Professional Documents
Culture Documents
Zbirka Iz Fizike 1 Razred
Zbirka Iz Fizike 1 Razred
Bego Mehuric
ZADACI I OGLED!
'!
i1
Tuzla, 2000.
Reeenzenti:
Dr. Hrustem Smailhodii6, prof. fizike, Filozofski fakultet, Tuzla
Miroslav Babic, prof. fizike, Elektrotehni6ka skola, Tuzla
.Izdavac
Behram-begova medresa, Tuzla
Stampa
PREDGOVOR
Harlo-graf, Tuzla
Zbirka je pisana prema programu fizike za 1. razred tehnickih i srodnih skola,
a moze korisno posluziti i za ucenike ostalih skola. Prilagodena je i programu fizike
za 1.razred gimnazija Sarajevskog kantona. Oat je veliki broj raznovrsnih
zadataka.
Za stampariju
Safet Pasi6
Posebnu
grupu
zadataka,
E.
cine
demonstracioni
ogledi
Sadriaj
II MOlEKULARNA FIZIKA
7. Molekularno kinelicka teorija ................................................ 82
8. Kondenzirano stanje tvarl ..................................................... 90
9. Termodinamika. Faznl prelazl...... .......................................... 96
Rjesenja ....................................................................................104
1. Uvod ....................................................................................104
2. Kinematika ........................................................................... 104
3. Dinamika. Statika ................................................................... 105
4. Energija i rad ........................................................................ 112
5. Oseilaeije i talasi ................................................................... 114
6. Graniee primjenljivosti klasicne mehanike .................................. 115
7. Molekularno kineticka teorija .................................................... 116
8. Kondenzirano sranje tvari................................ ................ ...... 118
9. Termodinamika. Fazni pielazi. .................................................. 119
Dodatak ............................ : .................................................... 122
~I
II
ii
1:1
c""a+b,
c<a+b
-----_._--
,j]
,
II
SI.1.
F=Jp;2 +;Fz1
!1'
II
ii,
ii,
)
;.
V:::::Vj +V2
V=V1 + Vz(izoos vekt.ora v)
81.2.
Trigonometrljske funkclje (na pravoug!om trouglu):
X=nA
gdje je: X - mjerena velicina, n - brajna vrijednost, A - jedinica mjere. Na primjer,
duzina ucionice je 10m. Pisemo:
1= 10 m,
..
Apsolutna greska .svako9, pojedlnog mjerenja jednaka je apsolutnoj
vrijednosti razlike srednje vrl)ednostl mjerene velieine i rezultata pojedinih mjerenja:
~x,=lx-x,l; ~x2=lx-X21,itd.
Velielna
pri cemu je: 1- mjerena velieina, 10 - brajna vrijednost, m (metar) - jediniea mjere.
Prije pocetka mjerenja potrebno je pripremiti odgovarajueu tabelu u koju
cemo uplslvati rezultate mjerenih velielna.
Pisanje brojeva pomocu poteneije broja 10. U ftzlci se eesto sluzlmo vrlo
veiikim i vrlo ma!im brojevima pa je uobicajeno da se takvi brojevi pisu skraceno,
pomoeu potenei]e bra]a 10. Evo nekollko prim]era: brzina svjetlosti u vakuumu,
e = 300000 km/s
3'105 km/s
3'10' m/s ; sredn]i poluprecnlk Zeml]e,
R = 6370 km = 6,37'106 m ; nabo] tl]ela, q = 0,0000000012 C = 1,2'10'9 C ;
normalni atmosfersklpritisak, p = 101300 Pa = 1,013'105 Pa.
.
x=xil\x
Relativna g~eska mjeren]a je odnos srednje apsolutne greske i srednje vrijednosti
mJerene velleJne,
x
Ona je neimenova~ broj i obicno se izrazava u procentima:
~x
=-100%
x
Primjer 1: Pomoeu pomlenog mjerila sa nonijusom Izvrsili smo pet mjerenja
dutlne olovke I dobill vrijednosti: d, = 10,12 em; d2= 10,15 em; d3= 10,13 em;
d4= 10,11 em; d 5= 10,14 em. Srednja vrijednost mjerene velielne je
1003=
3,28 = 10,7854=10,8 ..
M, =110,13-10,15Iem=0,02em
36,7374 = 36,74
36,7334 =36,73
Srednja vrijednost mjerene velicine. Neka sma izvrsill n mjerenja velicine
M, =110,13-10,131 em = 0,00 em
M, = 110,13-10,111 em = 0,02 em
M, = 110,13 --10,141 em = 0,01 em
Srednja vrijednost apsolutne greske je:
~d
Potrebno je, izvrsitr najmanje tri mjerenja. Srednja vrijednost je najbliza pravoj
vrijednosU:
.
0,1 %
Greske indirektnlh mjerenja. Kada se fizicka velicina ne moze direktno mjeriti, vrSi se
posredno (indirektno) mjerenje. Za izracunavanje greske rezultata indirektnih mjerenja sluzimo se
F
!'=mg
sljedecim pravilima:
~,
x ""'nb
=-
x =ab
E=-+-
Lla
,
Llb
b
Lla .6.b
E=-+-
x=-
=2
Lla
~: I m (kg) I F (N) I
Elektri~ni
0,250A
LlU
)11
+ ,",,2 + )1:; ;
",A)l""b.F+t..m
~
R=~=-~=7,28.Q
otpor je:
iT
gdje je: F-srednja vrijednost sile koju pokazuje dinamometar, m-srednja vrijedhost mase kvadra,
ilmnajmanja masa tega na vagi, .6.F-polovina iznosi najmanjeg podioka na dinamometru. Rezultat
mjerenja zapisujemo u obliku
,"-=.-+Najmanji podiok voltmetra je 0,04V. Ocitavanje skale mazemo procijeniti na polovinu dijela
skale. Onda je najveea moguCa pogresk8 ocitavanja napona
gdjeje:
ilU = 0.02 V
b.)l"":jI
"" IlR
E ""
R=RAR
R "" (7,28 0,23)9:
a)
b)
c)
d)
e)
1.4. Mjesovite jedinice izrazi u polaznim SI jedinicama: a) gustinu tijela 7,8 g/em
b) brzinu automobila 45 km/h,
1.5. Koliko jedna godina ima sekundi? Aezultat izrazi potencijom ad 10,
1.6.Pomnozi ove brejeve, pazeci na pouzdana mjesta: a) 2,21'0;3; b) 2,02' 4,113,
1.7. Odredi kolicnik ovih brojeva, pazeci na pouzdana mjesta; a) 0,032 ; 0,004;
b) 97,52 ; 2,54,
1.8. Saberi zadane podatke, pazeci na pouzdana mjesta; 26,2 em+6 mm+0,26 mm,
1.9.0duzmi 0,34 9 od 250 9 pazeci na pouzdana mjesta,
Feynman
1.11. Zaokruzi brojne vrijednosti na dva decimalna mjesta: 5,732; 2,387; 1,244;
7,475.
1.12t Mjere6i zapreminu vade pomocu menzure ocitavanja su vrsena pet puta:
'32,5 ml; 32,0 ml; 32,5 ml; 33,0 ml; 32,5 ml. Odredi srednju vrijednost mjerene
zapremine, te srednju apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.
I MEHANIKA
1.14. Na vagi pise 2%. Sta to znaci? Kada na vagu stavimo teg od 1 kg, kolika ce
biti maksimalna apsolutna greska mjerenja?
2. Kinematika
2.1. Brzina. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje.
Iznos srednje brzine definise se relacijom
lis
V=-
lit'
v::::::const;
S::::::
v t
1.18. Vrijednosti otpora dva otpomika su: R1= (120:t1) Q i R2= (160 1)0.. Odredi relativnu gresku
mjerEmja ekvivalentnog otpora kad se onl vezu serijskl.
3
1.19. Potrebno nam je odmjeriti 300 em vode, a oa raspolaganju imamo menzuru od 100 em Jedan
3
podiok menzure iznosl 2 cm . a) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku napravlti kad odmjerimo
100 ems vode? b) Koliku cerna apsolutnu i relativnu gresku mjerenja napraviti kad odmjerimo 300
ems vode?
1.20. Odredivan je period oscHovanja matematick6g klatna i izmjereno je vrijeme trajanja 10 oseilacija
koje je iznosilo 39,2 s. Mjerenje je vrseno stopericom ciil najmanji podiok iznosi 0,2 s. Odredi
apsolutnu i relativnu gresku mjerenja vremena trajanja: a) 10 oscHacija; b) jedne oscHacije (perioda
oscilovanja).
15m
1.21. Koliki je otpor proyodnika, ako je na njegoYim krajevima napon U",,(6,2 0,1) V, a kroz njega tece
slruja I:: (0,25 0,01) A
1.22. Pri odredlvanju koeficijenta trenja klizanja, sHa koja pokrece tljelo u horizontalnom pravcu, stalnom
brzinom, lznosi 1,6 N. Masa tijela je 500 g. Koliki je koeficijent trenja ie apsolutna i relativna greska
mjerenja? Najmanj! podiok na skali dinamometra kojlm se vuce tijelo lznosi 0,1 N, a najmanji teg
na vagi kojim se mjeri masa tijela lznosl 1 g.
Rjesenje:
autQmobila,
a)
bicikla
Na
j
slici
pjesaka
5,
s(m)
kretanJa
prikazana. su
10
11
/(
".
til.
Is
;~~
::=~= 6m=6~
//
i~'
'olika je srednja brzina trkaea u mls i km/h?
.\
Brzina pjesaka je
_"'s_6m-2m
vp - .6.t 3s
133.'!:'.
/
' s ',,/
m'
t=6-3s=.18m ..
t=2-3s=6m
s
sp::= vp t=1,33-3s=4m
s
20 min
B 40 min C
..
..
20 km
4D km
S1.7.
@ kretala
Ledena santa prede 300 km za 22 dana. Kolika je srednja brzina kojom se
santa?
.
(fS) Avion sa kre6e tri puta brie od zvuka. Koliko raslojanje prede za 1 min? Za
"
(:f.4:-,za koje vrijeme <Se biciklista preci put od Tuzle do Lukavca u iznosu od1 2 km,
C'ako se krete prosjeenom brzinom 28,8 km/h?
b)'KbIU::i je pomak?
Rjesenje: a) Put se mjeri dul. putanje kojom se tljelo krece. Iznos puta
y{km)
1,5
je(sl. 6):
---------- B
g=SOA. +sAB
0,5
-------
A
1 x(km)
S1.6.
SOl.
=~r(1-km-)-;-'-+-(O-.5-km-)-;-2 =l,12km
SAD
""lkm
S1.8.
(s;
81.9.
2.13. Od Irenutka kada se vidi munja do Irenulka kada se cuje udar groma
prolekne 68. Koliko je udaljeno mjeslo udara groma od posmalraea? Za brzinu
zvuka u vazduhu uzeti 340 m/s.
2.14, Odjek od druge strane kanjona cuje se nakon 3 s. Kolika je sirina kanjona?
c= 340 m/s.
12
13
2.15. Brzina metka iz puske je 700 m/s. Za koje vrijeme metak prede rastojanje do
cilja od 450 11)? Poslije koliko vremena ce se cuti ispaljenje metka na cilju?
c=340 m/s.
2.30. B':2ina. rljek~ u odnosu na obalu je 2 mls. Djecak u mirnoj vodl maze razviti brzinu plivanja 1 m/s
K)OhkU ce,brzmu U ,odnosu na obalu imati djecak: a) aka pUva niz rijeku b) ako pliva uz rljeku'
~~t iIAotoml
2.17. Za koje vrijeme svjetlost prede rastojanje od Sunca do Zemlje koje iznosi sto
"
Ii
..K
------------~.-----..
2km
.!
I
II
O,Skm
2.24. Covjek pode u setnju i prede prema istoku 3 km, 8zatim prema sjeveru 4 km.
Kolika je najkra6a udaljenost od polaznog do krajnjeg polozaja covjeka?
2.25, Koliko vremena je opterecen most dugacak 100 m ako preko njega pralazi
voz dugaeakSO m, brzinom 72 km/h?
2.26. Ova automobila se kreGu po pravcu stalnom brzinom u odnosu na Zemju,
v,= 54 kmlh i v,= 36 kmlh.a) Kolika je brzina prvog automobila U odnosu na
drugi ako se kre6u u istom praveu i smjeru? b) Kolika je relativna brzina
automobila ako Se kreGu u susret jedan drugom? c) Koliko dugo 6e prv!
automobil pretieati drugi ako su cluzine automobila jednake i iznose I = 3 m.
d) Koliko dugo Ge se mimoilaziti ako se kreGu u susret jedan drugom?
~rzinom ~=
14
------------------
a
81.11
2.35. Z.adatak.Odredi srednju brzinu i relativnu brzinu kugliea pri kretanju niz
koslnu.
P ribor: OVije kugliee, mjerna traka (iii lenjir), stoperica, daska duga najmanje
1 m.
potreban.
!.I
II,1
_ av
a=--
2.27. Koliko dugo ce se mimoilaziti dva voza dugacka 100 m i 160 m, ako se krecu
u susret jedan drugom brzinama 20 mls i 45 kmlh?
2.28. Jedan djecak se krece brzinom v, = 1 mls a iza njega u istom smjeru drugi
djecak brzinom V2= 9 km/h. Pocetno rastojanje izmedu njih je d=100 m. Poslije
v,
2.36. Zadatak: Odredi relativnu brzinu kretanja dva ucenika: a) kad se kreGu u
susret jedan drugom, b) kad se krecu jedan iza drugog. Koji Ii je pribor
S1.9.a
2.23. Zamisli da si se vozio taksijem od kuce do trtnog centra koji je udaljem 3 km,
i natrag do ky6e. Jesi Ii platio put iii pomak? Koliki je put a koliki pomak?
I
I
G
Cam~:
r
18
snagu.
(2.~liva~
pr~lazi rijeku okomito oa njen ,tok brzinom v!"" 1,8 mls. Brzina taka vade je v:<"" 1' 1 mls.
,ada Ie 5tl9aO oa suprotnu stranu rijeke vada 9a je odnijela 12 m
amea
\....1:,:;V
'
eamac se krece nlZ rlJeku. brz,inom ~ mIs, a uz rijeku brzinom 3 m/s. a} Kolika je brzlna
odnosu oa vodu?, b) Kollka j8 brzma vade? Motam! eamac u aba sJucaja razviJ'a istu
at
81 jedinica za ubrzanje je ~ .
s
a=const,
v==voat
at'
2
s=vot-
v 2 =v~ 2as
primje~;~~utomobil
ae
v =v~ -2as.
2
v 2 :;:;::2a8
'
W
,
15
0'
ill
2
Vo
81
5S
m =125m
'
.
21s'
=2a
-= .
Rjesenje:
.
P'
rimJer(2: Na V,I- dijagramu (slika 12)
pnkazano je kr tanje atuomobila A i bicikla B
a) Odredi ubrzanje bicikla
'
b) Odredi ubrzanje automobila
c) Grafi~ki odredi predeni put bicikla za prvih 6 s.
d) Grafiek, odredl predeni put automobila za prvih 6 s,
IOOOm
m
Vo ~18-~18---~5h
3600$
S
km
m
y~54-~ISh
S
km
t~5s
a)a-?, b)s-?
S2
.
_ Predeni put koji ~e automobil presao do zaustavljanja (zaustavni put)
Izracunavamo IZ Jednacm8
s=-;
2
s
5S
gdje je. vo- poeetna brzina, predznak plus za ravnornjerno ubrzano kretanje,
predznak minus za ravnomjerno usporeno kretanje. U gornjim formulama
uvrstavaju se apsolutne vrijednosti iznosa ubrzanja (usporenja).
v=at;
sm
Vo
a=-=--=1-
e)s",
b) Ubrzanje automoblla je
m
s
2,.(5s)
s
15
s~vot+-~S-Ss+-"--::--
.6.v
.l.t
a'=-~
at
a = O.
15.1ll- 5 .1ll
a= V-Yo
t
81.12.
a-
50m
v- _
Vo
_
t
_3 m
68
2m
S2
SE
=v ot=3-6s=18m
.
s
d) Predenl put automobila predoten je. takode povrSinom ispod v(t) prave:
16
17
/'
2.40, ~nke se kre6u niz brijeg stalnim ubrzanjem 0,4 mls'. Ako su sanke krenule
". izstanja mirovanja, na6i: a) brzinu poslije 5 s; b) predeni put za 5 s.
tJ.v t
s A =v 0 t + 2-
Av = aAt i lit = t, to je
at'
Posta js
SA
~2.
=Vot+2'
2':".. (6S)2
SA
m 6
=3~.
s+
S2
18m+36m=54m
Relacija koju sma izveli je opsta relacija za predeni put kod rC!vnomjerno
ubrzanog pravoflnijskog kretanja.
t . dan drugom lz mjesta A i B. prvi
primj~~DVa ~otoCikli.sta ($\:.. 13J ~~~r~c~r:6:uss:ra~enomjerno usporeno sa uspore,njem
B ima brzinu V02= 36 km/h i kreGe se ravnomjem o
motociklista ,u .rOJestu .A I,ma brzlOu ,V(H,- 7.
a=2 mfs. Drugl motoclskhsta. se2 krece ,IZ mj~sta (j'
, t Ai B je d :;;: 300 m. poslije koUko vremena
ubrzano sa ubrzanjl(!m'a = 2 mls . Udaljenost ,lzme ~ mJes a
6e se motoclklisti susresti i na kojo; udaljenostl od mjesta A?
A70
II
'I1,'\
I.~ ~
_2.43. Avion treba pri uzlijetanju da dostigne brzinu 360 km/h. Vrijeme kretanja po
pisti je 10 s. Kolika je potrebna duzina piste? Avion se kretao ravnomjerno
ubrzano.
G4.
~. Sieiklista se vozi stalnom brzinom vo= 4 mls. Koliko sekundi mora da okre(;e
pedale da bi, uz stalno ubrzanje 1 m/s 2 postigao brzinu tri puta vecu od
, poeelne brzine?
.
~.
@.
Rjesenje:
.t2:4a, Voz se kre6e brzinom 54 km/h i poene koeiti stalnim usporenjem 0,25 m/s
\~)
a= 2 mfs2
d_ 300 m
S1.13.
Za vrijeme 't prv! motociklista prede put
.
at 2
51 =VOlt--, adrugl,
2
Rastojanje'izmedu motociklista je (sl. 13) 1= d - (SI
+ 52) .
/
U trenutku susreta je I = 0, te je:
'~AUIObUS
2.50. Na sliei 14 je v,t - dijagram krelanja tri lijela: A,S i C. Odredi: a) ubrzanje sva
Iri tijela, b) predeni put svakog tijela u toku prve dvije sekunde kretanja.
VOl
v(m1s)
+ v02
c
Prv! motociklista prete za to vrijeme put
T
.
I minute dobije brzinu 15 m/s. Koliko
\ ~.38) Autobus, iz stanja ~irovanja, za po a
-~':JznOSi srednje ubrzanje?,
.
1i<,
.
I d 144 km/h za 4 S. ,Odredl
",2:3 . Motoeiklista se ravnomjerno ubrzava od. nu e o ,
., .'
~,~~)ubrzanje motocikliste i predeni put za to Vrljeme,
18
Koliku (;e brzinu imali poslije 4 s koeenja? b) Koliki 6e put predi u toku 4 s
kocenja? c) Za koliko vremena 6e se zaustaviti? d) Koliki 6e pred put do
zaustavljanja?
,, __
d_,,-,105
S1.14.
".)
2
: '(s)
81.15.
2.51. Na sliei 15 je gralikon brzine kretanja tijela.a) Kako se kretalo tijelo? b) Koliki
put je preolo u toku prve sekunde kretanja? b) Koliki put je preslo u naredne
dvije sekunde kretanja?
19
po
,,
%0
'"
v(m/s)
__
.,. _________ ,I
81.22.
... I
tt;')
'n
,,
S1.16.
'.
t(8)
8
S1.17.
2.53. a) Kakvu vrstu kretanja predstavljaju pravei na slici 17? b) Odredi ubrzanje za
svaku vrstu ktetanja. c) Odredi predeOi put za 8 s za svako kretanje.
za prve dvije sekunde kretanja.
12 ....... -.
v(m/S)
t(s)
v(mlo)
2.62. Zadatak: Odredi srednju brzinu kretanja kuglice niz kosinu. b) Odredi srednju
brzinu kretanja kuglice u manjim vremenskim intervalima (npr. svake dvije
sekunde). c) Kako mozes dokazati da je kretanje ravnomjerno ubrzano?
d) Odredi ubrzanje kuglice.
S1.18.
To je kretanje kod kojeg je intenzitet brzine stalan, ali se mijenja pravac brzine.
Ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se centripetal no
ubrzanje. Ono je usmjemo ka centru kruzne putanje i ima intenzilet:
t(.)
81.19.
y'
a c =r
2.56. Na sliei 20 su prikazani palozaji kuglice u p,,;,e eetiri sekunde. kretanja niz
kosinu. Izmedu dvije susjedne crtice udalJenost je 10 :,m. a) Izracunaj srednju
brzinu kuglice. b) Odredi ubrzanje kuglice, c) DokaZl da je kretanja ravno
mjerno ubrzano.
.
_
.
2.57. Nacrtaj v,t _ dijagram ravnomjern~ ubrzan,pg kretanj~ bez ~ocetne br~~~k~~
tri tijela cija su ubrzanja: 0,5 mis, 1 mis, 1,5 m/s . Po cemu se
j
, grafici?
2.58. Na slici 21 dat je grafikon zavisnosti. ubrzanja
'i's<m1S'l
materijalne tacke od vremena. a) Nacrtaj grafiko.n
I
brzine za prvih 5 s kretanja; b) Kolika je brzlna poshje 1
I
5 s? c) Koliki je put presla materijalna tacka za 5 s?
I
2.59. Tijelo se poene kretati iz sta~ja mirovanj~,
ravnomjerno ubrzano, sa akceleracljom 0,4 mls.
Koliki put prede u petoj sekundi kretanja?
tl
f=N=.!..
t
81.21
21
20
Rjesenje:
r= 80 em = 0,8 m
N= 150 ob
t-1 min ~ 60 s
a)l=?, T"?, b) v''?, e)a,=?
S1.23.
1
1
T=-=--=04s
f 250b
'
s
b) Periferijska brzina tijelaje:
m,
2m 20,8m3,14 12,56 V=0,48
S
T
2.71: Vrijemeobilaska Zemlje oko Sunca iznosi 365,24 dana, a srednje rastojanje
11
Izmedu nJlhovlh centara Iznosi 1,49-10 m: Kolikom brzinom s, e krece Zem!J'a
oko Sunea?
'
~
m
,
12,56v
s
a c :=-=
r
O,8m
m
=197,2 1 ,s
iI
I
T
2.63, Ubrzanje koje karaklerise promjenu intenziteta brzine zove se tangeneijalno
ubrzanje at ubrzanje koje karakterise promjenu pravca brzine zove se
centlpetalno ubrzanje, ac Koliko je tangencijalno a koliko centrlpetalno
ubrzanje kod: a) ravnomjernog pravolinijskog kretanja, b) ravnomjerno
ubrzanog pravolinijskog kretanja, e) ravnomjernog kruznog kretanja.
>
- - -;; - - - nO--=.-.;!J
F,
m
3. Dinamika. Statika
3.1. Newtonovi (Njutnovi) zakoni. Impuls. Od..zanje impulsa.
22
p=mv,
p=mv
- "p
F=-
"t '
F-- "P
F=ma,
F=ma
"t
"
23
e) Predeni putje:
Fg=mg;
Tezina tijela je sila kojom tijelo djeluje na podlogu iii tacku vjesanja.
FI,2 = -Fl,,;
2
5~.(2s)2
at
S2
s=v ot+-=6m2s+--"--,,-2
2
Fg;:;;:mg,
F,,2
= Fl"
,r
(mv)"" = cons! .
b) p=?;
N -mg=O
S1.25.
s
Iznos sHe rekcije podloge je 9,81 N, a iznos sile kojom tijelo pkomito
pritiskuje podlogu je takode 9,81 N; N = -FN; FN=N=9,81 N.
Rjesenje:
m,=3 1=3000 kg
m2=14 kg
v,=500 m/s
e)s=?
v=vo+at
Ubrzanje cemo odrediti koriste6i se vezom izmedu sile, mase i ubrzanja.
Iz Drugog Newtonovog zakona slijedi:
kgm
V1=?
4
F
4N
S2
m
a=-=--=--=5m 0,8 kg 0,8 kg
s'
fil v 1
V!=ID 2 V Z
m,
14kg500=
s
3000 kg
2,3 ffi
5
v=6-+5-25=16-.
s
S2
S
p=mv=0,8kg16-=12,8kg- .
s
5
24
rug
m/s
a) v=?,
N+mg=O
Prlmjer 3. Iz topa cija je masa m,=3 t ;spali se granata eija je masa m2=14kg
brzinom v2=500 m/s. Kolika je brzina eijevi tokom njezina trzaja prema nazad?
m= 800 9 = 0,8 kg
t=2 s
F=4N
)(0 - 6
s=22m.
2,';' N.
Koliko
q
..
ubrzanje dobiti
@ brzina
Kamion mase 4 t krece se ravnomjerno ubrzano tokom 8 s', Pri tome mu se
poveca od 2 m/s do 10 m/s. Kol;ka slla za to vrijeme djeluje n,a kamion?
~ljelO
v(mls)
~d
3.5.a. Pod djelovanjem sile od 6 N tijelo poslije 2 s doblje brzinu 8 mls. Kolika je
v masa tijela?
3.S.b. Na tijelo mase 2,5 kg poene djelovatl stalna sila tako da ono prede put od
v 8 m za 2 s. Koliko je ubrzanje tijela i koliki je iznos sile?
.
3.6. Sila kOja iznosi 1,5 N djeluje sukcesivno na tri tijela masa: 300 g, 500 g, 750 g.
va) Koliku ce brzinu imati svako tijelo poslije 3 s kretanja? b) Koliki ce put preci
svako tijelo ,za 3 s kretanja? c) Prikazi grafieki ovisnost brzine kretanja od
vremena za sv!'ko tijelo, u istom koordinatnom slstemu.
/~' 3.9. Tijelo masEi 500 9 pode iz stanja mirovanja i za vrijeme od 4 s prede put od 2
!
c~
.!'.,
,
II.
4t(s)
81.27.
F(N)
4 tIs)
81.28.
~.22.
Iz ,ruSk,: mase ~ kg izleti metak mase 109 brzlnom 700 m/s. Koliku brzlnu
dobl)e puska poslt)e Ispal)en)a metka?
Q'<:u
~~.
:l-I
S1.26.
3.14. Jabuka mase 105 9 nalazl se na horlzontalnoj podlozl koja miruje. a) Kolikom
silom pritiskuje jabuka podlogu? b) Kolika je sila reakelje podloge?
26
-------
semafora?
-------
3.21. Nasred zaledenog )ezera nalazl se djeeak mase m= 50 kg. Led je toliko
<
12
3.20. Na koji se nacin kosmonaut, 'koji se nalazi van kosmickog brada moze vratiti
na brod, bez pomoei drugih kosmonauta?
'
3.10. Pod uticajem sile od 2,4 N lljelo mase 0,6 kg, Iz stanja mirovanja, dobilo je
----------------
3.19. Mogu
3.S. Kolika sila treba da djeluje na tijelO mase 350 9 da bi se njegova brzina
Vpovecala od 5 m/s na 25,2 km/h, za 4 s.
24
, .3.25. Iz rakete, eija je masa z~jedno s gorivom M= 4 kg, Izade gOrivo'mase m=1kg
brzlnom v,= 120 miS, vertlkalno naniie, Koliku ce visinu dosUei raketa? Otpor
vazduha zanemarit!. g = 10 mls'.
.
3.26: Raketa mase m =.50 kg krece se horlzontalno brzlnom v = 600 m/s. U
Je~nom trenutku. ad nJe s~ odvoji die mase m1= 30 kg i nastavi kretati brzinom
v,- 900 m/s u Istom sm)eru. Odredl velieinu I smjer brzine kretanja ostatka
rakete.
3.27.
D~eeak
mase m,= 60, kg trei brzlnom v,= 8 km/h I stigne kolica mase
kg kOJa se krecu brzlnom V2 = 2,9 km/h I uskoel u njih. a) Kollkom
brZ:lnom c~ :8 kretatl kohca sa djecakom? b) Kolikom brzinom bi se kretala
koll(~a sa djecakom kad bi djecak treao usu-sr.et kolicima i skoeio u njih?
'
m,~80
27
3.28. Dva djeeaka na rolsuama stoje jedan naspram drugog. Masa prvog djeeaka
je m,= 40 kg, a drugog m2 = 50 kg. Prv; djeeek baei drugom paket mase
m=5 kg u hor;zontalnom praveu brzinom v = 5 m/s u odnosu na Zemlju. Koliku
6e brzinu imati prv; djecak poslije izbaeivanja, a koliku drug; djeeak poslije
primanja paketa? Trenje zanemariti.
3.29, Stoje6; na ledu eovjek mase m = 60 kg baei loptu mase m = 0,5 kg brz;nom
v=20 m/s. a) Kolikom brzinom 6e se pokrenuti covjek? b) Na kojem rastojanju
ce se covjek zaustaviti na horizontalnoj povrsini leda aka je koeficijent trenja
0,01?
3.30, Tijelo mase m,= 990 9 lezi na hroizontalnoj podlozi. U to tijelo ulijece zrno
mase m2=10 g i zaustavlja se u njemu. Brzina zrna iznosi V2= 700 m/s i
usmjerena je horizontal no. Koliki put prede tijelo do zaustavljanja ako je
koeficijent trenja izmedu tijela i podloge 0,05?
nezavisnosil dJ~lovanla s.la: Ako na tijelo djeluje dvije iii vise sila, onda one
djeluju neovlsno Jedna od druge.
Sila trenja ima smjar suprotan od smjera kretanja tijela, F. = fLN gdje je:
fL- k~efieijent trenja, N - sila reakcije podlog~ (sila, kojom podloga okomito djeluje
na tljelo) . On". je po Iznosu jednaka sill kOjom lijelo okomito pritiskuje podlogu
(N = FN , N=-FN ).
F) + F, + ... + F, = rna .
3.31. Zadatak:Odredi vezu izmedu mase tijela, ubrzanja i sile. a) m=cons!. Vuei
koliea od jednog do drugog kraja stoia (iii daske) tako da istezanje
dinamometra bude stalno. Poveeaj istezanje dva puta i ponovi ogled. Sta
zapaza,,? b) F=consl. Poveeaj masu koliea (stavijanjem tag ova na koliea)
priblizno dva puta i ponovi ogled. Sta zapazas? c) Da Ii na osnovu ispitivanja u
ovom ogledu mazes izvesti zakljucak 0 odnosu rnase, sUe i ubrzanja, bez
mjerenja vremena 'kretanja? Da Ii S8 taj zakljucak maze izvesti sarno na
asnovu jednog mjerenja?
Pribor: Dinamometar, koliea, tegovi priblizne mase kao i koliea, sto (iii daska
duga najmanje 1 m).
x -izduzenje opruge,
Rjesenje:
m=200 g=0,2 kg
h=1 m
Q=2 m
h
a)
=?, mg=?, e) F=?; FN=?
a)
~;,.
At
U't;
At~--------hb~~----~
Sl.31.
b)
e)
".
S1.30.
gdje je:
:l--c:::l
I
I
I
anda je u ravnotezi:
h, FN b
1-=e mg e
-=mg
F=mg-; FN =mg-
28
29
h
odakle je F=mg-
b=1,73 m
FN = 2N 1.7
3rn
2m
8'
=l,73N
S1.34.
~ ~'2N ~~h-1m
a)
c)
b)
b=~R2_h2
S1.32.
Za one koji
:1
z~aju
Sill
a: '"
T;
cosa =
J;
Za ugao 45 0 (sI.33.) je
Rjesenje: Na tljelo
F, =
+F~ =2F;
.J2 =l,41N
F -== mg sina:
~
"" mgcosa
S1.35.
p.~lmjer.~: Dva ~]je!a masa ml= 50 9 i rTl2= 100 9 vezana su pomotu neistegljive niti Cija je masa
zanemarlJlv8. Kohkom silom treba vue] nit, koja maze izdriati silu zatezanja T= 5 N pa da nit ne pukne
(sl. 36)? Trenja zanemaritL
'
vertikalnu F2
2
p1 ;:::F
1
]1
FI =Fz
N+F+mg=D
~ila
=1,73m
m I,73m
N =lkg .9,81-r.--=8,84N
s
2m
.
SI.32.a.
Sila reakcije podloge jma islj pravac kao i sila kojom lijelo
okomlto pritiskuje podlogu. U tom pravcu nema ubrzanja Ie
js:
b
N=FN ""mg-
d)
N = F+ mg =2N +9,8lN=1l,8lN
II,
II
ml
T T
;>(
m,
S1.36.
mg
81.33.
Dokazi da, aka vucna sila djeluje na tijela ml. njena vrijednost iznosi 7,5 N.
i A'B'C' sHjedi:
30
31
odnosno
S'9:a'
J3.
h
I
b
m
- = - i - = - , te)9a",,2,4-:;-.
,
2
R 3
s~
S1.37.
/i
/f
Na tijelo djeluje vucna sila F, sila Irenja F,,, sila te~e mg i sila reakeije
pod loge N. U vertikalnom praveu nema kretanJa, a~ O. Jednaeme kretanJa suo
h
b.
sina=-; cosa:=-,tej6
I
horizontalan pravae:
F-Ftr=ma
(1 )
vertikalan pravae:
N-mg=O
(2)
a::g sinn
Ako je ravan horizontalna (a--Q), onda je
a= F-Ftr
m
F-~g
3N -0,12kg 9,81,
s
2kg
N~mg.
3N-l,96kg,
s
2kg
RjeSenje:
N + FIr::: rna
Projekcije ove
x: F-Ftr""ma
pisatl
~N;
N:::FN"" mg
7;
F= mg
".
i 8 N pod
;;'2]...
.
F_
'l
a
81.39.
\j \'3.391 Na sllei 39 Iznos sile F~12 N, a ugao a~45. Odredi komponentne sile F, i
S1.38.
(1)
obliku:
';
\V
'v
Posta je F,,=
,/
'3.36. Pod kojim uglom treba da djeluju na mater9alnu tacku dvije slle od po 1 N da
/.;0
'!,-.~avlm uglom. Kolika Ca ubrzanje imati tijelo?
..J,_.'
zakonu Je: mg +.
tL
I
I
a= 30"
ll::: 0,3
8=?
,:6@
0,52,.
s
\-" " ?
;,'~~, 2,
r 3.40.) Na tijelo mase 250 9 (sI.39) djeluju dvije sile pod nekim uglom, od 3 N i 4
N.
\....A)dredi: a) ubrzanje koje 6e dobiti tijelo, b) brzinu i predeni put tijela paslije 4 s
kretanja.
3.40.a. Na slie! 31, visina strme ravni je 80 em, duzina 1,5 m, amasa tijela 150 g.
Odredi: a) uspon strme ravnl i silu leze kOja djeluje na tljelo, b) iznos
komponenti F I FN g~10 m/s'.
3.40.b. Na slrmoj ravni, na slie! 31, nalazl se lljelo mase 700 g, pri cemu je
h=b~60 em. Izracunaj komponentne sile F i FN
mg-~Ilmg-=ma
32
33
3.44. Uz dasku, koja je nagnuta pod uglom 450 i duga 10m, guramo koliea mase
80 kg. a) Kolika je visina i nagib strme ravni? b) Kolikom silom moramo
djelovati na koliea pa da se ona kre6u stalnom brzinom uz dasku? c) Kolikom
3.45. Na tijelo mase 1 kg djeluje navise stalna sila. Koliki je potreban intenzitet sile
da bi se tijelo kretalo navise: a) stalnom brzinom, b) stalnim ubrzanjem 4 m/s'?
3.46. Kolika je sila zatezanja niti na sliei 40 (I ill). F= 3 N. Trenje je zanemarljivo.
3.47. Na horizontalnoj podlozi miruje tijelo mase 450 g. Odredi: a) iznos sile kojom
tijelo pritiskuje podlogu, b) iznos sile reakeije podloge, c) najmanju silu koja
moze pokrenuti tijelo u horizontalnom praveu, ako je koeficiJent trenJa klizanja
0,3. g=10 m/s'.
3.48. Najmanja sila koja moze pokrenuti tijelo mase 350 9 po horizontalnoj padlozi
izno.i 0,8 N. Odredi koefieijent trenja izmedu lijela i podloge.
3.49. Koefieijent lrenja izmedu tijela i podloge iznosi 0,15. Najmanja sila koja rimze
pokrenu!i tijelo po horizontalnoj podlozl Iznosl 1,2 N. Kolika je masa tljela?
rml~R-:
3.55. Na elastlcnu oprugu okacl se teg mase 500 9 I prl tome se opruga Islegne za
x = 10 em. Kollka je krutost opruge?
3.56. Siobodan kraj neopter6ene opruge pokazuje na skall oznaku za nulu. Kada
okacimo na oprugu teg od 100 g kazaljka 6e bltl uz oznaku 5. a) Kolika je masa
tega kojl vlsl na opruzi kad kazaljka stojl uz oznaku 10? b) Kollka sila odgovara
jednom podloku skale? Oznake na skall su eljeli
a
0
brojevi. 9 = 10 m/s'.
.;~
SIAL
3.59. Zadatak: Ispltaj kako zavisl Istezanje elastlcne opruge od sile kOja djeluje na
oprugu. a) Na milimetarskom paplru oblljel'l polozaj kazaljke kada je opruga
neopterecena, b) Obiljel'l poloZaj kazaljke kad se opruga opteretl tegovima od
50 g, 100 g, 150 g, 200 9 I 250 g. c) Odredi silu koja odgovara svakom podioku
skale. d) Nacrtaj F,x - dljagram. Kako zavlsl Istezanje x od sile F.
Pribor:Elasticna opruga, tegovl od 50 g, stalak, milimetarskl papir, kazaljka
.
1'1
od debljeg paplra.
F:, ,4--,.
-==t~
klizanja. "
I.
M'l'
81.42.
Pribor: Ravna daska (iii knjiga), rnetalnl novcle iii komadic krede.
$140"
3.53. Djecak vuce sanke Gija je masa sa teretom 40 kg. Koefieijent trenja Izmedu
sanki I leda je 0,1. Kollku vucnu silu mora upotrijeblti da bl vukao sanke:
"a) stalnom brzinom, b) ravnomjerno .ubrzano sa a= 1 m/s'?"
34
4 m/s'?
35
Tr~ca kosmicka brzina je najmanja brzina kojom treba izbaciti tijelo sa Zemlje da bi napustHo
Suncev planetni sistem. Pod najpoYoljnijim us!ovima ana iznosi 16,3 km/s.
T'
-=const
R'
y- gravitaciona konstanta,
y= 6,6710 11 Nmlkg'
.
....
11
F, '1.
'
F
M
J=-=y-
.. ,
r'
.. Eb
mz
'.1.
';1
:1
Fg =mg;
Fg =mg
g=\R+h)'
R'
go (R+h)"
S1.43.
r= 2,0 m
1-120 ob/min -120 ob/60 s- 2,0 obis
Fc- ?
22m3,14
O,5s
'I
Fe
25,l
m
s
lkg(25,lm/s)'
315N
/
2m
~
Prlmjer 2: a) Na povrsini Zemlje miruje Covjek mase 80 kg.
acu j
gravilacionu silu izmedu covjeka i Zemlje, ako je poznato da je masa
Ije
24
M=5,961 0 kg i poluprecnik R=6370 km. b) Koli~a sila feze djeluje na log covjeka
ako je poznalo da je ubl2anje sile leze g=9,81 m/s'? c) Ako je poznalo ubrzqnje
Zemljine lezena poveSini Zemlje, g=9,81 m/s2 i poluprecnik Zemlje R=6370 km,
izracunaj masu Zemlje,
Rjesenje:
Kosmicke brzine
Prva kosmicka brzina za Zemlju je brzina koju tijelo treba imati da bi ravnomjerno kruzUo aka
zemlje,
a) m=80 kg
24
M~5 ,961 0 kg
R-6370km-6,3710 m,
F=?
b) g=9,81 mis'
m-80 kg
Fg::::?
c) g~9,81 mis'
R-6,3710 m
M=?
Vl.P!.,r.;
gdje je :Mmasa Zemlje, rMudaljenost izmedu centra masa tijela i ZemJje.
km
Druga kosmicka brzina za Zemlju je najmanja brzina kojom tijelo treba izbaciti sa Zemlje da bi
napustilo oblast djelovanja njenog gravitacionog polja,
V2.J<.~
km
36
8-'
,2
24
r'
F=783,8 N
b) Sila leze kojom Zemlja djeluje na covjeka jeF,=80 kg9,81 mis'
F~784,8 N
Brojne vrijednosli se slaiu u granicama:pouzdanostl podalaka
za'y i g .
"
R'
R'
M = g R'
y
5,96.1Q 24 kg.
Primjer 3: Svoje zamisli 0 zakonu gravitacije Newton js potvrdio oa primjeru kretanja Mjeseca
aka Zemlje. Na koji nacin?
Rjesenje: Aka vaii Newtonova pretpostavka da je gravitaciona sila kojom djeluje Zemlja na
Mjesee identicna sa silom teze, anda i sila teze opada sa kvadratom udaljenosti od centra Zemlje. Na
udaljensti r od centra Zemije krece S8 Mjesee brzinom v (sl. 45). SHa teze kojom Zemlja djeluje oa
Mjesee je mg. Na udaljenosti R od centra Zemlje (oa povrsini Zemlje) sila teze bi bila jednaka mgo
Prema zakonu gravitacije sila teze treba da opada sa kvadratom rastojanja:
mg - 1/<', tj,
mg o
r2
mg "" R,"2
81.45.
gdje je
go-
(3)
2;
4n~ 2
goR
1";::':
gravi~acionom
81.46.
~lr Tljela
R'
""
Mjesec jednaka je
(2)
2
~~ze~lj~
(1)
mg""T
3.67. Automobil mase 700 kg ulazi u kriyinu poluprecnika 200 m, brzinom 36 km/h.
Koja sila odrZava automobi! na kruznoj putanji? KoHki je njen iznos?
1,3.71 U~rzanje Mjeseceve teze iznosi 1/6 ubrzanja Zemljine leze. Na Mjesee smo
odnosno
,~",jeh
Iz Newtonove pretpostavke da su Zemljina sHa teze i njena gravitacija idenlicne dobm smo izraz
6
6
za ubrzanje Zemlrne teze na njenoj povrsinL Kada S6 uvrste podatci za: r-3,84'10 m; A=6,3710 m;
T=27,4 d=2,3710, S, dobivamo
go ",,9,9 m/s2..
Dobivena'vrijednost za 9 na povrsini Zemlje potvrduje ispravnost Newtonove ldeje
gravitaciji.
oPSoj
T
3.62. Sla je centripetalna sila za: a) kamen koji kruzi u horizontalnoj ravni,
pricvrsen na niti ciji jedan kraj drZirno u ruei, b) kretanje planeta eko Sunca,
c) kretanjeelektrona ako jezgra atoma, d) komadie krede koji se nalazi na
kruznoj ploci koja se obrce?
, 3f\
I~-
"\ 3.74. Srednji poluprecnik Zemlje je 6370 km, ubrzanje sile teze na povrsini Zemlje
\--oje 9,81 mls'. Izracunaj: a) masu Zemlje; b) srednju gust!nu Zemlje,
3.75. Izracunaj ubrzanje Zemljine teze na najvisem vrhu na Zemljinoj povrsini
(h=8888 m). 90= 9,81 mls'; R = 6370 km.
3.76. Na kojoj visini iznad povrsine Zemije 6e sila teze biti: a) dva puta manja nego
na povrsini Zemlje, b) pet puta manja nego na povrsini Zemlje?
3.77. Koliko 6e biti ubrzanje Zemljine teze na visini koja je jednaka poluprecniku
Zemlje?
Zemlji maze podici teret ad 50 kg? b) Na koliku visinu moze skotiti covjek na
povrSini Mjeseca aka na Zemlji moze skociti 1,5 m?
3.79. Prvi Zemljin vjestacki satelit krelao se na prosjecnoj visini H = 600 km. po
38
3.80. Srednje rastojanje od Zemlje do Mjeseea iznosi r = 384 000 km, amasa
Zemlje je M = 5,96'1024 kg. Odredi: a) brzinu kojom se Mjesee okre6e oko
Zemlje, b) vrijeme za koje Mjesee jednom obide oko Zemlje.
Hitae uvis
Hitac nanize
v=vo+gt
v=vo-gt
gt'
gt'
s=vot+-.2
h=vt-o
2
:::::
Maksimalna visina koju tijelo dostigne kod hiea uvis je hmruo: :;:: ~ , gdje je
2g
Vo
pocetna brzina.
3.85. Period obilaska satelita po kruznoj orbiti oko Zemlje iznosi 240 min. Masa
satelita je m od. 1,2 t. Odredi: a) visinu orbite iznad Zemlje, b) kineticku energiju
satelita. Za poluprecnik Zemlje uzeti R = 6400 km.
gt'
x=vot; Y='--
v2=v~+2gs
v~ -2gh
Vx =v o ; Vy
2
=gt
SI,47.
Rjesenje:
h-s-30 m
a) t=?, b) v=?, e) 1, =?, d) I,=?, e) s,=? (sl. 48)
a) Vrijeme za koje 6e tijelo slobodno pasti sa visine h
h ::::: L
2
izracunavamo [z jednacine
t=
v=~2gh= 12.9,81~.30m=24,3m
V
(a = g, Vo= 0):
v=gt
ill
SIA8.
gt'
s=-
v'=2gs
215m =1755
m
40
T
l
230m =2.475.
981
, m,
Kod krelanja lijela u blizini Zemljine povrsine vrijedi 9 = const, ti. na nasoj
geografskoj sirini 9 = 9,81 m/s'. Posmatrat 6emo idealizirani slucaj gdje je otpor
zraka zanemarljiv.
Siobodan pad
(2h =
fi
Tjt
I.
j:
9,81,
s
'
padanja iZnosi:
s(I ""
~(2.47 S_lS)l =
padanjaje, iz
1O,6m
H=~,
2
t=
sJ=h-su""30m-1O,6m= 19,4m
f2H =
fg-
2200m =20,
1OE2.
"
Rjesenje:
x =vot= 200-20s=4000m
lOOOm
ill
vo=108 km/h=108--=30-
36005
1-2 s
a)v-?, b)h-?, e)H_?
51.49.
Y:::::Yo -gt=30--9,81
ill
,2s
v=IO,38s
b) Visina na kojoj oe se nalaziti lijelo tijelo poslije 2 s je,
gt 2
9,811~ .(25)'
ill
h=Yot--=30~'2s
200E:)' +(10~.20s12
S
""282,8~
SIS
s
h = 40,38 m
gdje je Yl::= H - hl= 1900 m put koji prade bomba, slobodno padajuci sa vislne h.
m
(30 , ]'
v2
H =--'L=
=45,87 m
2g 2.981 m
, ,2
Rjesenje:
H=y=2 km=2000 m
Va - 720 km/h - 200 m/s
a) i-?, b) x=? e) ha -?, Xa- ?, d) v=?, e) t,=?, y,~ H-h,~ 1900m.
~\
T
Kamen slobodno pada sa vrha solitera visokog 50 m. Koliko dugo 6e padati?
i (3.90!8a vrha tornja padne kamen brzinom 65,8 kmlh. Kolika je visina tomja?
i ~ Na jed nom mjestu, na povrsini Zemlje, tijelo prede, pri slobodnom padu,
r~stojanje 11 m za 1,5 s. Koliko iznosi ubrzanje Zemljine teze na tom mjestu?
@KoHka je visina vodopada ako voda pri udaru 0 tOCak vodeniee ima brzinu
57,6 km/h? KoHka je srednja brzina kojom pada voda?
3.93. :Kolikom pocetnom brzinom treba baciti tijelo vertikaino nanize da bi sa visine
h, = 30 m stiglo na povrsinu Zemlje za 2 s? KoHku brzinu ima tijelo pri udaru 0
Zemlju?
~'sa
3.96.' Koliku bi najve6u visinu, iznad Zemljine povrsine, dostigla granata ispaljena
wis pocetnom brzinom 400 mIs, ukoJiko ne bi postojao otpor vazduha? Kolika
~i vremena trajalo kretanje granate do najviseg poloiaja?
3.91:: Kamen se baci vertikalno uvis i poslije 4 s kretanja ima brzinu v=9,81 m/s'.
/
.'
S8 VISlni
nalazi kamen u
'@Fudbaler sutira loptu vertikalno uvis brzinom 50,4 km/h. a) Koliku 6e visinu
. dosti6i lopta? b) Za koje vrijeme 6e se lopta vratiti u pocetnu tacku?
Tijelo se izbaci vertikalno uvis i poslije 2 s kretanja ima brzinu tri puta manju
od pocetne. a) Kolika mu je bila pocetnabrzina? b) Na kojoj se visini nalazi
tijelo u tom trenutku? c) Da Ii 6e tijelo m06i dosti6i visinu 50 m? g=10 m/s'.
3.107. Sa vrha solitera pocne slobodno padati kamen i tacno u 12 sati prode pored
3.101. Iz aviona koji leti horizontal no brzinom 250 mis, na visini 3 km ispadne
paket. a) Kako se krece paket U odnosu na posmatraca u avionu, a kako u
odnosu na posmatraca na Zemlji. b) Koliko vremena 6e padati paket za
posmatraca u avionu a koliko za posmatraca na Zemlji? c) Na kolikoj
horizontalnoj udaljenosti 6e se nalaziti paket, u trenutku pada na Zemlju, U
odnosu na posmatraca u avionu, a na kolikoj U odnosu na posmatraca na
Zemlji. U trenutku izabicanja paketa avian S8 nalazia vertikalno iznad
posmatraca na Zemlji.
3.102. Iz horizontalne cijevi, koja se nalazi 1,2 m iznad tla, istice voda i pada na tlo
na udaljenosti 3 m. Kolika je brzina vode na mjestu isticanja?
3.103. Iz helikoptera koji se nalazi na visini 200 m iznad Zemlje ispusti se teret.
a) Za kOje vrijeme 6e pasti na Zemlju ako helikopter miruje? b) Za koje vrijeme
68 pasti ako se helikopler krece horizontal no stalnom brzinom 5 m/s?
3.104. Lovac usmjeri cijev puske horizontalno tacno prema meti Oabuka) koja je
udaljena 100 m. Metak iz puske izleti brzinom 600 mls. U kojem slutaju oe
metak promasili jabuku i za koliko: a) ako jabuka ostane nepokretna, b) ako se
jabuka olkine i pocne slobodno padati u trenutku ispaljivanja metka?
3.112. Zadatak:
Ekspenmentalno
kretanja.
Pribor:
Dvije
jednake
kuglice (iii metalna novci6a).
lenjir (kao na sliei 52).
Odredi
pocetnu
brzinu
kuglice B.
pokaii
princip
nezavisnosti
.,
A
v.
0
5
20
45
v~
g
S1.51.
&)
,,-)
brzinu
mlaza
vode
iz
dje.cijeg pistolja koji je
usmjeren horizontalno.
Pribor:Djeciji pistolj sa vodom (iii balisticki
pistolj) pricvrseen na jed nom kraju table,
lenjir, kreda.
d=
$1.52.
,,
;f:~.[
.'" .
"I
45.
o
$1.50.
em
44
..
51.53.
45
Rjesenje:
m =0,8 kg
r = 0,2 m
3.5. Rotacija
F-2 N
8CP
m=M'
Ugaona brzina je
M =Pr= 2N 0,2m=0,4Nm
27<
1
1
I =_mr 2 =-0,8kg' (0,2 m)2 =0.016 kgm'
2
2
/
m = - = 27tf
T
b' .
gdje je: T- period obrtanja, f-frekveneija obrtanja. SI jedinica za ugaonu rZlnu Je
rad/s;
ob = 2nrad.
c)
v=ror,
IT
0.= ffi-W o
1
l>ro
a=-,
,"
at'
z
tp= cot'
0 IT' o.l=ro ,200:p
I=m.r'
~
2
2
d"
Moment inercije diska je I"'~, a lepta r",,_mr2. Stajnerov obrazac: !=!o+md , 9 j8 J6
2 5 _
.
moment inercije u adn'asu na paralelnu OSU koja prolazi kroz centar rnase, d-udaijenost paralelnlh osa.
M LI.L
I
81
.. I
L=!m, gdje je: L - moment impulsa t'Je a.
3.118. Rotor masine cini 1200 ob/min. Kolika je: a) frekvencija obrtanja, b) period
obrtanja, c) ugaona brzina obrtanja?
3.1'19. Ma!o,tijelb, vezano za jedan kraj kanapa rotira stalnom ugaonom brzinom.
a) Kolika je ta brzina ako kanap.obide ugao od 288 0 za 0,5 s? b) Kolika je
linljska brzlna tijela, ako je duzina kanapa 0,3 m? .
3.120. Tocak automobila ucinl 180 ob/min. Poluprecnik tocka je 30 cm. Kolika je
----mzina automobila?
a;=-=-.
M = Fd, gdje je: M _ moment sile; d - krak sile, tj. najkraea udaljenost ose
'f
t
46
rad
s'
a.= const:
rad
m=ITt =25-4s=100-.
canst.
at:
Ugaono ubrzaryje je
OJ=
25 rad.
O.4Nm
3.121. Bicikl se kreee brzlnom 18 kmlh. Tocak blcikla ima poluprecnik 35 cm.
Koliko obrtaja napravi bicikl za 15 s?
3.122. Centripetalno ubrzanje tijela, koje se kreee po krugu poluprecni.ka 0,5 m,
Iznosl ac= 8 m/s'. Kolika je ugaona brzina !ijela?
3.123, Tijelo mase 100 9 krece se stalnom ugaonom brzinom 20 rad/s po krugu
poluprecnika 20 em. Kolika centripetalna sila djeluje na tijelo?
3.124. U toku rotacije tocak ravnomjerno poveca ugaonu brzinu od 35 rad/s na
125 rad/s u toku pola minute. Izracunaj ugaono ubrzanje tocka.
3.125.' Tocak otpocne .da rotira ravnpmjerno ubrzano sa. ugaonim ubrzaniem
2 rad/s'. a) Kolika je ugaona brzina na' kraju prve minute rolaeije? b) Koliki je
opisani ugao za to vrijeme? c) Koliko obrtaja napravi za to vrijeme?
47
<L/~3.130.
,y~
~
In
odnosu na tacku O?
3 133 Sanduk mase 100 kg i visine h;2 m ima dno oblika kvadrata straniee a;l m
. i ~alazi se na ravnoj podlozi (sI.55.). Kolikom najmanjom silotreba djelovati u
tackama A i 8 da bi se sanduk poceo prevrtati aka tacke O?
2
3.134. Tocak neke masine ima poluprecnik 60 em i moment inereije 1000 kgm Na
periferiji tocka, u praveu tangente, djeluje stalna sila od 800 N. Kol.ko Je
ugaono ubrzanje tocka?
sHe! 57. Kuglica mase m namotava se na statlv, pri eemu se smanjuje poluprecnlk kruzne
putanje. Kada je poluprecnlk r1=15 em, onda je ugaona brzina 0),=2 rad/s. KoUka Ce biti ugaona
brzina kada je rz=5 em? Trenje zanemariti. I=mr.
rn;' .
eentar mase, djeluje moment sile ad 2,5 Nm. Koliku masu mora imati kugla da
2
bi dobila ugaono ubrzanje 12,5 radls ? Poluprecnik kugle je 0,5 m, a moment
inercije3. mr 2
5
3.137. Na rotor motora djeluje stalni moment sile M ; 40 Nm i za 3 s poveea brzinu
rotora ad 1 obis na 180 ob/min. Koliki je moment inereije rotora?
3.138. Lopta mase 10 kg ima moment inercije 0,04 kgml! i moment impulsa 0,5 kgm
osu. Koliki je poluprecnik lopta i ugaona brzina?
mv 1
Flo. = Fer = - -.
3.136. Na homogenu kuglu, koja maze da rotira oko ose koja prolazi kroz njen
CL)
.foJ
odnosu na istu
3.140. Klizac na ledu obr6e se oko svoja ose, rasirenim rukama, sa ugaonorn brzlnom ro,=4 rad/s.
KoUka Ce- bit! ugaona brzlna aKa klizac skupi Tuke -j pri !~l}1e se moment inardje smanji tri puta?
Sistem smatrat] izolovanjm.
S1.58.
Primjer 1 Covjek mase m = 80 kg stojl u tiftu na vagi. Odredi pokazivanje kazaljke vaga ako se
lift podize ubrzano sa akeeleracljom ao= 2 mls2: a) u inercijalnom sistemu referancije, b) u ubrzanom
(neinercijalnom) sistemu referencije. 9 =-10 mJs2.
.
3.139. Odredi moment impulsa: a) rotora masine, oblika diska, masa 1 kg, poluprecnika 20 em, a koji
rotira stalnom ugaonom brzinom 10 rad/s; b) materijaine tacke mase 1 9 koja se krece po kruQu
poluprecnika 10 em stalnom brzinom v=30 em/s.
48
81.57.
3.137. Na
3.132. Masa sanduka, na sliei 55, Iznosi 50 kg, a straniea a;60 em. Koliki je
U
S1.56.
S1.55.
S1.59.
49
N-mg-F, =0
N=mg+F;=mg+mao
t-mg
N ""ro'(g+a o) =960N
Primjer 2:: Kuglica, abjesena 0 uze duzine ! = 60 em, kruzi u
horizontalnoj ravnr (konusno klatno) sa periodom T = 1,5 s, Koliki je ugao
izmedu uzeta i vertlkalne ose rotaelje? Zadatak rijesiti u: a) inereijainom
sistemu referencije, b) ubrzanom sistemu refe.rencije,
.It
F;
S1.60.
3.147. Zamisli da se vozis u automabllu zatvorenih oelju, Po cemu ees zakljueitj da se automobil kre6e:
RjeSenje:
1=60 cm=0,6 m
T-1 5 s,
a= ?
a) U inercijalnom sistemu referenclje djeluju dvije sile: sHa teze
G=mg j sila zatezanja nitl R=T. Posta se kuglica kreee po kruznici rezultanta
te dvije sHe ima smjer prema centru kruznice (sl. 61) j ta rezultanta Ima ulogu
centripetalne sile:
3.148. Na uzetu visl teg mase 2 kg, Sistem teg~uze. podiZe se uvis ubrzanjem 3 m/s 2 . Kolika ce biti sila
zatezanja uzeta? Zadatak rijesl u sistemu: a) vezanom za Zemlju (lnercijalni sistem referencije),
b) vezanom za teg (NSR),
m'
F
- - v'
tga=-E...=-'-~mg
mg
rg
8\.61.
Periferijska brzina je
V""
2;
a= 21,1,
v'
tgo;=...sL",,-.lstim postupkom, 1<80 pod a) nalazimo daje a=21,1".
mg rg
F
T
3.145. Kollkom sHam pritlskuje djecak mase 50 kg pod lifta aka: a) lift miruje iii se kr2ece ravnamjemo
pravolinijski, b) podize se ubrzano sa a = 1m/s2; c) spusta sa ubrzano sa a=1 mIs, d) lift se spusta
2
ravnomjerno usporeno sa a=1 mldt. g=10 m1s
3.146. Na slicl 63,b, covjek, pas j kugla okacena a djnamometa~, nalaze se u liftu koji miruje. a) Kako se
kre6e lift na slicu 63a? b) Kako sa krece lift na slicl63c? c) Koju fizieku velicinu mozemo odreditl sa
slike 63.a i 63,c?
3.150. Kolikim ubrzanjem treba da se spusta lift pa da Covjek ne pritiskuje pod lifta?
:1
11
3.152. Teg masa 50 g okaeen je za dinamometar. Kako se kreee dinamometar sa tegom ako skala
dinamometra pokazuje: a) 0,6.N; b) 0,4 N; c) 0,5 N; d) 0 N?
"
'I
i
3.149. Na uzetu vis! teret mase 5 kg. KoHkim makslmalnim ubrzanjem smijemo podizati teret aka uze
maze izdrZati silu zatezanja od 70 N?
3.151. Za dinamometar je okaeen tag mase 100 g, KoUko 6e istezanje pokazati dinamometar aka se:
a) podize ravnomjemo ubrzano taka da za 1 s prode put od 1,2 m, b) slobodno pada? 9 = 10 m/s 2
',I
T' g
cosa "" 41&2 . , "" 0,932
S1.62.
S1.63.
;1
:1
3.153. Na horizonlalnoj dasei lezi leg. Koeficijent trenja izmedu lega i daske je 0,3.
Koliko ubrzanje, u horlzontalnom smjeru, lreba saopsliti dasei pa da leg sklizne
sa nje?
3.154. a) Je Ii Ispravno ertali djelovanje eentrlpelalne I eenlrifugalne sile na Isloj
sliei? b) Je Ii ispravno !vrdlll da se eenlripelalna i eanlrifugalna sila uzajamno
ponlslavaju?
.
3.155. Na kruznoj ploci, koja se obr6e frekveneljom 33 ob/min, nalazi sa komadl6
krede mase 5 g, na udaljenosti 10 em od ose rolaelje. a) Kolika eenlrlfugalna
sila djeluje na kredu? b) Pri kojoj brzini obrtanja ce kreda skliznuli s ploce ako
je koeficijenl lrenja Izmedu krede I ploce 0.2?
3.156. Automobil mase 1 t krete se slalnom brzinom 36 km/h I naide na mos!.
Kolikom silom 6e prilisklvali mosl kad se nade na njegovoj sredini ako on ima:
a) oblik Izboeenog luka poluprecnlka krivlne R = 100 m; b) obllk udubljenog
luka islog poluprecnlka? c) Kollkom sllom prillskuje ravnu eestu? 9=10 m/s 2
3.157. Posuda s vodom mase 1 kg vezana je za kanap duzlne 0,5 m I kruzl
jednoliko u vertikalnoj ravni. a) Pri kojoj najmanjoj brzlni kruzenja voda se ne6e
prolijevati u najvlsoj tackl? b) Kollka je sila zatezanja. prl loj brzlni. u najvlsoj
lackl? e) Kolika je sila zatezanjau najnizoj lacki?
3.158. Posuda s vodom vrti se u vertlkalnoj ravnl po kruznlei poluprecnika 1 m.
Koliki mora biti najmanji period kruzenja pa da sa voda ne prolijeva u najvisoj.
tacki?
50
51
p= pgh
Paskalov zakon:Spoljasnji pritisak S6 kroz tecnosti prenosi na sve strane
podjednako.
Sila poliska na tijelo uronjeno u lecnosl (iii gas) ima smjer suprotan sili leze.
Fp =PogV
gdje je : V-zapremina uronjenog tijela, po-gustina tecnoslL
Tezina tijela uronjenog u lecnost (iii gas) je
G 1 =G-F,
E
3.165. Zadatak:lspitaj kakvo je istezanje dinamimetra pri ubrzanom podizanju i
spustanju.
a
Pribor: Dinamometar, teg.
3.166. Zadalak: Ogled iz zadatka 3.165 provjeri pomocu pribora na
sliei64.
Pribor: Kao na sliei 64. konae sa uevrsti u taekama A i B i na
slobodan kraj konca se vete dinamometar D sa legom T.
c
,,
A
~:
IlV
Q=-=Sv
.
Ilt
gdje je:"'V-prolekla zapremina fluida u vremenskom intervalu "'I, S-povrsina
presjeka strujne cijevi, v-brzina strujanj~ fluida.
Jednacina kontinuiteta. Prolok u bilo kojem presjeku strujne cijevi je
konstantan, Q=Sv=const; StVt ::;Szv 2
Za stacionarno strujanje idealnog fluida kroz horizontalnu cijev (sI.65.) vazi
Bernoullijeva (Bernulijeva) jednacina.
pv'
p +--= const.
'C'
S1.64.
odnosno
PVl
2
PV
P, +--=Pz + -22
2
81.65.
-dinamicki pritisak.
.
Pritisak je
p=sF
gdje je F-sila koja okomito djeluje na povrsinu S.
SI jediniea za pritisak je paskal (Pa).
Pa
N,;
ffi-
52
bar = lQ'Pa
Intenzilel sile unulrasnjeg trenjaF='lS Ilv gdje je: S-povrsina slojeva fluida
/Ix.
koji sa taru, 'l-koeficijant dinamicke viskoznosti, 8v -gradijent brzine. SI jediniea za
Ilt
dinamicku xiskoznosl je Pa's ..
53
Iznos otporne sile prtlikom kretanja tijela proizvoljnog oblika kroz fluid je
(0 02m) ,
'
,314=314.IO--4 m '
4
"
.
d'
S=-lt
F=-pCxSv ~
gdje ja:p-gustina fluida kroz koji sa lijelo krete, S-eeona povrsina lijela,
Cx-aarodinamieki koefieijenl tijela, v-brzina tijela,
s -
t=Y..""~=58,8S
Q
1,7 lis
VI
25.10 4 m 2
p=5886Pa
e), Zapremina cilindra je V=S,h, Ie je visina sluba tecnosli
1,5lO-'m'
25lO-4 m 2
m'
Primjer 2: Na dubini 1,5 m ispod povrsine vode nalazi se mali kruzni olvor
precnika d=2 em (sl. 67). Odredi: a) brzinu istieanja vode, b) zapreminski prolok
vode kroz olvor, c) vrijeme za koje 6e iste6i 100 I vade, d) dokazi da je brzina
spuManja nivoa vade u sudu zanemarljiva u odnosu na brzinu isticanja, Sud je
valjkastog oblika, precnika D=40 em.
Rjesenje:
h=1,5 m
d=2r=2 cm=O,02 m
D=2R-40 em-O,4m
a) v=?" b)Q=?, e)I=?
a)
d' =5,42-
m (0,02m)'
m
=v,-,
- - ~0,0135D
s
DArn
s
h=0,6m
kg
kg
V2=V.
'd
" . konInUleaS!v1=Slv2
I' '1 t
.
D'
d'
PremaJe
naCln1
gdJejeS
=-niS
=-n.
SI.66
m=I,5 kg
m'
D2
:;;;==="-
H=20 em-Q,2 m
a) P'-P2=?, b) V,=?, 'IF? c) O=?
S1.68.
PI ""
B, P2 "'" pgh 2 Aka visine racunamo u odnosu na nivoe tecnosti u cjevcici B, onda je hl=h, h2=O,
~~
.
+.f:L;;:o Pl +~
2
PI -Pz
'
=p
-(
Y2
odak!eje
Vj
. d nacme
.. kontmUlteta,
. .
-VI') . IzJe
slv!
-- . P -p
=S2VZ shJedl
I
",,;O,26~
s
Y2
odnosno
S2
=4
s'
p ,[ -1--1
=-Y
2
S~
<
Di
51.67.
55
vt!:ll4. Kamen Ima masu 50 kg I gustlnu 2500 kg/m'. Kolikom sllom mozemo driati
....
J:....
13.~CilindriCna
;r~r-<"; ;
___
3.172. Koliki pritispk vrsi na podlogu zena mase 60 kg kada stoji same na jednoj
potpetici pavrsine 10 em'?
(,J:i
'~a
3.177. Pritlsak kojl vi'S1 zlvln stub Iznosi 980 mbara. a) Kolikl je pritlsak u kPa?
b) Kollka je vlslna zlvinog stuba?
3.178. Kolika slla djeluje na vrata podmornleepovrsina 0,85 m'? Podmorniea se
nalazi na dubinl 70 m, a u unutrasnjosti podmornlee je atmosferskl prilisak. Za
gustlnu rnorske vode uzetl 1020 kg/m'.
)1
II,
I
fl~ Odredi
~a?
@.19O) Iz slavlne za pola minute Istekne 20 I vode. KoUka je brzina Istleanja ako je
unutrasnji precnik 1 em? Kontrakciju mlaza zanemaritL
J'-191. Brzina proticanja vade u sirem dijelu cijevi iznosi V1.::3Q em/s.
KoUka je
brzlna prolieanja vode u uiem dljelu eljevl gdje je precnlk dvaputa manjl?
( 3it9Z;; Iz gumenog erljeva Istlce voda brzlnom 5m/s. Kolika 6e. bltl brzlna Istleanja
o
v 3.180. Kllp hldraulicne dizallce Ima povi'Slnu 5,=2000 em' I na njemu se nalazl
kamlon mase lOt. Kollka treba da bude povrsina manjag kllpa da bl mogll
J>od161 kamlon silom (na manjl klip) F,=10 N?
, ~1'811 Precnlk manjeg klipa hldraulicne dlzallee je 2 em, a ve6eg 10 em. Kolika je
nilnlmalna sila, koja djeluje na manjl kllp, potrebna za podlzanje automobila od
, ...)QOO kg na ve6em klipu?
{3.182.( Kolika slla potlska djeluje na komad gvozda, mase 2 kg I gustine
.,=1'800 kg/m', kada se potopl u vodu?
'~183! Komad aluminlja Ima masu 540 9 I gustlnu 2,7 g/em'. Odredl: a) zapremlnu
56
0 S8
~orlto
3.194. Voda u rljeei, eljl je presjek 80 m', strujl brzlnom 1,2 m/s. Kolika 6e blti
brzlna strujanja u tjesnacu Cijl je presjek 12 m'?
Zasto vazduh brie strujl kroz otvorene prozore I vrala u stanu ("promaha"j?
3.18 . Kroz slavinu eiji olvor Ima povrslnu 5=1,2 em', istlce voda brzinom 1,6 m/s.
) Kollkl je zapreminski protok vode? b) KoUko 6e Iste6i vade Iz slavlne za
jednu minitu?
3.169. Tecnos! djeluje silom F=40 N na povrsinu 5=20 em'. Koliki je pri!isak
teenosti u Pa, kPa i barima?
v \3:171.
'\!/
).
I~Q=7::
::::.. .::!..E:."';:...__
----.---.---
S1.69.
13.199. Na stolu vlsine H=1,2 m, nalazi se sud sa vodom. Na dnu suda na boenoj
"-./stranl nalaz; se olvor Iz kojeg Istlee horlzontalno mlaz yode .1 pada na
, . udaljenosti x=2 m. Kolika je vlslna h vodenog stuba u sudu?
0
~:too. Kroz
~'~bf'zmom v1=1 mis. <?dredi: a) brzinu strujaojfLvode kroz uzi .gio cijevi precnika
D2=1 em, b) protok vode, e) razliku statickih pritisaka u Slrem i uiem dljelu
",,,~o
a u uzem
dijelu brzinom v2=15 m/s. Kolikl je staticki pritisak u uiem dijelu eijevl ako je u
!iirem dijelu eljevl P1=1 bar?
2
Horizontalna cijev ima siri dio cijl je presjek S,=20 em i uzl dlo ciji je presjek
2
em . Razllka statickih pritisaka u sirem I uiem dijelu eijevi iznosi
'V:~l
} / ~S2=10
,,,"
P1-P2=10000 Pa. Kolika je brzina strujanja vode u skem, a kolika u uiem dijelu
cijevi?
3.203. Kada mlaz vode curl iz slavine, onda do!azi do njegovog suzavanja. Zasto?
S1.73.
4.Energija i rad
3.206. Automobil teene povrsine S=2 m i aerodinamickog koeficijenta 0,3 kre6e se brzinom 36 kmfh.
a) Koliki je ceonl otpor prj kretanju kroz vazduh aka je gustina vazduha 1,3 kglm 3? b) Kolika 6e bitl
sHa otpora ako'se brzina automobila poveea dva pula? c) Kako bi se na ave rezultate odrazila
einjenica da je za stare tipove automobola aerodinamieki koeficlJent bio 0,6?
.
Ako stalna sila ima smjer kretanja tijela, rad sile
Izrazom (sI.74.):
A=F..
SI jedinica za rad je dzul (J)
J=Nm
3.207. Po ravnoj podlozi vuCe se ploea povrSine S=0,2 m , stalnom brzinom v=0,5 m/s. lzmedu ploce i
padlage je slaj ulja debljine-2 mm elj! je dinamicki viskozitet 0,102 Pas. Kollkom tangenCijalnom
sHam se djeluje'na placu? Hoce Ii ona biti ista k.ad sa ulje zagrije?
3.208. U cisterni, koja je do vrha napunjena vodom, na dubini h=80 em nalaz! se boeni otvor povrsine
2
20 cm a) Koliki je hidrostaticki prltisak na toj dubioi? b) Kolika sila je potrebna da djeluje na
zatvarac tog otvora da bi sprijecUa istieaoje vade?
:::~:=:~!:=~::::.;, 1Jr-1
s!avine.
S1.70.
S1.74.
I
I
Ako sila djeluje pod neklm uglom u odnosu na smjer kretanja onda je rad sile
(sl. 75.)
.
A=F!'s
Za one kaji znaju trigometriju:
_ _..-1 8
81.75.
,I
A=!kx'
.
81.71.
F na putu s dellnisan je
gdje je:
X -
1]
(1
A~Y'MI---
l r2
r)
\
51.72
58
59
Rad gravitacione sile ne zavisi od Ob~ika putanje ,~ego sarno od poeetne i kraj~~~ Udalje,nosti ,od
centra sileo Takve sHe nazivaju se konzervatlvne sile. NJlhov rad na zatvo,renoj P,~~~Jllednak)e ~uh.
Nekonzervativne sUe su sile trenja i otpome sileo Njihov rad na zaivorenOj putan]! 01)8, jednak nuh,
w=~
s
A, =kA
V j~~
EK
_mY
- -2
gdje je: M moment sHe koji uzrokuje obrtanje, orugaona brzlna tijeJa.
Ep;mgh,
gdje je: 9 - ubrzanje sile teze.
Elasticna potencijalna energija je
E;.!:.kx' .
Rjesenje:
m;0,5 kg
F;3 N
s-3m
a) A;?; b) Ek;?, c) v;?
2
Ukupna mehanicka energija sistema je
E=Ek+Ep
Energija se izrazava jedinicama za rad.
A;F.s=3N.3m;9Nm
A=9J
mM
E ""--y--.
Ek;A;9J
V:=:_yM
:1
mv'
Ek = - 2
Iu/
Ek"'T'
gdje je: ! - moment Inarcije tijela, ro - ugaona brzina.
Promjena kineticke energije sistema jednaka je radu svih sila koje djeluju na
sistem,
A;L'.E
Rad sile je pozitivan ako se poveea energija sistema. R~d sile je negativan
ako se smanji energija sistema. Rad sile trenja je uvijek negatlvan.
8rednja snaga je delinisana izrazom:
P;~;F'v
t
gdje je:
60
~E,~.
. b'
.. Ia d"
' pu ta v = - - = - 9J ; 6 _m
te Je
rZlna k'
oJu tlJe
oblJe na k
raJu
m
O,Skg
s
Primjer i\)rijelo vucemo dinamometrom po horizontalnoj podlozi tako da
dinamometar zaklapa ugao 45 sa povrsinom stoIa, odnosno smjerom kretanja.
Koliki je rad sile na putu 1,5 m aka dinamometar pokazuje stalno islezanje od 2 N?
Rjesenje:
F,,2N
0.=
45
s; 1,5 m
A;?
Da je sila usmjerena dui puta rad bi bio jednak proizvodu vucne slle F i
predenog puta s. Medutim rad obavlja samo jedan dio sile, tj. komponenta F, (vidi
silku 75) koja ima smjer kretanja. Komponenta sile F, je okomita n~ smjar kretanja i
ne utice na kretanje tijela. Rad sile jednak je radu komponente sile u smjeru
kretanja
a) Prirastaj kineticke energije autobusa jednak je radu sile motora umanjenom za rad na
savladivanJe sile trenja. Rad sile trenja je uvijek negatlvan, tJ. smanjuje energiju sistema. Stoga mozemo
pisati:
FI = J2 =1,41N
my'
A:; Fu- 's+-2-
A=I,41N 1,5m=2,1 Nm
A=2,lJ
primie~a': Ojeeak podigne knjigu mase 250 9 na visinu 80 c~: a) KOliki. je
rad izvrsio djeeak? b) Koliki je priraslaj gravilaclone polencljalne energlje? c) K;>hka
je korisna snaga djecaka ako je knjigu podigao za 0,8 s? d) Kohka je ulozena
snaga ako je koeticijenl korisnog djelovanja 75%.
Rjesenje: .
m=250 g=0,25 kg
h=80 em=0,8 m
1=0,8 s
k-75 %-0,75
a) A=?, b) Ep=?, c) P,=?, P=?
odakle je:
A=Ep =mgh
Ep =1,96J
c) Korisn" snaga je
P = A = 1,96J = 2,45 W
,
t
0,8s
d) Ulotenu snagu izracunavamo iz relacije Pk=kP, Ij.
P= Pk = 2,45W =3,27W
k
0,75
Primjer,-"4,.-Autobus mase 5 t polazi sa stanice i pos.lije p're?en~ pnuta od. 480 wm i~a ~rzi~u
57,6 km/h. CitaVo'-viijeme kretanja na autobus djeluje 5ila trenja kOja lznosI5Yo od ~lle leze ko~a dJel~~e
na automobii. Odredi: a) Rad koji izvrSi motor autobusa oa putu od 480 m. b) SrednJu snagu kOJu razvIJ8
motor autobusa u toku kretanja.
b)
p=?
v
a:-=0,27 2 , odnosno t=-=60s.
2s
s
a
In
60,
P=12633W = 12,63kW
m'a =2452 5 N
v2
p~ 7,58.105 J
a) A",,?,
v 2 :2as
v=at;
Ft , 0,05
gdje je; A - izvrseni rad, t - vrijeme kretanja. U naS8m primjeru kretanje autobusa je bilo
ravnomjerno ubrzano, bez pocetne brzlne, te 6emo vrijeme kretanja na61 jz sljededh jednacina:
Rjesenje:
m=5 t=50oo kg
s",,480m
v =57,6 kmlh =16 mJs
p=-
I
I
4.1. Pod djelovanjem sile F, koja ima isti smjer kao i smjer kretanja, tijelo prede pUI
s, Da Ii je rad sHe isti kad se tijelo krece stalnom brzinom i kad se krece
ubrzano na tom putu?
4.2. Na pulu dugackom 20 m sila F izvrsi rad od 1,2 kJ. Koliki je iznos sile ako ona
djeluje u smjeru krelanja?
4.3. Koliki rad izvrsi molor lifta cija je ukupna masa 320 kg, kad podigne lift na
visinu 15 m?
4.4. Covjek drZi koler u ruci mase 10 kg, u toku 5 min. Koliki je rad izvrsio covjek?
4.5. Koliki rad izvrsi sila Zemljine leze kada lijelo mase 750 9 padne sa visine
60 em?
Oizalica podigne lerel mase 1,5 I i pri lome izvrsi rad od 117,72 kJ. Na koju
visinu je dizaliea podigla lere!?
F,
FI
F4
S1.76.
63
~.
l: ' : :'elo mase 1,05 kg Ima kinellcku energlju 2,1 J. Kojom brzlnpm se kreoe?
4.10. Tije!o mase 1 kg poene da slobodno pada sa neke visine. Koliki je rad sile
leze: a) u loku prve sekunde slobodnog pada,
F(N)
4.14. Kolikl
trenja 0,01?
4.16. Tljelo mase 500 9 vucemo po horlzontaln~j ,Podlozl. stalnom b~lnom I prl
tome sHa Izvrsl rad od 1,5 J na putu 1,5 m. Kohkl je koefleljent trenja.
4.17. Dizaliea podize teret mase 100 kg. vertikalno uvls na vlslnu 2? m. Kollkl rad
izveSl motor dlzaliee ako se teret podl;;e: a) stalnom brllnom; b) ravnomjerno
ubrzano sa a = 0,5 rnls2?
4.18, 'Teret se podlze vertlkalno, ravnomjerno ubrzano. Masa tereta je 2 kg! vlslna
na koju je podlgnut 10 m, a Izvrsenl rad 240 J. Sa kohklm ubrzanjem se
podlzao teret?
kj~eti6ku energiiu
.2
,
(\/J
'
, r.:lIf.Te9 mase 500 9 podlgnemo 90 em visoko Iznad stoia. a) Kolikom silom smo
/tr,fPdlzali teg ako se on pri tome krelao ravnomjerno'l b) Kolikl rad je pri tome
iI~I rSen ? c) Kolikl je prlrastaj poteneijalne energlje?
1''1
tr
'.21/. Tijelo mase 800 9 kllzl po glatkoj horlzontalnoj podlozl brzlnom 2 m/s
/~A,.utomobll
4.28. Tljelo mase 1 kg bad .se uvls brzlnom 40 m/s. Kolika mu je: a) klneti6ka
energlja poslije 1 s kretanja; b) poteneljalna energlja
(1)
(2)
poslije 1 s kretanja?
rn:
--rll]------t
llL
2v
::::===:::IJ
C::::
SI. 79.
ako Ima Istu klnetlcku energiju kao i projek1i1 mase m,= 10 kg kojl se krece
brzlnom V2= 800 m/s?
4.33. Tljelo mase 600 9 poene se kretati sa akceleracljom a=1 ,5 m/s2 Kolika 6e mu
bltl klnetlcka energlja poslije predenog puta ad 8 m?
4.34. Niz glatku strmu ravan, vlsine 2 m i duzlne 10m, otpocne da klizl tljelo mase
1 kg. Kollka mu je kineticka energija posllje druge sekunde kretanja?
/~~,
i1E35V)fane mase 10 9 kreee se brzlnom 400 m/s. a) Kolikl rad moze Izvrsl!1 tane?
uYcc<l':~ se zablje u drvo duboko 3 em, kolikom srednjom silom je djelovalo drvo na
~tah?
4f.1Jkllkl rad treba Izvr8iti da se brzina tljela, mase 12 kg, paveca a.d: a) 5 m/s do
~'O m/s; b) 10 mls do 15 m/s?
65
64
/A.3tt
(VU jednom trenutku na tijelo poene djelovati stalna sila F=l N u smjeru kretanja,
. .
4.53. Pumpa podigne 1,2 m' vade za 1 min na vlsinu 20 m. Kolika je snaga pumpe
poene kocititako da sila ko6enja iznosi Fk=10 kN. Koliki put te pre6i automobil
do zaustavljanja?
4.39. Tramvaj se krete po horizontalnom putu stalnom brzjnom 10 mis, a zatim se
iskljuei motor. Koliki 6e preCi put tramvaj do zaustavljanja ako je koefieijent
trenja 0,1? U kakvu energiju prj tome prelazi kinetieka energija tramvaja?
4.55. Koliki ukupni teret maze vuCi kamion eija je korisna snaga 70 kW, po
honzontalnoJ cest, stalnom brzinom 36 km/h. Koelicijent trenja je 0,1.
4.40. Puscano zrno mase 10 g, pri brzini 500 mis, probilo je dasku debljine ,8 cm.
Pri izlasku iz daske Imalo je brzlnu 300 m/s. a) Koliki rad je izvrsHo tane pri
4.56. Aulobus mase 4 t pode sa stan ice ravnomjerno ubrzano i za 5 s prede put ad
25 m .. a) Kohku sre?nju snagu r~zvija molar autobusa u loku 5 s kretanja?
b) Kohku snagu razvlJa motor poshje 5 s kretanja? Trenje zanemarit!.
4.41. Tijelo mas? 0,3 kg slabodno pada sa visine 20 m i pri padu ima brzinu
16 m/s. K6nki dio mehanicke energije S8 utrosi na zagrijavanje vazduha?
4.57. Da bi mogao uzleljeti avian mase 4 t na kraju piste treba da ima brzinu
216, km/h. Duiina piste i~nosi 600 m. Kolika je polrebna snaga motora za
ushJ~t~nJe aVlona? ~retanJe aVlona smatrati ravnomjerno ubrzanim. Koeficijent
trenjaJe 0,2. 9=10 m/s'.
4.42. Lopta mase 150 9 baeena je vertikalno uvis pocetnom brzinam 22 m/s I ona
dostigne visinu 18 m. Koliki je rad izvrSila lopta na savladivanje otpora
vazduha?
4.58. ~jjelo mase 0,5 kg s!o~odno pada sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konslanta k=200N/m.
Pn tome se opruga sabije za 20 em. Sa koje visine je palo tljelo?
,,,
Ii.,
;
;
,!H
*D
,,
:,
,,
,,,
'jI
--'L--,,-,c
SL80.
4.46. Snaga elektromotora je 150 W.Za koje vrijeme izvrsi rad od 7,5 kJ?
4.47. Na koju visinu moze podici pumpa 4 m' vode za jednu minutu, akoje korisna
snaga purnpe 20 kW? Gustina vade je 1000 kg/m'.
3
4.48. lzracuniaj snagu vodenOg mlaza ako sa visine 4 m svake sekunde padne 2m
vade.
4.49. Traktor vuce plug stalnom brzinom 9 km/h. Snaga koju razvija traktor Iznosi
25 kW. Kolika je srednja sila otpora zemljista koju savladuje plug?
4.50. Dizalica ie podigla teret mase 500 kg na visinu 45 m za pola minute. Kalika je
snaga di:I:alice? Koeficijent korisnog djelovanja dizalice je 75%.
4.51. Sa vi sine 8" m svake sekunde" na lopaticu turbine pada _600 kg vode: Stepan
korisnog djelovanja turbine je 70%. Kolika jesnaga lurbine?
66
E
4.62. Zadatak: Izraeunaj rad sile na putu 1m.
Prlbor: Dinamometar, prizmatieno tijelo sa kukieom, lenjir (iii mjerna traka).
4.63. Zadatak: Izaeunaj konstantu elaslicne opruge i rad sHe pri istezanju opruge.
Pribor: Elastiena opruga (iii gumena traka), dinamometar, stalak.
4.64. Zadatak: Odredi poteneijalnu energiju knjige koja se nalazi na stolu, u
odnosu na pod.
Pribor: Knjiga poznate mase, lenji ..
4.65. Zadatak: Odred; srednju snagu koju razvijas kad vuees neko tijelo po stolu
stalnom brzinom.
'
Pribor: Neko tijelo sa kukicom, dinamometar, jenjir, stoperica iii sat sa
sekundnom kazaljkom.
.. ..
'
.67
gt'
h=vot-2 '
I O-(3s)
h =50m3s
0'lkg{20~r
Primjer 1:' Tijelo mase 100 9 bad S8 vertikalno uvis pocetnom brzinom
vo=50 m/s. Odredi: a) ukupnu mehanicku energiju tijela u trenutku izbacivanja
(tacka A), b) ukupnu mehanicku energiju tijela poslije 3 s od pocetka kretanja
(tacka B), c) ukupnu mehanicku energiju tijela u najvisoj tacki putanje (tacka M).
Rjesenje:
.
c) U najvisoj tacki M tijelo se zaustavilo pa je ukupna mehanicka energija
Jednaka gravitacionoj potencijalnoj energiji u toj tacki,
!=M:=EpM=mghm
gdje je-h m - maksimalna visiha:
=~
h
In
2g
(50~J
125m
2.102".
s'
m
EM =O,lkgl0 2 125m=125J
s
Izracunali smo da Je ukupna mehanicka energija tijela u svakoj tacki
jednaka:
EA=EB=EM
A
S1.81.
2
b) Poslije 3 s kretanja tijelo se nalazi u tacki B. U toj tacki raspolaze
kinetickom energiiom EKS i potencijalnom gravitacionom energijom EpB , te je
ukupna mehanicka energija (sl. 81),
En
mv'
=. EKB
ill
III
drugoJ sa brzIOama V,= 6 m1s i v,= 2 m/s. Odredi: a) brzinu kugli poslije sudara, ako
se nastave kretatl zaJedno u istom pravcu, b) kineticku energiju kugli prije i poslije
sudara, c) dlQ klnetlcke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju.
Rjesenje:
m,= 2,5 kg
m,= 1,5 kg
v,;' 6 m/s
v2=2 m/s
,
S1.82. I
Eo =201 +1051=1251
I1E P:,.,
m=100 g=0,1 kg
vo=40 mls
t-3 s
Brzina
"j" ....,,'J
105m
Ako se tijela poslije sudara nastave kretati u istom pravcu, onda se takav
sudar naziva frontaln; (ceoni, centralni).
s'
ill
69
4.69. Na nit dugu 1 m vezana je kugla. Koliku horizontalnu brzinu moramo saopstiti
kugli da bi zauzela horizontalan polozaj?
ill
3m
s
,~jelO mase
"~I'Il~hanicka
2,5 kg -(
E
6~J
1,5 kg -(
3~-
4)1. Tijelo mase 1 kg baceno je vertikalno uvis i poslije 2 sima kineticku energiju
(:::::.',:,;;~~;''''MjeIO mase lT~=50? 9 ~aci.~e vertikal~o ~ani~e brzinom vo=20 mis, sa visine
48J
"
a poslije sudara je
E'
(m l +m 2 ) 2
v
2
.(3 m,'
E'
,~
4.74. Tijelo mase 200 9 padne sa neke visine na elasticnu oprugu cija je konstanta
k=1000 N/m. Pri tome se opruga sabije za 20 cm. Sa kolike visine je palo
tljelo?
'
(2,5kg+l,5kg)
=18J.
2
s )
c) Dia kineticke energije kugli koji je presao u unutrasnju energiju je
li,"'~""
i Kada se tijelo mase m pusti sa visine h ono udari u elasticnu oprugu i sab!je
'~le za 1 em. Za koliko Ce se sabiti opruga ako S8 tijelo pusti da slobodno pada
L'.E=E - E' = 30 J
sa visine 4 h?
/:;'i~~iTijelo mase 1kg kre6e se brzinom 3 mls i udari u elasticnu oprugu koja se
'~;&:' sabije za 10 cm. Kolika je konstanta opruge?
'\:vP
48.1
"
"
I'
I
I \
I \
I
\
I
I
a)
6)
0)
d)
S1.83.
4,67, Kamen mase 100 9 baci se uvis brzinom vo,=6D m/s. a) K.olika je. ukup;a
mehanicka' energija kamena U trenutku ,zbaC'Vanj8. b) KoliK8 je k,netlc. a.
potencijalna i ukupna mehanicka energija kamena poshJe 2 s kretanJa?
C9=10m/s'.
~~dZ helikoptera koji lebdi na visini 100 m ispusteno Ie tijelo m.~se 0,3 kg .. A,ko
70
SI.84.
l.
..... -@..._/
S1.85.
(~~I Tijel? m~se ~ po~ne ~~ klizi lz ~a~ke 0 (slik~ 85), k~j? se .nala.~j na visini .1m.
~:
a) Kolika ce b,t, brLma t'jela u tack' A. b) Kolika ce b,lI brz,na tljela u tackl B?
'c) Sa koje najmanje visine treba pustiti tijelo da klizi pa da napravi petlju
poluprecnika R ;;; 0,2 m? Trenje zanemariti:
4.80. Na slici 85. iz tacke 0 se pusti valjak da se kotrlja. Kotrljanje se vrsi bez
proklizavanja. ~om~nt inerCije valjka je I =1/2mr. a) Koliku ce imati brzinu u
71
Visina kosine je h ~ 1 m, a
4.93. Na klin mase M~l kg. koji je postavl)en na horizontalnu podlogu, padne
kugltca mase m = 0,2 kg sa VISlne h=2 m i odskoci u horizontalnom pravcu.
Koltka je brzina. klina poslije udara kuglice, ako Je ova) udar bio elastican.
TrenJe Izmedu klina I podloge zanemariti. g=1 0 m/s .
4.81. *Sa vrha strme ravni visine 50 em pusti se: a) prsten, b} kugHca; pri cemu
se oni kotrljaju bez prokliz8vanja. Kolike ce im biti brzine na dnu strme ravni?
Za prsten je I~mr", a .za kuglicu 1~2mr/5. Otpor kretanju je zanemarljiv.
g~10m/s2.
4.82. Vagon mase m,~ 3t krece se po horizontalnom putu brzinom 1,5 m/s i udari u
E
drugi vagon mase m2~2 t koji se ispred njega krece brzinom v2~1 mis u istom
smjeru, te nastave zajedno kretati se. Kolika je brzina vaQona nakan sudara?
4.94. Zadatak
Provjeri
zakon
odr.1anja
energije,
pomocu
matematickog klatna (sI.87.) Izvuci kuglicu
do tacke A i pusti. Do koje ce se visine
podi6i na suprotnoj strani? I) Stavi prst u
tacku C. Do koje 6e se visine podi6i
kuglica na suprotnoj strani? c) Na kakav
zakljucak te navodi rezultat ogleda?
d) Zasto se klatno nakon neliog vremena
ipak zaustavi?
4.83, Tijelo mase m2= 1 kg krece se brzinom v,~ 10 mls i sudari s drugim tijelom
mase m2~ 2 kg koje se kre6e ususret njemu brzinom v2=12 mis, te nastave da
se kre6u zajedno. a) Kolika im je brzina nakon sudara? b) Kolike su kineticke
energije tijela prije i poslije sudara?
mehanicke
4.84. Tijelo klizi bez trenja po horizontalnoj podlozi i udari u drugo tijelo dva puta
manje mase t8 se nastave zajedno kretati brzinorn v=10 m/s. KoUka je bila
brzina prvog tijela prije sudara?
4.85. Tijelo mase m krece se brzinorn v, = 6 m/s i udari nepokretno tijelo iste mase
te se nastave kretati u istom smjeru. Odredi koji dio mehanicke energije je
presao u unutrasnju energiju?
6
4.86. Proton se kre6e brzinom v1=5'10 m/s i sudar! sa neutronom koji se kie6e
ususret njemu brzinom V2. Poslije sudara nastaje nova cestiea deuteron koja
se kre6e brzinom v~1,5'106 mls u smjeru kretanja
protona. Mase protona i neutrona su priblizno jednake.
.I I
Delekt mase zanemariti. Kolika je brzina neutrona?
C
"
I
I
I
4.95. Zadatak:Provjeri
zakon
odr.1anja
'mehanicke energije pomo6u elasticne
opruge.
Pribor: Stalak, elasticna opruga, teg od
50 9 iii 100 g, lenjir.
81.87.
4.96. Z~datak: Od'.edi koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju
pnhkom pada tlJela na podlogu. Kada bi sudar bio elastiCan?
Pribor:gumena loptica (iii loptica za stoni tenis), komadi6 krede, sipka iii letva
duga najmanje 1 m, lenjir.
Pribor:Dvije kuglice istih masa, vezane za niti istih dUiina (kao na slid 86).
~ 80 cm i odbila S8 na
visinu h1= 60 em. Koji dio mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
<":S9)Kuglica padne na podlogu brzinom v,~5 m/s,a odbije S8 brzinom V2~ 4 m/s.
o,.---Koji die mehanicke energije je presao u unutrasnju energiju?
4.90. Kuglica padne sa visine h,=2 m i pri sudaru sa podlogom izgubi 10% svoje
mehanicke energije. Na koju visinu hz 6e se odbiti?
~10
9 leti brzinom
v,~
5.1. Oscilacije
4.92. Tij"lo mase m, krece se brzinom v, i udari u tijelo mase m, kOje miruje.
Sudar je centralan "i elastiCan. Kako se odnose brzine tijela m, prije i poslije
sudara?
72
F~-ky
73
Rjesenje:
N=20
f= N
1=40 s
1=1 m
a) I=?, b) T =?, c) g=?
T=f
211:
T
(D=-=2"f
T=2nff
c)
d)
(2,)'
1
2
',' .
",g=lg-gol=19,86~
-9,81 ~1=0,05~
5
5
52
m
'"
0,05,
c =.Jl. = - - ' - = 0,0051 iJi 0,51 %
energija oscilatora je
2
E=Ek+Ep=-kA' =-mv o
go
.
Aka tijelo poene oscilovati i:z polofaja ravnoteze, jednaCina koja opisuje oscilovanje je
y=Asinwt .
Brzina taoke koja harmonijski osciluje je
981~
, s'
an:'pht~d~m 3 em. ?dredl: a) rnaksimalnu brzinu kuglice prj osci!ovanju , b} maksimalnu povratnu sHu
RjeSenje:
m::::10g:::: 0,01 kg
T= 2
A- 3 em:::: 0,03 m
a) vo-?, b) Fo=?, c) EO"'?
a ubrzanje
a = -o~ly.
74
4(3,14)' lm =986 m
[l '
2nfi
4,,']
g="T'
T=Z,,/f
S1.88.
"
re IaCIJe T =
1
2
+. ------- --7 B
]
t
40s
T=-=-=-=2s
f N
20
A.---' ---- -
a)
2n
Vo
b}
6,28
SUa pod cijim dje!ovanjem kulica vrSi harmonijske osdladje F=-ky. Sita je maksimalna
kada je y=A. Posta je k =.mul, to je iznos sile
Fo=kA=1~rA
75
Po = 0,01 kg(
c)
6~2S8
N.
0,01 kg (O,094~)2
s
Eko
4,4'1~-5J.
nn
t::J P
v"
_..;r'n/
.",' -
, 1 ....( '
---.::>
5.2. Tijelo izvrsi 132 oscilaeije za pola minute. Odredi njegovu frekvenciju, period
osci!ovanja i kruznu frekvenciju,
5.3. Klatno prode ~vake sekunde kroz polozaj ravnoteze. Kolika je frekvencija, a
koliki period oseilovanja?
V
/
e.
5.7. Sekundno klatno Ima period oscilovanja T=2 s. Kolika je duzina sekundnog
. ):'8.
m/s'.
5.9. Period oscllovanja matematlckog klatna na Zemljl Iznosl T,=1 s. Kolikl bi blo
period osellovanja tog klatna na Mjeseeu? g,=6 gm'
5.19. Na slici 89, klatno 1 izvi'S1 15 oscllaelja za 21 s. Kolika je duzlna klatna 3, aka
je ono u rezonanciji sa klatnom 1?
5.20. Jedan oscHator Ima frekvenclju 2 MHz, a drugl 960 kHz. Kolika je razlika
frekvenclja? Izrazi je u MHz, kHz i Hz.
E
5.21. Zadata_k: Ispitaj od cega zavlsl period oscilovanja matematlckog klatna.
Pribor: Celiena kuglica, neistegljlv konac, hronometar, magnetna sipka.
5.22. Zadatak: Odredl ubrzanje Zemljine teze pomocu
matematiekog klatna.
Pribor: Kugliea, neistegljiv konac, mjerna traka,
staperlca. (sI.88.)
5.23. Zadatak: Odredi konstantu opruge kOja osciluje.
Pribor: Elastlcna opruga, teg poznate rnase,
hronometar.
'
5.24. Zadatak: Pokazi pojavu rezonancije.
Pribor: Tri klatna, od kojih dva Imaju Istu duzlnu
(sI.89:), lelva 0 koju se okace klatna.
2
3
S\.89.
~.
5.11. Periodi oscllovanja dva klatna odnose se kao 1:2. Kako se odnose njlhove
duzine?
5.12. Teg mase 250 9 okacimo 0 elastlcnu oprugu !e ona poene oscilova!1 sa
perlodom T=1 s. Kolika je kons!an!a opruge?
5.13. Elastlcna opruga se produzl za 2,5 em kada se na nju okaci teg mase 50 g.
Odrdl: a) kons!antu opruge, b) period oscilovanja opruge kada se teg izvede Iz
ravnoteznog po!ozaja.
5.14. Tijelo mase 5 9 osclluje sa perlodom T=0,8 s I amplitudom A=3 cm. Odredl:
a) maksimalnu brzlnu osellovanja, b) makslmalnu klnetlcku energiju pri
oscllovanju, c) ukupnu energljuoscilatora.
5.15. Harmonljskl osellator elja je masa 1 9 oselluje frekvencijom 20 Hz I
amplltudom 4 em. Odredl: a) makslmalnu silu kOja vrsl oscilovanje,
b) maksimalnu energiju ..
76
J..=.".
f
gdje je: c brzina slrenja talasa, f - frekvenclja talasa.
Brzina sirenja transverzalnih talasa u zategnut6j tid 18
77
,~r
C~ll
,~. \.J~
."
d k"
..
c
S1.90.
A~2m.
.
A
2m
6m1s
T~-~--~O,33s
c
Frekveneija oseilovanja je
2m
~~25~alas na vodi slri se brzlnom 5 m/s. Talasna dutina lalasa je 50 em. Kolika je
k1fekvencija talasa i period?
\cl
Kroz .elasticnu sredlnu siri se lalas. brzinom 5 mis. Svaki djelit izvrSi jednu
oseilael)u za 0.2 s. Koltka Je frekvenel)a I lalasna duzlna talasa?
78
5,30. Dvlje susjedne cestlee koje su u suprolnoj fazl udaljene su 2 em. Kollka je
brzlna ;;Irenja talasa ako je frekvenelja 2 kHz?
5.34. Izvor kruznlh talasa na povrsinl vode osciluje frekvencijom 4 Hz. Pratlmo
jedan brijeg talasa kojl prede put od 30 em za 6 S. Kada talas nalde na plltku
vodu za Isto vrljeme prede pUI od 18 em. a) Kollka je talasna duilna u dubokoj
vodl ? b) Kolika je talasna duzlna u plltkoj vodl?
5.35. Prazna boca, povucena u vodu i prepustena sarna sebi, pocinje da osciluj~ te
uzrokuje nastanak lalasa. Posmatrac primjecuje da vrljeme proteklo od
formiranja prvog do formiranja treceg brijega iznosi 10 s a rastojanje izmeau
f.. njlh 4 m, Kollka je talasna duilna. brzlna I frekvenelja tog talasa?
~uzina?
E
5.78. Zadatak: a) Prolzvedl I posmalraj kruzne. a zatlm rayne talase na vodl
(SI.91). Kako bl odredlo talasnu duzlnu talasa? Mozes II uocili. bez mjerenja,
promjenu taiasne duzine talasa?
b) Ispltaj sta se desava kad na put talasa postavls ravnu prepreku (npr.
staklenu plocu) . .P.repreku postaVi paralelno sa favnim talasom a zatim je:
79
E=m~.
gdje je: E-ukupna energija tijela, m-relativisticka masa (masa tijela u kretanju).
gdjeje:
6.1. Za posmatraea na Zemlj! vremenski interval putovanja astronauta u kosmO$ i natrag na Zemlju
iznosio je t.t==10 god. Brzina kpsmickog breda je v=240000 kmls. Koliko je iznosio vremensld
interval za astronauta koji se kretao u kosmickom brodu?
6.2. Raketa se krece brzinom v = Q,95c u odnosu na nepokretnog posmatrai5a na Zemlj!. a) Ako je za
posmatraea u raketj prosls jedna godina (t.t' = 1 god) koliki je vremenski interval za posmatraea na
Zem!ji? b) Aka je duzina rakete za posmatraca u raketi I' == 20 m, kolika je duzina rakete, u pravcu
kretanja, za posmatraea na Zemlji?
6.3. ZamisH da jedan od braCe blizanaca, kada napune 20 godina, krene ~vemirskim brodom Gija je
brzina v=O,98c, te se vrati nakon ;.\1' = 10 godina. Kolika godlna Ima brat bHzanac koji je ostao na
Zemlji, u trenutku kada sa vratio brat blizanac iz kosmosa?
6.4. Kolikom brzinom treba da se kreGe kasmiCki brod de bi njegova dufina u pravcu kretanja, za
posmatraca na.zeml~, bila za 10% kraca nego za posmatraea u kosmi~kom brodu?
6.5. Kolika je energija mirovenja e!ektrona? Masa mirovanja elaktrona je mn=9,1 ,1 0.31 kg.
6.6. Elektron sa krece brzinom v ==
c) klneticka energija?
a,ac.
je
6.7. Relativnisticka masa cestice je dva puta veea ad mase mirovanja. Kojom brzinom se kre6e?
6.B. Cestlea eija je masa mirovanja 19 dobila je kinetiCku energiju 4.1013J. Kolika je relativisticka masa
cestlee?
gdje je t.t*vremenski interva! u sistemu S', t.t-vremenski interval u sis1emu S.
Obicno pod sistemom u mirovanju podrazumijeva se sistem u kojem posmatrac miruje.
6.9. Ukupna energija protona, koji sa kre6e velikom blZinom, iznO$i E=2,510 oJ. Masa mirovanja
27
protona je 1,67'10. kg. Odredi: a) energiju mirovanja protona, b) relativisticku masu protona,
c) brzinu kratanja protona, d) kineticku energiju protona.
SHjedi t.t>bt'.
Kontrakcija duzine. Ako se sistem S' krece brzinom v u adnosu na sistem S, onda je
~=Q' ~l- ::
gdje je:~'-duzina $tapa u sistemu S', i!-duzina stapa za posmatraca u sistemu S
Q
80
<r'.
81
1 -2
p=-pv
3
gdje je : p-pritisak idealnog gasa, p =
gasa,
,,2
IIoMolekularna fizika
7. Molekularno-kineticka teorija gasova.
Relativna atomska masa nekog atoma, A, (odnosno molekula, M,) jednaka je
broju uniliciranih atomskih jedinica mase.
12
Masa jednog atoma je: m.=A,.u
pV=nRT,
gdje je univerzalna gasna konstanta R=8,31 J/molK
Izo procesi:
T :::const. (izotermicki proces): pV=const; plV !=pzVz;
T,
U=.'l.nRT
2
Kineticka energija jed nag moleku!a gasa:
mol
r.
mol
3
Ekl=-kT
2
gdje je Boltzmanova konstanta k",,1 ,38'10,23 J/K.
KinetiCka energija translatornog kretanja N molekula gasa je
=~=~,
NA
3
Ek = NEkl = -fiRT
Vm
N-broj jedinki' (atoma, molekula, jona ... ); NA-Avogadrova konstanta (broj jedinki u
jednom molu); V-zapreminatvari; Vm-molarna zapremina.
I"
NA=6,022' 10 mo.
23
Vel"
Mol je kolicina tvari koja sadrZi toliko jedinki koliko ima atoma u 12 9 ugljika-12.
Temperaturska razlika u stepenima Celzija i temperaturska razlika u
kelvinima je jednaka.
82
83
pM
Tadaje p= RT
1,Ol3.1O'Pa.29.lQ,3 kg
_ _ _~_ _ _-"m""ol = 1.29 k~ .
J
8,31_-273,15 K
m
molK
M NA
150 bara ; na tempera!ur; 20C. Odredi kolicinu gasa i rnasu gasa u posudi
M=28 g/mo!.
Rlesenje:
V=20 1=2010"'m3
p=150 bar=15010 5 Pa
T -(273+20)K-293 K
n_?,m_?
Iz jednacine gasnog stanja p V=nRT, kolicina gasa je,
pV
n=RT
mol
N = 2,69 10"
Prlmjer 2: Iz osnovne jednacine kineticke teorije gasova izve~i izraz k~ji povetZUj:fe~~~~~ i
gasa. Izracunaj efektivnu brzinu kretanja mo!eku!~ vazduha pn norma nom a rno
p=1,013-10 5 Pa. Za gustinu vazduha uzeti 1,29 kgfm .
~~~i~~~
Rjesenje:
5
p=1,013'10 Pa
150IO'Pa 20 .10.3 m 3
J
831--.293K
, molK
n = 123,2 mol
o 1 29 kg/m 3
V=?
.
'.
.
1 Nm,yl
Jednacina kineticke teonJe gasova j9 p::::; '3-y.
'tL..-...
m
_ f3P
3.l,013loSPa
!zracunavamo:v""Vp"" ~kg
1 -z
'3 pv
=485-;
.~,r; A
7.3.a. 8roj molekula vazduha u nekoj posudi iznosi 2,6410'4. Kolika je masa
vazduha? M=29 gimol
Rjesenje:
Po=1 ,013'10' Pa
To=273,15 K
M-29 g/mol-291O3 kg/mol
p=?
Jednacinu 9asnog stanja mozemo pisa!i u obliku pV =
7.1.0dredi molarnu masu gasa: CO, CI" N2 , 0,. Potrebne konstante uzmi iz
tablice period;cnog sistema.
m3
/t"~Y
~RT,
odnosno
mis?
3,
85
7.9. Pritisak idealnog gasa u zatvorenom sudu poveca se dva puta. Koliko se puta
poveca srednja brzina kretanja molekula gasa?
~. Kolika je
izotermicka
O.
7.23. Grafickj
prikazi
izotermne
promjene stanja u: p-V;p-T i V-T
dijagramu.
7.12. U posudi zapremine V=100 I I pod pritiskom p=4 kPa nalazi se Idealan gas
cija je srednja brzina kretanja molekula 122,5 m/s. Odredi: a) gustinu gasa,
b) masu gasa.
7.13. Kolika je unutrasnja energija jednoatomnog gasa cija je kolicina 1,5 mol, a
temperatura 22'C?
"
~1l'1-
j='1L(o.C~,
9.
30g C
~. Gas prj 300 K ima zapreminu 250 cm'. Koliku zapreminu 6e imati ista masa
'!~ Izvjesna kolicina gasa zauzima zapreminu V,=2 I kod pritiska 1 bar. Pri kojem
b)
51. 92.
bill zapremrna gasa na temperaturi 75C, ako se prj tome ne mijenja pritjsak?
T=eons~t__'_~_ _~~_==_r--;'---'
a)
7.13.b. Kolika je kolicina idealnog gasa cija je unutrasnja energija 4,5 kJ, a
temperatura 25C?
-'
~~
V""~50=cm::r''-;:18:;;-0c-"'m'-',-o:?-----"
' T , 293 K
+.
7.13.a. Unutrasnja energija idealnog gasa iznosi 6,2 kJ, a koliCina 1,2 mola. Kolika
je temperatura gasa u stepenima Celzija?
@.Dopuni tabelul
Oznaei
procesa.
?lTsi1.! C5L:lO
~edni,:" udisajem pluCa uau 2 I hl~dnog zraka temperature 15C. Kolika jR'
~-
Do koje temperature treba zagrijati neki gas pri stalnom pritisku da bi njegova
,~apremlna postala dva puta veca ad zapremine koju gas ima na 00C?
r.1 "1-.pritiskom101,3
Aerostat zapremine 12 m
mil
'Zapremina gasa kod pritiska 980
~premina na pritisku 80 kPa? T=const.
7.31. Gragieki prikazi izobarnu promjenu starija gasa u : p-V, p-T i V-T dijagramom.
7.32. Koja izobara. na sliei 93. , odgovara ve6em pritisku?
v
7.18. Sud zapremine 12 I sadtZi gas pod pritiskom 400 kPa i spoji se sa sudom
zapremlne 3 I iz kojeg je evakuisan vazduh. Koliki 6e biti krajnj; pritisak?
101,3kPa
273 K
Proces je izotermicki.
7.19. Sud kojisadtZi gas pod pritiskom 1,4 bara spoji se sa sudom zapremine 61 iz
pntlsku?
iznosi V,,;,0,7 I. a pritisak p,=1, 1 bar. Kolika 6e biti gustina gasa ako se on
sabije klipom tako da mu pritisak poraste na 2,85 bara? Temperatura gasa je
stalna.
pumpanju ubaci 0,15 I atmosferskog vazduha eiji je pritisak 1>,=1 bar. Koliki 6e
biti pritisak u lopti poslije 50 'ubacivanja vazduhaLNa pocetku je uniJtrasnjost
lopte bila bez vazduha. Temperatura je stalna.
86
.3~ .Zasto se balon elektricne sijalice puni nitrogenom (azotom) pri sn!zenom
7.20. Gas mase m=5 9 zatvoren je u cilindru pokretnim klipom. Zapremina gasa
7.21. U fudbalsku loptu zapremine 2,5 I upumpa se vazduh tako da se pri jednom
-.
T'
kOjeg je evakuisan vazduh. Poslije toga u oba suda se uspostavi pritisak 1 bar.
Kolika je zapremina prvog suda?
.34':;;, zatvorenaj P?sudi nalazi se gas pod pritiskom 3,2 bara i temperaturi
{l6 KKohki 6e bill pntlsak ako se : a) gas zagrije do 227'C, b) ohladido 00C.
~
.3
"
7.36. Pri izohorskom zagrijavanju gasa njegov pritisak sa povaca ad 100 kPa na
1,12 bara. Kolika je bila krajnja temperatura gasa ako je pocatna 13C?
7.51. Gustina nekog gasa, pri standardnim uslovima (Po=101,3 kPa; To=273.15 K),
iznosi 0,99 kg/m'. Odredi gustinu tog gasa na temperaturi 25C i pritisku
98 kPa.
~2. U posudi zapremine 10 I nalazi se gas hidrogen pri temperaturi 22C i pritisku
/';.'- ...
p-V,
7.53. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohornu promjenu stanja gasa,u p-V dijagramu.
7.54. Prikazi izotermnu, izobarnu i izohomu promjenu stanja. gasa u V-T dijagramlJ.
tll'
p
V
T
81.94.
98kPa
2m
300 K
101 kPa
2,2 m
?
120 kPa
?
320 K
@.
?
0,8m
350K
((W. Kolika
olika masa vazduha zauzima zapreminu 150 I pri teperaturi 15C i pritisku
U.~~50 kPa? M=29 g/mo!.
. U zatvorenoj posudi zapremine 1,2 I nalazi se 90 9 vode. Zid~vi posu.de
mogu izdrzati pritisak od 40 bara. Do koje te;nperature se moze zagnjatl
posuda pa da ne pukne? Pretpostavljamo da je sva voda Ispanla amasa
vazduha zanemarljiva u odnosu na masu vade. M=18 g/mo!.
7.44. Odredl molarnu masu i relativnu molekulsku masu gasa ako 0,686 dm' tog
gasa, pri temperaturi 27C i pritisku80 kPa ima masu 0,748 g.
,:/i'Q.
25
molekula
7.62. Srednja kvadratna brzina molekula oksigena iznosi 700 m/s. Kolika je:
a) temperatura gasa,? M=32 g/mol.
7.45. Koliki broj molekula ima u jednom litru idealnog gasa pri temperaturi 20C i
pritisku od jednog bara?
~ pritisak u posudi?
. ..
.
(~KOlikU zapreminu zauzima 1 9 gasa butana na temperatun 20 C I pntlSku
i ~15 kPa? M=58 g/mol.
p,
'~Gas
.
..
7.4 . Jedan gas ima zapreminu 3 m' kod pritiska 15,0 kPa, drugi 3,41 kod priti::ka
3 MPa. Oba gasa imaju istu kolicinu od 3 mola. Kohke su 1m termadlnamlcke
temperature?
p,
7.50. Almosferski vazduh sadrii 21% oksigena (kisika). Koliki je parcijalni pritisak
kisika ako je atmosferski pritisak 101,3 kPa?
f' /
88
fY'{ .. v0.
a)
b)
81.95.
89
S1.95.a.
0v
lI
SI. 96.
Zakon Hneamog termickog sirenla, I = 10 (l + at) , gdje je: !oHduzina Stapa na temperaturi DoC;
]-duzina stapa na tOC; uHtermicki koeficijent sirenja.
Povrsinsko sirenje: S "" So (1 + /3t) , gdje je ; /3=2u, termicki koefidjent povrsinskog sirenja.
Zapreminsko sirenie: V=Vo(l+yt), gdje je y=3u, termicki koeficijent zapreminskog sirenja.
Promjena gustine sa temperaturom:
p.
P-l+yt'
X
o
.....
"
..
"
..
prg
gdje je: r~poluprecnik kapHar,ne cijevi, p~gustina tecnosti, O"Hkoeficijent povrSinskog napona.
em',
Pribor:
h=~
81.97.
Primjer 1., Celieno uze lifta ne smije da se izduzi vise od 4 mm. Duzina uzeta
je 15 m, povrsina poprecnog presjeka 2 em', a modul elasti6nosti 220 GPa. Koliko
je maksimaino dozvo\jeoo opterecenje uzeta lifta?
Rjesenje:
AI=4 mm=4103 m
1=15 m
4
S=2 em'=210 m'
E-220 GPa-2.210" Pa
m-?
.. eIas t
. HUkov za kon, -F == EAl
U pod ruCJu
Icnost'J vazi
S
I
F
S
11733 kgm
m=-=
F _ _2-_
"
g
9,81 ~
s
0'=-.
velicine te povrsine, t
=!: .
s
F
Al
a=-=E-,
gdje je: I-prvobitna duzina, AI-promjena duzine, AIA-relativna deformaeija,EYoungov modul elasticnosti.
Koeficijent povrSinskog napona tecnosti,
AS
-1
0=-'--""-,
gdje je: AA-rad koji treba !zvrSiti da se slobodna povrsina tecnoslfPoveca za AS; F-sila povrsinskog
napona ; l-duzina granicne Unlje slobodne povrsine teenostL
90
1198 kg
0)
2m
pri cemu je: rpoluprecnik kanala cijevi- iz koje - izlazi ~api, m
masa jedne kapi, (jkonstanta povrsinskog napona.
-
91
I~~'
.1..
=.!!2.
a
m
Na zicu je okacen tag pri cemu je normalni napon 200.'. kPa, a povrsina
~reSjeka fice 0,8 mm'. Kolika je masa tega?
.
(2)
U na5em primjeru, ukupna masa svlh kapi je M=n,m, gdje je n~broj kapi. Takode, ukupnoj masi
odgovara istekla zapremina tecnosti V; M=pV. PoSta je zapremina bila ista to je:
Mj
"1m!
PI
,0'1
PI
Prlmjer 3: Metalni stap je ukljesten izmedu dvije vertikalne place (sl. 99), KoUko ce bitl naprezanje
stapa ako S6 on zagrije za 20"C? Kalikom ce silom stap djelovati na ploce kojima je ukljesten~
Povrsina poprecnog presjeka stapa je 10 cm 2 , modul elasticnosti stapa je 200 GPa, temperatuml
5
koeficijent linearnog sirenja 0.=1 ,4'10. 1/"C.
RjeSenje:
"
;\'l
B);'{
~.;'.'
S
II.,
!&,'. . .
S=10cm'=1010'm'
E=200 Gpa=210'11 N/m2
".
,~,{,
a) cr=? b) F = ? !
>1'
a)0-=2.1Ol!
.1,4.10-
.~ 20C=5,610
8.S.c. Na ficu duiine 1 m i presjeka 2 mm' okaeen je teg mas~ 5 kg. Pri tome se
iiea izduiila za 5 mm. Odredi: a) relativnu deformaciju, b) normalni napon,
c) modul elasticnosti zice.
8.6, Koliki treba da bude precnik nosaea dizaliee, pri podizanju tereta od 2,5 tone,
. pa da normalni napon ne bude veel od 6 MPa? v;eonst
L\t=20"C
c~
Pa
-"-
(8.10, :Zeljezno ute duzine 1,5 m, optereceno sa 5000 N, ne s",ije se izduziti vise
\ od 0,3 mm. Koliki presjek treba da ima u2e ? E;196 GPa,
/~-
(~, ,/;, Kolika je duzina metalne ziee koja se izduzi za 1mm pod d.jeloVanjem sile od
:\:(100 N? Presjek 21ee je 2,5 mm', a modul elasticnosti 210" Pa,
~:1.' Zeljezna sipka tr:>ba ds. izdrZi teret od 5 :: Graniea elasticnosti iznosi
. 180 MPa. a) Kohkl preslek trebada lma slpka? b) Kohko Ie relatlvno
izduzenje?
8.13, Gumena traka ima duzinu 1;40 em, Kada se optereti tegom od 100 9 izduii
se za 2 em, Presjek trake S;0,5 em', Odredi: a) relativnu deformaciju,
b) normalni napon, c) modul elasticnosti trake, d) rad izvrsen na istezanje
trake, Smatrati da se presjek trake nije promijenio istezanjem.
/? Sn'>-efv{
&. n
y..>{
11 , "
~s.,~, Na metalnom uzetu okacen je teg mase 2,5 kg. Koliki je normalni napon u
92
8,14, Krutost opruge iznosi k;1000 N/m. a) Koliki teret se smije objesiti 0 oprugu
ako S6 ne smije izduziti vise od 4 em? b) Koliku elasticnu potencijalnu oprugu
ima pri tome opruga?
8.15. KoUka moze biti maksimalna duzina olovne tice koja visi pa da se ne prekine
pod djelovanjem sopstvene teiine? Napon kidanja i.ice iznosi 20 MPa, a
gustina 11300 kg/m',
~,
\S.1flt M~ksimalna, duzina bakarne zice koja moze da visi, a da se pri tome ne
_/ prekme pod djelovanjem sopstvene teiine, iznosi 1;59,5 m, Koliki je napon
kidanja ziee? Gustina bakra je 8400 kg/m'
.
S.17.Kada se jedna kap tecnosti razdvoji na dvije manje kapi, koja je tvrdnja tacna: a) zbir povrsina
ma~jih kapi t~dnak je pav.rEini vete kapi" b) zbir zapremina manjih kapi jedoak je zapremini vece
kapI, c) povrsma vece kapl manja js od zbira povrsina manjih kapi?
8.1B.Koliki rad treba lzvrs!ti da se obrazuje mjehur sapunice poluprecnika r=2 em? Konstanta
povrsinskog napona iznosi 0=0,04 NJm.
93
~. :E=
8.21.~oliko treba kapl vode da istekne iz birete unutrasnjeg precnika 1,0 mm, da
bl se napunila Qocica od 6 cm 3? Za vodu je p=1 glcm3, IT =0,073 N/m.
S1.1OO.
8.24.Kolika j:. sUa: ~otr?bna za otkidanje aluminiskog prstena mase m=5 g, srednjeg precnika d=8 cm,
od povrsme ghcenna? Konstanta povrsinskog napona glicerina iznosi 0,059 N/m.
B.25.Pri mjerenju: kOeficijenta povrsinskog napona alkohola kafistena je kapilama eijev precnika
0,15 mm. Alkohol sa podigne na visinu 7,6 cm. Cemu je jednak koeficijent povrSinskog napona
alkohoJa na tOj temp,eratu!i? p= 790 kg/ma.
pt=13600 kg/ms.
0=0,072 N/m.
h,
B.28.~ ~irem kraku U cijevi voda se popela na visinu hl= 5 mm, a uzem na
_h-i'r-+_ _- t t -
t--
SLIO!.
mg
81.103.
81.104.
8.2S.Precnik kanala kapilarne cijevl je 0,20 mm. Na I<oju visinu ce se u njo] popeti: a) vada, b) kerozin,
c) fiva? crv=O,072 NJm; O'k=O,024 N/m; CJF0,470 N/m; p..=1000 kg/m 3 ; Pk=800 kg/rna;
S1.105.
8.30.Kof!ki maze blti najveci preenik u fitilju lampe da bi se kerozin podigao u fitilju na visinu h=2 em.
0'=0,024 N/m; p:::800 kg/rna.
2",
"'.0. "l--t""j
!' L'_~
Termicko sirenje
~.celicna konstrukdja ima, na temperaturi OC, duzinu 10==75,00 m. Odredl; a) duzinu konstrukcije na
temperaturl 4O"C, b)~35C. KaUka je razlika duzina Ijeti i zimi? 0;=1,2'10.5 l/"C
.s:iRNa. temperaturi k=10"C duiina zeljezne sine Iznosi 1,=12 m. KoUka 6e biti duzina sine na
~.Izmedu dva elektricna stuba, koja su upa!jena 60 m, treba razapeti bakarnu zicu. KoUka treba da
~l bude najmanja duZina bakarne zica na temperaturi 11=30"C da nebi doslo do zatezanja zimi, kad
/
8.43.00 koje temperature treba zagrijati aluminijsku sipku da b! se njena duzina povecala za 1% u
odnosu na duzinu na O"C? w=2,410..s 1/oC
a)
b)
81.102.
8.44.Na temperaiuri DOG duzina aluminijske sipke iznosi 79,5 em, a zeljezne 80 em. Na kojoj
temperaturi ce obje sipke imati istu duzinu? Vrijednost koeficijenta je u zadatku 8.43.
8.45.Na temperaturi mrinjenja vade sipka od mesinga ima duzinu 10=100,00 em, oa temperaturi
klucanja voda!na standardnom pritisku) 1=100,.18 cm. Kaliki je temperaturski koeficijent,!inearnog
sirenja mesinga?
94
95
8.46.Temperaturski koeficijent linearnog sirenja zlata iznosi a;;:1,4'10's 1f\!C. Koliki je odgovaraju6i
temperatufski koeficijent povrslnskog j zapremtnskog sirenja zlata?
8.47.Na temperaturi h=30"C povrsinabakame ploce iznosi 10000 em2 , KoUka ce ~iti povrSina ploCe na
temperaturi t,=-20 IlC? Iznos koeficijenta uzeti iz zadatka 8.42,
).
U=2nRT
Q~~grjjana ploca?
~a temperaturi DOC te!jezna kugla Ima zapreminu 800 ems, IZfawnaj ojanu zapreminu oa 20D"C.
It.Si';>Na temperatufl DoC mesingani kazan jma zapreminu 120 1. KoUka ce mu biti zapremina na:
8.52.Duzina ivice metalne koeke na temperaturi oac iznosi 5,00 em. Koeka je zatim zagrijana do
5
temperature 100"C (unosenjem u kljucalju vodu). Za matefijal kocke je a=2-10- 1/"C. Odredi:
a} povecanje d~zjne kocke pri zagrijavanju, b) promjenu povrSine,
e) promjenu zaapremine kocke.
a.53.posuda ima zapreminu 250 cm3 , na temperaturi OC, j napunjena je
do vrha vodom. Kada se pasuda sa vodom zagrije do 100C jz nje
3
izade ~,5 em vade. Odredi srednji koeficijent zapreminskag sirenja
vade. Sirenje posuda zanemariti.
T,
11=~= Q, -Q,
Q,
,
'i~
.
T, -T,
Q,
:>
T,
v
SU06.a.
T,
8.54.Metalna koeka Ima ivice duzine a=10 em, na temperaturi DOC. Kade
se zagrije do 100c C zapremina koeke je 1005,1 ems. Odredi
koeficijent linearnog sirenja memla.
gdje je: T -temperatura na kojej se odvija preces, AQ~kollcin'aioplote koju primi gas. Entroplja sistema je
za neured'enost sistema I poveeava se kad se sistem prib!izava ravnoteznom stanju.
mjera
SL.106.
A=pSM=l,5.lO'Pa2,5.1O-'m 2 O,15m
A = 56,25 J
Kolicina toplote koja izvrSi fazn! pre!az tvari mase m, na temperaturi faznog
prelaza, data je izrazom
Q=mqi
gdje je Q,-speeiiicna toplola faznog prelaza (topljenja, isparavanja, sagorijevanja ... ).
Prvi zakon termodinamke (analiticki izraz);
Q=W+A
gdje jeQ-kolicina toplote dovedena sistemu, Ll.U-pove6anje unutrasnje energije
.. -sistema, A-rad kOJi izvrsi sistem na s8vladlvanju spoljasnjih sila. _
96
V,
T2
T,
izobarskom sirenju je
A=p(V2 -V,)=pV,
97
Rjesenje:
m=100 g=0,1 kg
1,= 10'C
t,-20'C
II=O'C
cl=2100 J/kgOC
cv=4190 J/kgK
geO.336 MJlkg-3,36'10' Jlkg
Q=?
Q, =mcL(t,
Q,
1<
:;O!E
Q3
;'1
I
SI.107.
-t,)=O,lkg.2100~(0+1OrC
kg C
QI = 2100J
Za topljenje leda, na tacki topljenja, potrebno je dovesti kolicinu loplote
J
6 10 4 J
Q, =mq, =0,lkg3,3810 , -=3,3
kg
Rjesenje:
T,=(273+210)K=383 K
T,=(273+55) K=328 K
q,=13 MJ/kg=1310 Jlkg
A=100 MJ-HO' J
m=?
Q, =8380J
Ukupna kolicina toplote koju treba dovesti je Q = Q, + Q, + Q3 = 44080J .
j'r'
@Idealan gas, u nekom sUdu sa pokretnim. klipom, primi. kolici~u loplote od 2.kJ i
pri lome izvrsi rad ad 350 J. Za kohko se poveeala nJegova unutrasnJa
energija?
QI
,c-cn.j,;:;,(r".\;
98
tl
,, Q
,,
I
I
I
I
I
I
m
8g
J
A=-R(T2 -TI )=--8,31--(373- 298)K
M
32..lL
molK
mol
A=lS5,8J
T,-T2
Tl=--r;-
t2 ____________________________ _
IO'J
0)441310' ~
kg
53,4 kg
kPa
p(bar)
poveea
_VO)
2
6
51.108:
99
(9.4}. Nekom gasu, koji se nalazi u sudu zapremine 3 I i pod stalnim pritiskom
~ 10Q,kPa, poveca se termodinamicka temperatura tn puta. Koliki rad izvrsi gas?
9.5. Na temperaturi 20"C gas nitrogen cija je masa 7 g, nalazi se pod pritiskom
200 kPa .. Nakon zgrijavanja pri stalnom pritisku zapremina gasa je 12 I.
a) kohkl Ie rad izvi'Sio gas? b) Kolika je dovedena kolicina toplote aka sa
unutrasnja anergija gasa poveeala za 3 kJ? M=28 glmol.
9.6. Na temperatun O'C idealni gas ima zapreminu 3 I i nalazi se pod pritiskom
1 bar. Gas se zagrija i siri, pri stalnom pritisku i pr tome izvrsi rad ad 150 J.
a) Kohka Ie zapremina gasa nakon sirenja? b) Kolika ja temperatura gasa
nakon sirenja?
9.7.Dva mola :gasa hidrogena zagrijava se od temperature 15'C do 75'C, pri
stalnom pnbsku. Odredi: a) rad koji je izvrsio gas, b) kolicinu toplote koja je
dovedena gasu, aka je specificni toplotni kapacitet gasa pri stalnom pritisku
c,=14500 J/kgK, c) promjenu unutrasnje energije. M=2 g/mol.
@':J.U cilindru se nalazi 1,6 kg oksigena pri temperaturi 17'C i pritisku 4,2 bara. Do
kale temperature treba izobarski zagrijati gas da bi rad pri sirenju !znosio
35 kJ? M=32 g/mol.
@
..
@.1ltoplote
Topliji rezervoar toplotne masine ima temperaturu 200'C. Na svakih 4190 J
primljene ad toplog rezervoara masina izvrsi rad ad 1680 J. Kolika je
,r. . . . temperatura
hladnog rezervoara?
rn"
~.9. Temperatura
9.25. Koliki je stepen toplotnog djelovanja toplotne masine, ako se u toku jednog
ciklusa utrosi kolieina toplote 0 , =42 kJ? Pri tome sa voda u hladnjaku, eija je
masa m=4 kg, zagrije za 2'e. cv=4190 J/kgk.
\ ! r/9:15. Q) cilindr~
V "'-~mperatun
t9.1'9. Kolika
9.11. 'Pri adijabatskoj ekspanziji gas izvrsi rad od 650 J. Kolika je promjena
unutrasnJe energije gasa?
, f
if
(9.2o/ldealan gas, koji vrsi rad po Carnotovom ciklusu, dobija od toplog razervoara
'.,~. kolieinu toplote 4,2 kJ i izvrsi rad ad 590 J. Koliko je puta temperatura toplog
rezervoara veGa ad temperature hladnog rezervoara?
9.13. Gas oksigen, eija je masa 24 g, nalazi se pod pritiskom 150 kPa, na
temper~tun 18C. Poslije zagrijavanja pri stainom pritisku gas zauzima
zapremlnu 16,4 I. Koliki je rad izvrsio gas? M=32 glmol.
9.12. 'Za kolilio stepeni se ohladi jednoatomski gas pri adijabatskoj ekspanziji, u
zadatku 9.11., aka je kolicina gasa n=3 mala?
,I
@J7. Koliki je koeficijent korisnog djelovanja toplolnog motora, koji radi na principu
~ohclnu toplote 1,3 kJ. Gas pn tome izvrsi rad ad 450 J. Koliku kolieinu toplote
I,;t,
prima hladni rezervoar?
\f\
Fazni prelazi
,Lft:'o"; /
U'iste temperature?
9.27. Koliku kolicinu toplote treba dovesti da .se komad leda mase 200 g,
temperature -8'e, otopi? Potrebne podatke uzmi iz tablice na kraju knjige?
9.28. Kocka leda mase m=100 9 nalazi se na temperaturi t\=-5'C. Koliku kolieinu
toplote treb.a dovesti da bi se ad leda dobila voda temperature t2 =95'C?
proces prikazi grafieki. Potrebne konstante uzmi iz tablica na kraju knjige.
'J'"
j~~
101
(9~ Komad
-
9.45. V kalorimetarskom sudu nalaz; se 300 9 vade na temperaturl 20'C. V taj sud
se uvede 30 g vodene pare temperature 100'C, pri standardnom pritisku.
Kolika ce biti krajnja temperatura?
9.46. Masi vade od 1 kg. tempereture 15"C, dovede S9 pri standardnom pritisku
kolieina toplote od 1210,8 kJ. Koliko 6e vade ispar'41?
9.49. Lokomotiva voza ima 9 t nafte. Pri brzini voza od 60 kmlh, lokomotiva razvije
srednju snagu 3000 kW. Koliki put moze pre6i voz sa tom rezervom nafte. ako
je koefieijent korisnog djelovanja 28%? Q,=44 MJ/kg.
9.37. Mijesanjem jednakih kolicina leda i vade dobili sma vodu temperature OC.
Kolika je bila temperatura vode ako je temperatura leda bila QOC?
102
100
tee)
/'
--;;-l'---.,
E
9.50.Zadatak:Demonstriraj pretvaranje unutrasnje energije gasa urad,
Pribor. Posuda od (15~250) ml, U eijev precnika (12)cm, plutani cep,
dvije case (sa liladnom i toplom vOdom). 51.110,
9.51.Zadatak: Odredi rad gasa pri izbarnom procesu, a) zaStosmatramo. da je
pritisak gasa u cijevi (sI.111.) os18o. nepromjenjen? b) Kako mazema
izracunati rad gasa? Od eega on zavisi? c) Kako bi postigli da fiva klizi
stalno gore<lOlje?
Pribor: Dvlje case, sa hladno.m i toplom vodom, termomelar i posuda kao
na slid 111, Meldeova cijev .
9.52.Zadatak:lspitaj uslove pod kojim neki sistem obavlja
rad dok se mijenja njegova unulraSnja energija.
Prlbor;Posuda sa vodorn zaprem'lne 11, mala epruveta,
grijalica sa azbestnom mreficom (sL112,)
9.53.Zadatak:Pokazi da se tecnost prj isparavaroju hladi.
Prlbor:Termometar 8tO veeih dimenzija, paree vate.
vada i alkohol.
"L4f,"':::.='.,
:"'..-....-..-.o,-..-::.,.J->- Q
SLl09.
.-
SI.111.
SLl 12.
103
Rjesenja
2.36. Mjerna traka i stoperica (iii sat sa sekundnorn kazaIJkom): Potrebne SU dvije Stoparice:
a) Vmj=Vj+V2, b) Vre!>= Vl - VE.
1. Uvod
2.37. Da bi se mjehur kretao treba djev nagnuti. a) Dokazi da je kretanje mjehura ravnomjerno. lzmjeri
puteve koje prede mjehur u istom vremenskom intevalu. npr. svake 2 s. Obiljezi polozaje mjehura
papimom trakom. b) Dobivene podatke unesi u tabelu i naertaj v.t - dijagram. e) Ogled ponovi sa ve6im
nagibom cijevL
12
2.41. t = 3 s. 2.42. a '" 1 m/s 2 2.43. s = 500 m. 2.44.b. 201,3 s.2.45. v '" 3 vo, t =_ 8 s. 2.46. a == 1,6 m/s2;
s = 30 m..2.47. y'l-:::;: VOE ~ 2 as, v = O. Zaustavni put s = "14,3 m. Nete1.
1.11. 5,73; 2,39; 1,24; 7,48. 1.12. V =: ~2,5 mt; AV =0,2 m!; E= 0,6 %.
m. 2.40. a) 2 mfs,_b) s = 5 m.
1.17. AI= 1 m A, jadan podiok ima2mA; AU =O,2V, jedan podiok lma 0,4 V.
2.53. a) I: -ravnomjemo ubrzano, II: jednoHko, III: ravnomjerno usporeno. b) 1: 0,25 m/sl.\ II: 0,
2.55. b) Trenutak kada aba tljela lmaju iste br:zine, c) 8:::: 0,33 m/s2, t = 12 $, S = 24 m.
2.56. a) Y "" sIt == 20cm/s, b) 5:::; ar/2, a = 10 emls2, c) Ako je kretanje ravnomjerno uqrzana, andaje
=t/:t{. Putevi 51 i 52 se'racimaju u odnasu na pocetni polazaj 0.
$1:S:!
0,02.
2.57. Najve6i nagib ima grafik kretanja tijela sa ubrzanjem 1,5 mIsE
2. Kinematika
m.
2;59.
S5 - S4::::
-1.8
m. 2.60.
d = 100 m.
2.61. s=vt; s =-
at
2;
t= 12 s.
2.2.va.= 13.9 mis, Auto.mobil! 2.3.47,3 kmlh i 13,1 mls. 2.4, 25 min. 2.5.59,94 km.
2.6. a) 16,8 mls i 60,5 kmlh; b) 53,5 min.2.7,Q,57 kmlh iii 0,158 m/s.2.S. 8,3 m.
2.9. VAfF 120
2.10.
VA=
12
2.20.t = 3,15 '10 5; S:::: 9,4610 km. 2.21,35 km; 20 km. 2.22. a) 3 km, b) 2 km
2.23. Put! !znos puta je 6 km, a iznos pomaka je jednak nuli.
2.24.5 km. 2.25. t "" II + 12 "" 9 s
31
-v 2
2.62. Kosinu sa zljebom mozes napraviti na nekoliko nacina: 1) na dasku dugu 1 m siroku 10 em
prikueaj dvije laMee izmedu kojih je razmak 0,5 em, 2) dvije metalne sipke mdvije staklene djevi
pricvrstl jednu uz drugu tako da se dodiruju svojom duzinom. a) Izmjeri duzinu kosine i vrijeme kretanja
kugHce, v::::: sIt. b) Poslije svake 2 sekunde stavi papirne trake na mjesto trenutnog polozaja kuglice
(vidi zadatak 2.56 i 5liku 20). c) Kretanje je ravnomjemo ubrzano ako ie Sl: 52 = t/; t/, d) a:::: 2 sir,
obIs; T = 1,33 s.
sun
2.30. a) 3 mIs, b) ~1 mls (kre6e se nizrijeku), e)'; = V,2 + v/; V = 2,24 m/s.
2.31.v~+vv
= 5 mis,
Ve~Vv=
2.35. Umjest? daske moze sa nagnuti i sto. v sIt. lzmjeri vrijeme kretanja stope~icom, a duzinu daske
"jenjlr~m. Pust! dvlje kuglice jednu iza druge. Izracunaj njihove srednje brzine. Kollka je-relatlvna brziria
je_dne kuglice u odnosu na drugu? _
-'-
104
3. Dinamika. Statika
3.1. a)_ Naprijed, ier gomji dio tijela nastavi da se krete. b) Nazad, jer donj! dio poqe naprijed.
2
~ 3,2. 8=6 m/s , 3.3. 8=1 mls2 ; F;=4000 N-.3.4._Ft = mv, p = 72 kg mls.
3.5. a) a == 4 m/s2, b) v = 12 mis. c) s _= 18 m. 3.5.a.8=4 m/52; m=1 ,5 -kg. 3.S.h. 8=4 mls2 ; F=10 N
3.6. a) 15 m/s; 9 m7s;'-a
mIs,
b) 22,5 m;'.13:S_m; 9 m.
105
oj
3.16. a) F, = 6 N, b) F2 = 3 N, b) $1:::: 45 m,
$2='24
m,
c) FN'" 557 N. 3.45. a) F::: mg::: 9,81 N. b) Vidi sliku 1171 ma= F ~ mg; F", 13,81 N.
3.21.0 == mv,
3.46. I: 1N; II: 2N. Vidi primjer 3) 3.47. a) FN=mg::,4,S N, b) N=FN:::4,5 N, c) F:::F\,::::~N=1,35 N.
3.48. N==3,43 N; 11=0,23. 3.49. m",,0,81 kg. 3.50.a) F::.: Ftr == 7500 N, b) rna::: F~Ftr; F"" 15000 N
II:
3.S1.N := mg, F = Ftr::, 1,47 N. 3.52. a) Ftr ::: p.N; ~= 0,05; b) Ubrzana!
2
a'" 0,16 m/s Vidi prlmjer 4. 3.53.a) 39,2 N, b) 79,2 N. Vidi primjer 4.
F~FIf;
3.29.a)v, =0,167 mis, b) a=~~g; s::: 1,4 m, 3.30. v::, 7 mls; s=50 m.
f,31.~r~a.iz~Od~nj.a .ogleda
om s ~caJu. ra .n}e 1e ravno~Jetno ubrzano te je a ::: 2s/r, Vrijeme kretanja mazes pracijeniti j uparediti
b(pe7~J~renJat)pr~ ta~e se vr~1 uporedlvanje za dVije razlicite sile (pri m = const) iii dvije razlicite mase
n
-:- CObOS ', ;;.,to Je kretanJe kraee, ubrzanje je ve6e. a) Prj F = const veto; masi odgovara ma. nje
d
. b'
'
~ go~ara vece u rzanja. c) Za izvodenje zak!jucka 0 odnosu sile,
o je tZvrSlti naJmanJe po dva mjerenja pod a) i b).
3.32, a) Zakaci dinamometre jedan za
drugi i vucL Koliko"istezanje pokazuje
prvl" a koliko drugi dinamometar
(sl.114)1 Ogled ponev] taka sto jadan
dinamometar zakaclS na stalak i tablu
8 dru~1 ..vuces.
Kolika istezanj~
pokazuJu dlnamometri? (F12= F2 ) -b)
Na elva komada dlVeta 'stavi" dva
S1.114.
UbrzanJe. ) p n m = const, veCoj sill
mase j ubrzanja potrebn . . v..
~r~3=~::~~::toi~e~im po~ovima,
'Dokaii d! J'e g I
_ zat~m Ih ~usb.
a1 ~ - m2'mt, tJ. da
.
ubrzanJe.
~k~ se krecu
x;, '
J11 +~
2
=:
S1.115.
4,2 N (SI.116.)
~ F =4,3 N;F, =f= 2,5 N;b)~ = f\ = ,1222 F= 3.5 N;c)~ =E.2 = 2.5N;f\ = ,f32 F=4,3N.
:)s.
'~igl'1C
1,"'-&3
106
-,"---
C.J "7._
,~(.
;t-{ (
~\ ~'1 '7
,/:t.~
!:""
c
Fn ; Fa=80 N, Fr iDO N.
F,
81.118.
3.59. Jadan kraj opruge okaci na staiak, a na drug! zakaci kazaljku. Na
osovini stalka zalijepi mUimetarski papir. Za svaki dodati teg (F :: o1g) obiljezi polozaj kazaljke. Podatke
za silu F i istezanje x unesi u tabelu, Nacrtaj F,x ~dijagram. Sa dijagrama odredi konstantu opruge:
k = FIx.
3.60. Masu zdjele m povecaj dok se tijelo M ne pokrene. Aka se kreee jednoliko cnda je F = Fir; F ::,mg;
Ftr;;: ~Mg; ~= m/M. Uporedi sa odredivanjem koeficijenta trenja u uvodu (primjer 3 i 51. 4).
3.61. Lagana podizi jadan kraj daske (knjige) sve dok tijelo ne poene da kHz!. U tom trenutku je /L= hlb.
Treba izmjeriti h i b (vidi prlmjer 5 i sliku 38).
3.62.a) Sil;3. kojom ruka dijeluje ns kamen. b) Gravitaciona slla kcjom Sunce prlvlaci planete.
c) Elektriena sila kojom jezgro atoma privlaci elektron. d) SHa trenja izmelu pieCe i krede.
3.63. Fe= 12,5 N. 3.64. v "" 6
3.67. Prl ulasku u krivivinu, ukoHko ne bi bilo trenja izmedu tackova j podloge, automobi! bi nastavia da
se kreee u smjeru brzine v (51. 46). UkaHko postoji trenje, onda ulogu centripetalne sHe ima sila trenja:
Fir"'" Fe; Fe = mv2./r; Fl , = 350 N.
F ::: 4400 N.
3,68.Pogledaj rjesenje zadatka 3.67! ~mg = mv2/r. Ako se poveea brzina automobila, cnda izraz na
desnoj stran! postaje veel od sile trenja te ana vise nlje dovoljna da prisiH auto da se krece po krugu
VmaF' 17,1 mls "" 61,7 km/h.3.69. a) Povecati dva puta, b) smanjiti devet puta.
3.77. g= gJ4 = 2,45 m/s2 3.78.gM -", 1,66 mls2 , a) 295 kg, b) 8,8 m.
3.79_~ =JY~
b)T=96,5mjn.3.~O.a) V=1,O~k_mJS,b)T=2!,4d.
:a.81.M = 5,97 _10 24 kg. 3.82. r = R + H; A = 6370 km; H = 280 km.3.83.H == A; T", 4 h .. _.
107
3.84.
V=
1,28 '107 m;
f=
3.115.Za ugao 45, vo2= 2 V,2; 08 = d; d:: Vlt; AS "" gr/2; d "" vr}lg!
3.116.50 obIs, 314 rad/s. 3.117. f = 5 obIs. 3.11'8. a) f = 20 obIs, b) T "" 0,05 s, c) w= '125,6 rad/s.
r2
3.88. Fe:;: mv /r, gdje je m ~ masa Cepa, r poluprecnik kruzne putanje koji treba ddati konstantnim u
toku og!eda (vidi zadafak 2.72). Za nekollko vrijednosti Fe '" Mg (sl. 24) izracunaj period kruzenja T!
brzinu kruzerya v;::: 2 mIT. Unesi podatke u tabelu i nacrtaj Fe, ..; dijagram, tj. na osu apscisa unesl
2
3,121.00= 14,3 rad/s; cp= oot == 214,5 rad; N =.!n = 34,1 ob.
2
3.89. t=3,19s; v=31,3mJs, 3.90. h= 16,Sm. 3.91. g= 9,78 mis2 ,3.92. h "" 13m; 8 mis,
3.124.3 rad/s2 3.125.a) 120 rad/s, b)1p: 3600 rad, c) N = 573,2 ob.
3.93. Vo = 56,2 mls; v "" 24,8 mfs.3.94. h :;: 22 m, 3.95. v"" 20,45 m/s; h = 60,4 m,
3.100.Prema prindpu 0 nezavisnosti kretanja, novcle slobodno pada, neovisno 0 tome kako se vagon
kre6e. Padne istovremeno U oba slucaja. a) Putania je vertikalna Hnija. b) Za posmatraca u vagonu
putanja je vertikalna Ii~ija, a za posmatraea n9 peronu parabola.
3.101. a) Kao u zadatku 3.100. b) Isto vrijeme,
t:::
Ji!I:
Ji!I '"
kretanja t = 3 s, b) Ako se konac prekine u tacki S, tijelo ce nastaviti kretanje kao horizontaln! hitac j palo
bi na podlogu jza vrijeme t =
,gdje je y
J2f,
gdjejeHvisinatabJekojaseizmjerilenjirom b)
3.143. Kuglicu, okaeenu 0 konac, veti za stativ. Zarotiraj kuglicu oko stativa. Konac se namotava.i pri
tome se smanjuje poluprecnik kruine putanje, odnosno moment inercije. !stovremeno se po~ecav~
ugaona brzina obrtanja. Pri odmotavanju je obmuto. Vizuelno se uocava smanjenje uga~ne .brzme pn
poveeanju poluprecnika r odnosno momenta inerdje. Pri tome je lro;: canst. PriHkom poveeanJa ugaone
brzine poveeava se ugao kojl zaklapa nit sa osovinom: tg<p= Fcf/mg =: a/rIg.
3.144. U priboru za proucavanje centripetalne sUe zarotiraj cep i. prepusti ga samome sebi. Do~ c~p
rotira oag10 povuci nit prema dole tako da se smanji polupreenik kruzne putanje. UoCava~o povecan~e
ugaone brzine! Centripetalna sUa kojom'smo djelovaU na cep okomita je na pravac kreianja cep.a t~ Je
njen .rad jednak null. Stoga sistem mozema smatrati izolovanim i vati IU)= const. SmanJenjem
polupreenika kruine putanje smanj! se moment inerciie, a poveCa ugaona brzina.
c) N + Fi ~'mg "" 0; N = 450 N; d) N - mg ~ Fi: 0; N:::; 550 N (sl..120).
3.108. Lenjirl h::, gf/2. Troba izmjeriti visinu stoIa. Vrijeme padanjaje manje ad 0,5 s te se ne maze
izmjeriti stopericom eiji ie najmanji podiok 0,2 s.
v::::f=
3.109.
m2,
v=,J2ih;
h==Hl4.
3.110. Neka Ii drug pridrZava Jenjir uz tahlu (iii zid). DrZi palac blizu donjeg dijela lenjira i zapamti koji je
to podiok. U trenutku kada primijetfs da je lenjir pusten priUsn! ga i zabiJjezi polozai palca na lenjiru.
Vrijeme reakcije izraeunaj iz predenog puta lenjira, s:: gr/2.
3.111. Ako je kretanje ravnomjerno ubrzano, onda je St. $2;:: t12: t22: g;;:;: 2 s/12. Podatke unes] u tabelu.
CJ ~ ~.~9 la~La
~9
N
(1.,rn 9
i.)
:9
NF'"
S1.120.
horizonlalnog hiea. Obje kugliee padnu istovremenol Pocetna brzina kugHee je: Vo ::;: d
108
Treba
it
3.112. Naglo povuci ienjir kao na slid 52. Kuglica A ce slabodno padali, a kuglica B ce imati putanju
~i
d)
oJ.
mg
E'
81.121.
3.148. a) Vidi sliku 121! T ~ mg == rna; T = 26 N. b) Vid! sliku 121! U sistemu teg~uze, teg miruje i
djeluje inercijalna sUa: T ~ mg ~ Fi == 0; T == 26 N. 3.149. Tmax: m (g+a); 'R = 4 mJs2:,
.
51.119
a ;:'-2 mjs2, c)
ra~nomjemo pra,!olinijskf,-
109
81.122.
y~
i
I
I
I
I
I
I
I
/j'.
S.
I
I
njen iznos?
3.155. Vid! sliku 123! a) U sistemu rotirajuce ploee djeJuje centrifugalna sila, ka perlferiji place: Fol:::IT1\llr;
v =OJr = 0,345 mls', Fcf = 0,006 N. b) Fef' Ftr"" 0; FI2 =J.lffig; v = 0,44 mls. Kako se povecava brzina
pove6ava sa i centrifuga1na sila. U jed nom trenutku ona postana veGa od sile trenja i kreda sklizne s
place.
ol-----fi-I
~
3.166. a) Vuci konac ravnomjerno od tacke C do tacke C' (slika 64), Sta
zapazas? Ojeluje Ii lnercijalna sila? Konae naglo povuci ad tacke C
prama tackl C'. Kako se krece dinamometar? Kakav je ernjer inereijalne
sUe? e) Konac, u tack! C', pusti tako da dinamometar slobodno pada.
Kakvo je istezanje dinamometra? Kakav je srnjer inercijalne sile j koliki je
F,
',~ 1_<,_~_1!.
81.128.
mr
...;
V
/
0:
c)
SL.123.
it
Mehanika fluida
.....
D2
-33
2
2
) S = -11:' S=314 em =3, 14'10,2 m , b) V=S'h; V=9420 em =9,42 1=9,4210 m.
a)
81.124.
'
m
<;oro:"" :=:2'10~2Pa=2Q kPa=O~2 bara. 3.170. F=mg; S=0,0177
4
p:;;2771 Pa.
=3 cm 3.172., p=S,9 bara. 3.173. p=1,96'10 Pa=O,196 bara; Pu=1, 196 bar.
.17 B. p=pgh; Pa=101396 Pa=101 ,396 kPa=0,1014 MPa=1 ,014 bara. 3.174. h=30,6 em.
3.157. Vidi sliku 125\ a) U sistemu vezanom za posudu sa vodom djeluje eentflfugalna sila. Voda se
Mea proHti akoje Fi?:mg;v~,2 mis, b) YA = Fi mg = 0, c) TB = F!+mg = 2 mg = 19,5N.
.175.7 bara. 3.176. pa=1,04 bam. 3.177. a) 98 kPa, b)73,45 em. 3.178. F=5,9511f N.
.17
3.158. Fj :;; mg: T = 2 rrrlv: T = 2 s. 3.159. Ftr- mg + Fel"" 4625 N; 5,9 pula
~,18 .
_4
3.
3.182. V= ,56'10 m,
.
5
3
kg
kg
4m
!
d)p=4592 -.3.186.2000 - ; G 1=2G2 .3.187.a)Q=1,9210 -=0,192 -, b) V=11,4 I.
m3
m3
t:~::c..
~L.I=6,67'10-4:
Sl.126
I
3.161. T::::rng
r)m
3.163. Vidi sliku 127! FN = mg, Fel == 0; T:;; 5,07'10 S = 84,5 min.
3.165. Pogledaj sliku 1211 i zadatak 3.148.a) Okaci teg za dinamomelar i sislem pomjeraj ravnomjerno
gore-dolje . .Istazanje dlnamometra ie isto kao kad dinamometar miruje. b) Naglo povuci dinamome~ar
na gore. Je Ii se j~tezanje dinamometra promijenlto? Kakav je srnjer ubrzanja S'lstema, a kakav smJer
inercijalne sileo Koje sve sile djeluju na teg pri ubrzanom podizanju i kakav im je smjer. c) Naglo pokreni
dinamometar sa tegom na dole, Kakvo je sada i$tezanje dinamometra, U odnosu na istezanje kada
miruje? Kakav Ie'smjer inercijalne ei/'f:!? -d~ PUS!i dinamornetar sa legom da slobodM pada. Koliko je
sada istezanje dinamom.slra? Pogledaj -:adatak 3.14S,d!
-
; S=6,67'10 m
d'
m3
~....
I b) V=669,6 1.3.190. o
= !s;v=,
84 s'
m 3.191.V2=1,2~.
UWoa)S=3,1104 m 2,Q=0,186 s;
-0,667
s
110
m'
"
81.125.
~~o
,
FP=2'51 N
: ""~.
<-',:>
S1 (d 1J .
2
A18h..
'OF
3.160. Vidi sliku 126! Aulomobil nece skliznuti akoje Ftr~Fcf, v=18,8 m/s = 67,6 kmlh
1,
I
~
,
I
i,
:
--1
-QV:2,26
strujanja,
'
'""
gt2
m
m
I
.199 =vt; H "'" ; v=4,Q4 - ; h=O,83 m. 3.200. a) v2=4 - : b) 0,314 - , e) Pl'P2=7500 Pa.
~.a Mlaz
vade slobodno pada te se ubrzava, Poveeava sa dinamicki pritisak,
smanjuje statlcki.
3.204. Strujanje toplog dima u pocelku je laminamo, posta se dlte sporo.
Usljed potiska cd strane hladnog vazduha, dim sa ubrzava nagora, te pri
odredenoj brztoi , laminarno strujanje prelaz! u turbulentno.
!I
= Ek; S = 10,1
m.
.
mv 2
4.43. a) mgh : : : - = AU'; AIr=- 1424 J, b) Ftr = 44,5 N. 4.43.a. a) A=Pt; A=1,25 KWh; b) A=7,5 kWh.
3.205. F=10 N. 3.206. a) F=39 N, b) F=156 N, c) Otpor bi bia dVa puta veti.
G1
51.129
4.51.Ulozena snaga u turbinu je P = 47,1 kW. Korisna snaga turbineje 32,9 kW.
obrasca Fp=MV, gdje js P<I-Qustina vode, V-zapremina kamena. Gustina (51.129) kamena je
'p=pn
G ~G . Podatke za gustinu vade uzeti iz tabHea. 3.210. !zmjeri vrijeme t za koje se naspe
, ,
3.211. Jako pus! izmedu dva lista papira (sL70). Umjesto da se razdvoje listovi se pribliZavaju. Za~ta?
3.212. Puhanjem kroz lijevak (sI.71), pave6ana brzina strujanja vazduha us!ovljava smanjenje pritlska,
t9 sa plamen pavila ka podrucju manjeg pritiska.
3.213. Istresi duhan jz cigarete (otkini i filter). Pusti papirni cilindar da se' kotrlja niz plocu (51.72). Pri
napustanju place umjesto da se krace po iscrtkanaj linljl cllindar skrece ulijevo (puna linija). Vaijak
istovremeno siobodno pada i rotira. Struja vazduha sa relativno kra6e nagore. Sa desne 5trane
rotirajuceg valjka rezuttujuca brzina u odnosu na vazduh je smanjena, a sa lijeve povetana. Vecoj
brzini odgovara manjt pritisak, te ce se valjak pokrenutu ulijevo.
3214. Laganu kaSiku okren! ispupcenom stranom prema mlazu vode. Mlaz "privlaci" kasiku. Strujanje
mlaza vode preko kasike us!ovljava smanjenje pritiska iznad kasikel Jaje stavi u punu casu vod,e.
Kada na njega pada mlaz vode jaje se donekle podtgne iz case.! Zasto?
3
3.215. Sipaj u epruvetu ulje, odnosno vodu, i zacepi. Neka ostane oko 1 em vazduha u svakoj epruveti.
Stalak sa epruvetama brzo okreni za 180". Vazdusni mjehur se br.ze podlze u epruveti sa vodom
nego sa uljem, Sto znaci da voda ima manji koeficijenfviskoznosti. Jadnu epruvetu sa u!jem stay! u
vrucu vodu da se zagrije. Obje epruvete sa uljem (hladnim i toplim) brzo okreni za 180", Vai:dusni
mjehur u epruveti sa taplirn uljem brte sa kre6e. To znaci da kaeficijent viskoznosti tecnos~ opada
sa temperaturom
4.1. Oa.4.2.. F",60 N. 4.3. A:::47088J. 4.4. A= O. 4.5. =:4,41J. 4.6. h=8 m.
F l,
b) F2 , c)
F3
i F4 .
4.10. Rad je pozttivan. a) s, ~:4':9 m; A=48 J, b) S2 - S1 =14,7 m; A2=144 J. 4.11. a) Al :::18 J, b) A =12 J.
4.12. k=20 N/m; A = 0,1
4.15. s=600 m; F=Ftr; A=235440 J. 4.16. )l=0,2. 4.17. a) A=19600J, b) A=F h, F =m(g+a); A=20600 J.
4.18. a
4.57.a=3m1s
4.59.
v = v/2;
b) P =80 kW,
4.60.. a) rna:::: mg - Fa; s = ae~2; Fa = 400 N, b), Aa :::: 30 kJ, c) Ek = mgh - Ao = 45 kJ.
4.61.11E = A
=mg (H + d);
A = FO'd; Fo
=1010 N.
4.62.a) Sta treba !zmjeriti da bi izracunao rad? b) Ravnomjerno vuci tijelo pomoctfdinamometra tako da
dinamometar bude u horizontalnom polozaju. Koliki je rad sile F, a kolikj site trenja? c) Hoee Ii
dinamometar pokazati lsto istezanje ako. dinamomeiar zaklapa. neki ugao sa ~tolom. a tijelo vUCes
ravnomjerno? Oa Ii cje!okupna sila koju pokazuje dinamometar vrsi rad?
'
4.63. Zakaci oprugu za statak ill st~. Drug! kraj opruge zakaci za dinamometar i'vuci; k = Fix; gdje je:
~-si1a istezanja koju pokazuje dinamometar, X velicina istezanja opruge. A = k 012.
m,'
4. Energija i rad
4.7. F '" 30 N; A::: 300 J. 3.8. a=:6 m/s:!, 4.9. Vid! sliku 112. a)
12
4.54. a) F = Ftr = 3666 N, b))l= 0,31, 4.55. F = Ftr = 7000 N; m:::: 7142 kg.
2
Q=:i. ; S = 021[
't
4
4.73.235,4 J. 4.74. mgh = ~/2;h = 10 m. 4.75.2 em. 4.76. mJ!J2 =k>tl2; k '" 900 N/m.
mv~
.
4.77. Vidi rjesenje zadataka 4.108.1 F=kx; v =17,9 mls. 4.78. - - + mghl=mgh2' vk=4 mls; Ek=16J.
2
4.20.5 ",25 m; F '" 4196 N; A = 104900 J. 4.21. a = 2 m!s2; A = 1181 J. 4.22 Ek = 120000 J:
4.23. m = 80 kg. 4.24. A = Ek = 1,6 J. 4.24. a. v=2 mls. 4.24.b.
b) A=4,4 J, c) E~4.24.d. a) 90 kJ, b) A""E.",,90 kJ,
CFA
s; F 18 kN.
112
F~'s
4.79. a) mgh "" m~l2; vA=4,43 mIs, b) mgh = mg '2R + mvr/I2~:ve= 3,43 mis, c) mVa2/R ='mg;
R
hl=
0,5 m.
52' '"
mv B
I~
4.80.a) mgh = mv A + lroA ; VA= 3,65 mis, b)mgh=mg'2R+-+-2 ;vs=2,83m1s
.
2
2
2
2
113
4.83. a) v=~8 mis, b) Ek== 194J; Ek'= 96J; 4.84. vl==15 mls.
5.16.
Vl=
IDlvl
2
impulsa: mlVl = mlvl' + m2v2;
3. ""
VI
.2
= mv]
2
+ mV2
m2 - ID2
m2 +m]
2
M 2
~o-
'-..-_-
'2--SI,13O.
4.97. Da bj sudar kuglica bio centralan, vezu se kao na slici 130. Centri masa kugUea moraju bin na istoj
visinL Izvedi jednu od kugliea na neku visinu hI i pustL Na koju visinu h2 se podigla druga kuglica poSlije
sudara, a na koju plVa? Provjari je Ii impuls kuglica prije i posUje sudara jednak. ObUjepi jednu kulgicu
sa malo plasteUna (Clja je masa neznatna u odnosu na kuglicu). KugUce ce se poslije sudara nastavlti
zajedno kretati. PrOvjeri racunski je Ii impuls ostao neprOrrlijenjen (pogledaj rjesenje zadatka 4.87 i 4.82!
'1'
~
o
,~5 .
I,
"
'
H~ g=9,79 m/s2.
m; fp=o'0,997 m@.I=63,7 m.~ Tm=2,45 s.~. f=1,67 Hz; T=0,6 s;
5.39. a) Za proizvodenje kruznih lalasa ravnomjemo udaraj vrhom olovke 0 povrSinu vode, a za
proizvodenje ravnih ta!asa koristi !etvieu (s!'91.). Za nijerenje talas~e d~:line P?stoje po~ebni postupcj.
Promjena talasne duzine moze se UQclti i bez mjerenja. Kada proJektujemo Sllku pomocu grafoskopa.
svijetla ,mjesta na zaklonu predstavljaju brijegove talasa. a tamna dolje. Pravac I smjer talasa
predstavljen je streiicom (zrak). Rastojanje izmedu dva-susj7dna.svljetla ili. lamn,a l!l~esta)e talasna
duzina talasa. b) Talasi se odbijaju pod istim uglom. Bez mjerenja pokusaj prOCjemtl zaVlsnost ugla
odbijanja od upadnog ugla. c) Smanjenjem dubine smanjuje se talasna duzina. Promjena talasne
duzine moze se uociti i bez mjerenja. d) Mij!3nja. Smanjenjem dubine smanjuje se brzina talasa.
Pokusaj uociti promjenu pravca kretanja talasa, tj. preiamanje talasa.
lc=O,992
5.31. 1\.=6 m; c=3 mls; T:::2 S. 5.32. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena: f1=f2; e2=20 m/s.
5.35. A.=2 m; c=0,4 mls; f=O,2 Hz. 5.36. a) c=297 mis, b) I=IJ2; f=297 Hz.
UkoHko je hl=h,
5.24. Pobudi PIVU kuglicu na oscilovanje. Energija oseilovanja se prenosi kroz letvicu. Drugo klatno
poene nepravilno podrhtavatl i nakon krateg vremena poene oscilovati sarno trece klaino. Energija
oscilavanja se prenijela sa prvog na trece kfatno jer imaju jstu duzinu tj. frekvenciju oseilovanja. Ta
pojava se naziva rezonancija. -.
onda je sudar elastiCan! Loptu i kredu pusti pored stapa lako da se moze zabiljeziti i izmjeriti polozaj
pOsJije odbijanja.
5. Oscilacije i talasi.
ovaj nacinl Okaci teg mase m 0 oprugu i ona se izduzi za neku vrijednost x. Pri tome je F==kx, odnosno
F=mg. Masa opruge treba da bude zanemarljiva u odnosu masu tega. Uporedi dobivene rezultate.
5.34. Frekvencija talasa ostaje nepromijenjena. a) c=5 em/s; 1.=1,25 cm, b) e=3 em/s; },,=0,75 cm.
Jf .
5.25. f=10 Hz; T::::0,1 s. 5.26. T :::0,2 s; f:::5 Hz; 1..::::2,4 m. 5.27. a) 1; %; 1,4 , b) T =0,33 s; t::::o, 165 s.
2
x
x
x- istezanje opruge kad okacimo teg. Podatke unesi u tabelu i dokazi da je
nEg ::= 6Eel. Ponovi ogled tri puta i uzmi srednje vrijednostL
5.28.1...::1,2 m; T=4 s; c=0,3 mls; f=0,25 Hz, 5.29. ),,=2 m; 1=50 Hz. 5.30. e=80 mls.
5.22. Vidi primjer 1! Za kuglicu zavezi konac i okaci tako da moze slobodno oscilovati. lzmjeri vrijeme
trajanja najmanje 20 osciJacija i izracunaj period oscilovanja. Nad! apsolutnu i relativnu gresku mjerenja
u odnosu na standardnu vrijednost ubrzanja Zemljine teze (kao u primjeru 1).
5.23. Okaci teg 0 oprugu i pobudi na oscUovanje. Izmjeri vrijeme trajanja 10 oseilacija i odredi period
4.93. Vazi zakon odri:anja impulsa i energije: mv, - MV2 = 0; mgh =~+--'2.V2 == 1,15 mls.
2
2
=2..k(x~ - xl).
5.18. T =1,5 s; ~=0,56 m. 5.19.'T=1,4 s; Q=0,49 m. 5.20. 1,04 MHz; 1040 kHz; 1,04.106 Hz.
5.21. Izmjeri period oscilovanja klatna za nekoliko razlicitih duzina. Sta zapazas? Koje klatno sporije
oseiluje, kraee iii duze? Isped kuglice koja osciluje pastavi magnet. Sta zapaZas? Zbog Cega se smanjio
period osci!ovanja? Postavi magnet iznad kugUce koja oseiluje. 8ta zapazas? ZaSto su se osciiacije
usporile?
4.88. nElE1 "" nhlh1 =- 0,25 iii 25%. 4.89. 64%. 4.90. Vidi zadatak 4.120[ hF 1,8 m,
. .. jednake ..... rezonancija. 5.17. a) Oscilator emituje energiju oscilovanja, a rezonator prima
energiju oscUovanja. b) Elasticna sredina. C) Prvo i trece jer imaju istu frekvenciju oseilovanja.
6.1. At' = 6 god. 6.2. a) 6.t =3,2 god. b) I = 6,24 m. 6.3. At = 50,2 god. Blizanac koji je ostao
na Zem!ji imat 6e 70,2 god, a bUzanae koji se vratio 30 god.6.4.1 = 90% I'; v -= 0,43 C'" 1,29'106 mfs.
2
14
30
13
6.5. Eo = moc ; Eo = B, 19. J. 6.6. Vidi prethodni zadatak! a) m = 1,52'10. kg, b) E = 1,36 '10. J,
c) Ek::= E ~ Eo = 5,45'10. 12 J.
6.7. m =2 mo; v = 2,6'106 mls. 6.S.am= Eklc2 = 0,44g; m =mo+ tom = 1,44g.
6.9. a) Eo = 1,5'10.10 J, b) m = 2,78'10'10 J, c) v =- 2,4,106 mis, d) Ek = 10.10 J.
115
7.48. p=3 MPa. 7.49. 1805 K; 409 K. 7.50. p=O,21 Pa; p=21,27 kPa.
7.51.Vldi primjer3! M=22 gimo!; p=o,87 kglm3 7.52. m=40, 8 g; Vo=914 I. 7.53. Vidi sliku 134!
g.
7 .a.b. 0=2 mol, N=l ,2lcr 7.4. Vm;;:22,4 Vmol; 0=4,46-10.5 mol; m=1,29'10-3 g; N=2,691019
7.5. V=1120 I; b) m=1.6 kg. 7.6. n=8928,6 mol; m=258,9, kg; N=5,371027
22
7.7.2,69-10 , b)!mo pod a), c) kao pod a) i b). 7.8, p=f~m,v2;m=Nm,; p=2,7810 5pa:
7.9.1,4 puta. 7.10,797 mis. 7.11. p=:1,26 bar. 7.12. p:::Q,8 kglm 3 ; m=pV=o,oa k. 7.13. U=5515,8 J.
7.13.8. t=141,5, 7.13. b. n=1,21 mol, 7.14.pV=const; pNl=pN2; 20,26 kPa; 67,5 em2
'~
7.54. Vidi sliku 1351 7.55. P1V] = P2 Vz ;P2=4Pl' 7.56. p=l ,02.105 Pa. 7.57.1,22 kg/m s, 7.58. n=8,24
Tl
Tz
24
mol; N=4,9610 7.59. T=360 K 7.60. U=Ek=NE~l; EK1 =1,3510,19 J.
7.15,P2=5 bara. 7.16. P2= 4 bara. 7.17. 13,8 m3 . 7.17.a. 12,2 L 7.18. P2=320 kPa. 7.19. V,=15 I.
~const.
7.20. V2=O,27 I. p=:18,5 gIl. 7.21. Pt=l bar; V t=50'O, 151; V2=25 I; P2",,3 bara.
7.22. alp i V, b) P i IN. 7.23. Vidi sliku 131.
~"LL,LL,
S1.131.
7.24.468,8 K; 57,1
2
cm ;
dm3
81.132.
7.32. Na temperaturi T', V.1>V2. To)e mogute akoje Pl<P2llabara 2!
7.33. t=const; 404K; 108,7 kPa. 7.33b. Pri stalnoj zapremini, porastom temperature (karla je
sijalica upaJjena ) pritisak se poveca.
7.34.36Q'2C. 7.34.a. a} 4 bara, b) 2,2 bara. 7.35.162 kPa. 7.36. 320 K. 7.37. Vidi sluku 133!
tL"~,L,
SI.133.
7.38. Na ,stoj temperaturi je Pl>P2, sto znaa da je V 1<V2 [lohor! 217.39. 285 kPa; 1,74 m3 , 340 K.
7.4~. pV = MAT: m = 3,6 kg . 7.41. T:::294 K; t=21C. 7.42. m=O,27, kg. 7.~. T-=577,6 K.
~.
.,/'
"------.,,,. T
81.135.
7.61. a) v=1468 m/s; EK=3,61021 J, b} v=1845 m/s; 5,65.10'21 J. 7.62. T=629 K"b) vn=571 m/s.
7.63. a) 72600 K, b) 145919 K. 7.64. a} Pl=Po+pgh 1=1,35 bar; b) P2=Po~pgh2=O,84 bar.
7.65. U okvir sa staklenim dnom, cije su dimenzije nesto manje od od plaCe grafQskopa, stay! 2a-tak
kuglica (moie i olovna saema). Izmedu kugUca stavi pluta."i cap. a) Lagano pokreCi okvir. Plutani eep se
pokre6e. Uporedi kretanje cepa sa kretanjem zrnaca po!enovog praha u Braunovom ogledu. Sta
odgovara molekuUma, a sta zrncima polenovog praha? b) Okreci okvir sve bri6 1 osluskuj udarce a
zidove okvira. Briim okretanjem simuliramo povecanje temperature i cujemo veCi broj udaraca kuglica 0
zidove suda, sto odgovara ve6em pritisku. c) Okreci okvir stalnom brzinom i osluskuj udarce. Pregradi
okvir preko sredine tako da sve kuglice budu u jednoj polovini. Ponovi ogled taka sto okreces kugUce
istom brzin'om (simuliranje iste temperature). Brej udaraca kuglice se poveeaD.. Mozes Ii lzvesti
zak!jueak da se smanjenjem zapremine, pri !stoj temperaturi, pritisak povecao?
7.66. Posudu spojl sa otorenim vodenlm manometrom, kao na sUet 136.
T
Kroz eep provuei termometar i staklenu cj'evcicu savijenu prema
1i'
manometru. Otvoreni vaden! manometar napravi taka sto caS dvije
11\
staklene cijevi duge 40 em spojnl s don}e strane gumenim crijevom i sve to
prievrstiti za dasku. Sipaj vadu u manometar do polovine visine cijevi. Spojl
posudu sa manometram pomoeu gumenog crijeva taka da nivai vade u
oba kraka budu jednaka kad zacepis posudu. Ocitaj temperaturu tl na
termometru. Posudu obuhvati sakama i drii nekoliko minuta dok se ne
prestane podizati iiva u termometru i voda u manometru. Ocitaj
temperaturu t2 I razUku nivoa vade u manometru h. Da bi proces bio
S1.136.
izohoran (V=canst) podigni desn! krak cijevi manometra taka da u lijevom
kraku nivo vode bude kao i prlJe zagrijavanja (sl.l36). a)pl=Po(1+o.t1); P2=Po{1+crt2 ). Ellminisanjem
?
.t
pztz ~ Pltl
a=_l_.~,
273
gdje je Pl=Pa,
,Pt=PIl'
7.67. U stak!enu U cijev sipaj zivu, a zatim jedan kraj zatop! pecatnim voskom. Dobio 51 zatvoreni zivin
manometar (sI.96.). U staklenu posudu sa vodom stav! termometar i proCltaj temperaturu vade t" Stavi
U cijev u vad.i: taka da bUde sk~~o ~o vrha u vodi. Kada vada prokljuta izmjeri temperaturu t2 Treba.
M=34 g1mol; M..=34. 7.45. N=2,47'1<f2; n=0,041 moL 7.46. p=41012 Pa. 7.47. V=O,36I.
116
117
8.37. Na uze djeluju dvije slle: sila teze mg=pgIS, vertika!no nanize j sUa potlska F0Po91S, vrtikalno
navise. Maksimalna sHa kaju moze izdrZati uze iznosi F~= mgFp , gdJe je Fi<?O'~$. SHjedi da je
1=10400 m.
Ah AI aT
,
Vz;:::;S!z. Gresku mjerenja mazes priblizno izracunatl iz relacije =h+j+T' gdje su Ah, ~J I AT
8.38.
A=cr.<lS;
as=Sl S;
w
poloYine najmanjeg podioka kojt se ocitaya na odgovarajutoj mjernoj skali. Podatke mjerenja unesi u
tabelu.
S;:::;4nr,
Sl=2'4mt
Masa
kapi
ostaje
nepromijenjena:
m=2m,;
8.39. Ll.S=Sj"S; S=4nr; S1=100'41tr/; m=100ml; r;:::;0,26 em; f,;:::;0,056 em; A=38)J.J.
7.68. a) Na gornjoj polovlnl daske zabodi eksere na jednakim rastojanjima ad 1 em (51.97.). U donjem
dijelu daske napray! nekoliko pregrada (najmanje 5) sirine 1 em. Treba ih prekritl staklenom plocom
kako kugJiee ne' bi ispadale, Kuglice treba da imaJu precnik do 0,5 em. b) Kada pustis kuglicu u Hjevak
ana maze past! u bilo koju. pregradu. To je slucajan dogadaj. Ako pustis veliki braj kuglica, onda
zapaias odredeni yizuelnL prikaz distribucije vjeravatnoCe. V kaji pretinac je pala najvise kuglica?
Uporedi raspared kugliea sa Maxwelovom krivuljom.
8.41. a) Rad kaji izvrSi sila teze je A=mgx. Rad na savladivanju sile poYrsinskog napana, sa obje strane
akvira, je A=0'2S=O'2Ix; m=O,B g. b) A=a2h.S=0, 16 mJ.
8.42. Vidl zadatak 8.231 F=mg+(d,+d2 )ncr; m=pV; V=h(S2-S,); F""O.067 N.
8.43. Neka je zapremina vade 1 dm3 Tada je masa m=1 kg. Broj molekula u toj zapremini je
2S
N",,3,34-10 (vidi zadatak 8.1). Zapremina svih molekula je V=NV1=O,334 dm3 To iznos! 33,4%
ukupne zapremine.
8.44. a) V=1O-sm 3 ; V=dS; d='3'1Q-,om=O,3 nm. B) Aka pretpostavimo da su molekuH "gusto pokovanl",
22
2Z
e} 9,51(f'.
B.S.a. a) F=mg; F/S=1,2310 6 Pa. b) 2,04.106 Pa. 8.5.b. F=0,16 N; m",,0,016 kg.
8.5.c. a} 0,005, b) 2,45.107 Pa, e) E=4,9.109 Pa. 8.6. S:;:;
8.7. F=45 N; m=4,6 kg.
8.9. a) 40 MPa, b)
8Ji a)
~ 1t, S=4,110 m
8.45. Stavi na plocu grafoskopa dYa manja okvira 1 ispuni ih pravilno gusto sloienim kuglieama. Oko
;
jednog od njlh staYI treei, veel okvlr, a zatlm ukloni manji (s!.102.b). Lagano lupkaj po okYirima. a)
Koji mode! odgovara kristalu, a kojl tecnosdtf? b) U cemu se sastoji kretanje Cestica kod kristala. a
u cemu ked tetnos!i? Koliki bi trebalo da bude okvir da bi dobiJi model idealnog gasa?
d=7,2 em.
2
6
i.
== 2,1.10 .!;:; Ep "" k ill
6.1
' m
2
""
23J
8.46. Ociscene i uglaeane pOYrSine eiHndra priUsni jednu uz drugu i zaokreni aka uzduz:ne ose. Donj!
eilindar ostaje priljubljen uz gornji, aka se postave u vertikalni poJozaj. Ogledom se dokazuje
postojanje slla 'Izmedu mole kula. Rastojanje izmedu molekula mora bitl U sferl molekularnog
djelovanja koja lma red veliCina 1 nm.
2
E=200 GPa ../~o. $=1/2.7 em . 8.11. 1=5 m. 8.12. a) S=2,78 eml!, b) 0,098%,
-F6.1
",,0,01J,
8.47. Izmjeri dui,inu trake I i presjek S. Zabiljezi pocetni polozaj donjeg dijela trake. Optereti traku
,
.
N
. d"
. ' lJ.1 d F
1egovlma ml, m2., ms ... j biljeti lzduzenja al"lJ.I2., tlls,. aertaj IJagram zaVlsnost! ! 0
S Sa
B.14. a) F=40 N; m"4,1 kg, b) ErO,S J, 8.15. m-,.,zpV, V=SI, 1=180 m, 8.1S. O'k= 5 N/mml!.
8.17. b) i e) . B.18. S;:::;2'4nr (zbir spoljaSnjle i unutrasnjie'povrsine). A=O,4 mJ. 8.19. 0=0,073 N/m.
dijagrama odredi modul elasticnosti
8.20. Vidi primjer 2! 0,078 N/m. 8.21. m,=O,023 g; V 1=0,023 ems; 0=260 kapl. 8.22. m",,0,005 g.
8.23, U trenutku kada se prsten otkine slla koju pokazuje dinamometar je, F=mg+Fpn, gdje ie sila
povrSinskog napona F;m=crl; l-duZlna granicne linije slobodne povrsine i iznosl 1=22m=-2dn.
8.49. Iglu stay! na komadic papira, a zatim sve na povrsinu vade. Kada papir upije vodu, patone, a Igla
ostane na povrSini vade. Sila povrSinskog napana steze povrsinu vode i ona se ponasa kao
em; ht =7 em.
zategnuta apna.
8.50. Uvuei u pipetu 1 ems aleinske kiseline i sipaj u praznu menzuru, a zatim do 100 ems alkoholom.
Od te kolieine uzmi 1 ems pipetom i sipaj u drugu (praznu) menzuru,a zatim ponovno dopuni
alkoholom do 100 ems. Na taj naein sma dobili da u 1 ems rastvora Ima 1004 em 3 oleinske kiseline.
8.27.1,2 mm; 0;60; 0,37 mm. 8.28. d,=5,7 mm; dl!=l,44 mm. 8.29. h2 '" 0'2 1; 0'2=0,022 N/m.
h1
0'1 P2
8.30. d=0,61 mm. 8.31. F;:::;moll; 0'=0,95 GPa. 8.32. U oba s!ucaja normalni napon treba da bude
Od tog rastvora pipetom odmjeri 0,5 ems j stavi na povrsinu mime vode preko kojeg je nasuto
nesta praha krede. Nastaje mrlja povrsine S koju treba izmjerlti. Ako pretpostavimo da se formira
monomolekulski s!oj oleinske kiseline, onda je zapremina V::::S'd, gdje je d~precnik jednog
mv 2 kt.12:
jednak: F,=::mg; F2=mg+rna; d~2,7cm.8.33. -2-"-2-; F"" 1<6.1; E "'" 2,97MPa
molekula. d::::
f'
8.51. Pagledaj primjer 2.1 Neka istekla zapremina bude V=2 ems. Prvo sipaj vodu i izmjeri broi kapi n,.
. .
(.::o
E ~l.
S
I
8.48. Uroni okvir ad ziee u sapunicu i izvadL Prije toga u sapunieu stavi nekoliko kapi glieerina da bi
opna bila CvrSCa. a dUl:: precnika iice stay! komad!c konea, nesto duzi od precnika. Gomj! dio opne
se skuplja (sI.105), pod djalovanjem molekulskih slla.
Poslije toga sipaj vodu j izmjeri broj kapi n2_ Greska mjerenja priblizno iznosi
e = 2~V
, gdje je tI V
L
118
119
0 '"
9.28. Pogledaj primjer 4 i sHku 1071.01=1050 J; Q2"'33,6 kJ; 0,= 39805 J; 0=74455 J.
9.29. O=mc(it-h)+mQl; 0=15894 J. 9.30. 0=772,8 kJ+ 1143 kJ; 0=1915,8 kJ.
9.31. m=loo kg; 0 1=7123 kJ; Q2=33600 kJ; 0 3=1260 kJ; 0=41983 kJ.
8.53. Vidi zadatak 8.29. prvo izmjeri visinu vode h1 u kapHari, a zatim visinu alkohola hz . Voda i alkoho!
s~ nalaze u Casama u koje se stavlja eista I suha kapifarna cijev. Visina se raeuna u odnosu na
mvo tecnosti u Casi. Potrebne gustine alkoho!a I vade uzmi iz tablica.
9.32. a) 419,8 kJ" b) 31,5 kJ+1008 kJ+125,] kJ=1165 kJ, 9.33.a. Mijesanjem tople i hladne vade smjesa
e dobiti ravnoteznu temperaturu t.. Toplija voda otpusta toplotu O:<.=m~(tz-t.). Hladnija vada' prima
toplotu Q,=mle(f&-t,). Ako se zanema~e gubici O2=01; t.=43,6C. 4.33.b. Vidi zadatak 9.33.al t.=28,8"C.
9.33.c. Vidi zadatak 9.33.a1 C:!=476 JlkgOC
m.
8.65.a) 120,21; b) 119,B I. 8.66. a) a""S,01 em; M=O,01 em; b) .1S=O,6emz; c) tN",,0,75 cm 3 ,
8.67. 6V",,3.5 ems; y=1,4'10-41f<'C. 8.68. 0.=1 ,710--51f'C. 8.69. AV::N kwV"",,0,1641.
06 .
8.70.
V. "" Va + 1~ Va;
t,
MJ.
S.78. io=2rort=don:; !=dn:; d=do=(1+o.t). 8.79. d::;;1311 mm, Moze! 8.80. M=362"C; t=382"C,
o
t1
!,
-::.:::;.::-.;:!-:.;r,:":=-~=""'-=:-=-~'::':;"
Q! '
02
' Q3 '
SI.I37.
=:
9.46.Za zagrijavanje do tacke kljueanja utrosi se 335,8 kJ. Preostala koHCina toplote Q2=875 kJ
S.S3. Vidi rjesenje zadatkaS.82! AV=O,735 cm'; V0=50 cm3 ; 0.=1,1'10.5 1/0C.
8.84. 32,7"C, 8.85. AV=Voytlt; O=mcdt=epVoAt;
tlV=310""m 3
8.86. a) tlV:;:16
b) t=1490C
9.49. p::::
provuci pipetu i teimometar (51.106). Zabiljezi po!ozaj nivoa vode (1) prije
zagnJavanja I oeitaJ temperatufu vode t , . Gbuhvati posudu sakama i drZi nekoliko minuta sve dok
s~ v~a u pipeti na pre~ta~e podizatl. Procitaj t~mperaturu t2 i promjenu zapremlne dV. prj tome]e
PDb.hzno t..y=V1Y~!' gd,s Ie VI zapremina posude (prije izmjerena). Uporedi doboveni reiultat sa
tabhcnomvnJednoscu za termfcki koeficljent zapremlnskog sirenja vode, na datoj temperaturi.
A=p(Vz-V,J,=pS(I;l-h). Treba izmjeriti visinu stuba five h, duzine vazdusnih stubova I, i 12 (prlje i posHje
zagrijavanja) i povrSinu presjeka cijevi, Od razlike temperata! c) NaizmjenicnlOl stavljanjem cijevi u
toplu i hladnu vodu, stub zive se kre6e gore dole. Potrebno je da postoji toptl i hladni rezervoar.
9.52. Malu epruvetu djelimieno napuni vodom tako da, okrenuta 9tvorom nadole, lebdi b!izu dna (slika
112). Veeu posudu zagrijevaj preko azbe5toe mrezice. Plovak se podigne a zatim spusti i to se ponqvi
nekoliko puta. Zrak se u epruvetl siri pri 'zagrijavanju, istiskuje vodu iz epruvete i epruveta postaje laksa.
Kada se podigne na povrSinu vode gdje je hladnije voda ulazi u plovak i on potone~ Da bl se epruveta
statno kretala potrebno je odrZava~i stalnu razliku temperatura., Radno tijelo je vazduh u epruveti.
T1
V '
1
,.
9.7. a) Vidi primjer 11 A=997 J, b) q=mc.6.t:::3480 J, c} AU=2483 J. 9.8. A=61 ,8 kJ, 9.9.1010C.
9.10. m=145 g. 9.11. PM adijabatskom procesu 0:::0, A::"-liU=w650 J. Gas se ohladio!
9.12 . t..U ""2'nR.6.T; 52, 1C. 9.13. V 1=12, 1 t; A=646 J. 9.14. V j =18 t; A=7200 J,
9.51. Vazdusni stub, koji je zatvoren u Meldeovoj cijevi, stavi u toplu vodu (sI.111). Stub zive, visine h,
se podife. a} Ravnotezu pmisku gasa u sudu ddi stub five Ciji je priti5ak p=pgh. b) Rad'gasa je
9.1. 1650J, 9.2, 808J. 9.3.IW=B10-4 m3; p=300 kPa. 9.4. 80QJ,
q;
9.50. Stavi posudu u toplu vodu (51.110). Plutan! esp, koji se nalazl na povrSlni vod.e u U cijevi, podize
se. Da bi kretanje Cepa bila uoCljlvije zabodi u cep obojenu zastavicu. Stavi posudu u hladnu vodu. Cep
se krece, Sta bj trebalo einiti da se eep staino podiie i spusta? Sta.je topli a s18 hladni rezervoar?
A
T;
9.53. Rezervoar termometra zamotaj parcetom suhe vate. Procitaj temperaturiJ a zatim vatu preHj
vodom. Sta zapazas? Ponovi ogled sa alkoholom. U kojem slucaju je vise snizenje temperature?, Koja
tecnost bri:e isparava na sobnoj temperaturi?
9.54. Sipaj u posudu nesto vode i , bez zapusaca, stavi na grijalicu dok ne prokljuCa. Skini posudu sa
resoa i dobra zaeepi. Kada voda prestane kljucati preHj posudu hladnom vodol'n. Voda u posudi ce
pon<?vno prokljueatil Hladenjem se kondenzuje,vpdena para te .te.se smani.~i pritisak i.zna~ ~~El~nosti.
Manjem pritisku iznad teenosti odgovara niia taeka kljucanja.
120
121
1. lIIIeaunarodni sistemjedinica
Osnovne jediriice
10"
10"
10'"
10"
10"
10'"
10'"
10'"
Oinaka~
Velicina
duljina
masa
vrioeme
termodinamicka lemoeratura
iakost elektricne slruie
svietlosnaTakost
kolicina tvan (mnozina\
m
t
T
I
J
n
Jedinica
metar
Oznaka
m
kilogram
sekunda
kelvin
amper
kandela
mol
kg
s
K
A
cd
mol
Naziv
gustina
I povrsina
rn'
kvadratni metar
kubni metar
m'
m"
brzina
metar u sekundi
niuln (newton)
N
Pa
J
sila
oritisak inaorezanie\
Eneraiia, rad, Idplina
. snaga, toplolni fluks
I paskal (pascal)
diu I (ioul
val (watt
rn
-kgK
duljina
masa
vrijeme
I~pritisak
eneraiia
Jedinica
morska milia
ast(onomska jedinica
lona (I)
atomska iedinica mase (u)
minuta (min)
sat (h)
dan {d\
1 bar
elektronvolt (eV)
da
h
k
M
G
T
P
E
deka
heklo
kilo
mega
giga
tera
peta
eksa
I g~9,806 mis'
NA=6,022' 10' mor
Gustina (kg/m 3)
Velicina
f
a
10
10'
10
10'
10'
10"
10 00
10'
Oznaka
kg
zaoremina (volumen)
decl
centi
mili
mlkro
nano
piko
femto
ato
d
c
m
u
n
VrijednoSlis!<azana osnovnim .
.
jedinicama
1 morska milia=1852 m
1 astron. ied.=1,49597810" m
1 t_10"kg
1 u=1 ,66057.10.27 kg
1 min=60 s
1 h_3600 s
1d 86400 s
1 bar-l0' Pa
1 eV-l,602'10~ J
aluminii
bakar
ieljeza
cink
nikl
olovo
platina
srellro
zlata
volfram
oorculan
staklo
2700
8'900
7800
7100
8900
11300
21440
10500
19300
19200
2300
2500
Suho drvo
led (O'CL
voda(20'C)
voda(4'C\
alkohol(20'C)
benzin(20')
morska voda
nalta
u/ie (20'C)
ziva (20'C)
vazduh IO'C) i 1,013 bar
vodena para JO'C) i 1,013 bar
700
920
988
1000
790
700
1030
760
900
13600
1,29
0,88
!~
122
123
~:
'~'IC"I!:iI~
c;~o0"3'"
~.-_: l:t
as'
o
i
-g
~
c
owwoco
",
0>
.r-g~
~
a.
colo
~II~I~~
!~,
0>
I
a.
"
F'
Co
=.
'" '" ..
_f ''""
~~
1\)0 0
iii
l!l
",0
<D ~
=~
"'0
iN
.!!!
o~
:""1-v
"' ""
I\)
"!:
~
S"Jlfl~'I~I~ I~
Ii
o.lQQ
!q
~
~
JI~
Gl
~
~~fue
?e>
'-..>'
,! I]I'T"IJI li181~W~Je.
"'~
l'
~
3
",
~.~.~ r:1~ Ij lfil I~ I~ ~I~ ;:"
::ltnll\)I~
~I~
;~~
'\
'"
IC
:r
:J
~~
."
"
3
~~
c:::
"
eo
~'"
l
tnO ~ 80 lS
1\)",
~c
03
'"0" i:f
s
~ a -g
'2'
",3i
"'"
~
-;=
.... ...
-'"~ ~ c3
o~"
"
...... (j)o,)COo)fO
o:p..o:p..~-
3i
"'~
....
0 oeo
00 00
00" N, 0>
w!:::.
1\)->. .......
-...J-.....jO')coro;:tl'\
/;'
~~
"'
~
",3i
""
N, 0"0>
'" ~
2.
1\)1\)
- -g"'"
'~
Q.
"T
a.
I.e
~.
0>
iil
S
0>
'"
~1~lgl~I~~
il
<DE?
N....
?lc
~ ~! 0"~, ~~ ~
;;;t
'(f)PlPlroCI
Novo
IA
IA
..-H
IIA
IIA
IllB
lIlA
IVB
IVA
VB
VA
Li
Be
6.941
9.01218
1.0OS0
II
12
Na
Mg
Zl.9898
24.305
"
K
20
Ca
39.102
'<).08
37
Rb
38
Sr
44.9559
39
88.9059
91.22
57
La
132.9055
137.:>4
88
+--,-
"
V
5OMI4
Zr
56
Ra
"
.,
Ti
47.90
Ba
226.025
IB
lIB
III
lIB
IZ
II
10
Hf
138.9055
"
" Mn
Cr
55.847
Te
Ru
95.94
14
98.9062
75
101.07
Re
183.85
106
18&2
" Mo
"
Nb
92.9064
"
Ta
J78.49 180.9479
104
105
"
Fe
54.9380
43
51.996
44
"
Os
190.2
!7
Co
58.9332
45
Z8
29
Ni
Cu
58.71
{2M}
(262)
IVA
IVB
VA
VB
13
14
15
46
0
0
17
10.81
I!
..
It.Oll
14.0061
15
Si
26.9815
28.086
30.9738
32.06
31
"
Ge
"
As
34
30
Zn
Ga
.,
69.n
]2.59
47
Ag
Cd
In
Sn
Pd
102.905S
71
10M
107.868
112.40
78
Ir
Pt
"
Au
.,
114.82
Hg
TI
19Z.U
J95.09
196.9665
200.59
204.37
16
Rh
(263)
VIA VIlA
VIB VIIB
18
-,-
65.37
48
63.546
IlIA
IlIB
, AI
"
Se
Cs
Fr
.......--------
E""
87.62
_~223)
6'
VIII
VIII
85.4678
55
87
VIB VIIB
VIA VIlA
5<)
8l
He
4.00Z60
10
Ne
15.9994 1,8.9984
17
"
S
Se
78.96
74.9116
"
Sb
"
Te
CI
35.453
3S
ZO.179 i
"
' 39.948
36
Br
79.91)4
"I
Kr
83.80
"
Xe
118.69
121.75
127.60
Pb
"
Bi
..
13J.JO
"
126.9045
85
Po
Rn
W7.Z
208.9806
(210)
At
(210)
(222)
86
Ar
-->-