Professional Documents
Culture Documents
03 Sistemi Centralnog Grejanja
03 Sistemi Centralnog Grejanja
3
2
Danas je u upotrebi veliki broj razliitih sistema za centralno grejanje. Svaki od sistema
ima odreene prednosti i nedostatke i stvar je korisnika, da uz pomo projektanta i izvoaa
radova odabere onaj sistem koji najbolje odgovara njegovim potrebama i mogunostima.
Kada se govori o kvalitetu ureaja za grejanje, poreenje se moe izvriti prema razliitim
kriterijumuma. Kriterijumi na snovu koji se ocenjuje kvalitet grejnog ureaja mogu se svesti na
est osnovnih kategorija i to su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
izbor goriva,
kvalitet sagorevanja i kontrola rasejavanja produkata sagorevanja,
filtritanje produkata sagorevanja pre izbacivanja u atmosferu,
lokacije deponija ljake, itd.
Zbog svih navedenih prednosti sistema centralnog grejanja u odnosu na lokalne ureaje za
grejanje, danas je primena postrojenja za centralno grejanje (ukljuujui i daljinsko grejanje kao
najiri pojam centalnog grejanja) veoma rasprostranjena, naroito u veim gradovima.
3.2 POJEDINANI (LOKALNI) UREAJI ZA GREJANJE
Osnovna podela lokalnih ureaja za grejanje je prema vrsti goriva/energije:
-
Kamini,
Zidane pei,
Metalne pei (bunkerske i trajnoaree)
45
Kamin predstavlja ognjite koje je otvoreno prema prostoriji (slika 3.2) to dovodi do
poveane opasnosti od pojave poara i prodora dimnih gasiva u postoriju. Toplota se predaje
uglavnom zraenjem otvorenog plamena visoke temperature. Akumulaciona sposobnost kamina
nije velika, tako da ubrzo po gaenju plamena prestaje i grejanje. U kaminima se kao gorivo
koristi drvo, pa je stepen korisnosti jako mali ( = 10-30%). Kamini zadovoljavaju estetski
kriterijum jako se lepo mogu uklopiti u prostor, ak mogu biti i ukras u prostoriji. U naim
klimatskim uslovima klasini kamini se mogu koristiti samo kao dopunski izvor grejanja.
Meutim, kao i veina ureaja, i kamini su tehniki unapreivani, tako da moderni kamini imaju
vei stepen korisnosti, kontrolu intenziteta sagorevanja, vee akumulacione seposobnosti kroz
izradu masivnih livenih loita, poveano odavanje toplote konvekcijom, itd. Takoe se
konstruiu kotlovski kamini, ije je loite sa spoljne strane obloeno cevnim zmijama kroz
koje struju grejni fluid, i koji se koristi u drugim grejnim telima.
46
Metalne pei su kod nas uglavnom poznate kao bubnjare ili kraljice pei (slika 3.4).
Ove pei umesto akumulacije toplote imaju akumulaciju goriva mogu se napuniti gorivom, koje
e postepeno sagorevati sloj po sloj. Sagorevanje je uglavnom potpuno. Stepen iskorienja
goriva kod ovih pei se kree u granicama od 60-70%. Mana ovih pei je njihova visoka
temperatura povrine, koja moe dostii i 200oC, to je nepovoljno iz vie razloga: bezbednost
(ljudi se mogu opei), sagorevanje materija koje se nalaze na povrini pei i veoma intenzivnu
razmenu toplote zraenjem, koja je nugodna za oveka.
je, za razliku od ureaja koji koriste vrsto gorivo, mnogo bolja regulacija. Stepen korisnosti se
kree oko 80%. Mana ovih pei je prisutnost nepoeljnih mirisa koji se javljaju usled isparenja iz
rezorvoara, prodiranja dimnih gasova ili usled prosipanja goriva pri punjenju.
PEI NA GASOVITO GORIVO mogu da koriste prirodni (zemni) gas ili teni gas
(propan-butan) iz boca (Slika 3.6). Kod ovih pei odnos odate toplote konvekcijom i zraenjem
moe biti veoma razliit, u zavisnosti od konstrukcije pei (reflektorske, sa usijanim elementima,
sa cevnim grejaima vazduha...). Zajednika karakteristika je visok stepen iskorienja goriva od
oko 85%, kao i dobra regulacija. Pri potpunom sagorevanju prirodnog gasa produkti sagorevanja
su CO2 i vodena para. Zbog toga se dozvoljava da se pei manjeg kapaciteta (2-3,5 kW) mogu
postaviti u prostoriju bez povezivanja na dimanjak. Za pei veeg kapaciteta obavezno je
povezivanje na dimnjak. Osnovna funkcija dimnjaka je prvo dovoenje vazduha potrebnog za
sagorevanje, pa tek onda odvoenje produkata sagorevanja. Prednosti ovih ureaja su: istoa u
radu, jednostavnost rukovanja, dobra regulacija. Nedostaci su: opasnost od poara i eksplozije i
opasnost od trovanja gasom.
grejalice,
kaloriferi,
termoakumulacione pei,
klimatizeri (split sistemi, toplotne pumpe).
Elektrini ureaji se bitno razlikuju u mnogim elementima od ureaja za grejanje koji rade
sagorevanjem konvencionalnog goriva. Prednosti su:
-
Nedostaci:
- visoka cena energije (kod nas nije toliko koliko je to izraeno u razvijeni zapadnim
zemljama)
- sa aspekta drutva u celini, veoma je neracionalno koristiti elektrinu energiju za
grejanje:
48
el. en toplota =1
Meavina sobnog i
sveeg vazduha
Meavina sobnog i
sveeg vazduha sa
filterskom sekcijom
50
Naziv split sistem potie od enegleske rei sa znaenjem podeljen, jer se ureaj sastoji
iz dve jedinice: spoljne i unutranje. Po svojoj koncepciji to je rashladni ureaj koji se sastoji od
kompresora, kondenzatora, isparivaa i prigunog ventila. Radni fluid je freon. Kompresorskokondenzatorska jedinica je spoljna jedinica, dok se ispariva nalazi u unutranjoj jedinici.
Kondenzator je vazduhom hlaeni kondenzator. U reimu hlaenja, tokom leta, freon se
kondenzuje u kondezatoru predajui toplotu spoljnom vazduhu, a isparava u isparivau i toplotu
isparavanja oduzima od vazduha u prostoriji. Vazduh iz prostorije se uvodi u unutranju jedinicu
sa eone strane, a ubacije nazad u prostoriju sa donje strane ureaja. U reimu grejanja,
kondenzator i ispariva menjaju uloge u unutranjoj jedinici se vri kondezacija freona i toplota
kondenzacije se predaje vazduhu u prostoriji, dok se isparavanje odvija u spoljnoj jedinici. Ovi
ureaji ne mogu da rade pri jako niskim temperaturama spoljnog vazduha (niim od -5oC), jer
dolazi do stvaranja inja na spoljnoj jedinici i spreavanja razmene toplote. S obzirom da su
potrebe za grejanjem najvee tokom najniih spoljnih temperatura, ovi ureaji se mogu koristiti za
dogrevanje u prelaznim periodima, na poetku i na kraju grejne sezone. Klasini klimatizeri rade
tako to zagrevaju ili hlade sobni vazduh. Dakle, nije u pitanju kompletna klimatizacija jer se u
prostorije ne uvodi sve spoljni vazduh. Meutim, ima i izvedbi ovih ureaja koji mogu raditi sa
delom sveeg vazduha. Takoe su razvijeni i tzv. Multi split sistemi, kada se eli klimatizovati
vie prostorija u zgradi, pa se na jednu spoljnu jedinicu povezije vei broj unutranjih jedinica.
3.3 GREJNA TELA VRSTE I NAINI ODAVANJA TOPLOTE
Grejna tela predstavljaju jedan od osnovnih elemenata postrojenja za centralno grejanje.
Zadatak grejnog tela je da prostoriji preda odreenu koliinu toplote, koja je jednaka trenutnim
gubicima toplote. Toplota koja se proizvodi u kotlu, sistemom cevi se razvodi do prostorija, a
grejno telo zatim dovedenu toplotu predaje prostoriji. Ima vie vrsta grejnih tela, od kojih su u
sistemima centralnog grejanja najvie zastupljeni radijatori.
3.3.1 Radijatori
Radijatori su lankasta grejna tela, ija konstrukcija omoguava postizanje eljene
povrine grejnog tela kroz spajanje odreenog broja lanaka. Spajanje lanaka se vri pomou
posebnih elemenata nazuvica. Oznaavanje radijatora se obino vri na sledei nain: n-A/C,
gde ja n broj lanaka, A razmak izmeu prikljuaka i C irina radijatora (slika 3.12)
Dimenzije radijatora:
A razmak izmeu
prikljuaka
B visina radijatora
C irina radijatora
D debljina lanka
obezbedilo opstrujavanje radijatora sobnim vazduhom. Ukoliko nema nie ispod prozora, tada
visina radijatora ne sme prelaziti visinu parapetnog zida. Takoe je potrebno ostaviti 20 do 50 mm
praznog prostora izmeu radijatora i spoljnog zida.
Maskiranje radijatora postavljanje maske preko njega zbog estetskih ili zatitnih razloga
loe je termiko reenje, jer je u tom sluaju odavanje toplote radijatora smanjeno za 10 do 30%.
Oblik lanaka zavisi od materijala od koga se radijator izrauje, a to mogu biti:
-
liveno gvoe,
elini lim i
Al legure.
ispod prozora,
uz spoljni zid.
a)
b)
Slika 3.13 Poloaj radijatora u prostoriji a) dobri termiki uslovi, b) loi termiki uslovi
52
53
Cevna zmija
Cevni registar
54
Elementi konvektora:
1 Kanal za strujanje vazduha sa
aluzinama i uspostavljanje
uzgonskog efekta
1
2
3
2 Kuite konvektora
3 Konvektorsko telo zagreja
vazduha izraen od orebrenih cevi
Slika 3.17 Mogui naini postavljanja konvektora: a) ispod prozora; b) pored zida; c) slobodno
postavljen; d), e) ugraen u zidu; f), g), h) u podu; i) iza klupe
55
zraenjem na okolne povrine u prostoriji (kod podnog grejanja oko 55%, dok kod
plafonskog grejanja moe dostii i 90%) i
konvekcijom na sobni vazduh (kod podnog oko 45%, a kod plafonskog znatno manje).
h (m)
Plafonsko grejanje
Podno grejanje
t (oC)
Radijatorsko grejanje
Podno grejanje
Zidno grejanje
Podna prekrivka
Beton
Cevi panela
Hidroizolacija
Toplotna izolacija
Beton
(nosea konstrukcija)
u vidu serpentina (cevnih zmija sl. 3.21 levo) prednost: via temperatura panela u
spoljnoj zoni;
u vidu pua (spiralno sl. 3.21 desno) prednost: ravnomernija temperatura panela.
57
Slika 3.24 Naini povezivanja panelnog grejanja (levo) i izgled razdelnika i sabirnika
58
(3.1)
gde su:
U
A
- koeficijent prolaza toplote kroz radijator, koji zavisi od tipa grejnog tela, visine i irine
grejnog tela (karakteristine dimenzije),
- povrina grejnog tela i
59
m =
ul iz
,
ul
ln
iz
(3.2)
raz + pov
2
vaz ,
(3.3)
to je mogue, jer je W mala razlika temperatura, a temperatura vazduha, kao grejanog fluida se
smatra konstantnom, vaz = const.
Bilans toplote izraen sa "vodene" strane je:
(3.4)
gde su:
mW
cW
raz
pov
n=
A
f
gde su:
n - broj lanaka radijatora,
A - ukupna povrina radijatora (m2) i
f - povrina jednog lanka (m2).
Povrina lanka radijatora je kataloka vrednost koju daje proizvoa radijatora.
60
(3.5)
n=
QGUB.TOPL
q
(3.6)
gde su:
QGUB.TOPL - gubici toplote koje radijator treba da nadoknadi (W) i
q
- odavanje toplote jednog lanka (W/).
S obzirom da radijator odaje toplotu i konvekcijom i zraenjem, odavanje toplote (tzv.
grejni uinak grejnog tela) se ne menja linearno sa promenom temperaturskih uslova, ve po
eksponencijalnoj zavisnosti:
m
q = qN m ,
60
(3.7)
gde su:
qN - nominalno odavanje toplote po lanku (W/),
m - srednja temperaturska razlika izmeu grejnog i grejanog fluida (oC),
mN = 60o C to je srednja temperaturska razlika za nominalni reim i
m - termika karakteristika grejnog tela zavisi od vrste GT i odreuje se eksperimentalno.
U tabeli 3.1 su date vrednosti termikih karakteristika grejnih tela u zavisnosti od vrste
grejnog tela.
Tabela 3.1 Termike karakteristike grejnih tela
Vrsta grejnog tela
lankasta grejna tela
m
Liveni radijatori
Aluminijumski radijatori
4/3
1,25 1,33
1,25
1,35 1,45
t m
60
61
a)
mN
b)
Slika 3.25 Odavanje toplote grejnog tela u zavisnosti od srednje razlike temperatura a)
dijagram sa linearnim osama i b) dijagram u dvostrukom logaritamskom sistemu
Tokom rada centralnih sistema grejanja, zbog promene klimatskih uticaja (prevashodno
temperature spoljnog vazduha i brzine vetra) toplotne potrebe se stalno menjaju. Isporuka toplote
iz kotla stalno mora da se prilagoava trenutnim toplotnim potrebama potroaa. Toplotne potrebe
se menjaju i u toku dana i u toku grejne sezone. Postavlja se pitanje: Kako sistem centralnog
grejanja treba da prati te potrebe?
Usled dnevnih i godinjih promena u potrebama za toplotom potroaa u sistemu
daljinskog grejanja potrebno je uskladiti dinamiku isporuke toplote iz toplane. Centralna
regulacija koliine toplote koja se isporui u jedinici vremena moe se ostvariti na sledee naine:
62
100
80
60
40
20
0
-12
-10
-8
-6
-4
-2
10
12
14
telo ventila
ka
radijatoru
termostatka glava
prikljuna cev
termostatka
glava
navoji za
postavljanje
vrednosti
temperature
vazduha
ekspanziona
tenost
vreteno ventila
63
U zavisnosti od funkcije koju treba da obavlja u sistemu, postoji sledea podela armature:
zaporna (ima funkciju ON/OFF, tj. postavlja se u poloaj otvoreno/zatvoreno;
balansna (ima funkciju pri balansiranju sistema prilikom putanja u rad)
regulaciona (ima funkciju regulacije toplotnog uinka tokom grejne sezone) i
sigurnosna (ima zatitnu funkciju obino titi elemente sistema od previsokog
pritiska).
Zaporna armatura mogu biti razliite vrste zasuna i slavina (slika 3.28)
b)
a)
c)
a)
b)
c)
Slika 3.30 Regulacioni ventili: a) runi regulacioni ventil, b)regulator protoka sa motornim
pogonom, c)sigurnosni ventil sa oprugom
64