Uvodna rije

Srdaan pozdrav svim naim itateljima. Ovo je prvi broj naeg novog online glasnika
''Revolt'' koji e izlaziti svakog mjeseca. U ovom uvodnom tekstu pokaat u vam objasniti
to je to Kreativistiki Pokret, i koji su nai ciljevi. Kao to je nekima poznato, a neki jo na
alost nisu toga svijesni, mediji koji nas okruuju, te cjelokupna politika klima i nadasve
vladajui vjerski svjetonazor, na svakom nam koraku pokuavaju nametnuti osjeaje
poniznosti i krivnje, dok bilo kakav oblik ponosa uvijek ele prikazati kao zloin.
Okrueni smo lanim moralom koji je nau civilizaciju, i rasu kojoj pripadamo kotao puno
puta kroz povijest. Mogli bismo rei da se gotovo uvijek iznova ponavljaju slini scenariji
koji imaju tendenciju da nas koe u naem prirodnom razvoju. Kad kaem prirodnom, onda to
doista i mislim, vjerujemo da su prirodni poredak stvari i zakonitosti koje vladaju prirodom
jedini mjerodavni, to je i
povijest dokazala. Vrste
koje se nisu pridravale
zakona prirodnog opstanka
su ubrzo nestale i izumrle.
Slino se deavalo i sa
raznim nekada monim
civilizacijama poput starog
Egipta ili Rimskog carstva.
Mi se naime ne ravnamo po
kranskim
moralnim
naelima koje je izmislio
ovjek,
jer
moral
je
subjektivna stvar, nae
moralne vrijednosti izlaze iz
onoga to smatramo da je u skladu sa ve navedenim zakonima prirode. A najvaniji zakon
prirode koji se direktno tie opstanka nae civilizacije i rase koja ju je stvorila, jest taj da se
svaka vrsta, ili u ovom sluaju rasa mora brinuti iskljuivo za svoj opstanak, a ne uzdravati
druge na svoju tetu niti se mjeati sa njima i time polako nestajati.
E, sad dolazimo do toga da e mnogi
rei kako je to isti rasizam. Kao prvo,
razjasnimo malo taj pojam rasizma.
Ako je elja i htjenje da naa zajednica
opstane, da njezine karakteristike ne
nestanu za kojih stotinjak godina
uslijed
ubrzanog
mijeanja
stanovnitva, ako je ponos na sve to
su nai, i iskljuivo nai preci stvorili
kroz povijest, sva otkria, sav
tehnoloki i kulturoloki napredak, i
htjenje da se ubudue jo vie
uzdignemo u tom smislu rasizam, onda
valjda jesmo rasisti. No to ni u kom
sluaju ne znai da elimo zlo drugim rasama, jednostavno elimo priliku da budemo
samostalni bez tuih utjecaja i samostalno se razvijamo. Mi na primjer nikada ne bismo
1

podrali nekakve ideje i praksu koja je postojala u obliku robovlasnikog sistema. Bijeli
ovjek je dokazao da moe sam, bez koritenja robova izgraditi civilizaciju i odravati ju.
Pritom sa sigurnou tvrdim da na primjer Egipat ne bi propao kao carstvo da se nisu uvozili
strani narodi kao radna snaga, bilo kao robovi ili slobodni radnici. Ali o tome emo u nekom
drugom lanku.
Osim toga, a to je vezano uz naa moralna naela, mi
se ponosimo radom, smatramo da je rad osobina
koja oplemenjuje ovjeka, posebice rad koji rezultira
stvaranjem, ispoljavanjem ovjekovih stvaralakih
sposobnosti i vjetina. Danas ivimo u svijetu kojim
gospodare bankarski sustavi, trita kapitala i burze
dionica, sve odreda imaginarni vrijednosni sustavi,
koji se ne temelje na proizvodnji i stvaranju, nego na
trgovini, politici i meetarenju. Kakav je to
gospodarski sustav u kojem vrijednost novca moe
pasti za 50% u jednom danu? To je sve la i obmana,
sve pod utjecajem i prema odlukama ljudi koji stoje
iza tih bankarskih sustava i trita kapitala,
parazitskih grupacija koje upravljaju ekonomskom
politikom na tetu naroda. No tko su zapravo ti ljudi,
tko stoji iza svega toga? O tome emo takoer u
nekom od sljedeih lanaka.
Ono to mi zagovaramo jest revolucija vrijednosti, mjenjanje lanog morala i suicidalnih
uenja poput ''tko tebe kamenom ti njega kruhom'' sa novim, a
zapravo izvornim vrijednostima. Mi znamo da je ovo jedini svijet koji
postoji, i da moramo uiniti ono to je potrebno da taj svijet bude
kvalitetan dom za nau zajednicu, a da bismo to uinili moramo
sagledavati svijet iz perspektive te nae zajednice, a ne kao do sada iz
perspektive onih koji joj ele nauditi. To jest bit kreativizma. Iako je
naa religija nova, zakoni koji su u njoj ukorijenjeni nisu novi, niti su
oni neto to smo mi izmislili. Naprotiv, mi smo samo promatrali i
pretoili u rijei ono to je priroda odredila za opstanak svih svojih
bia od poetka vremena.

Genocid u Junoj Africi

Postoji uvrijeeno miljenje meu
ljudima i u UN-u, da je genocid nad
Afrikanerima, koji ini komunistiki
ANC, nita vie nego zloin nad
junoafrikancima,
koji
se
svakodnevno dogaa. To nije mnogo
drugaije od istine.
to je genocid? Pojam genocid
osmislio je pravni strunjak Raphael
Lemkin 1943., piui:
Openito reeno, genocid ne
oznaava nuno trenutno unitenje
naroda, osim kada je to unitenje
ostvareno masovnim ubojstvom svih
lanova tog naroda. Njegova namjena
je
ponajprije
oznaavanje
koordiniranog plana za razliite aktivnosti koje su usmjerene na unitenje osnovnih temelja
ivota narodnih skupina, s ciljem unitenja samih skupina. Ciljevi takvog plana bili bi:
dezintegracija drutvenih i politikih institucija, kulture, jezika, nacionalnih osjeaja, religije,
ekonomskog opstanka narodnih skupina te unitenje osobne sigurnosti, slobode, zdravlja,
dostojanstva i ivota lanova takvih skupina...
injenice o genocidu nad Afrikanerima
1) U manje od 1,5% sluajeva bili su napadnuti i ubijeni farmeri ili domaice, pri emu
su napadi usmjereni direktno na obitelji Afrikanera, njihove farme, mala imanja i na
njihove domove. Samo u 2% svih sluajeva uhvaeni napadai priznali su da se to
dogodilo zbog pritubi na rad. Ako pljaka i obiteljsko nasilje nisu uzrok, te ako
pritube na rad ne igraju ulogu u napadima, onda je jedini drugi razlog palnirani
politiki genocid nad rasom.
2) U manje od 7% sluajeva nije bilo rije o
krai imovine; ustvari, napadi su poinjeni
iskljuivo u svrhu klanja i istrebljenja
afrikanerskih obitelji. Kada je rije o
sluajevima ubojstava crnaca koje su
poinili crnci, onda je u 73% sluajeva rije
o pljaki, u 24% o obiteljskom nasilju i u
3% o etnikom ienju drugih crnakih
plemena. Muti ubojstva takoer igraju
veliku ulogu zbog snanog vjerovanja u
vraanje.
3) Politiki usmjerena mrnja voena je od strane ANC vlasti kroz govore i pjesme kao
Kill a Boer (Ubij bijelca, op. prev.), Kill a Farmer (Ubij farmera, op. prev.), kroz
3

javne govore i rasizmom proeta druenja u Squatter logorima (siromane etvrti, op.
prev.) i na javnim mjestima gdje politike i drutvene linosti trae zaplijenu bjelake
imovine i nairoko propagiraju da nije zloin pljakati bijelce ili ih ubijati. U ovim
govorima bijelci su uvijek oznaeni kao lopovi, kriminalci
ili ohari. U gotovo 43% sluajeva genocida nad
Afrikanerima policija je zabiljeila tu mrnju, ali to nije
javno objavila zbog naredbe ANC Vlade. U poslijednjih
17 godina prijavljeno je tek 5 sluajeva ubojstava crnaca
koje su zbog mrnje poinili bijelci, u usporedbi s gotovo
18 500 zabiljeenih ubojstava bijelih ljudi, koje su zbog
mrnje poinili crnci. Zbog ovih razloga Vlada ANC-a
vri svakodnevnu propagandu o desniarskim prijetnjama
i zloinima u Junoj Africi, oni plasiraju lane vijesti o
desniarskim teroristima i bombaima u svojim biltenima
i lancima, to svijet guta kao istinu, a najbolja injenica
je da to propitkivanje ovih vijesti rezultira skrivanjem informacija zbog toga to je to
dravna tajna i to tajna koja ne postoji. Sada mora biti jasno da kada vlast ulae toliko
puno truda u propagandu brisanja specifine rasne skupine i brani svoje pjesme i
govore pune mrnje, da se radi o dobro planranom rasistikom ratu.
4) U gotovo 96% svih sluajeva ubojstava bijelaca,
posebno na farmama i malim imanjima te u 69%
sluajeva ubojstava u kuama ili predgraima,
prijavljena su muenja i brutalna sakanja. esto
su na tijelima rtava ostavljene otvorene Biblije
koje su zatim pomokrene, kao pitanje Gdje je
sad va Bog?. Krv rtava koritena je za pisanje
poruka i slogana na zidovima, kao na primjer
UBIJ BIJELCA, UBIJ FARMERA ili UBIT
EMO SVE VAS BIJELCE ili VRATIT
EMO SE. Ovakvi postupci u zadnjih 17
godina nikada se nisu dogaali kada bi crnac
ubio crnca. Ovakva metoda postoji samo u
napadima genocidnog tipa, metoda kojom se vri genocid nad Afrikanerima.
5) U 71% svih sluajeva ubojstava namjera napadaa bila je
istrijebiti itavu obitelj, mu, ena i djeca. To je metoda koju
ne moete nai kod meusobnog ubijanja crnaca. ene
moraju biti silovane, izmesarene, dok su mu i djeca
prisiljeni to gledati. Djeca su odvlaena i ubijana ovojeno, to
je postupak koriten od strane plemena Tutsi u genocidu u
Burundi, jo jednom genocidu koji svijet ignorira. Jo
jednom, ove metode ne postoje u meusobnom ubijanju
crnaca. Sve ove taktike genocida koritene su kako bi se unio
strah u skupine s ciljem zastraivanja koje bi dovelo do
njihovog odlaska s farmi, malih imanja ili iseljavanja u drugu
zemlju. Ove metode, koje podrava ANC vlada, dovele su do
toga da je poklano preko 4000 farmerskih obitelji i 80 000
bijelih Afrikanera, a drugih 2 miliona je iselilo u druge zemlje, to je poznato kao
odlijev mozgova. Izjave zastupnika ANC-a u parlamentu poput one AKO VAM SE
4

NE SVIAJU NAPADI I ZLOIN, NAPUSTITE JUNU AFRIKU, predviaju

mnogo rasistikih napada koji dolaze.
6) Vlada je naredila medijima da ne objavljuju
vijesti o rasistikim napadima na bijelce; kako
bi ouvali nacionalnu sigurnost, oni lau o
istinitim injenicama o ubojstvima i objavljuju
lane statistike. Mediji nikada nisu objavili
istinu o metodama genocida, pa tako o ovim
genocidnim zloinima uvijek govore kao o
JUNOAFRIKOM ZLOINU. Policija
pomaui ANC-u odbija ovjaviti istinite
injenice i brojke o ubojstvima; da nema ljudi dugog jezika gotovo nikakvih
informacija ne bi bilo o brojkama ubijenih ili politikim silama koje stoje iza njih. Oni
lukavo skrivaju genocidne napade pod maskom obinog zloina, ali svaki detektiv bi
vam rekao da se ove taktike moraju izbjei pod svaku cijenu, jer se ablonske metode
mogu iskoristiti protiv metoda napadaa. Zato policija porie i stavlja pod tepih ove
metode? Mogua su samo dva razloga, jedan je taj, da to moe biti opasnost za
nacionalnu sigurnost, a drugi je taj da oni doputaju da se ova metoda genocida nastavi
bez ikakvih prepreka. Oba razloga upliu policiju i Vladu.
7) Junoafrika policija takoer igra svoju ulogu u
ovim napadima, a i policija sama je provela
mnoge napade. Policijska vozila esto su viena
na mjestima napada, balistika ispitivanja metaka
pokazuju na veliki broj policijskog oruja
koritenog u tim napadima, a ak su i lanovi
policije uhvaeni u svojim odijelima na mjestima
napada. Samo u proloj godini policija je izgubila
(prodala) 18 000 komada oruja kriminalcima, a
ipak niti jedan lan policije nije osuen i otputen. Ovo oruje koriteno je u napadima
te za naoruavanje tajne milicije. Milicija je dio Mladei ANC-a i Komunistike lige,
koje se namjerno uvjebava i navodi na ubijanje bijelaca i njihovih obitelji te na
progon bijelih farmera na njihovim imanjima. Mnogi Junoafrikanci ne znaju da ove
metodw potjeu iz redova ANC-a, ANCYL-a i Komunistike stranke.
8) Moda bi trebali postaviti najvanije mogue pitanje,
zato meta napada nisu indijanski i crni farmeri?
Zabiljeena je samo 21 napad na crne i indijasnke
farmere, sa samo 4 ubojstva. Ne ubojstva iz mrnje,
nego zbog pljake, ne brutalna muenja ili ablona
genocida, nego obina kriminalna ubojstva. Da li ovi
farmeri vie brinu o svojim radnicima ili bolje
plaaju? NE!
9) Prvi zakon koji je donio ANC kad su doli na vlast bio je taj da se raspuste sigurnosne
jedinice i komandosi u ruralnim sredinama. Novi zakoni doneseni u parlamentu
nalagali su razoruavanje Afrikanera kojima je oruje bilo potrebno za zatitu njihovih
obitelji od napada. Zbog noenja legalnog oruja bijelci su osramoeni u medijima
koji ih uvijek nazivaju desniarskim ekstremistima. Podravatelji ANC-a tvrde da ovi
5

zakoni vrijede za sve graane JAR-a, ali zaboravljaju da krijumari i policijski

slubenici svakodnevno prodaju ilegalno oruje, a upravo to oruje koristi se za
ubijanje obitelji, a ne legalno oruje. Zloin nije poinjen legalnim orujem, ve
ilegalnim koji distribuira ANC Vlada. ANC ima kampanje u kojima iri lana
uvjerenja svijetu i JAR-u o slobodnoj upotrebi oruja u
JAR-u, dok policija daje oruje kriminalcima, a
automatsko oruje nestaje bez traga iz vojnih skladita.
Slobodan ulaz puaka AK-47 u Junu Afriku iz
Mozambika i Zimbabvea osigurao je ANC ublavanjem
graninih patrola. Bivi ef policije Robert Mcbride,
jedan od najbrutalnijih svjetskih terorista, uhvaen je u
Mozambiku kako krijumari oruje u Junu Afriku. ANC
ne podupire privatne zatitarske tvrtke jer smatraju
privatnu zatitarsku industriju prijetnjom junoafrikoj
sigurnosti. Ako bi problem napada na bijelce i farme bio
zloin, onda bi Vlada pozdravila ideju borbe protiv
zloina i kriminalaca. Ako bi genocid bio suluda ideja
desniara ANC bi podupirao ruralnu sigurnost i
komandose i takoer bi podrao svaku zatitarsku tvrtku koja se bori protiv zloina, ali
suprotno tome, oni se tome opiru i javno pozivaju na ubojstvo specifine rasne
skupine, skupine koja se u Junoj Africi nalazi ve 360 godina, Afrikaneri.
10) Ubojstva poinjena na farmama u Junoj Africi 700 puta su vea u odnosu na prosjek
ostatka svijeta. Danas je opasnije biti farmer nego policajac. U 99% sluajeva
ubojstva se dogaaju na farmama, proizvodnja se zaustavlja, a svako takvo ubojstvo
kota porezne obveznike 2 miliona randa. Rizik od ubojstva na farmi 30 puta je vei
nego u bilo kojem drugom dijelu zajednice. Nadalje, napadi u iznimno nasilni. Uinak
komercijalnih farmi pao je za 50% to znai da e u budunosti doi do masovnog
nedostatka hrane. Vjerojatno e vie od 1 miliona ljudi ostati bez posla zbog ubojstava
na farmama i to e stvoriti efekt valova u poslovnom sektoru. Ako 10 farmi zaustave
svoju proizvodnju, u svom podruju e prouzrokovati bankrot 30 poslovnih tvrtki.
Nije jo puno vremena potrebno da Juna Afrika postane slijedei Zimbabve, gdje e
komad kruha kotati nekoliko tisua randa.

Svrha ivota
Tisuljeima je, ovjeanstvo u cjelini, a filozofi
posebno, prouavalo smisao ivota. Ovo pitanje je, bez
sumnje, muilo i brinulo praktino svako inteligentno
ljudsko bie. Vrlo mali broj njih je stigao do bilo
kakvog zakljuka za svog ivota, ostavljajui ovo
pitanje bez odgovora. Naravno da je i mene ovo pitanje
interesiralo, manje ili vie, tijekom mnogobrojnih faza
mog ivota, poevi od ranog adolescentnog doba.
Mada sam pretraivao crkvene zapise, prouavao
religije, filozofije mnogobrojnih potovanih mislilaca
kroz povijest, nita od svega ovoga nije mi pomoglo da
doem do zadovoljavajueg odgovora. Na kraju sam
zakljuio da ne postoji smisao ivota, da on nema
svrhu, da je na boravak ovdje besmislen, beskoristan
trud koji moe ostati i nezavren. U stvari, pred deset godina sam bio do te mjere tako uvjeren
u bezrazlonost naeg postojanja ovdje na zemlji, da sam poeo pisati knjigu na ovu temu,
pod nazivom Utrka takora u zaborav. Ali, injenica da ovdje postojimo i dalje je stajala, kao i
injenica da emo i dalje biti ovdje i da e nai potomci biti ovdje generacijama i stoljeima i
tisuljeima koji dolaze. Oigledno da e vrsta ljudi, koja e ivjeti ovdje u buduim
stoljeima i tisuljeima, biti uvelike odreena svakom generacijom, u odnosu na to to je
uradila, kakav je bio njen pogled na ivot, kakvi su bili njeni naini razmnoavanja i kakve su
bile njene filozofije i religija. Takoer je bilo oigledno da e uvjeti, pod kojima e nai
budui potomci ivjeti, biti u mnogome odreeni onim to mi sada radimo, ba kao to su i
uvjeti, pod kojima mi danas ivimo odreeni onim to su uradili, ili nisu, nai preci.
to sam vie prouavao povijest, sve je
oiglednije postajalo da je u niti povijesti utkan
beskonaan
i
najvaniji
faktor
rase.
Najoigledniji od svih faktora se poeo uzdizati da je jedna i samo jedna rasa izgradila i
unaprijedila sve civilizacije - i da je to bila Bijela
rasa. tovie, postajalo je sve oiglednije da je
padu svake civilizacije prethodilo trovanje krvi
stvaralake Bijele rase, a njenu propast je uvijek
uzrokovala nebriga Bijele rase da pazi i titi
istou svojih krvnih loza.
Daljim
prouavanjima,
ispitivanjima
i
utvrivanjima povijesnih injenica, postalo je
oigledno da je ovjeanstvo, kao cjelina, pratilo
iste evolutivne sheme kao to je to radila svaka
druga vrsta, a da je evolucija svake vrste pratila
stroge i nepromjenljive zakone prirode. Tako ni
ovjek nije bio izuzetak, mada je u svojoj zabludi i gluposti esto pokuavao sebi rei da je on
iznad i izvan svih zakona prirode i da je, u stvari, pokorio prirodu.
Tako je on mislio. Meutim, nita nije dalje od istine od toga. Hladna, kritika analiza
povijesti i zakona prirode pokazuje da razvoj ovjeanstva prati zakone prirode isto toliko
7

odano i strogo kao i razvoj, recimo, ptice ili dinosaurusa. tovie, pad i istrjebljenje ovjeka
su isto tako mogui kao i nestanak dinosaurusa sa lica zemlje.
Iz svih ovih prouavanja, poeli su nicati odreeni, vrlo oiti zakljuci. Broj 1. - da je ovjek
vrsta iji su razvoj i opstanak na zemlji podreeni organiziranim zakonima prirode. Broj 2. da je jedan od najsurovijih zakona prirode opstanak najjaih. Broj 3. - da priroda, u cilju
usavravanja vrste, promovira i podrava razdvajanje unutar vrsta, pri emu se jedna vrsta
bori protiv druge, a jaa opstaje. One koje se kreu stazama koje im ne odgovaraju za tu
surovu borbu ne preivljavaju, ve nestaju.
Postalo je oigledno da priroda ne brine o opstanku pojedinca, ve je mudro postavila i
usadila u svaku jedinku vrste sredstva i volju da propagira, iri i unapreuje samu vrstu i, pri
tome, u surovoj borbi za opstanak, tjera vrste da se usavravaju i napreduju, ili da, u
protivnom, nestanu.
U treem zakonu prirode nalazimo svrhu ivota i svrhu zbog koje smo smjeteni na lice
zemlje. Ovdje smo da usavravamo i razvijamo svoju vlastitu vrstu. To nije cilj samo ljudske
vrste, ve i svih ostalih vrsta koje vidimo oko sebe, bez obzira da li je to ptica ili jelen, ribe u
moru ili jato u zraku. Cjelokupni njihovi napori i cjelokupno razdoblje njihovog ivota je
posveeno ovom znaajnom cilju koji je priroda postavila jedinki: da promovira, usavrava i
razvija vrstu, i pri tome da je poboljava. Ili to ili nestanak. Priroda nije ni ljubazna ni
neljubazna, ni milosrdna ni nemilosrdna u provoenju svojih zakona. Ona ne pravi izuzetke i
ne tolerira ispriavanja. Samo uobraena, zaluena budala moe sebe zamiljati kao bie koje
je iznad i izvan zakona prirode.
Svaka ptica i svaka ivotinja znaju to je njihov cilj. im postanu dovoljno zrele, one se
ponu razmnoavati i odgajati svoje obitelji dok i ove ne sazru. To im je glavna preokupacija
tijekom itavog zrelog doba ivota. One izgleda jasno vide svrhu svog ivota. ini se da je
samo Bijela rasa tuno zbunjena po pitanju svog cilja. Priroda je odluila koji su nai ciljevi,
bez obzira da li ih mi ispunjavamo ili ne. ovjek, kao i svako drugo stvorenje, vodi vrlo
plodan ivot sljedei plan koji mu je priroda namijenila: irenje vlastite vrste, podizanje
obitelji i usavravanje vrste.
Tako smo doli do velikog krajnjeg odgovora na to to je svrha naeg ivota: cilj koji je pred
nas postavila sama priroda je, da mi, Bijela rasa uveavamo, unapreujemo i irimo Bijelu
rasu, najvii domet koji se moe postii u
okrilju prirode. Mi, Bijela rasa, smo
superiorna vrsta. Mi smo kruna slave prirode.
Imamo veliku ast i ogromno vanu obavezu.
Bijeloj rasi su bili potrebni milijuni godina
da se razvije kao vrsta do svoje sadanje
najvie toke. Na nama je da uveamo,
irimo,
razvijamo,
usavravamo
ovu
najelitniju od svih zadivljujuih vrsta prirode.
Ne samo da smo duni da radimo na ovome,
ve je na nama i da se uzdiemo jo vie i
vie, da usavravamo ovu najdivniju od svih
tvorevina i da je poboljavamo kroz generacije. U ovom trenutku povijesti mogue je ubrzati
usavravanje Bijele rase, kao to je mogue i za kratko vrijeme ponititi ovu fantastinu
pojavu u povijesti stvaranja. Da, postoje neminovne lekcije povijesti i neizbjeni zakljuci
8

koje treba izvui iz same prirode. Neki ljudi e provesti cijeli ivot u traganju za istinom.
Tragajui e moda i uletjeti u samu sr istine koju trae, ali je nee prepoznati, saplest e se
preko nje, podii se i nastaviti beskonano tragati. Postoje neke istine koje su tako oigledne,
da e promai panji i najuenijih tragaa. Sama istina o kojoj mi ovdje govorimo je jedna od
najvanijih i najoiglednijih istina koje se ignoriraju i previaju, preko kojih se sapleemo i
konano ih zaobilazimo.
Ovo ni za trunku ne mijenja zakone prirode, kao to ni ignoriranje zakona gravitacije ne moe
promijeniti ovaj strogi i nepopustljivi zakon. Svi ga jasno mogu vidjeti - priroda eli da ga
sauvate od zaborava i da nastavite sa usavravanjem svoje vrste. Ili ete to uiniti, ili e vaa
vrsta biti izbrisana sa lica zemlje. Priroda se ne brine da li vi prihvaate ili odbacujete ovu
injenicu, njenim zakonima ete se svakako pokoriti. Na ovome je zasnovana naa cjelokupna
filozofija. Na ovom zakonu prirode bazira se cjelokupna naa religija.
S obzirom da je to tako, uvjereni smo da su sve filozofije ivota i sve religije koje su u skladu
sa zakonima prirode dobre za nau rasu. Svaka religija koja nije u skladu sa zakonima prirode
je neprirodna religija, umjetna religija i tetna religija, koja e unititi rasu i ljude koji je
prihvate. Zbog toga je naa religija zamiljena da bude u skladu sa onim to priroda od nas
zahtjeva da inimo. Naa religija je osmiljena da iri, uveava i usavrava Bijelu rasu kroz
itavu vjenost. Ne moemo zamisliti ni vii cilj ni plemenitiju religiju od ove koja pomae
razvoju i usavravanju najfinijeg dometa prirode - Bijele rase.
Vjerujemo da u inu irenja nae vrste,
pojedinac pronalazi najvie znaenje
ivota. Radei to, stie do najveeg
zadovoljstva i uitka u toku svog ivota
na zemlji, tijekom godina koje je priroda
odredila da provede na ovoj planeti. U
razmnoavanju, u podizanju obitelji, u
imanju djece i osiguranju njihovog
blagostanja, kao i praenju njihovog
zdravog rasta i razvoja, mukarac i ena
nalaze svoje najvee ispunjenje i
najtrajnije zadovoljstvo. Sve ostale
aktivnosti su upuene na ovaj ogromni
sredinji cilj - podizanje djece do zrele
dobi, kada e se ona vezati za suprotan
spol svoje vrste, osnivati obitelj, umnoavati vlastitu vrstu, podii ih da budu snaniji,
zdraviji, pametniji, ljepi, sposobniji. Ukratko, oni e uiniti boljom sljedeu generaciju i
poslati je na put da bi mogla iznijeti novu generaciju. Ovo je veliki cilj u ivotu koji je priroda
stavila pred nas, bez obzira da li se radi o Bijeloj rasi ili o bilo kojoj drugoj vrsti ovog
ogromnog univerzuma, punog razliitosti.
Bilo koji in koji spreava ili ugroava ovaj plemeniti cilj je neprirodan, te predstavlja krenje
zakona prirode. Nama je svima jasno, na primjer, da je homoseksualnost neprirodna i da su
takvi ljudi devijantni. Moramo takoer shvatiti da priroda grubo kanjava devijacije i da ih
istrjebljuje sa lica zemlje. Jasno je, na primjer, da e drutvo seksualno devijantnih osoba biti
kratkog vijeka i da e ga priroda izbrisati sa lica zemlje.

U dananjem nainu razmiljanja nije toliko jasno da je jedan od primarnih zakona prirode
ouvanje istih vrsta, a u naem sluaju, ouvanje iste rase i nezagaenosti njene krvi krvlju
drugih rasa. Priroda mrzi mjeance. Ona prezire mijeanje. S obzirom da je odabrala nas,
Bijelu rasu, za vrh i krajnji domet najvieg razvoja, sada je, vie nego ikada, naa sveta
dunost da, po svaku cijenu ouvamo ovu veliku ast. Iz ovog razloga je formulirana naa
nova religija i osnovan Kreativistiki pokret.

www.creativitymovement.com/croatia

10