Elektrini naboj makroskopskog objekta je suma elektrinih naboja njegovih sastavnih dijelova.

esto
je ukupni iznos elektrinog naboja jednak nuli, kao posljedica jednakog broja elektrona i protona u
svakomatomu, gdje se djelovanje njihovih naboja meusobno ponitava. Prilike u kojima suma
elektrinih naboja nije jednaka nuli esto se oituju kao statiki elektricitet. Statiki elektricitet djeluje
u okolini elektrostatikom silom i privlai suprotno nabijene estice tvari, a odbija jednako nabijene
estice. Elektrini naboj se moe detektirati posredstvom elektrometra. Diskretnu prirodu elektrinog
naboja demostrirao je Robert Millikan u svom eksperimentu s padanjem uljnih kapljica.
Nije li naboj jednoliko rasporeen u tvari (iako je suma naboja jednaka nuli), kaemo da je
tvar polarizirana. Ukoliko se dio nabijenih estica giba u odreenom smjeru (to su najee elektroni)
tada govorimo o tijekuelektrine struje.