4.

U PR AV N I S PO R
I
PR E K R AJ N I
PO S T U PAK

Boro Bovan

1.
UPRAVNI SPOR
POJAM, VRSTA, SVRHA I PREDMET
Upravni spor je regulisan Zakonom o upravnim sporovima (Sl.gl.RS broj 12/94).
Upravnim aktom se smatra akt kojim dravni organ rjeava o izvjesnom pravu ili
obavezi.
OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNI UPRAVNI SPOR
U subjektivnom smislu moemo govoriti kada je u pitanju sudska zatita prava graana,
preduzea. Objektivni cilj upravnog spora je u tome da se prilikom donoenja
pojedinanih upravnih akata obezbijedi zakonitost.
SPOR ZA PONITAJ AKTA I SPOR PUNE
JURISDIKCIJE
U sporu za ponitaj akta sud u upravnom sporu po tubi rjeava samo pitanje zakonitosti
pobijanog upravnog akta, da li je akt osnovan na zakonu ili ne.
U sporu pune jurisdikcije sud u upravnom sporu raspravlja sam pravni odnos i odluka
suda u svemu zamjenjuje osporeni upravni akt.
OPTI I POSEBNI UPRAVNI SPOR
U postupku pred sudom u upravnom sporu pojavljuje se tuilac i tueni. Posebnost
upravnog spora je u tome to je tuena strana uvijek organ koji je donio konani upravni
akt. Tuilac je onaj ko smatra da mu je osporenimupravnim aktom povrijeeno neko
pravo.
SISTEM ODREIVANJA PREDMETA
UPRAVNOG SPORA
Predmet upravnog spora je upravni akt koji se osporava. Po sistemu opte klauzule
upravni spor se moe voditi protiv svih upravnih akata. Po sistemu enumeracije zakonom
su posebno odreeni akti uprave protiv kojih se moe voditi upravni spor.
PREDMET UPRAVNOG SPORA
Predmet upravnog spora je upravni akt i pitanje zakonitosti upravnog akta.
RAZLOZI ZA VOENJE UPRAVNOG SPORA
Razlozi na osnovu kojih se moe pobijati upravni akt u upravnom sporu su:
- ako u aktu nije pravilno primijenjen zakon,
- ako je akt donesen od strane nenadlenog organa,
- ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupalo po pravilima postupka.

2.
POKRETANJE UPRAVNOG SPORA
Upravni spor se pokree tubom kod suda. Pravo na pokretanje spora ima: pojedinac ili
pravno lice, dravni organ, organizacija, naselje, nadleni javni tuilac, javni
pravobranilac.
AKTI PROTIV KOJIH SE MOE VODITI
UPRAVNI SPOR
Zakonom je utvreno da se upravni spor moe voditi samo protiv upravnog akta koji je
donesen u drugom stepenu, protiv prvostepenog upravnog akta protiv koga nema mjesta
albi u upravnom postupku.
NADLENOST ZA VOENJE UPRAVNIH SPOROVA
Okruni sud je nadlean da odluuje o zakonitosti konanih upravnih akata. Vrhovni sud
rjeava po vanrednim pravnim sredstvima.
3.
STRANE U UPRAVNOM SPORU
TUILAC, TUENA STRANA I
ZAINTERESOVANA STRANA
Tuilac u upravnom sporu moe biti: pojedinac ili pravno lice, organizacija, sindikalna
organizacija, drutvena organizacija, javni tuilac i javni pravobranilac. Tuena strana je
uvijek organ koji je donio konani upravni akt. Zakon zainteresovanom licu priznaje
poloaj stranke. Iz tog razloga se njemu kao i tuenoj strani mora dostaviti tuba na
odgovor.
4.
TUBA-OSNOV ZA POKRETANJE
UPRAVNOG SPORA
ROK ZA PODNOENJE TUBE
Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja konanog upravnog akta stranci
koja je podnosi. Ovaj rok vai i za organ ovlaen za podnoenje tube. Ako ovom
organu nije dostavljen upravni akt on moe podnijeti tubu u roku od 60 dana.
NAIN PREDAJE TUBE

Tuba mora biti predata nadlenom sudu. Moe se predati na pisarnici suda, a moe se
traiti potvrda o prijemu iste od pisarnice. Moe se slati potom.
PODNOENJE TUBE U SPORU ZBOG
UTANJA ADMINISTRACIJE
Ako drugostepeni organ po albi stranke protiv prvostepenog rjeenja, nije u roku od 60
dana ili u drugom propisanom kraem roku, donio rjeenje po albi stranke, a ne donese
ga ni u daljem roku od 7 dana po ponovljenom traenju stranke moe podnijeti tubu
zbog utanja administracije u upravnom sporu kao da joj je alba odbijena.
SADRAJ TUBE I TUBENOG ZAHTJEVA
Tuba mora da sadri: ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja, odnosno naziv i
sjedite tuioca, upravni akt protiv kojeg je tuba upravljena, kratko izlaganje zbog ega
se tuba podnosi. Uz tubu se prilae upravni akt koji se osporava. Dostavlja se sudu u
dva primjerka.
5.
POSTUPAK PO TUBI
Po prijemu tube sud provjerava urednost tube, da li je potpuna. Sud e odbaciti tubu
ako utvrdi da je tuba podnesena neblagovremeno ili prije vremena, ako akt koji se
tubom osporava nije upravni akt.
DOSTAVLJANJE TUBE TUENOM ORGANU
I ZAINTERESOVANOM LICU
Ovom radnjom poinje redovan postupak po tubi gdje se raspravlja o tubenom
zahtjevu. U odgovoru na tubu tuena strana i zainteresovano lice imaju mogunost da
upoznaju sud sa svojim argumentima.
ROK ZA ODGOVOR NA TUBU
Ne moe biti krai od 8 dana niti dui od 30 dana.
DUNOST TUENOG ORGANA DA POALJE
SUDU SPIS
Bez spisa se ne bi moglo ocijeniti osnovanost tube i pravilnost injeninih zakljuaka.
6.
RJEAVANJE U UPRAVNIM SPOROVIMA

Sud u upravnom sporu najee rjeava u nejavnoj sjednici, a moe rijeiti da se odri
usmena rasprava.
RJEAVANJE U NEJAVNOJ SJEDNICI
Sud najee raspravlja spor u nejavnoj sjednici i na podlozi injenica utvrenih u
upravnom postupku koje su prvi put tubom iznijeti u sudskom sporu.
USMENA RASPRAVA
Sud e odluiti na odravanje usmene rasprave ako smatra da je to potrebno radi boljeg
razjanjenja stvari. O odravanju usmene rasprave rjeava vijee u svojoj nejavnoj
sjednici. Usmenom raspravom rukovodi predsjednik vijea. O raspravi se obavezno vodi
zapisnik.
RJEAVANJE NA PODLOZI INJENICA KOJE
SU UTVRENE U UPRAVNOM POSTUPKU
Sud u upravnom postupku e presudom ponititi osporeni upravni akt, ako nae da se
spor ne moe raspraviti na podlozi injenica utvrenih u upravnom postupku.
7.
ODLUKE U UPRAVNIM SPOROVIMA
Sud u upravnom sporu donosi presudu ili rjeenje veinom glasova vijea i po zavrnoj
raspravi usmeno objavljuje svoju odluku. Vijee je sastavljeno od trojice sudija
( predsjednik i lanovi ). Presuda ili rjeenje se izdaje strankama u originalu ili ovjerenom
prepisu.
RJEENJE
Sud u upravnom sporu donosi rjeenje kada odbacuje tubu u sluajevima da je ista:
nepotpuna, podnesena neblagovremeno, da se protiv upravnog akta koji se osporava
mogla izjaviti alba, ako ve postoji pravosnana odluka o istoj stvari.
Sud koji je primio albu i sud koji odluuje o albi odbacie istu rjeenjem ako utvrdi da
je alba nedozvoljena, neblagovremena, izjavljena od strane neovlatenog lica. Kada sud
donosi odluku u vijeu smatra se da je odluka donesena kada su za nju glasala 2 sudija u
vijeu od 3 sudija, odnosno 3 sudije u vijeu od 5-ce sudija.

PRESUDA
Presudom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana. Ako se sud odlui za odravanje
usmene rasprave sud e po samom njenom zavretku usmeno i objaviti presudu odnosno
rjeenje, a u sloenijim stvarima sud moe odustati od usmenog objavljivanja svoje

odluke. U ovakvim sluajevima sud je duan da najkasnije u roku od 8 dana donese

presudu.
SASTAVNI DIJELOVI SUDSKIH ODLUKA U
UPRAVNOM SPORU
Odluka u upravnom sporu sadri: oznaenje suda, predsjednika i lanova vijea,
zapisniara, stranke i njihove zastupnike, predmet spora, dan kad je odluka izreena i
objavljena, dispozitiv, obrazloenje i pouku o albi ako je dozvoljena.
8.
PRAVNA SREDSTVA U UPRAVNOM SPORU
Su: alba, zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, zahtjev za zatitu
zakonitosti.
ZAHTJEV ZA VANREDNO PREISPITIVANJE
SUDSKE ODLUKE
Podnosi se Vrhovnom sudu RS:
1.Protiv pravosnane odluke suda ija nadlenost u upravnom sporu nije odreena za
cijelu teritoriju republike. Vrhovni sud o ovom zahtjevu odluuje u vijeu sastavljenom
od pet sudija.
2.Protiv pravosnanih sudskih odluka sudova u republici zbog povreda zakona, propisa.
ZAHTJEV ZA ZATITU ZAKONITOSTI
Nadleni javni tuilac moe podnijeti ovakav zahtjev.
ROKOVI ZA PODNOENJE ZAHTJEVA
Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke mogu podnijeti nadlenom sudu:
tuilac, teeni organ i zainteresovano lice u roku od 30 dana.
Zahtjev za zatitu zakonitosti podnosi javni tuilac u roku od tri mjeseca.
SADRINA ZAHTJEVA
Sadre: oznaenje sudske odluke ije se preispitivanje predlae, kao i razlozi i obim u
kome se predlae preispitivanje.
POSTUPAK PO ZAHTJEVU
Zahtjev se predaje nadlenom sudu.Sud e odbaciti zahtjev ili ako ga prihvati dostavie
odgovor protivnoj stranci i dati joj rok za davanje odgovora.
NAIN RJEAVANJA PO ZAHTJEVU

Nadlean sud e u pravilu po zahtjevu odluiti presudom, a rjeenjem samo ako zahtjev
odbacuje iz procesnih razloga. Nadleni sud e presudom odbiti zahtjev ako je neosnovan
ili uvaiti zahtjev ako je osnovan. Ako nadleni sud uvai zahtjev i ukine sudsku odluku,
on predmet vraa sudu ija je odluka ukinuta na ponovno suenje i odluivanje.
ALBA
Pravo na podnoenje albe ima tuilac ija je tuba odbaena ili odbijena. alba se
podnosi u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke stranci. Taj rok se ne moe
produavati. alba se predaje sudu ija se odluka pobija.
PONAVLJANJE POSTUPKA
Koristi se ako stranka sazna nove injenice, ako je do odluke suda dolo usljed krivinog
djela sudije, ako je isprava na kojij se zasniva odluka lana, ako zainteresovanom licu
nije data mogunost da uestvuje u upravnom sporu. Stranka moe podnijeti tubu za
ponavljanje postupka u roku od 30 dana. Stranka po isteku objektivnog roka od 5 godina
od dana pravosnanosti sudske odluke ne moe traiti ponavljanje postupka. U tubi se
mora navesti: odluka ije se ponavljanje trai, zakonski osnov ponavljanja i dokazi,
okolnosti iz kojih proizilazi da je tuba podnesena u zakonskom roku i dokazi za to. O
tubi za ponavljanje postupka sud rjeava u nejavnoj sjednici.
9.
STRANKE I TROKOVI U UPRAVNOM SPORU
Zakonom o upravnim sporovima odreeno je da svaka stranka u upravnom sporu snosi
svoje trokove. Redovni trokovi obuhvataju izdatke za sudske takse, advokatske usluge,
vjetaenje.
10.
OBAVEZNOST PRESUDA
Presude sudova donesenih u upravnom sporu su obavezujue. To znai da se presuda ima
izvriti u zakonskom roku na nain kako je to sud u upravnom sporu u svojoj presudi
utvrdio.
DONOENJE DRUGOG AKTA UMJESTO
PONITENOG
Kada prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto ponitenog upravnog
akta donijeti novi upravni akt, nadlean organ je duan da ga donese bez odlaganja i
najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. Ako se to ne uradi stranka
moe posebnim podneskom traiti donoenje novog akta. Ako nadleni organ ne donese
akt ni za 7 dana stranka moe traiti donoenje takvog akta od sudije koji je donio

presudu prvom stepenu. Sud e zahtjevom traiti od nadlenog organa obavjetenje o

razlozima zbog kojih nije donio upravni akt. Nadleni organ e odmah, a najkasnije u
roku od 7 dana dati objanjenje.

P R E K R A JN I P O S T U P A K

Boro Bovan
1.
OSNOVNA NAELA PREKRAJNOG
POSTUPKA
Optuno naelo
Prekrajni postupak se pokree samo na zahtjev oteenog lica ili na zahtjev ovlatenog
organa, ali ne i po slubenoj dunosti sudije za prekraje.
Naelo zakonitosti

Sudovi su duni da svoje odluke donesu na osnovu zakona i drugih propisa.

Naelo materijalne istine
Sud koji vodi postupak duan je da po slubenoj dunosti istinito i potpuno utvrdi
injenice koje su od vanosti za donoenje rjeenja o prekraju.
Naelo pomoi neukoj stranci
Naelo ekonominosti postupka
Prekrajni postupak se mora voditi brzo i kratko.
Naelo slobodne ocjene dokaza
Sud u prekrajnom postupku ocjenjuje dokaze po slobodnom uvjerenju.
Naelo sasluanja okrivljenog
Ovo naelo govori o obavzi suda da prije donoenja rjeenja o prekraju saslua
okrivljenog u predmetu.
Naelo jedinstvenosti
Vodi se jedinstven prekrajni postupak.
Naelo usmenosti i neposrednosti
Sud za prekraje ispituje okrivljenog i druge uesnike u postupku neposredno.
Naelo upotrebe svog jezika u prekrajnom postupku
Naelo dvostepenosti
Protiv prvostepenog rjeenja moe se izjaviti alba. Rjeenje u prekrajnom postupku je
pravosnano kada se vie ne moe pobijati albom.
Naelo pruanja pravne pomoi
Ovo naelo govori o obavezi sudova za prekraje da jedni drugima pruaju pravnu pomo
prilikom voenja prekrajnog postupka
2.
MJESNA, STVARNA NADLENOST
I IZUZEE
Mjesna nadlenost je pravo i dunost suda za prekraje da postupa po predmetima na
podruju za koje je osnovan.
Stvarna nadlenost propisuje se zakonima kojima se regulie i ureuje pojedina materija
i propisima zasnovanim na zakonu.
Sukob nadlenosti:
pozitivan- kada dva ili vie sudova smatrajui sebe nadlenim osporavajui to pravo
drugima,
negativan- kada dva ili vie sudova odbijaju da vode prekrajni postupak smatrajui sebe
nenadlenim.
Izuzee Lica e se izuzeti od radnji u postupku : ako je oteen prekrajem, ako mu je
okrivljeni ili branilac brani drug ili srodnik, ako je u prekrajnoj stvari uestvovao kao
predstavnik pravnog lica.
3.
OKRIVLJENI I OTEENI

Okrivljeni je lice protiv koga je pokrenut prekrajni postupak. On ima pravo da sudu
podnosi dokaze, stavlja prijedloge. Moe da se brani sam ili uz strunu pomo branioca.
Branilac moe biti advokat, diplomirani pravnik.
Oteeni je lice ije je kakvo lino ili imovinsko pravo prekrajem povrijeeno ili
ugroeno. Oteeni moe biti pravno i fiziko lice. Ima pravo da podnese zahtjev za
pokretanje prekrajnog postupka, podnosi dokaze, izjavi albu na rjeenje.
4.
PODNESCI I ZAPISNICI
Pod podnescima podrazumijevaju se zahtjevi za pokretanje prekrajnog postupka,
prijedlozi, molbe, albe.
Zapisnik je pismeni dokaz o izvrenoj procesnoj radnji u toku prekrajnog postupka.
5.
POKRETANJE I TOK PREKRAJNOG
POSTUPKA
POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA
Pokree se na osnovu zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka. Podnosi ga ovlateni
organ ili oteeni. Ovlaeni organi su: organi uprave, MUP, ovlaeni inspektori, javni
tuilac, preduzea.
Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka sadri: ime i prezime, ime jednog roditelja,
mjesto i datum roenja, mjesto stanovanja, ulica i broj i zanimanje, onosno naziv i
sjedite okrivljenog pravnog lica, injenini opis radnje, vrijeme izvrenja prekraja,
pravnu kvalifikaciju prekraja.
MJERE ZA OBEZBJEENJE PRISUSTVA
OKRIVLJENOG I DRUGIH LICA
Su: pozivanje, dovoenje, jemstvo i zadravanje.
Pozivati se mogu samo ona lica ije je prisustvo neophodno u prekrajnom postupku. U
pozivu okrivljenog naznaie se da li mora lino prisustvovati radi ispitivanja ili da svoju
odbranu moe dati pismeno. Svjedoci su lica koja mogu dati potrebna bitna obavjetenja.
Svako lice je duno da se odazove pozivu.
Dovoenje se primjenjuje u sluaju kada se okrivljeni ne odazove uredno dostavljenom
pozivu, a svoj izostanak ne opravda.
Jemstvo je mjera obezbjeenja prisustva okrivljenog do pravosnanosti rjeenja o
prekraju, i ne moe se odrediti prije nego okrivljeni bude sasluan i bez njegovog
prisustva. Ova mjera se moe primijeniti samo protiv okrivljenog koji nema stalno
prebivalite u Republici Srpskoj.
Zadravanje je mjera za obezbjeenje prisustva okrivljenog u prekrajnom postupku ako
se ne moe utvrditi njegov identitet, ako odlaskom u inostranstvo moe izbjei
odgovornost, ako je zateen u izvrenju prekraja.

ISPITIVANJE OKRIVLJENOG
Kada se okrivljeni prvi put ispituje uzee se njegovi lini podaci. Okrivljenom se
saoptava zato se okrivljuje i poziva se da navede ta ima u svoju odbranu. Ispituje se
usmeno i o tome se vodi zapisnik. Okrivljeni moe priznati prekraj u cjelosti,
djelimino, a moe i da uskrati davanje izjave. Ako ima vie okrivljenih ispituju se
pojedinano.
SASLUANJE SVJEDOKA, UVIAJ, VJETAENJE
Sasluanje svjedoka- Svjedok je duan da se odazove na poziv suda i da odgovara za
davanje lanog iskaza. Ne moe se sasluati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom
povrijedilo dunost uvanja slubene ili vojne tajne, branilac okrivljenog, brani drug
okrivljenog, srodnici okrivljenog, usvojenik ili usvojilac, vjerski ispovjednik. Svjedok
moe biti kanjen novanom kaznom ako je uredno pozvan a na sasluanje nije doao,
ukoliko odbija da svjedoi.
Uviaj- je procesna radnja koju naredbom odreuje sudija za prekraje a preduzima se
kada je za razrjeenje kakve vane injenice potrebno neposredno opaanje. Uviaju
mogu prisustvovati: svjedoci, vjetaci, okrivljeni.
Vjetaenje- Povjerava se strunoj ustanovi ili strunom licu-vjetaku pismenom
naredbom. Za vjetaenje se ne moe odrediti lice koje ne moe biti sasluano kao
svjedok, koje je osloboeno dunosti svjedoenja, koje je bilo sasluano kao svjedok i
lice prema kome je prekraj uinjen.
PRETRESANJE PROSTORIJA I LICA I
PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA
Pretresanje prostorija i lica- moe se preduzeti samo u sluaju tekih prekraja.
Pretresanje vojnih ustanova i lica mogu samo vriti vojni organi. Sud koji vodi postupak
predaje pismenu naredbu MUP-u jer se njemu i povjerava pretres. Pretresanje enskog
lica moe izvriti samo ena. Pretresanje se uvijek vri danju. Pretresanju e se pozvati da
prisustvuje dralac prostorije. Pretresanju prisustvuju dva punoljetna graanina. Sastavlja
se zapisnik.
Privremeno oduzimanje predmeta- Vri se na osnovu naredbe sudije za prekraje
protiv koje nema prava albe.
USMENI PRETRES
Sudija za prekraje moe odluiti da se usmeni pretres odri i u odsustvu okrivljenog,
odgovornog lica koje je uredno pozvano, uredno pozvanog predstavnika okrivljenog
pravnog lica, branioca okrivljenog. Usmeni pretres je javan. Ukoliko se postupak vodi
protiv maloljetnika usmeni pretres e se odrati bez prisustva javnosti. Usmeni pretres
vodi sudija za prekraje, a poinje objavljivanjem glavne sadrine zahtjeva, a zatim se
pristupa ispitivanju okrivljenog.
POVREDA REDA U PREKRAJNOM POSTUPKU

Da bi lice bilo kanjeno zbog ometanja reda potrebno je da to lice ometa rad i da je
prethodno na to bilo opomenuto.
TROKOVI PREKRAJNOG POSTUPKA
Obuhvataju: trokove svjedoka, vjetaka, tumaa, uviaja, izdatke za privoenje
okrivljenog, prevozne i putne trokove okrivljenih lica. Odluku o visini paualnog iznosa
donosi su. Lice koje je kanjeno za prekraj snosi trokove prekrajnog postupka.
Ukoliko je postupak obustavljen snosi ih sud za prekraje.
ROKOVI I POVRAAJ U PREANJE STANJE
Rokovi- su vremenski razmaci u kojima se ima obaviti neka radnja. Procesni rokovi su
rokovi koji su odreeni zakonom. Rokovi se raunaju na asove, dane, mjesece i godine.
U rokove koji se raunaju na as i na dane ne uraunava se onaj as ili dan kada je
pismeno dostavljeno ve prvi naredni as odnosno dan.
Povraaj u preanje stanje- Zbog proputanja roka za albu kao procesnog roka
okrivljenom e se dozvoliti povraaj u preanje stanje pod uslovima da je iz opravdanih
razloga propustio rok za izjavu albe, da je u subjektivnom roku od 3 dana od dana
prestanka uzroka zbog koga je proputen rok, podnio molbu za povraaj u preanje
stanje.
6.
RJEENJE O PREKRAJU
Odmah po izvoenju potrebnih dokaza u pravilu se okrivljenom saoptava izreka rjeenja
o prekraju. Po zavretku svih radnji u postupku, a najkasnije u roku od 8 dana mora se
donijeti rjeenje o prekraju. Rjeenje sadri:
- uvod (naziv suda, ime i prezime okrivljenog, mjesto boravka, zakonski osnov,
datum),
- izreka (sadri prekraj kojim se okrivljeni oglaava krivim, odredbe zakona,
kazna, zatitna mjera, odluku o pritvoru, odluku o trokovima),
- obrazloenje (sadri kratko iznoenje zahtjeva za pokretanje prekrajnog
postupka, iznoenje injenica),
- uputvstvo o pravnom lijeku (pouka o pravu na albu, rok za albu, kome se
predaje i koji sud o albi odluuje).
Ako okrivljeni zatrai da mu se dostavi prepis rjeenja o prekraju sudija za prekraje je
duan da mu rjeenje dostavi najkasnije u roku od 8 dana.
7.
DONOENJE RJEENJA BEZ POZIVA I
ISPITIVANJA OKRIVLJENOG
(SKRAENI POSTUPAK)

Niko ko je dostupan sudu ne moe biti kanjen, ako mu nije bilo omogueno da bude
sasluan i da se brani.
8.
PRAVNA SREDSTVA U PREKRAJNOM
POSTUPKU
Su redovna i vanredna. Redovna su : alba. Vanredna su: ponavljanje postupka, zahtjev
za sudsku zatitu, zahtjev za zatitu zakonitosti.
REDOVNA PRAVNA SREDSTVA
alba se izjavljuje protiv rjeenja o prekrajnom postupku koje je donio sud za prekraje
u prvom stepenu. albu moe izjaviti okrivljeni i podnosilac zahtjeva. alba se moe
izjaviti u roku od 8 dana od dana usmenog saoptenja rjeenja o prekraju. alba se ne
mora posebno obrazlagati, ve je dovoljno navesti u emu je alilac nezadovoljan
rjeenjem. U albi se mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi. Bitna
povreda prekrajnog postupka:
- ako je rjeenje o prekraju donio sudija koji se morao izuzeti,
- ako okrivljeni nije ispitan prije donoenja rjeenja o prekraju,
- ako je okrivljenom uskraeno pravo da koristi svoj jezik.
Povreda materijalnog propisa o prekrajima postoji ako je povrijeen taj propis po
pitanju:
- da li je radnja opisana u zahtjevu,
- da li ima okolnosti koje iskljuuju odgovornost za prekraj,
- da li je primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti.
Prvostepeni sud dostavlja albu sa spisom predmeta okrunom sudu u roku od 3 dana
nakon to je utvrdio da su protekli rokovi za izjavljivanje albe.
Prvostepeni sud je duan, kada mu je rjeenje ukinuto, da postupi po uputama
drugostepenog rjeenja.

VANREDNA PRAVNA SREDSTVA

Ponavljanje postupka
Ponavljanje postupka moe se traiti samo u korist kanjenog a iz sledeih razloga: da je
rjeenje zasnovano na lanoj ispravi, da je do rjeenja dolo zbog krivinog djela sudije,
kada se iznesu nove injenice ili dokazi.
Zahtjev za zatitu zakonitosti

Moe podii republiki javni tuilac u roku od 3 mjeseca od kada je kanjenom licu
urueno rjeenje po albi. Moe se podii protiv drugostepenog rjeenja okrunog suda.
Ne moe se podii ako je Vrhovni sud ve rjeavao po zahtjevu za sudsku zatitu.
Zahtjev za sudsku zatitu
Moe podnijeti samo kanjeni. Zahtjev za sudsku zatitu dozvoljen je samo protiv
drugostepenog rjeenja, a o istom odluuje Vrhovni sud Republike Srpske. Podneseni
zahtjev ne odlae izvrenje rjeenja o prekraju. Vrhovni sud e odbaciti zahtjev za
sudsku zatitu ako je podnesen od neopvaenog lica i ako nije dozvoljen po zakonu.
9.
POSEBNI POSTUPCI
NAPLATA NOVANE KAZNE NA LICU MJESTA
O naplaenoj novanoj kazni izdaje se potvrda u kojoj se naznauje koji je prekraj
uinjen, kolika je novana kazna izreena i naplaena. alba nije dozvoljena.
POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA
Prema maloljetniku koji u vrijeme izvrenja prekraja nije navrio 16 godina ne moe se
pokrenuti ni voditi prekrajni postupak.
POSTUPAK ZA NAKNADU TETE ZBOG
NEOPRAVDANOG KANJAVANJA I ZA
POVRAAJ NOVANIH IZNOSA
Pravo na naknadu tete zbog neopravdanog kanjavanja ne pripada kanjenom licu ako je
u ponovnom postupku doneeno rjeenje koji je prekrajni postupak obustavljen zbog
zastarjelosti gonjenja.
Pravo na povraaj novanog iznosa ima lice kome je u prekrajnom postupku
neopravdano izreena novana kazna, mjera oduzimanja imovinske koristi i zatitna
mjera oduzimanja predmeta.

10.
IZVRENJE RJEENJA O PREKRAJU
Rjeenje se izvrava po pravosnanpsti. Ukoliko okrivljeni izjavi albu na ovo rjeenje
prvostepeni sud je duan da je u roku od 24 sata proslijedi zajedno sa spisom okrunom
sudu, a ovaj sud je duan da u roku od 48 sati odlui po albi i rjeenje dostavi
prvostepenom sudu. Rjeenje o prekraju doneseno u postupku prema starijim
maloljetnicima (16-18godina) ne moe se izvriti prije pravosnanosti.