Jasnost-opa definicija Jasnost moe

imati ope znaenje u smislu onoga to

je suprotno javnoj vlasti, dravi, sa svim
njenim javnim-tajnim institucijama.
Tada se poziva na pravo javnosti i na
obavetenost da se moe suoavati sa
dravnim tajnama koje se odnose na
vladine institucije, poslovne (untranje i
spoljne) i pojedince ili preduzee.
Javnost-konkretno znaenje Funkcija
javnosti se moe odnositi na konkretnu
pluralistiku javnost neke nacionalne
drave (i oznaavati je) koja je pod
sredstvom medija u interakciji sa
javnom vlau.
Intitucionalne sile koje utiu na
javnost su:
Drava, politike stranke, interesne
grupe, parlament, javna sredstva
informiranja, lider javnog mnijenja i
aktivne drutvene grupe.
Javnost i civilno drutvo
predstavljaju neku vrstu demokratske
paradigme nasuprot monistikoj
koncepciji vlasti, moi i drave.
Odnosi s javnou i mo javnog
mnijenja Odnosi s javnou
predstavljaju upravljanje
komunikacijom izmeu organizacija i
njenih javnosti. Mo javnosti javnog
mnijenja je u tome to javno miljenje
daje privid legitimiteta gde se zakoni
politike, odluke, optube i ratovi ine
utemeljeni i pravedni ako su u skladu s
javnim miljenjem. Postoje dva pravca
u kojima se utruje uticaj javnog
mnijenja, a to su: onaj koji smatra da
ono ne utjee ni na politiku ni na dravu
i drugi (idealisti) koji smatra da
promene javnog miljenja diktiraju
promene u politici. Javnost utie i preko
mass medija ime zavrava funkcije
kritike i javnog nadora.
Novi nain izvjetavanja globalnih
medina i javnost Vanost globalnih
medjia je velika, poput njihovog profita,
a mo je prejaka. Umesto biranja viesti
koje su od vanosti, okree se ka
biranju viesti u srhu tiraa, sluanosti,
gledanosti (rejtinga). Javno miljenje
postaje alat u njenim rukama radi
merenja komercijalnog uspeha, ak se
mogu okrenuti u manipulacija za
stvaranje nezadovoljstva i otpora, to
izaziva poticanje akcije, reakcije,
medijskog praenja to dovodi do
profita i opet u krug.
Imperativ medija-maloprodaja, viesti,
informacije, osiguranje razonode
Komercijalni prioriteti medija-profit,
rejting, popularnost, rast, mo.
Definicija informativnih medija
Informativni mediji predstavljaju
sredstvo prenoenja informacija
konzumentima, gde se biraju one
informacije koje daju profit i pribavljaju
rejting, jer je komercijalna priroda ovih
medija njihova dobra i loa strana, a
trebali bi predstavljati glas javnosti u
dravi, politici i institucijama. Ali
razliita vremena daju razliite zahteve
i oekivanja od novih medija.
Nove vrste tv vjesti Opadanjem
rejtinga i prodaje stvara se tenja ka
promeni i privlaenju panje
auditorijuma. Vesti su klju gledanosti i
pristup vestima zahteva istraivanje,
praenje, pregled vesti koje bi trebale
sadravati akciju, dramu, konflikt,
komentar, bliskost problemu i realnost.
Funkcije medijskih institucija
Provjera pozadine
vesti,tumaenje,objanjenje i otkrivanje
vesti.
Reprivatizacija javne sfere Ona
predstavlja najveu opasnost u sferi
javne komunikacije,jer irei privatni
sektor utie na razvoj novih
tehnologija,pa tako i na
elektronski medij,gledajui na glavni
cilj privatnika (profit) traei samo one
programe koji ga ostvaruju.

Posljedica dereguliranja medija To je

presti trinih sila i konkurencije koje
uzimaju ulogu norme.Pojave
dereguliranja medija su: razmak
senzacionalizma, ugroavanje koncepta
autorskih prava i zatite intelektualne
svojine, gubitak poverenja javnosti.
Informacija u savremenom drutvukao proizvod industrijskog drutva
postaje najtraenija roba informacijskog
drutva,utiui i na promene drutvenog
fenomena(javnog mnijenja) i naina
njenog daljeg prouavanja.
Definicija javnog servisa Javni servis
je neprofitna,nezavisna RTV
organizacija osnovana u ime ope
javnosti, finansirana iz javnih prihoda,
koja raznovrsnim, uravnoteenim,
visokokvalitetnim programima
zadovoljava potrebe najveeg broja
graana tj. javnosti nepristrasno i bez
diskriminacije. . Medijski sistem
osnovan od javnosti, kontrolisan od
javnosti, finansiran od javnosti
Cilj javnog servisa Osnovni cilj je
ostvarivanje komunikacijskih potreba
graana
Zadaci javnog servisa Zadaci javnog
servisa su da informie,obrazuje,da
zabavi i da bude u funkciji graana.
Funkcija informiranja: davanje
informacija graanima o onome to se
zbiva oko njih;Funkcija orjentiranja:
objanjavanje drutvenog konteksta
zbivanja;Funkcija monitoringa:
smanjivanje distance izmeu donosilaca
politikih odluka i onih u ije se ime i
korist te odluke donose, nadgledanje
aktivnosti politikih aktera;Funkcija
educiranja (tzv. politiko obrazovanje)
ili svojevrsno prosvjetljivanje
javnosti kako bi ona mogla odluivati o
sebi, odnosno educiranje o znaaju i
vanosti injenica;
Kljune rei javnog servisa -Osnovan
od javnosti (na osnovi konsenzusa o
potrebi takvog RTV servisa)- Finansiran
od javnosti (osnovni izvor prihoda je
javni prihod pretplata)- Kontrolisan od
javnosti (odgovara za svoj rad
graanima)
Osnovni problemi javnog servisa u
21.st. su: Problem finansiranja,potreba
prilagoavanja publici,izazovi
konkurencije,problem dranja koraka sa
novom tehnologijom.
Odnos javnog servisa i nacionalne
kulture javni servis je istovremeno
institucija kulture u svakoj zemlji i
promotor nacionalne kulture u
sopstvenoj zemlji i inozemstvu . Briga
za nacionalni identitet i
kulturu,podrazumijeva obavezu
proizvodnje sopstvenih programa koji
afirmisu domace stvaralastvo,kao i
koprodukciju s domacom filmskom i
muzickom industrijom,a ne samo
emitovanje manje ili vise jeftinih
programa drugih produkcija!
Odnos javnog servisa i
komunikacijskih potreba graana
Javni servis treba zadovoljavati
komunikacionu potrebu graanajavnosti za : informisanjem, edukacijom
i zabavnim programom.On treba sluiti
interesu svih graana bez pritiska
politike i drutva.Pruiti javnosti uvid u
deavanja koja ih se tiu i dati pravo
odgovora ( s obzorom da ih javnost
finansira, trebaju joj pruiti
zadovoljavajui i kvalitetan program).
Logika javnog servisa Opa
geografska dostupnost, briga za
nacionalni identitet i kulturu,
nezavisnost od
drave,nepristrasnost,raznovrsnost
programa i finansiranje naplatom od
korisnika. Javni servisi *Moraju stalno
rasti *Moraju ukljuivati raznorodne

medije *Moraju reducirati rizike i

poveavati profit *Moraju pokrivati to
vei dio svijeta kako bi eliminirale
konkurente *Prave i emitiraju samo
isplative medijske sadraje
Funkcije javnog servisa
Informisanje,orjentiranje,monitoring,ed
uciranje,agenda settinga, formiranje
javnog politikog diskursa,izraavanje
politikih gledita.
Definicija globalnih medija Globalni
mediji, u irem znaenju tog pojma,
podrazumijevaju sve medije dostupne
na svesvjetskom podruju,to su globalni
komercijalni medijski sistemi u
vlasnitvu transnacionalnih
korporacij(firme koje npr imaju sjediste
u SAD-u a djeluju jos negdje u
svijetu).Cilj im je povezati oglaivae i
publiku
.Glavni cilj globalnih medija Cilj im
je da povezu oglasivace i publiku.
Karakteristike javnog radio difuznog
sistema(Mendel) U knjizi Tobi Mendel
navodi 6 karakteristika javnih
radiodifuznih organizacija, prema
teoreticaru Eriku Barentu:
1.opsta geografska dostupnost
2.briga za nacionalni identiti i kulturu
3.nezavisnost u odnosu i na drzavu i na
komercijalne interese
4.nepristrasnost programa
5.sirina i raznovrsnost programa
6.znacajan udio u finansiranju,sredstava
dobijenih naplatom od korisnika
Kljucne rijeci globalnih
medija*Digitalizacija proizvodnje i
distribucije sadraja
*Komercijalizacija sadraja i
orjentiranost na profit*Tehnoloka
konvergencija
*Digitalizacija svih oblika
komunikacije *Udruivanje vie medija
(TV, radio, web)
*Koncentracija- posebno vertikalna
integracija/konglomeracija medijskog
vlasnitva
Utjecaj komercijalizacije na medije u
globalnom planu U novije vrijeme
javni sistemi se protiv globalizacije
privatnih medija bave na nain tako to
pokuavaju proizvesti popularne
programe koji moraju biti kvalitetni i
popularni. Odustaje se od preozbiljnih
sadraja za malobrojnu elitnu publiku.
Sirenjem komercijalne televizije u
svijetu devedestih godina XX stoljeca
postale su ocigledne I promjene u
globalnim medijima.Komercijalna
medijska trzista namijenjena su ljudima
s novcem koji mogu da kupe njihove
proizvode. I onima koji mogu da kupe
proizvode koje sponzori programa zele
da reklamiraju.
Utjecaj globalizacije na medije
Globalni korporativni mediji sve vie
preuzimaju vodeu ulogu na medijskoj
sceni potiskujui javne emitere. To se
ini prije svega proizvodnjom
komercijalnih news programa, pa i
komercijalnih obrazovnih programa.
Globalno integrisano medijsko trziste
uspostavljeno je krajem 80-ih godina
XX stoljeca. Globalizacija je otisla
daleko i ubrzano se nastavlja: sve veci
brj firmi planira investicije i poslove na
regionalnom ili globalnom planu i vode
poslove koji su integrisani preko
granica. Globalizacija je proces
udruivanja ovjeanstva, povezivanje
svih krajeva svijeta, stvaranje
zajednike kulture i
trita.Komuniciranje na globalnom
nivou ne poznaje tradicionalne pojmove
suvereniteta..Mediji su tako proirili
trite, ali i prostor koji moraju
pokrivati u radu.Globalizacija je
omoguila izlazak iz dravnih
granica.Ujedno su komuniciranje i

mediji osnovni faktori globalizacije.

Stvaranje transnacionalne industrije i
kompanija omoguilo je stvaranje
takvih medija.Poto dravni suverenitet
slabi, trae se novi naini regulisanja.
Ujedno se javni mediji moraju nositi sa
komercijalnim u borbi za opstanak
Reguliranje globalnih medija
Deregulacija I privatizacija su utjecale
na regulisanje globalnih
medija.Regulisanje trzista je regulisanje
globalnih medija.Vlada SAD-a insistira
na zasttiti intelektualne svojine koja
njenoj vlastitoj industriji donosi max
prihod,dok je za sve druge mini
zbrinuta.Na globalnom planu se
pozabavila zastitom autorskih
prava.Priroda rasprave o politici
globanih medija u tjesnoj je vezi sa
potrebama I zeljama najvecih I
najmocnijih komercijalnih aktera.
Institucije globalnog kapitalizma:
GATT, NAFTA, EZ/EU- ovi trgovinski
sporazumi predstavljaju sisteme za
regionalnu ili globalnu deregulaciju.
Eticki problemi vezani uz globalne
medije Najopasniji aspekt globalnih
medija je zamuena linija izmeu
novinara, politikih profesionalaca i
zabavljaa. Infotainment I Infomercials
se procesuiraju kao iste informacije.
Sve vie prostora daje se lakim
informacijama, senzaciji, zabavi
Osnovne karakteristike globalnog
medijskog diskursa *Viak vijesti i
manjak informacija
*Slabljenje informativne u korist biznis
funkcije medija *Akteri na globalnoj
sceni kupuju informaciju, ali kupuju
i tiinu *Osnovna odrednica globalne
informacije je spektakl, koji je ee u
funkciji zamagljivanja, a ne
interpretiranja stvarnosti
Kako zadrzati dignitet profesije u
kontekstu globalnih medija?*Jasno
razgraniavanje informativnog od
komercijalnog u
medijima*Kontinuirana edukacija
medijskih profesionalaca
*Postizanje globalnog konsenzusa o
etikim standardima Dignitet profesije
se moe zadrati formalno (kodeksima i
postojeim zakonima na nacionalnom ,
meunarodnomi globalnom niovu), ali i
neformalno /etikim pravilima i
kodeksima standardne novinarske
profesije).
Glavni problemi u izvoenju
normativne teorije globalnih medija
*Razliiti pristupi medijima u razliitim
dijelovima svijeta *Neravnomjerno
rasporeena politika mo (hegemonija
velikih)
*Ekonomske razlike (globalni mediji u
vlasnitvu jednog dijela svijeta utiu na
ostatak svijeta)*Dramatini procesi
drutvene tranzicije u nekim dijelovima
svijeta
*Tzv. samizdat mediji, koji ne podlijeu
nikakvom normiranju bazirani su na
InternetuNemogue je izvesti
jedinstvenu normativnu regulativu
globalnih korporetivnih medija. Razlog
za to je, prije svega, injenica da se na
korporativne medije gleda kao na
biznis, a ne kao na kulturnu industriju.
O njima se odluuje u WTO a ne u
UNESCO
KLJUNE RIJEI GLOBALNIH
MEDIJA!
DIGITALIZACIJA
proizvodnje
i
distribucije sadraja.
KOMERCIJALIZACIJA sadraja i
orijentiranost na profit.
TEHNOLOKA KONVERGENCIJA
(
digitalizacija
svih
oblika
komunikacije; udruivanje vie medijaTV, radio, web)

KONCENTRACIJAposebno
vertikalna integracija/konglomeracija
medijskog vlasnitva.
"Korporativni mediji su mediji koji
imaju cilj njegovanja i poveanja
reputacije preduzea. Korporac.
komunikacija je dio organizacijske
komunikacije koja se bavi profitnim
sektorom." A javni servis dodati i ovo:
"UNESCOVA def. - J.S. je stvoren za
javnost, javnost ga finansira i nadzire
PITANJA PARCIJALE
Sta su transnacionalne kompanije
kako su nastale? Transnacionalne
korporacije su one koje imaju
kpacitete u vie zemalja i poslove i
investicije planiraju u perspektivi vie
zelamlja. Transnacionalne korporacije
su tokom 20.vijeka postale znaajnije
dajui doprinos globalizaciji : sa
dometom proirenim na mnoge zemlje,
integrisanijim, a ne izlolovanim (
stand alone) kapacitetima i
osnivanjem mnogih firmi slinog
profila, sposobnih da stvore veu
integraciju ekonomskih aktivnosti preko
granica.
Institucije globalnog kapitalizma?
MMF i Svjetska Banka MMF je
zamiljen kao kratkorona zajmovna
agencija za pomo zemljama sa
deficitom platnog bilansa.Svjetska
banka je zamiljena kao meunarodni
kreditor za finansijsku pomo
poslijeratne rekonstrukcije i gaant
skupih razvojnih projekata.Od
osnivanja MMF i Svjetska banka su
sluili potrebama transnacionalnih
korporacija, koje su najvie prosperirale
u svijetu stabilnih valuta i ekonomskog
rasta. 1993. je dolo do novog
sporazuma GATT-a i osnivanje WTO
radi slabljenja drava Treeg svijeta i
jaanja pozicija transnacionalnih
kompanija. Predvieno je postepeno
smanjenje carine, te je razvijen novi
protekcionizam meunarodnih
svojinskih prava i stranih investicija u
zemljama domainima.
Centralna uloga marketinga?
Globalni medijski sistem daje ono to
trae najvee medijske firme, te njihovi
dioniari i oglaivai. Oglaavanje
( eng.Advertising ) igra kljunu ulogu
za firme koje dominiraju na tritu.
Prodaja je sve tea, a razlikovanje
proizvoda je sve kritinije, pa je uloga
marketinga kljuna za
diferencijalizaciju proizvoda. Kreiranje
globalne javne sfere.Nijedan medij, sam
po sebi, nije globalanTzv. globalna
medijska publika jo uvijek je isuvie
mala, isuvie bogata i dolazi sa
engleskog govornog podruja da bismo
je smatrali inkluzivnom.Dananji tzv.
globalni mediji uglavnom su sredstvo
povezivanja elita. Ipak, globalni su po
dometima
Karakteristike medijskog trzista u
BIH? BiH je vrlo specifina po svom
medijskom prostoru i nekoliko je
kljunih karakteristika medijskog trita
u BiH: Medijsko trite karakterizira
velika netransparentnost kada je rije o
medijskom vlasnitvu. Na medijskom
prostoru egzistira izuzetno veliki broj
dnevnih, sedminih i periodinih
novina, radio i TV stanica, ali se ve
iskristalizirao odreeni (manji) broj
stvarno (politiki) uticajnih medija, u
vlasnitvu kompanija i pojedinaca, koji
su istovremeno i vlasnici drugih
profitabilnih djelatnosti.. Unato
netransparentnosti vlasnitva, po
impressumima i web stranicam
bh.medija primjetno je da jo nije dolo
do znaajnijeg ulaska globalnog
korporativnog kapitala u medije u BiH,
odnosno da su oni jo uvijek veinom u

vlasnitvu domaih pojedinaca i

kompanija;Iako se jo uvijek nije
dogodio znalajniji ulazak globalnog
korporativnog kapirala u bh.medijsko
trite, postoje primjeri ulaska
regionalnih medijskih vlasnika na bh
prostor i to na dva naina:
a) printani mediji se plasiraju u BiH u
istom (ili vrlo slinom) obliku u kojem
su i na tritu susjednih zemalja
b) dok regionalni blasnici u podruje
emitovanja u BiH ulaze kupovinom
lokalnih medija ili osnivanjem
'sestrinskih' kompanija u BiH

oblikuju u skledu sa ciljevima monih

njima stranih interesa. To mogu biti
kombinacije ovih formi pritisaka, sa
vladama i monim privatnim interesima
u tndemu, ili kroz saradnju stranih
agenc. na lokalnim upravama i / ili
privatnim medijskim grupacijama.
Dravna kontrola i cenzura Dravna
kontrola i cenzura smatraju se pretnjm
javnosti ne samo u autoritarnim
dravama nego i u onima sa
parlamentarnim institucijama. U V.
Britaniji vlada vri regularnu cenzuru
zadravanjem inf., i prijetnjom
krivinim gonjenjem, pozivajui se na
Globalne korporacije u BIH? Za BiH mediji Zakon o slubenoj tajni.
iz susjednih drava i njihovo iskustvo sa
Vlada SAD-a takoer je esto koristila
globalnim korporativnim medijima su
nacionalnu bezbjednost kao izgovor
znaajni iz 2 razloga. Prvi je to su globalni
za zadravanje vanih inf., znaajnih za
korporativni mediji u BiH ve indirektno uli javnost, kao to su eksperimenti sa
preko medija iz susjedstva, dok se drugi
radioaktivnou na civilima, prijetnja
ogleda u tzv.dobrobiti od nerazvijenosti koja
radioaktivnim otpadom i
ide u prilog BiH. Iskustva tih drava se mogu spoljnopolitikim akcijama. U mnogim
iskoristiti u BiH da se izbjegne ponavljanje
zemljama fizike prijetnje novinarima i
greaka u procesu preuzimanja medija od
ekstenzivno podmeivanje pomogli su
strane velikih korporacija.Globalne
da mediji postanu sluge vladinoj
korporacije indirektno ulaze u medijski
propagandi. Globalno gledano, direktna
prostor BiH preko regionalnih medija
dravna cenzura iroko je
formalno i sadrajno. Kad je rije o medijskim rasprostranjena.
sadrajima (posebno TV emitiranje),
evidentno jeprisustvo sadraja proizvedenih
Mo javnog miljenja, od strane velikih korporacija u programima
Razumijevanje javnog miljenja je
regionalnih medija koji su graanima BiH
centralna stvar i za medije i za politiki
dostupni u kablovskim sistemima. U
sistem.
formalnom smislu, globalni korporativni
Shvatanje javnog miljenja i sposobnost
mediji u BiH dolaze na osnovu svog udjela u
informativnih medija da ga prepozna
vlasnitvu medija u susjednim zemljama. Ti
jeste jedan od temelja izvorne
mediji dostupni su i u BiH, bilo na kioscima u koncepcije sedme sile, psa
veim gradovima (ako se radi o tampi), bilo u uvara, etvrte sile.Mediji su
kablovski sistemima (ako je rije o TV
razvijali legitimitet kada je javno
stanicama).Regionalni printani mediji ulaze na miljenje odnosilo pobjedu nad
podruje BiH na tri naina: Originalnim
autokratijom. Promjene u politikom
vlastitim izdanjem, Zasebnim izdanjem za
kontekstu drut/a/va su bile neophodni
BiH, Joint izdanjem za BiH i matinu zemlju
uvjet za nastanak straarskog
Kad je rije o TV emitiranju, globalne
novinarstva u kasnom dvadesetom
korporacije su u medijski sistem BiH dole jo stoljeu. Ustanovljavanje komisija za
1990. Kad je na podruju Sarajeva prvi put
slobodu medija oznailo je poetak
poelo eksperimentalno emitiranje putem
onog to e postati poznato kao
kablovskog sistema. Tokom rata je medijski
drutveno odgovorni model
prostor bio neureen, pa su regionalni mediji
novinarstva.
bez ogranienja emitirali svoje programe na
Mediji igraju centralnu ulogu u
podruju BiH. Danas je primjetan uticaj
demokratizaciji i historijski gledano
medija susjednih drava, ali i neki
kljuna odlika pokreta demokratizacije
globalnihmedija.
jeste stvaranje javnog mnijenja pri emu
se misli na sva mjesta i forume na
kojima se raspravljalo o pitanjima
bitnim za politiku zajednicu i gdje su
Logika globalnih korporativnih sistema,
plasirane kljune informacije za uee
Moraju stalno rasti, moraju ukljuivati
graana u javnom ivotu. U sustini
raznorodne medije, moraju reducirati rizike i
demokratsko drutvo zavisi od dobro
poveavati profit, Moraju pokrivati to vei
informisne populacije sposobne da
dio svijeta kako bi eliminirali konkurente,
napravi politiki izbor. Iako su
Prave i emitiraju samo isplative medijske
najmonije sredstvo komunikacije
sadraje, Digitalizacija proizvodnje i
putem koje javnost uestvuje u
distribucije sadraja Komercijalizacija
politikim ali i openito drutvenim
sadraja i orjentiranost na profit
procesima, mediji nisu jedini instrument
javnosti, ve su to biblioteke, kole,
Tri faze po Sabatu, - Larry Sabato razlikuje
sindikati i druge javne institucije u
tri faze u odnosu medija i politiara: i medije
kojima graani mogu da raspravljaju o
vidi u slijedeim ulogama: psi mezimci
svojim problemima i interesima.
(engl. lapdog) u periodu prije 1966. zbog
njihovog bliskog odnosa sa politikim
autoritetima i rijetkih situacija u kojima su ih
kritikovali. Mediji se nisu bavili privatnim
1.uticaj filmske industrije na
ivotom politiara. psi uvari (engl.
komunikacije, Prije 1945.g.osim
watchdog) - 1966-1974 Ovu fazu obiljeilo
emitovanja na kratkim talasima,
je istraivako novinarstvo i temeljitost u
dominantne aktivnosti u globalnim
pristupu politikim procesima. Mediji se
medijima imala je velika cetvorka
poinju baviti i privatnim ivotom politiara
(Big Four)-novinske agencije i filmska
koji je u vezi sa obavljanjem njihove javne
industrija okupljena u Holivudu.
dunosti. Psi smetljari (engl. junkyard dog) - Globalna filmska industrija je u
od 1974. Mediji poinju izvjetavati o
poslijeratnim godinama ostala u rukama
opem privatnom ivotu politiara na
nekoliko americkih firmi: Columbia,
senzacionalistiki i agresivan nain.
United Artists,Warner brothers
Pojavljivanju otpadnog novinarstva (muck Globalna izvozna industrija bila je
prljavtina i raking grabljanje)
sinonim za Holivud. Izvoz filmova
nastao je tako naglo da su pojedini
americki filmski studiji vec sredinom
sezdesetih ostvarivali veci prihod na
Dravna kontrola i cenzura, Prijetnje
stranom nego na domacem trzistu,mada
javnosti Integritet i kvalitet javnosti
to nije bilo pravilo do devedesetih
moe biti ugroen dravnom kontrolom,
godina. Filmska industrija je na vise
predrasudama i autocenzurom privatnih
nacina ostala predvodnica u
sistema kontrole, ali i spoljnim
unapredivanju globalnog medijskog
pritiscima na medijske sisteme koji ih
sistema.Sa ogromnim prihodom

ostvarenim izvan SAD-a holivudske

firme su pocele da sire produkciju i
preko okeana.
OVI ODGOVORI FALE
Refeudalizacija javnog servisa.
2. komponente globalne ideologije ( 4
elementa),
3. kakvi su pritisci na novinare u
Bosni,
4. korporativni mediji u Srbiji i
Hrvatskoj,
5. deregulacija i komercijalizacija
nacionalnih televizija