FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE INSTITUCIJE

Predmet:
Meunarodne monetarne i finansijske institucije
Predmetni nastavnik: doc. dr Dijana Grahovac
E-mail: dijana.grahovac@univerzitetps.com
Regionalne banke; STO

DOC. DR DIJANA GRAHOVAC}

BIS- Banka za meunarodne obraune

Banka za meunarodne obraune (BIS) - The Bank for
International Settlements (BIS) je najstarija meunarodna
finansijska institucija. Osnovana je 17. maja 1930. godine
odlukom Hake konferencije, na kojoj se raspravljalo o
njemakim obavezama za reparacije poslije Prvog svjetskog
rata, u skladu sa Jangovim planom. Glavne uesnice rata su
se saglasile sa vladom neutralne vajcarske da se osnuje
meunarodna banka u Bazelu, u kojoj bi samo centralne
banke bile lanice i koja bi imala virtuelni imunitet u
odnosu na nacionalna zakonodavstva drava lanica. BIS je
trebalo da snosi odgovornost za "obraune -poravnanja"
vezana za reparacije poslije Prvog svjetskog rata i stoga je
termin obraun -poravnanje ukljuen u ime institucije.

Pored sjedita u Bazelu BIS ima i dva predstavnitva u

Hong Kongu i Meksiko Sitiju.
Organizacija
- BIS je finansijska institucija u kojoj svoje
predstavnike imaju skoro sve evropske centralne
banke, banke Australije, Kanade, Japana i June
Afrike. Stoga je BIS jedna od nekolicine finansijskih
institucija u kojoj su drave Istone Evrope imale
svoje predstavnike. Neke centralne banke,
ukljuujui centralnu banku SAD, prodale su svoje
akcije u BIS komercijalnim bankama, tako da je
negdje oko 15% akcija u privatnom vlasnitvu,
naroito u Evropi.

Razlog tome je bila tada rairena odbojnost prema

uestvovanju u meunarodnim tijelima. Uprkos tome,
Statut naglaava da pravo glasa zadravaju centralne
banke koje su bile prvobitni vlasnici akcija.
Banku vodi Odbor direktora koji se sastoji od dvadeset
lanova. Kao osnivai, Belgija, Njemaka, Francuska,
Italija i Velika Britanija imaju po jedno mjesto koje
zauzima guverner centralne banke, ex officio. Svaki ex
officio moe postaviti jo po jednog lana iz svoje
drave, to praktino znai da ove drave imaju po dva
predstavnika.

Najvaniji sektori BIS, su monetarni i

ekonomski sektor (istraivaki centri u kojima
se analizira meunarodno monetarno stanje) i
bankarski sektor koji obavlja trine
finansijske transakcije. Osoblje BIS se sastoji
od priblino 590 zaposlenih iz 54 drave.

Funkcije BIS

BIS je osnovana kao centralna banka centralnih

banaka, ali u mnogim aspektima ona
funkcionie kao komercijalna banka. Centralne
banke daju depozit BIS u vidu svojih
zvaninih rezervi i ona ih ponovo investira na
euro tritu ili na nacionalnim tritima.

Za otprilike 90 centralnih banaka koje imaju svoje depozite u

BIS - inei oko 10% svjetskih rezervi, to jest, preko 100
milijardi dolara - prednosti dobrog kreditnog rejtinga i
potpuna diskrecija BIS daleko premauju nedostatke niskih
kamatnih stopa u razlici izmeu trinih investicija i
depozita u BIS. BIS obezbjeuje fleksibilno upravljanje
sredstvima koja su joj povjerena, koja stoga mogu biti brzo
angaovana. Poto BIS ne objavljuje svoje transakcije,
naredbe centralnih banaka ostaju anonimne i to je velika
prednost u trenucima tenzija deviznog kursa.

Bankarska funkcija koju obavlja BIS ukljuuje i

davanje kredita za likvidnost centralnim
bankama. Ovo je direktna posljedica
najvanije funkcije BIS - unaprijeenje
saradnje izmeu centralnih banaka....

Ciljevi banke

Ciljevi BIS su: unaprijeivanje saradnje centralnih

banaka i obezbjeivanje dodatnih sredstava za
meunarodne finansijske operacije; da igra ulogu
povjerioca ili zastupnika u domenu meunarodnih
finansijskih sporazuma koji su joj povjereni u
dogovoru sa zainteresovanim stranama.
BIS prikuplja mnoge statistike podatke za centralne
banke, naroito o meunarodnim tritima kapitala i
meunarodnim kreditima. BIS je izgradila najveu
banku statistikih monetarnih podataka u svijetu.

Na osnovu analize ovih podataka, pored olakavajue

injenice da je i sam BIS vaan uesnik na tritu, BIS
izvjetava o znaajnim trendovima i skree panju na
mogue poremeaje i nepravilnosti. O ovim izvjetajima,
od kojih se mnogi i objavljuju, diskutuje Eurovalutni odbor
(Eurocurency Standing Committe) koji ine eksperti Grupe
deset.
Odbor diskutuje o posljedicama makroekonomske politike po
razvoj meunarodnog bankarstva i meunarodnog trista
kapitala. ....

Kreditne olakice
Vana funkcija BIS je organizovanje kreditne
podrke za centralne banke. Zato to se izvori
BIS sastoje skoro potpuno od dobrovoljnih
depozita zlata i valutnih rezervi, koje mogu biti
povuene u svakom trenutku, zajmovna
funkcija BIS je ograniena i aktivira se samo u
izuzetnim okolnostima. Forma u kojoj se
odobrava kredit varira od sluaja do sluaja.

Od poetka svoga postojanja, BIS je odobravala

akontacije centralnim bankama, da bi stabilizovale
svoju valutu ili finansirale privremeni deficit platnog
bilansa. Ove akontacije su esto osigurane zlatom. U
sluaju veih iznosa, zajam je esto kofinansiran, sa
BIS kao zajmodavcem u savezu sa nekoliko
centralnih banaka. U principu, ovo ima formu
unaprijeenja likvidnosti, a krediti, koji se uglavnom
ne objavljuju, su kratkoronog karaktera.
Vaan primjer ove forme pozajmljivanja je ugovor o
pomoi za Bank of England 1966, 1968. i 1977.
godine, da bi se smanjio pritisak na funtu uzrokovan
slabljenjem uloge funte kao rezervne valute .....

BIS moe da posluje u svoje ime ili u ime

centralnih banaka, u zlatu, kratkoronim
hartijama, obveznicama itd., i moe da
odobrava i uzima zajmove od centralnih
banaka (ali ne i od vlada)......

EVROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD)

Krajem 1989. godine, na vanrednom samitu dvanaest

drava ianica Evropske ekonomske zajednice,
pokrenuta je inicijativa za osnivanje evropske
finansijske institucije koja e pomagati sprovoenje
privrednih i politikih reformi u dravama Centralne
i Istone Evrope. Nedugo potom, na ministarskoj
konferenciji u Parizu od 29. maja 1990. godine
potpisan je Sporazum o osnivanju Evropske banke
za obnovu i razvoj (EBRD) - European Bank for
econstruction and Development (EBRD). Isti je
stupio na snagu 28. marta 1991. godine.

Inaguracioni sastanak Odbora guvernera odran je od 1517. aprila 1991. godine u Londonu kada je izabran
Predsjednik banke i autorizovan poetak rada banke
sa 15. aprilom 1991. godine. Sjedite Banke je u
Londonu.
Evropska banka za obnovu i razvoj osnovana je sa
zadatkom;
da podstie prelazak na trino privreivanje, i
da unaprijeuje privatno preduzetnitvo u dravama
Centralne i Istone Evrope, koje su se opredijelile za
trinu privredu, razvoj demokratije, politiki
pluralizam, pravnu dravu i potovanje ljudskih
prava i sloboda.

Da bi ostvarila ovako definisane ciljeve Banka e:

- Pomagati razvoj privatnog sektora, posebno preduzea male
i srednje veliine,
- Vriti mobilizaciju domaeg i stranog kapitala i prenoenje
znanja i iskustva u upravljanju privredom,
- Podsticati ulaganja u proizvodne investicije, ukljuujui
ulaganja u sektor usluga i finansija kao i u odgovarajue
infrastrukture znaajne za razvoj preduzetnike inicijative,
- Obezbjeivati tehniku pomo za pripremu, finansinranje i
realizaciju odgovarajuih projekata,
- Stimulisati razvoj trita kapitala,
- Davati podrku projektima u kojima je angaovano vie
lanica korisnika sredstava, i
- Voditi rauna o ouvanju ivotne sredine.

Kapital EBRD
Sredstva Banke sastoje se od redovnog kapitala i
specijalnih fondova. Sredstva rednovnog kapitala
komponuju:
- Odobreni akcijski kapital, koji se sastoji od 25%
kapitala koji se uplauje i 75% kapitala koji se
uplauje po pozivu. Uplata kapitala vri se u pet
jednakih rata. Prva rata dospijeva za plaanje u roku
od 60 dana od dana stupanja na snagu Statuta ili
nakon deponovanja njenog instrumenta ratifikacije.
Svaka od preostalih etiri rate dospijevaju godinu
dana poslije dospijea prethodne rate.

- Sredstva pribavljena zaduivanjem banke,

- Sredstva dobijena na ime otplate zajmova,

- Prihodi od zajmova i garancija i
- Druga sredstva ili prihodi koje Banka ostvari, a
nisu dio sredstava Specijalnih fondova.
Osnivaki kapital Evropske banke za obnovu i
razvoj iznosio je 10 milijardi dolara, podijeljenih
na jedan milion akcija, a danas je kapital EBRD
20 milijardi ECU-a, a 2013.-te je kapital EBRD
30 milijardi evra

Evropska banka za obnovu i razvoj svoje ciljeve

i zadatke ostvaruje: odobravanjem zajmova,
kofinansiranjem, investiranjem u akcijski
kapital, upisom hartija od vrijednosti,
davanjem garancija i pruanjem tehnike
pomoi preduzeima u privatnom sektoru,
dravnim preduzeima....

Mehanizam finansiranja
Pri odobravanju zajmova, garancija ili direktnih ulaganja
Banka uvaava brojne principe od kojih posebno
istiemo:
1) Banka primjenjuje zdrave bankarske principe na sve
svoje poslove;
2) Banka finansira konkretne programe, bilo pojedinano ili
u kontekstu specifinih investicionih programa;
3) Banka nee finansirati nikakav program na teritoriji
lanice koja se protivi takvom finansiranju;
4) Banka e voditi rauna da odrava razumnu
diverzifikaciju svojih ulaganja;
5) Prije nego to zajam, garancija ili direktno ulaganje budu
odobreni, podnosilac molbe mora da prezentira adekvatan
predlog,

6) Banka nee finansirati niti obezbjeivati bilo koje

olakice kada je podnosilac molbe u stanju da osigura
dovoljno sredstava iz drugih izvora uz uslove koje
Banka smatra da su prihvatljivi;
7) U sluaju da odobri direktan zajam, Banka e
omoguiti zajmoprimaocu da povue sredstva za
pokrie gubitka samo koje stvarno bude imao;
8) Banka u principu ne uvodi nikakva ogranienja na
nabavke roba i usluga...
9) U svojim ulaganjima u pojedinana preduzea Banka
e preduzimati finansiranje pod uslovima za koje
smatra da su odgovarajui, uvaavajui pri tome
zahtjeve preduzea-investitora,
10) ...sredstva koriste samo u svrhu za koju su
odobrena...

Organizacija i organi EBRD

Upravljaki mehanizam Evropske banke za obnovu i
razvoj ine sljedei organi:
Odbor guvernera - predstavlja najvii organ
upravljanja, a sainjavaju ga po jedan guverner i
njegov zamjenik. Odbor guvernera odluuje o
brojnim pitanjima, kao to su na primjer: prijem
novih lanica, poveanje ili smanjenje odobrenog
akcijskog kapitala Banke, suspenzija drave lanice,
zakljuivanje sporazuma o saradnji sa drugim
meunarodnim organizacijama, odobrava bilans
uspjeha Banke, odluuje o prestanku poslovanja
Banke i raspodjeli njenih sredstava, itd.

 Odbor direktora - predstavlja izvrni organ Banke i

sastoji se od dvadeset tri direktora a koji istovremeno ne
mogu biti lanovi Odbora guvernera. Drave EU i EIB
imenuju 11 direktora, a ostale drave 12, i to: etiri
direktora imenuju drave korisnice sredstava (tj. drave
Centralne i Istone Evrope), etiri imenuju ostale drave
Evrope i etiri direktora imenuju vanevropske drave
lanice.
Predsjednik - predsjedava sjednicama Odbora direktora i
vodi tekue poslovanje Banke. Predsjednik je legalni
predstavnik Banke i bira se na rok od etiri godine.
Meutim, predsjednik ne uestvuje u glasanju, osim u
sluaju podjele glasova.

EVROPSKA INVESTICIONA BANKA (EIB)

Evropsku investicionu banku (EIB) European
Investments Bank (EIB) osnovale su kapitalistike
drave lanice Evropske ekonomske zajednice 1957.
godine. Osnivanje ove regionalne finansijske
institucije motivisano je potrebom kreiranja jednog
finansijskog mehanizma koji e u okviru EEZ
obavljati poslove:
mobilizacije i transfera kapitala unutar Zajednice,
transfer kapitala iz bogatih u siromane drave
lanice,
prikupljanja kapitala iz drava izvan integracije.

Prema odredbama Sporazuma o osnivanju (lan 130.), osnovni

zadaci Banke su:
''Evropska investiciona banka ima za zadatak da, oslanjajui se na
trite kapitala i na svoje vlastite izvore, doprinese ravnomjernom
i nesmetanom razvoju zajednikog trita u interesu Zajednice. U
tom cilju, odobravanjem zajmova i davanjem garancija na
neselektivnoj osnovi, ona olakava finansiranje nie navedenih
projekata u svim oblastima privrede:
1) Projekata za razvoj manje razvijenih podruja;
2) Projekata za modernizaciju ili preorijentaciju preduzea ili za
stvaranje novih
3)Projekata od zajednikog interesa za nekoliko drava lanica koji,
Po svojim finansijskim aktivnostima, Evropska investiciona banka je
nesumnjivo vodea regionalna finansijska institucija.....

Kapital banke
Kreditni potencijal Banka formira po osnovu:
- uplata drava lanica (od upisane kvote lanica
uplauje 25% u zlatu i konvertibilnim
valutama, a ostatak od 75% predstavlja
garancijski kapital koji drava uplauje na
poziv Banke);
- emisije obveznica na meunarodnom tritu
kapitala, i
- sredstava iz budeta Zajednice.

''Upisani kapital drava lanica na dan 31. decembra 1991.

godine iznosio je 57,6 milijardi ECU, od ega je
uplaeno oko 4,3 milijarde. Udio Njemake, Francuske,
Italije i V. Britanije je po 19%, panije 7%, Belgije i
Holandije po 5,3%, itd".
U 2012.-oj godini je kapital bio 242 mlrd EUR.
Evropska investiciona banka odobrava zajmove i daje
garancije kako javnom tako i privatnom sektoru, s tim
da udio Banke u finansiranju projekta ne moe biti vee
od 50% predraunske vrijednosti.

Od poetka rada do kraja 1991. godine EIB je

odobrila ukupno 4.349 zajmova, u ukupnom
iznosu od 72 milijardi ECU.
Preko 94% iznosa zajmova odobreno je dravama
Zajednice, 2,9% dravama Mediterana, 1,9%
dravama Afrike, Pacifika i Kariba i 0,77%
dravama Centralne i Istone Evrope. U okviru
Zajednice 33% kredita otpada na Italiju, 13% na
Francusku, 12% na Veliku Britaniju itd.

Tabela . Krediti drava nastalih na prostoru prethodne Jugoslavije

Tekua godina

Period 2000.-2012.

2012. (in EUR)

(in EUR)

Bosna i Hercegovina

206,000,000

1,620,708,300

Hrvatska

300,000,000

2,999,230,831

BJR Makedonija

110,000,000

441,718,850

Crna Gora

45,000,000

308,339,610

Srbija

275,000,000

4,118,385,390

Ukupno

936,000,000

9,488,282,981

Drava

Organizacija i organi banke

Upravljaki mehanizam Evropske investicione banke
ine sljedei organi:
Odbor guvernera,
Odbor direktora,
Upravni odbor i
Savjet.
Odbor guvernera je najvii organ upravljanja Banke, a
sastoji se od predstavnika drava lanica banke. To su
najee ministri finansija drava lanica banke,
odnosno drava lanica Evropske unije (28 lanova).

Odbor direktora ine direktori dravnih kreditnih

institucija ili vii strunjaci u ministarstvima za
finansije, ekonomiju ili industriju. Odbor
direktora broji 28 lanova (po jedan predstavnik
drave lanice i predstavnik Evropske komisije)
i on donosi odluke o odobravanju zajmova za
finansiranje projekata u okviru Zajednice,
izdavanju
garancija,
zaduivanju
na
meunarodnom tritu kapitala i visini kamatne
stope.

AZIJSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

Azijska banka za razvoj (ADB) - (The Asian Development

Bank (ADB) je poslednja od regionalnih razvojnih
banaka, osnovana 1966. godine sa sjeditem u Manili, za
azijske drave u razvoju, a obod Tihog okeana je njena
sfera poslovanja.
Trenutno ima 48 regionalnih lanova, kao i 19
vanregionalnih lanica. Najvei akcionari su Japan15.61% udeo u kapitalu i SAD-15.60% i obe drave
imaju istu glasaku snagu od 12.78%. U 1986. godini
pridruila se i Kina. est bivih sovjetskih republika
Srednje Azije bi eljele da pristupe, ali one nisu jo
dobrodole, jer se pojedini lanovi boje da e se ove
drave traiti sredstva uz povlaene uslove.

Oni smatraju da je EBRD, kojoj republike takoe

pripadaju, odgovarajui multilateralni partner.
Za razliku od ADB i AfDB, industrijalizovane drave
OECD imaju veinu u kapitalu (60%) i veinu
glasakih prava, kao rezultat velike moi regionalnih
lanova, kao to su Japan, Australija i Novi Zeland.
Doprinosi ovih drava formiraju osnov finansiranja
banke. Bankom rukovode 12 regionalnih i 4
vanregionalna direktora. Od 1993. godine,
predsjednik banke je tradicionalno Japanac. Osoblje
broji oko 3050 u 2012.-oj god. zaposlenih.

Banka ima trostruki A status (AAA). Kreditna

aktivnost je uglavnom orijentisana na proizvodnju
energije (30%), saobraajnu infrastrukturu i razvoj
poljoprivrede i industrije. U praksi, ADB plaa oko
45% od ukupne cijene projekta. Kreditna aktivnost
Banke prilagoava se razvojnoj strategiji u azijskim
dravama, sa ogromnim udjelom zajma (95%) koji
ide u dravne institucije, u mnogim sluajevima sa
kofinansiranjem nacionalnih razvojnih banaka.
Indonezija apsorbuje najvei dio kapitala (34%).

AFRIKA BANKA ZA RAZVOJ (AfDB)

Avgusta 1963. godine, 30 nezavisnih afrikih drava

je formiralo Afriku banku za razvoj (AfDB) The
Africian Development Bank (ADB). Banka, koja je
poela sa radom 1966. godine, ima svoje sjedite u
Abidanu (Obala Slonovae).
Prvenstveno je lanstvo bilo otvoreno za afrike
drave, ali od 1982. godine drave izvan regiona
su, takoe, imale pravo da se pridrue AfDB, isto
kao i u sluaju Interamerike i Azijske razvojne
banke.

Meutim, poloaj drava regiona koje koriste

zajmove od AfDB je ostao vri nego kod druge
dvije razvojne banke, kao rezultat zahtijeva statuta
da 2/3 akcija bude rezervisano za afrike drave.
Glasako pravo lanova uglavnom zavisi od njihovih
doprinosa koje ine kapital banke.
Banka u 2012.-oj ima 77 lanova: 53 afriku dravu i
24 drava van regiona

Bankom rukovodi 12 regionalnih i 6

vanregionalnih direktora, koji su izabrani od
strane glasakih grupa. Odgovorni je Babacar
N'Diave iz Senegala. Osoblje broji oko 1000
lanova. Zbog svoje lokacije, u Afrikoj banci
za razvoj se djelimino govori francuski jezik:
francuska skraenica je BAD (Banque
Africaine de Developpement).

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA

Globalni tokovi trgovine, finansijskog kapitala i

investicija doprinijeli su integrisanju svjetske
ekonomije. U posljednjih petnaest godina 20.
vijeka meunarodna trgovina akcijama i
valutama rasla je deset puta bre od svjetskog
bruto domaeg proizvoda (GDP), strane direktne
investicije tri puta, a trgovina robama i uslugama
dva puta.

NASTANAK

U Havani je sazvana Konferencija o trgovini i

zaposlenosti
pod okriljem Ekonomsko
socijalnog saveta UN
Havanska povelja iz 1948. godine
Organizacija nikada nije osnovana uslijed
odbijanja ratifikacije od strane amerikog
Kongresa
aprila 1947. godine, u enevi, bilateralni
pregovori

 Rezultat pregovora u enevi je konkretizovan u

okviru Opteg sporazuma o carinama i trgovini
(General Agreement on Tariffs and Trade GATT)
GATT je stupio na snagu 1. januara 1948.
godine
predvieno da predstavlja samo privremeno
rjeenje

 GATT je meudravni ugovor koji regulie oblast

meudravne trgovinske saradnje.

1.
2.
3.

Ciljevi osnivanja GATT-a su:

podizanje ivotnog standarda,
obezbjeivanje pune zaposlenosti,
obezbjeivanje rastueg realnog dohotka i efektivne
tranje,
4. poveanje upotrebe resursa,
5. proirenje proizvodnje i razmjene dobara.

U naela funkcionisanja GATT-a ugraena su tri

osnovna principa:
- princip nediskriminacije primjenom klauzule
najpovlaenije nacije, koja je zapisana u lanu 1.
Sporazuma o GATT-u iz 1947, godine;
- princip ogranienja trgovinskih politika na
carinsku intervenciju bez korienja drugih oblika
zatite, i
- princip obavezne konsultacije lanica.

Najvaniji je princip najpovlaenije nacije,

prema kome se bilo koja posebna trgovinska
koncesija data jednoj dravi mora automatski
primijeniti na sve lanice GATT-a, a uvoz
tretirati na isti nain na dravnoj granici bez
obzira na njegovo porijeklo.

Godina u kojoj su se odravale

runde pregovora o liberalizaciji
trgovine

Br.
uesni
ka

Oblast u kojima su
vodjeni pregovori

1947. eneva

23

carine

1949. Anesi

13

carine

1951. Torki

38

carine

1956. eneva

26

carine

1960./1961. eneva, Dilon

runda

26

carine

1963./1967. eneva, Kenedi

runda

62

carine i antidamping

102

carinske, necar. mjere i

sistemski sporazumi

123

Carine, necarinske mjere,

pravila, usluge, pravo
intelektualne svojine,
rjeavanje sporova, tekstil,
poljoprivreda, osnivanje
STO

1973./1979. eneva, Tokijska

runda
1986./1993. eneva
Urugvajska runda

Prva runda pregovora koja je donekle postigla znaajnije

rezultate bila je Kenedi runda, odrana u periodu od 19641967. godine. Pored pitanja carina voeni su pregovori u
pogledu antidampinke politike. Pregovori su dali rezultate
u pogledu sniavanja carina za industrijske proizvode za
35%,14 ali su zato pregovori po principu proizvod po
proizvod za poljoprivredne proizvode bili manje uspjeni.
Ovo je prva runda koja je pored carina dala znaaj i sve
zastupljenijim necarinskim barijerama trgovini, kao i
antidampinkim mjerama, a kao rezultat toga, dolo je do
sklapanja Antidampinkog sporazuma.

Tokijska runda (1973-1979) je ostvarila progresivno

sniavanje carina i to za 30% u devet vodeih zemalja.
Prosjena carina za industrijske proizvode je sniena na
4,7%,a napredak se uoava ukoliko uporedimo ovaj
podatak sa visinom carina od 40% za industrijske
proizvode, koliko su one iznosile u vremenu osnivanja
GATT-a. Da bi ovo snienje bilo realno ostvarivo,
primjenjeno je fazno sniavanje, element harmonizacije,
kao i sniavanje carinskih vrhova. Pregovori su voeni i u
oblasti necarinskih barijera trgovini. Iako one nisu
uklonjene, donijet je niz sporazuma za ovu oblast. Samo
su neke razvijenije zemlje prihvatile ove sporazume,
nazvane kodeksi.

Ideja o nastavku pregovora iznijeta je jo na

Ministarskom sastanku 1982.godine. Sastanak je
doiveo krah zbog pitanja poljoprivrede, a
postojei radni program je iskorien kao osnova
za nastavak pregovora. Ministri su se sastali
ponovo tek nakon etiri godine 1986. godine u
Punta del Este u Urugvaju. Pregovaraki plan je
obuhvatio sva pitanja trgovinske politike, kao i
nove oblasti: trgovinu uslugama i intelektualnu
svojinu.

Rezultati Urugvajske runde pregovora izloeni su u

Finalnom aktu, koji je potpisan 15. IV 1994. godine,
u Marakeu.
Finalni akt se sastoji od Sporazuma o osnivanju
Svjetske trgovinske organizacije (Agreement
Establishing the World Trade Organisation),
Ministarske deklaracije i jo 25 razliitih odluka.
Osnivaki akt STO je navedeni Sporazum
Najvaniji rezultat ove runde pregovora je osnivanje
Svjetske trgovinske organizacije koja je poela sa
radom 1. I 1995. godine.

 Finalni akt je potpisalo 111 zemalja

Sporazum o uspostavljanju STO potpisalo 104
zemlje
Ve poetkom 1995. godine, Sporazum je
ratifikovalo preko 80 zemalja
Meu njima su bile: SAD, Evropska unija, Japan i
Kanada.
Do jula 2007. godine, pravo lanstva u STO je stekla
151 drava, dok 31 drava ima status kandidata
2013.-159 lanova 25 status kandidata (BiH,
Srbija....)

grupe
prije
poslije
snienje
proizvoda Urugvajske Urugvajske
(%)
runde (%) runde (%)
svi
6,8
4,3
2,5
industrijski
proizvodi
industrijski
4,2
1,9
2,3
tropski
proizvodi
primarni
4,0
2,7
1,3
proizvodi

SJEDITE - ENEVA

Svjetska trgovinska organizacija je meunarodna

organizacija koja posjeduje sve potrebne elemente da bi se
mogla tako klasifikovati:
dravu kao osnivaa i tipinu lanicu,
meunarodni ugovor kao osnivaki akt,
stalne organe koji sprovode odredbe Statuta,
odreenu oblast djelovanja,
svojstvo pravnog lica i
subjekt je meunarodnog prava.

OBLAST DJELOVANJA
STO je meunarodna organizacija (nadnacionalnog i
multinacionalnog karaktera) koja upravlja
multilateralnim sporazumima u oblasti:
robne trgovine (GATT),
trgovine uslugama (GATS) i
trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine
(TRIPs).
STO se ne bavi kontrolom privatnog biznisa
STO je regulator rada Vlada zemalja
Razlika u odnosu na GATT

Cilj osnivanja STO je ostvarenje liberalizacije

meunarodne trgovine uz eliminisanje svih
necarinskih barijera i restrikcija. Zadaci stvorene STO
kako bi se bre i lake dolo do ostvarenja ovog cilja,
jesu:
- Administriranje trgovinskim sporazumima, a po potrebi
razmatranje novih oblasti meunarodne trgovine i
donoenje novih sporazuma. Upravo je nedostatak
GATT-a koji je prijetio da ugrozi cjelokupan sistem
multilateralne trgovinske razmjene, bio, zapravo,
neukljuivanje i nedovoljno osavremenjivanje u
pogledu obuhvatanja novih oblasti koje bi trebalo da
budu pod nadnacionalnim okriljem;

Donoenje propisa kojima bi se omoguilo

pojednostavljenje i ubrzanje realizacije
spoljnotrgovinskog poslovanja, a moglo bi se
ostvariti pomou: razvoja elektronske tehnologije,
harmonizacije nacionalnih propisa na
meunarodnom nivou, unifikacije dokumenata koji
prate uvezenu i izvezenu robu, standardizacije
carinske procedure, standardizacije trgovakih
termina;

Od instrumenata trgovinske politike STO se zalae

za korienje iskljuivo carina, a ostale esto
upotrebljavane instrumente, meu kojima su:
subvencije,kvote, kontigenti, tehnike i ostale
necarinske barijere, zabranjuje i ima naine da
zemlje lanice koje prekre ova pravila kazni.
STO je prva institucija ija je primarna oblast
djelovanja, multilateralni trgovinski sistem i u
skladu sa tim ona ima status kao i Svjetska banka i
Meunarodni monetarni fond.

Opti principi STO

etiri principa STO meusobno nisu uvijek

komplementarna. Najvaniji i uvijek prvi meu
njima je princip nediskriminacije, a on je u
suprotnosti sa principom reciprociteta. Takoe
postoji rakorak i izmeu principa pristupa tritu
i fer konkurencije.

Princip nediskriminacije ima dvije dimenzije. Prva

se odnosi na princip najpovlaenije nacije Po
ovom principu zahtijeva se da ukoliko zemlja
lanica STO odobri trgovinske olakice nekoj
drugoj zemlji, onda je duna da odmah i
bezuslovno odobri iste i svim drugim zemljama
lanicama STO, koje su zainteresovane za izvoz
date grupe proizvoda u tu zemlju.

MFN je dopunjen pravilom nacionalnog

tretmana pod kojim se podrazumijeva da
inostrana roba kada pree granicu i kada se na
nju primijene sve mjere koje su tom prilikom
uobiajene, treba da bude jednako tretirana kao
i domaa roba, dakle, da na tom tritu ne bude
tretirana manje povoljno (insistira se na terminu
no less favourable) od domae robe.

Princip reciprociteta zasniva se na ravnotei prava i

obaveza koja se formiraju izmeu zemalja po pitanju
njihove meusobne trgovine. Ravnotena razmjena
ustupaka dvije zainteresovane strane je neophodna da bi
do sporazuma uopte i dolo. Moglo bi se rei da je ovaj
princip u odreenoj relaciji sa pravilom najpovlaenije
nacije, jer je i nastao kao rezultat potrebe da se u
izvesnoj mjeri ogranii zahtijevanje zemalja za
dobijanjem ustupaka na osnovu pravila najpovlaenije
nacije. Princip reciprociteta ipak nalae obostrano
davanje ustupaka, iako se ne insistira na njihovoj
potpunoj izjednaenosti. Naroito je to znaajno za male
zemlje ili najmanje razvijene zemlje.

Pristup tritu. Cilj osnivaa GATT-a bio je

promovisanje otvorenog trgovinskog sistema
koji bi se bazirao na pravilima koja ojaavaju
zdrav konkurentski odnos izmeu dobavljaa
koji se nalaze u razliitim zemljama. Toj ideji
suprotstavljena su nastojanja nekih snaga da se
upravlja trgovinskim tokovima i da se unaprijed
odreuje dobit.

Fer konkurencija. I ovo je poslednji princip ugraen u STO.

Pojam fer konkurencije u okvirima STO ne podrazumijeva i
najeu upotrebu ovog pojma na mikro planu, ve daje jedan
iri koncept koji je zapravo lista ponaanja koja su dozvoljena ili
zabranjena. Na primjer, subvencioniranje izvoza od strane vlada
nekih zemalja, zemlje uvoznici mogu osuditi i ak i zabraniti
takav uvoz. Zatim, zemlja uvoznik moe odrediti anti-damping
duty ukoliko se radi o dampingu koji sprovodi izvoznik. Vlade
zemalja uvoznika imaju pravo da reaguju ukoliko dati uvoz
znaajno ugroava domau proizvodnju, ukoliko je potrebno
sauvati ravnoteu platnog bilansa ili zatititi zdravlje i
nacionalnu bezbjednost.

ORGANI STO-a
Ministarska konferencija
Generalni savjet
Organ za rijeavanje sporova
Organ za ispitivanje trgovinskih politika
Savjet za trgovinu robom (Council on Trade in Goods)
Savjet za trgovinu uslugama (Council on Trade in
Services)
Savjet za trgovinske aspekte prava intelektualne
svojine (Council on TRIPS - intellectual property)
Sekretarijat

MINISTARSKA KONFERENCIJA

Vrhovni organ
ine je predstavnici zemalja lanica
Sastaje se najmanje jednom u dvije godine
Organ najvieg nivoa za donoenje odluka
Na konferencijama se raspravlja o pitanjima
vezanim za stimulaciju poeljnih procesa i
donose se odluke o svim vrstama poslova
predvienim sporazumima

Na sastancima Ministarske konferencije:

ocjenjuje se dotadanji rad konferencije,
daju se smjernice za rad organa STO,
postavljaju se okvirni zadaci za budui rad i
odreuje se forum za rjeavanje politikih sporova.
Do sada je odrano devet Ministarskih konferencija,
u Singapuru, enevi, Sijetlu, Dohi, Kankunu,
Hong Kongu i Baliju

Singapuru -1996.,
enevi -1998.,
Sijetlu -1999.,
Dohi - 2001,
Kankunu -2003.,
Hong Kongu -2005. i u
enevi (2009. i 2011.-te godine)
Bali -2013

DONOENJE ODLUKA
Odluivanje konsenzusom
Ukoliko se on ne moe ostvariti, odluka se donosi
glasanjem
Za njeno usvajanje je potrebna dvotreinska veina
Primjenjuje se princip jedna zemlja jedan glas
Za neke odluke je potrebna troetvrtinska veina, a
to su:
1. odluke o oslobaanju lanice STO od pojedinih
obaveza i
2. odluke o povlaenju lanice iz STO ako ona ne
glasa za izmjenu Statuta STO.

 Proces odluivanja u praksi odvija se kroz

nekoliko krugova, koji se postepeno suavaju
prema stepenu ostvarene ekonomske moi.
To su krugovi odluivanja
etiri najmonije zemlje, EU, SAD, Japan i
Kanada ine Kvadrilateralu ili etvorku koja prva
stvara nacrt neke odluke, poslije usklaivanja
interesa, alju je na dalje razmatranje neto iroj
grupi, zelenoj sobi.

Zemljama u razvoju nije dozvoljeno uestvovanje u

ovoj vrsti pregovora.
U ovom sistemu odluivanja data je uloga samo
velikim zemljama
Usvojeni prijedlozi iz zelene sobe dolaze do
Ministarske konferencije, odnosno, dalje do
Generalnog savjeta.
Postoje i interesne grupe. U ove grupe udruuju se
drave sa slinim interesima i stavovima,
ojaavajui tako svoju pregovaraku mo.

Sistem regulisanja sporova u Svjetskoj

trgovinskoj organizaciji
Na Urugvajskoj rundi pregovora usvojen je Dogovor o
pravilima i procedurama rjeavanja sporova
Dogovor se primjenjuje na sve vrste sporova koji proistiu
iz Sporazuma o STO-u, Sporazuma o trgovini i uslugama i
Sporazuma o trgovinskim pravima intelektualne svojine
Osnovan je i Organ za rjeavanje sporova
Postupak poinje konsultacijama
Svaka lanica duna je da obrati panju na poziv druge
strane u roku od deset dana (rok je ezdeset dana)
Slijedi formiranje panela

 U sastav panela ulaze lica sa liste eksperata koja se nalazi u

Sekretarijatu STO-a i vladini slubenici
Na panelu se provjeravaju dokazi i druge objektivne
okolnosti
Panel sastavlja nacrt Izvetaja koji dostavlja stranama u
sporu
Strane u sporu imaju pravo da daju prigovore i komentare
Ukoliko nema prigovora i komentara Izvjetaj se smatra
konanim i dostavlja se lanicama na razmatranje
Nakon isteka roka od 60 dana isti se usvaja

 albe na odluku Organa rijeava drugostepeno tijelo Organa

Odluka moe biti: potvrda odluke, izmjena ili ukidanje
Postupak od osnivanja panela do donoenja odluke, ako
nema albe, ne moe biti dui od 9 mjeseci
Kada se odluuje po albi dui od 12 mjeseci
Ukoliko lanica ne sprovede odluku Organa u razumnom
roku, poinje procedura zatite interesa protivne strane
Pregovaranje i, konano, suspenzija koncesija u odnosu na
tu lanicu
Organ djeluje i kao savjetodavno telo

PREDNOSTI TRGOVINSKOG SISTEMA STO

Osnovne prednosti lanstva u STO:
Odravanje mira
Rjeavanje sporova na konstrukivan i miran nain
Sistem zasnovan na pravilima, a ne na moi
Smanjeni trokovi ivota
Vei izbor i bolji kvalitet roba i usluga
Spoljnotrgovinska razmjena poveava prihode
Trgovina stimulie ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta
Osnovni principi ine sistem ekonomski efikasnijim i smanjuju
trokove
Sistem titi vlade od zahtjeva za protekcionizmom
Borba protiv korupcije

Sporazumi koji reguliu meunarodnu robnu trgovinu

se dijele u tri grupe:
1) Prva grupa se odnosi na sniavanje carinskih i
necarinskih barijera u meunarodnoj trgovini, kako
bi se omoguio jedan konkurentan pristup na trite
drava lanica.
2) Druga grupa sporazuma, su sporazumi koji se
odnose na unifikaciju pravnih normi u dravama
lanicama. Ovakvim ujednaavanjem nestale bi
prave barijere koje znaajno komplikuju dosadanju
meunarodnu trgovinu.

3) Treu grupu sporazuma ine sporazumi koji reguliu

realizaciju spoljnotrgovinskog posla, gdje su se do pojave
ovih sporazuma javljala esta usporavanja u praksi. Jedan
broj faza do okonanja spoljnotrgovinskog posla
podrazumijevao je veoma komplikovanu proceduru. Zato
je donijeta slijedea grupa sporazuma o: antidampingu,
tehnikim preprekama trgovini, carinskoj vrijednosti,
kontroli prije isporuke, pravilima o porijeklu robe,
procedurama za izdavanje uvoznih dozvola, zatitnom
sistemu, sanitarnim i fitosanitarnim mjerama;

Znaajno je istai i postojanje interesnih grupa. To je

kategorija poznata jo iz perioda GATT-47. U ove grupe
udruuju se drave sa slinim interesima i stavovima,
ojaavajui tako svoju pregovaraku mo. Jedna od
takvih grupa je CRAINS grupa, a njene lanice su
ujedno i lanice STO, mada samo one koje se zalau za
ostvarenje liberalizacije u oblasti poljoprivrede.
Osnovana je 1986.godine, na poetku pregovora
Urugvajske runde. Neke od njenih lanica spadaju u
vodee proizvoae i izvoznike najznaajnijih
poljoprivrednih proizvoda.

Zbog specifinih ogranienja u trgovini ovom

grupom proizvoda, kao i nemogunosti ovih
zemalja da obezbijede subvencije za svoju
proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, njihova
konkurentnost na meunarodnom tritu je
ugroena. One se udruuju kako bi imale vei
uticaj u procesu liberalizacije za oblast
poljoprivrede. lanice ove grupe su: Argentina,
Australija, Brazil, ile, Fidi, Filipini,
Indonezija, Kanada, Kolumbija, Maarska,
Malezija, Novi Zeland, Paragvaj, Tajland i
Urugvaj.

Ministarska konferencija Bali 2013

Usvajanje Bali paketa je od izuzetnog znaaja za
multilateralnu trgovinu i meunarodnu ekonomiju
uopte. Naime, godinama unazad se vode rasprave o
efikasnosti multilateralnog sistema, i od osnivanja
STO-a do konferencije na Baliju nije bilo
znaajnijeg napretka. Pregovori na multilateralnom
nivou otpoeli su 2001. godine sa ciljem daljeg
unaprijeenja trgovinskog sistema, i poznati su pod
nazivom Doha razvojna agenda. Kroz Bali paket je
usvojen dio DDA odluka.

Konferencija je donijela vane odluke vezano za:

Trgovinske olakice
Poljoprivredu
Pamuk
Razvoj i pitanja vezana za najmanje razvijene
zemlje.

Oblast poljoprivrede je bila jedna od kljunih za

Doha agendu. S tim u vezi Bali paket sadri
nekoliko odluka. Tako je dogovoreno da se otpone
sa radom na reformama izvoznih subvencija i mjera
sa slinim efektom, a napredak je napravljen i u
dijelu primjene tarifnih kvota za lanice koje ih
imaju u Listama koncesija. Za zemlje u razvoju od
posebnog znaaja su odluke koje se odnose na
pamuk i rezerve hrane.

Odlukom koja se odnosi na administriranje tarifnih kvota za

poljoprivredne proizvode uvedeno je nekoliko novina.
Administriranje kvota za ove proizvode e se ubudue vriti
u skladu sa Sporazumom o uvoznim dozvolama, ukljuujui
i pojanjenja data u Odluci. Za sprovoenje Sporazuma bie
nadlean Komitet za poljoprivredu.
Takoe je uveden monitoring mehanizam, a rok za analizu
efekata primjene Odluke je 12. Ministarska konferencija, za
koju se oekuje da e biti odrana do 31. decembra 2019.
godine. Zavisno od rezultata primjene Odluke lanice e
pristupiti izmjeni njenih odredaba.

 Izvozne subvencije u oblasti poljoprivede su jedno od

najvanijih pitanja Doha razvojne agende. lanice su se
obavezale da u narednom periodu uine sve da modaliteti
smanjenja izvoznih subvencija (i mjera sa slinim efektom)
ostanu prioritet u narednom periodu. S tim u vezi
dogovoreno je da izvozne subvencije budu jednom
godinje predmet Komiteta za poljoprivredu. lanice su se
sloile da se izvozne subvencije uvrste i na agendu 10.
Ministarske Konferencije.
Izvozne subvencije se odnose na subvencije zavisne od
izvoznih rezultata, i njihova upotreba nije dozvoljena, osim
ako nije drugaije navedeno u Listi koncesija.

 Proizvodnja pamuka je posebnog znaaja za zemlje u razvoju i

najmanje razvijene zemlje. S tim u vezi lanice su dogovorile da e, u
cilju jaanja transparentnosti i kontrole u odnosu na sve aspekte
trgovine pamukom, jednom u dvije godine predmet Komiteta za
poljoprivredu biti pristup tritu, domaa podrka i izvozne subvencije
za pamuk. Sa posebnom panjom e se razmatrati svi oblici oblici
izvoznih subvencija za pamuk i svih izvoznih mjera s jednakim
efektom, domaa podrka za pamuk i carinske i necarinske mjere koje
se primjenjuju na izvoz pamuka iz najmanje razvijenih zemalja.
Imajui u vidu navedeno, od razvijenih zemalja se oekuje da nastave
sa programima pruanja tehnike pomoi u dijelu proizvodnje i
trgovine pamuka. lanice su takoe pozdravile rast proizvodnje
pamuka, posebno u zemljama Afrike,

PITANJA?

HVALA ZA
PANJU!