OBRADA I PRIKAZIVANJE PODATAKA

STRUKTURNIH ELEMENATA

(ISRM Suggested Methods for the Quantitative Description of

Discontinuities in Rock Masses. Rock Characterization Testin &
Monitoring 1978c)

Uvod
strukture stijena obiljeja koja su vidljiva uglavnom na
izdanku, a rjee na uzorku ili preparatu.
tri grupe osnovnih struktura: geoloki kontakti, primarne
strukture i sekundarne strukture.
Diskontinuitet openiti izraz kojim se obuhvaaju svi prekidi,
lomovi u stijenskoj masi na kojima je dolo do potpunog
prekida meumolekularnih sila (ISRM, 1978c).
Diskontinuitetima se dakle smatraju sve prsline, pukotine,
slojevitost, folijacije, rasjedi, geoloki kontakti i sl.
Diskontinuiteti koji su meusobno paralelni, istog vremena
nastanka, kinematike i porijekla ine familiju diskontinuiteta.
Sve familije koje se meusobno presijecaju na promatranom
podruju ine pukotinski sustav, pukotinski sklop ili tektonski
sklop.
2

Orijentacija diskontinuiteta
Orijentacija diskontinuiteta
predstavlja jedan od
osnovnih podataka o
strukturnim elementima.
Orijentacija svake ravnine ili
diskontinuiteta u prostoru
odreena je azimutom
horizontalne projekcije
vektora nagiba mjerei od
stvarnog sjevera () i kutom
pada tj. nagiba
diskontinuiteta ().

Orijentacija diskontinuiteta
Lambertova projekcija, Schmidtova mrea na donju
polovicu kugle.
poloaj probodita normale diskontinuiteta i donje
polovice kugle, oznaava pol ravnine

Obrada i prikazivanje podataka

Sastoji se od nekoliko faza.
za niz snimljenih podataka o orijentaciji (prostornom
poloaju) diskontinuiteta / izrauje dijagrama polova.
podaci se prebrojavaju, odnosno odreuju podruja istih
gustoa, na temelju ega se izrauje konturni dijagram.
Iz konturnog dijagrama odreuju se poloaji dominantnih
familija diskontinuiteta
na kraju se iscrtavaju njihove trase.

Sadraj programa

OBRADA I PRIKAZIVANJE
PODATAKA STRUKTURNIH
ELEMENATA

1. Naslovna stranica
2. Zadatak
3. Tri dijagrama na pausu

Izrada dijagrama polova

list pausa papira, postaviti na polarnu mreu (prilog 17),
izvui sredite, vanjski krug mree te oznaiti smjer N

Izrada dijagrama polova

Kako pol ravnine diskontinuiteta predstavlja probodite
normale diskontinuiteta s donjom polovicom kugle, to
znai da je pod kutom od 90u odnosu na vektor
nagiba s kojim u horizontalnoj projekciji zatvara kut od
180, odnosno nalazi se na suprotnoj strani projekc ije,
toke pola se na pausu nanose sa azimutom +180,
idui od sjevera te nagibom idui od sredita polarne
mree prema periferiji
paus papir se zaokree za 180oko sredita, a zatim
se normalno nanose polovi s azimutom a idui od 0

Nakon toga se ucrtavaju polovi ravnina snimljenih

diskontinuiteta
9

/ = 30/60

10

Izrada konturnog dijagrama

Postupak moe podijeliti u tri faze:
prebrojavanje podataka, pomou brojae mree (prilog 18)
odreivanje grupa odnosno klasa istih gustoa
izvlaenja izolinija.

11

Prebrojavanje podataka

Novi paus papir sa izvuenim krunicom te oznai sredite i

smjer sjevera.
Stavi se preko dijagrama polova te sve zajedno preko brojake
mree pazei da se sve dobro poklapa.
Brojanje se obavlja pomou kruga veliine 1% od povrine
12

Prebrojavanje podataka
Brojanje se obavlja pomou kruga veliine 1% od
povrine brojake mree koji se iscrta na jednom
manjem pausu. Taj se krug (sredite kruga) stavlja
na presjecita brojake mree, nakon ega se
provodi brojanje toaka (podataka) koje upadaju u
njega, a nakon toga se olovkom na presjecitu
upisuje broj podataka koji upadaju.
Na periferiji brojake mree, na dijametralno
suprotnim stranama, upisuje se broj koji predstavlja
zbroj podataka utvren na dijametralno suprotnim
presjecitima brojake mree.
13

Prebrojavanje podataka, pomou brojae

mree (prilog 18)

14

Prebrojavanje podataka, pomou brojae mree

(prilog 18)

15

Prebrojavanje podataka, pomou brojae mree

(prilog 18)

16

Odreivanje grupa odnosno klasa istih gustoa

Najprije se utvrdi najvei i najmanji broj pobrojanih podataka u
brojakim presjecitima. Zatim se na osnovu raspona broja
podataka odreuju obino etiri grupe i to tako da svaka grupa
ima podjednaki raspon broja podataka.
Na osnovi ukupnog broja podataka odreuju se njihovi pripadni
postoci. Tako rasporeeni podaci u grupe s pripadnim postocima
predstavljaju klase podataka od I do IV. Prema tome IV klasa
ima najvei postotak podataka, a I klasa najmanji.

17

Odreivanje klasa za primjer

18

Izvlaenje izolinija
Izolinije se izvlae prvo za IV klasu pa redom prema prvoj.
U izvlaenju mora postojati kontinuitet, a to znai da ne
smije doi do presijecanja izolinija.
Dodir odreenih izolinija s vanjskim perifernim krugom
dijagrama mora biti produen na dijametralno suprotnu
stranu jer su to u biti isti dijelovi povrine brojakog
polukruga.
Same izolinije izvlae se na osnovi jedininog kruga i
brojake mree za najveu klasu, dok se druge izvlae
interpolacijom.
Kontinuitet od vee klase prema manjoj mora postojati
redom iako moda i nije bilo odreene klase izmeu njih.

19

Izvlaenje izolinija

20

Utvrivanje orijentacija dominantnih familija

Postupak se sastoji u tome da se uzme novi paus papir,
na kojem se takoer izvue sredite i vanjski krug te
smjer sjevera, koji se zatim poloi na konturni dijagram
pazei da se dobro poklapaju sve oznake.
Na tom se pausu ucrtavaju novi polovi na nain da ih se
smjesti u sredita klasa najveih gustoa.
Za klase najveih gustoa (IV klasa) potrebno je izvui
sve polove dok za ostale samo ako klasa IV ima manje od
tri.
Prema tome, potrebno je imati najmanje tri orijentacije
dominantnih familija ili statistiki najvjerojatnijih poloaja
familija diskontinuiteta

21

Iscrtavanje trasa diskontinuiteta

Trase diskontinuiteta iscrtavaju se pomou ekvatorijalne
mree koja se nalazi u prilogu br. 19.
Iscrtavanje trasa diskontinuiteta izvodi se na paus papiru s
ucrtanim polovima dominantnih familija diskontinuiteta koji
se postavi preko ekvatorijalne mree.
Pri tome se paus papir tako zaokrene da ucrtani pol ravnine
padne tono na ekvator (nulta paralela)
kut nagiba diskontinuiteta za taj pol mjeri od sredita prema
periferiji
Trasa diskontinuiteta se iscrtava po meridijanu koji se nalazi
na drugoj polovici s utvrenim kutom koji se tada mjeri od
periferije prema sreditu.

22

23

Oitavanje azimuta dominantnog

diskontinuiteta
Nakon iscrtavanja trase oitava se azimut diskontinuiteta
najbolje pomou polarne mree, preko pola.

24

Odreivanje kuta izmeu ravnina diskontinuiteta

sferna projekcija je naroito pogodna za odreivanje kuta
izmeu dviju ravnina.
dvije ravnine u prostoru meusobno zatvaraju dva
komplementarna kuta postoje i dva naina odreivanja ovih
kutova.
Kao prvo, paus papir se sa iscrtanim trasama diskontinuiteta
stavi na ekvatorijalnu mreu na nain da polovi ravnina
izmeu kojih elimo odrediti kut padnu na jednu merdijalnu
ravninu.
Zatim se po tom meridijanu odbroji luno rastojanje izmeu
polova diskontinuiteta za prvi kut 12 te luno rastojanje
izmeu polova diskontinuiteta brojei preko periferije za drugi
kut ili 21= 180- 12 .
Kutovi izmeu ravnina ispisuju se u donjem lijevom prostoru
dijagrama trasa diskontinuiteta s oznakama 12, 21
25

12,

21= 180- 12
26

Sadraj programa

OBRADA I PRIKAZIVANJE
PODATAKA STRUKTURNIH
ELEMENATA

1. Naslovna stranica
2. Zadatak
3. Tri dijagrama na pausu

27