevad.koldzo@heis.com.ba, S. Tomia 1,

Sarajevo, BiH, tel:+38733212466, fax: +38733207949

Institut za hidrotehniku HEIS, Sarajevo, selma.cengic@heis.com.ba, S. Tomia 1,

Sarajevo, BiH, tel:+38733212466, fax: +38733207949

ABSTRAKT
Mjerenja gubitaka vode koja se provode u mjernim zonama se baziraju na vrijednostima
izmjerenih minimalnih nonih protoka. Idealno bi bilo kada bi se hidraulika mjerenja mogla
vriti kontinuirano u trajanju od godinu dana. S obzirom na injenicu da veina vodovodnih
preduzea u jugoistonoj Evropi nije u mogunosti vriti mjerenja kontinuirano, ve samo
povremeno, od posebne je vanosti da se definie reprezentativan dan kada e to mjerenje biti
izvedeno, kako bi izmjerene vrijednosti protoka sadravale najvei udio stvarnih gubitaka vode.
Ovaj rad obrauje navedenu problematiku na osnovu rezultata hidraulikih mjerenja u velikom
broju vodovoda u regionu.
Kljune rijei: mjerenje, gubici, minimalni protok, zoniranje
ABSTRACT
Water Loss measurements, which are carried out in DMA1s are based on the Minimum Night
Flow measured values. It would be ideally if these measurements could be
performed
continuously for a period of one year. However, most of water utilities in SEE2 are not able to
perform measurements continuously, but only occasionally, Due to that reason, it is of
particular importance to define the exact day when this measurement will be done, in order flow
contained the largest part of real water losses. This paper deals with this issue on the basis of
the results of hydraulic measurements in a number of water supply systems in the region.
Key words: measurement, loss, minimum night flow, zoning

1
2

District Metering Areas

South-eastern Europe

Uvod

Prema preporukama Meunarodne Asocijacije za vode (IWA), mjerenje gubitaka vode

i njihovo strukturiranje vri se provedbom Vodnog bilansa3. Godinji vodni bilans se
uobiajeno koristi za procjenu ne-oprihodovane vode (NPV) i njenih komponenti.
Vodni Bilans moe pomoi vodovodnom preduzeu da smanji gubitke vode, a time i
gubitke u prihodima, te da postigne efikasnije koritenje vodnih resursa. Kako bi se
obezbijedile lokalne i meunarodne usporedbe uinka u pogledu upravljanja NPV-om,
radne grupe IWA-e su izradile meunarodni standard najbolje prakse za obraun
vodnog bilansa. Vodni bilans omoguava da se utvrde gubici vode i moe se koristiti
kao indikacija za povezane trokove, a takoer pomae i da se provjeri tanost
dokumenata i opreme za kontrolu sistema, pri emu priprema programa smanjenja
gubitaka vode ostaje glavni cilj.

Pristupi za proraun vodnog bilansa

Pristup od vrha prema dnu za proraun vodnog bilansa i indikatora uspjenosti,

poznat jo i kao inicijalni bilans je bri, jeftiniji ali u isto vrijeme i manje pouzdan
nego pristup od dna prema vrhu. Najvei nedostatak pristupa od vrha prema dnu je
u tome to je ovakva procedura uslijed veeg broja podataka koji se dobivaju na
osnovu procjene, podlona pojavi greaka i neodreenosti, a to dovodi do toga da ovaj
pristup veoma esto ne moe biti primjenjiv u zemljama u razvoju, jer vodovodna
preduzea nisu u stanju da obezbjede kvalitetne podatke ili naprave prihvatljive
procjene.
Mnogi prorauni koritenjem pristupa od vrha prema dnu pokazuju da je greku
manju od 15% kod prorauna stvarnih gubitaka teko postii ak i kod najbolje
odravanih vodovodnih sistema (npr. U zapadnoj Evropi). Obino rezultati koji se
dobiju koritenjem ovog pristupa imaju greku koja je vea od 30%.
Za razliku od pristupa od vrha prema dnu za proraun vodnog bilansa, koji se
uglavnom bazira na kontroli dokumentacije i prikupljanju podataka vezanih za
prividne (komercijalne) gubitke i koji se baziraju na procjenama, pristup od dna
prema vrhu se bazira na rezultatima mjerenja minimalnih nonih protoka u mjernim
zonama, to ovaj pristup ini pouzdanijim i sigurnijim, kada su u pitanju dobiveni
rezultati.

Prema terminologiji koja se koristi u SAD-u, naziva se jo i vodna revizija (Water Audit).

Minimalni protok

Vrijednosti stvarnih gubitaka se raunaju na osnovu izmjerenih

vrijednosti
minimalnog nonog protoka na taj nain to se od izmjerene vrijednosti minimalnog
nonog protoka oduzimaju vrijednosti korisne none potronje (ili rasipanja u
potroakim instalacijama) i mnoenjem sa No/Dan faktorom (NDF).

NODNA POTRONJA (NP)

STVARNI GUBICI
(SG)

MINIMALNI NODNI PROTOK (MNP)

Minimalni noni protok se sastoji od none potronje i stvarnih gubitaka u mrei

Tabela 1 prikazuje raspodjelu minimalnog nonog protoka.

Tabela 1:

POSEBNA NODNA PORONJA

NODNA KORISNA POTRONJA

REZIDENTALNA POTRONJA
NE REZIDENTALNA POTRONJA

RASIPANJE U POTROAKIM
INSTALACIJAMA
CURENJA KOJA JE MOGUE
DETEKTOVATI I OTKLONITI

CURENJA UNUTAR OBJEKATA

CURENJA IZVAN OBJEKATA

LINIJA ISPORUKE

NEPRIJAVLJENA CURENJA
PRIJAVLJENA CURENJA (KOJA
NISU POPRAVLJENA)
CURENJA NA PRIKLJUCIMA

PRIKRIVENI KVAROVI
CURENJA NA CIJEVIMA

Raspodjela minimalnog nonog protoka

Korisna nona potronja u jednoj zoni se mjeri kontrolnim mjerenjem na odreenom

broju sluajnih uzoraka kod 4 definisane kategorije potroaa u zoni:

privatne kue,
stambene zgrade,
mala privreda,
specijalni potroai

Oduzimanjem vrijednosti none potronje u zoni od vrijednosti minimalnog nonog

protoka u zoni izraunava se vrijednost stvarnih gubitaka.
Dobivena vrijednost se odnosi na veliinu curenja u nonim satima kada su pritisci u
zoni najvei. Da bi se ova vrijednost mogla iskazati kao srednja dnevna vrijednost
neophodno ju je pomnoiti sa NDF faktorom, koji je manji od jedan.
NDF faktor se rauna prema formuli:

NDF ( Pav Pm ax )
Gdje je:
Pav srednja dnevna vrijednost pritiska u zoni,
Pmax maksimalna izmjerena vrijednost pritiska u zoni
Koeficijent gubitaka koji ovisi o materijalu cjevovoda i kree se od 0,5 do 1,5.

Vjerovatnoa pojave minimalnih nonih protoka u vodovima u BiH i

Crnoj Gori

Rezultati koji budu dobiveni pristupom od dna prema vrhu e direktno ovisiti od
kvaliteta provedenih mjerenja. Idealno bi bilo da se mjerenja provode kontinuirano, te
da se proraun vri na osnovu rezultata mjerenja u trajanju od jedne godine, ali najei
sluaj je da vodovodna preduzea nisu dovoljno sposobna i opremljena za samostalan
rad na implementaciji vodnog bilansa, ve za takvo to angauju konsultante. U tom
sluaju nastoji se da se mjerenja izvre u to kraem roku, a najei sluaj je da ona
traju samo jedan dan po mjernome mjestu, gdje e s obzirom na postojanje dnevnih
neravnomjernosti u potronji vode, doi do znatnog uticaja na tanost izvrene analize
ovisno o tome koji je dan vreno mjerenje u odreenom mjestu.
Zbog gore navedenog na osnovu rezultata permanentnih mjerenja u 25 vodovodnih
sistema u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori definisani su dani i vrijeme pojave
minimalnih protoka te oekivani odnos minimalnih protoka izmjerenih u ostalim
danima u sedmici u odnosu na najmanju izmjerenu vrijednost protoka u sedmici dana.
S obzirom na razliite navike u potronji vode koje su ovisne o klimi i geografskom
poloaju vodovoda, podaci su sortirani u etiri grupe: kontinentalno podruje, priobalni
pojas, obalni pojas u periodu juni - septembar (ljetnji period) i obalni pojas u periodu
septembar juni. Na osnovu izvrene analize svih prikupljenih podataka statistika je
pokazala da se u grupi: kontinentalno podruje minimalni noni protok pojavljuje u
vie od 85% sluajeva u nedjeljom izmeu 04:00 i 05:00 sati,
U grupi Priobalno podruje minimalni protok se takoer pojavljuje nedjeljom, s tim
to se u terminu od 04:00 do 05:00 pojavljuje u 37% sluajeva, a u terminu od 03:00
do 04:00 u 22% sluaja,
U grupi obalno podruje ljetni period, varijacije minimalnog protoka su najmanje a
minimum se javlja petkom od 03:00 do 04:00 u 14 % sluajeva. Ipak s obzirom na
injenicu da u toku ljetnih mjeseci u priobalnom podruju dolazi do velikog priliva
turista, odnosno znaajnog porasta korisne potronje vode, u ovim podrujima u ovom
periodu bi trebalo izbjegavati implementaciju mjerenja za potrebe prorauna vodnog
bilansa.

U grupi Obalno podruje period septembar juni , minimalni noni protok se

pojavljuje nedjeljom od 04:00 do 05:00 u 39% sluajeva.

Slika 1: Vodovodni sistemi u BiH i u Crnoj Gori u kojima je provedena analiza

Zakljuak

Bez obzira to je analiza izvrena u vodovodima koji se nalaze u Bosni i Hercegovini i

Crnoj Gori, s obzirom na slinost klima i navika u potronji vode, rezultati su
primjenjivi i u drugim dravama u Jogo-istonoj Evropi, ali bi bilo korisno da se u
vremenu koji slijedi upotpune i sa rezultatima iz vodovoda u drugim dravama, to bi
se moglo uraditi u okviru jednog ili vie regionalnih projekata u okviru IPA projekata
ili pak preko asocijacije NALAS (Mrea asocijacija lokalnih samouprava u jogoistonoj Evropi), u okviru koje ve postoj radna grupa koja se bavi problematikom
vodosnabdijevanja.
Tablice koje e sadrati koeficijente sa kojima je potrebno mnoiti izmjerenu
vrijednost minimalnog protoka u odreenom podruju izraena kroz 95%-tnu

sigurnost tanosti4 e biti objavljene u drugoj polovini 2015. na web stranici

www.waterloss.com.ba.

Literatura

[1] Fantozzi M., Lambert A. : Residential Night Consumption Assessment, Choice of

Scaling Units and Calculation of Variability, 2012.
[2] Vuijak B., eri A., Koldo ., Key Operational Performance Indicators for Water Losses
in Water Utilities in Bosnia and Herzegovina, International Science Conference Reporting
For Sustainability (Budva, Montenegro), 2013.
[3] Hermel U., Koldzo .: Durchfhrung eines Water Audit nach IWA / AWWA-Methodik
in Herceg Novi, Montenegro, Wasser und Abfall, Sindelfingen (Germany), 2013.
[4] Koldo ., Prirunik za efikasno mjrenje i otkrivanje gubitaka u vodovodnim sistemima,
Institut za hidrotehniku Sarajevo, 2004,
[5] IWA Task Force Group: The Blue Pages Losses from Water Supply Systems: Standard
Terminology and Recommended Performance Measures, IWA, 2000

95% -na granica sigurnosti dolazi izvorno iz nesigurnosti izrauna, a temelji se na

normalnim distribucijama koje dijele svojstvo da 95% mjerenja spadaju u raspon od
1,96 standardnih devijacija () oko srednje vrijednosti.
4